TRGOVINSKA POLITIKA(TEORIJA VANJSKOTRGOVAČKE POLITIKE)

prof. dr. sc. Ljubo JurčićEKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

TRGOVINSKA POLITIKA(zaštitna politika)

Skup ekonomsko-političkih mjera kojima se nastoji zaštiti domaća proizvodnja od inozemne konkurencije kako bi se povećalo blagostanje građana vlastite države

2

TRGOVINSKA POLITIKA(zaštitna politika)

Skup ekonomsko političkih mjera neke zemlje kojima se diskriminira roba kojom se trguje preko granice:

- Diskriminacija protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote

- Diskriminacija protiv izvoza: izvozne pristojbe- Diskriminacija protiv stranih investitora: kapitalne

kontrole- Diskriminacija protiv stranih radnika: vize- Diskriminacija u korist izvoza: izvozni poticaji- Diskriminacija u korist uvoza: precijenjena valuta

3

KRITERIJI ZAŠTITNE POLITIKE

Kvalitativni kriterij, što štititi

Kvantitativni kriterij, koliku stopu zaštite nametnuti

Instrumentalni kriterij, kojim instrumentima štititi

Vremenski kriterij, kako dugo štititi

4

Argumenti zaštitne politike . . .

- Patriotizam- Zaštita od jeftinog stranog rada- Poboljšanje uvjeta razmjene- Povećanje proračunskih prihoda- Zaštita mlade industrije- Smanjenje nezaposlenosti

5

. . . Argumenti zaštitne politike

- Kompenzacija stranih izvoznih subvencija i dampinga

- Zaštita od stranog monopolnog profita- Nacionalna sigurnost i obrana- Redistribucija nacionalnog dohotka- Poboljšanje trgovinske bilance- Zaštita okoliša- Povećanje nacionalnog blagostanja

6

7

Zaštitna politika

Mjere: Koje utječu na cijene

carine, prelevmani, avansi Koje ograničavaju količine

kontingenti i kvote Koje ograničavaju devizna sredstva

Opća podjela ekonomskih mjera: Carinske necarinske mjere

Zaštitna politika

Carine Kvantitativna ograničenja Izvozne subvencije Porezi na potrošnju uvozne robe Izvozni porezi Diskriminacija cijena i damping

8

instrumenti trgovinske politike

carina

kontrola

robe

uvozne

kvote

devizna

ograničenja

izvozne

subvencije

podrijetlo

robe

pristojbe za

carinjenje

devizna

ograničenja

porez

na uvoz

Instrumenti trgovinske politike

STOPE CARINSKE ZAŠTITE

Neponderirana prosječna carinska stopa, ne uzima u izračun udio svake robe u uvozu.

Ponderirana prosječna carinska stopa, svaka carinska stopa se ponderira s udjelom pojedine robe u uvozu

Prohibitivna nominalna carinska stopa je ona visina stope uz koju prestaje uvoz

Efektivna stopa zaštite uzima u obzir promjene u dodanoj vrijednosti pojedinog sektora zbog zaštite 10

KONCEPTI CARINSKE ZAŠTITE

Nominalna carinska zaštita Efektivna carinska zaštita Neto efektivna carinska zaštita Totalna zaštita

11

NOMINALNA CARINSKA ZAŠTITA

… pokazuje kakav je utjecaj nominalne carinske stope na domaće cijene proizvoda i na obujam i strukturu potrošnje u zemlji u odnosu na stanje bez carine

Stopa nominalne carinske zaštite je postotak povećanja cijene uvoznog proizvoda

12

NOMINALNA CARINSKA ZAŠTITA

13

t =p’ - p p

t – nominalna carinska stopaP’ – cijena koja uključuje carinu P - cijena na slobodnom tržištu (bez carine)

EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

Stopa efektivne zaštite pokazuje za koliko postotaka odstupa dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem zaštitne politika od dodane vrijednosti u uvjetima slobodne trgovine.

14

EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

e =

15

v’ – v v

e – stopa efektivne zaštitev’ – dodana vrijednost po jedinici outputa uključujući carinuv – dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine (bez carine)

Efektivna zaštita

Stopa efektivne zaštite nekog sektora ovisi o:

- Stopi nominalne carine na finalni proizvod

- Stopi carine na uvozne intermedijarne proizvode tog sektora (inputi)

- O udjelu intermedijarnih proizvoda u proizvodnji (output) tog sektora

16

T

S

M’

F

G

HE

K K’ A A’ B’ B

G’

F’

R’R

L V’

E’D’

DH’

J’

L’

N QT’

S’

M V

J

0

h’

N

uvoz

P

Q

STOPA EFEKTIVNE ZAŠTITE

NETO EFEKTIVNA CARINSKA ZAŠTITA

Uključivanjem precijenjenosti ili podcijenjenosti nacionalne valute u koncept zaštite dolazi se do

Neto efektivne carinske zaštite

Precijenjenost domaće valute (aprecijacija) smanjuje neto efektivnu carinsku zaštitu.

Podcijenjenost nacionalne valute (deprecijacija) povećava neto carinsku zaštitu

18

Totalna zaštita

Ako se svim carinskim, necarinskim i tečajnim zaštitnim efektima dodaju subvencije na domaću

proizvodnju i za izvoz dobije se TOTALNA ZAŠTITA domaće proizvodnje

19

OPTIMALNA ZAŠTITA

Optimalna carinska stopa je ona uz koju se maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljšanja uvjeta trgovine zemlje više od negativnih učinaka koji su posljedica smanjenja trgovine do kojeg dolazi zbog uvođenja carine.

Općenito, slobodna trgovina osigurava najveći stupanj blagostanja za svijet kao cjelinu, međutim, u određenim okolnostima pojedina zemlja može uvođenjem carina povećati svoje blagostanje. 20

OPTIMALNA CARINA I MALA ZEMLJA

Mala zemlja ne može utjecati na svjetsku ponudu, potražnju niti na cijene cijene a time ni na uvjete razmjene.

Mala zemlja je “preuzimatelj”svjetskih cijena

Carina male zemlje smanjuje obujam trgovine a ne poboljšava uvjete razmjene

21

00

ITIT11

(Px/PY)1

ITIT33

ITIT55

ITIT44

ITIT22

ITIT66

(Px/PY)2

YY

XX

AA

KRIVULJE INDIFERENTNOSTI PREMA TRGOVINI

TT00UU

RR

SS

AA

BB

A’A’

ITITYY

XX

E’E’EEεε==11

carinacarina

εε=2=2

εε=∞=∞ZZ

(Px/PY)E(Px/PY)E’

OPTIMALNA CARINA U ZEMLJI A I ELASTIČNOST INOZEMNE RECIPROČNE POTRAŽNJE

blagostanje iprihod od

carine

carinska stopa

optimalna

carina

prohibitivna

carina

maksimalno blagostanje

maksimalni prihod..

carina kojamaksimizir

a prihode

autarkična razina

blagostanja

slobodna trgovina

OPTIMALNA CARINA I BLAGOSTANJE

OPTIMALNA CARINA

25

Optimalna carina je određena mogućnošću pomicanja krivulje recipročne potražnje zemlje A do razine na kojoj ona doseže najvišu krivulju indiferencije prema trgovini .

Optimalna carina ovisi o elastičnosti inozemne recipročne potražnje.

26

Optimalna carinska struktura Optimalnom carinskom strukturom postiže se

Svaka druga carina ili subvencija različita od optimalne carinske strukture rezultira u stvaranju nejednakosti između GSSD i GSTI ili GSTD i GSTI

Teorija optimalne carinske strukture temelji se na postojanju nesavršenosti međunarodnih tržišta gledano sa stajališta domaće privrede

GSTDp

p

Y

X

27

S

D

Pe

proizvođačevvišak

potrošačepotrošačev v višakvišak

P

Q

E

Parcijalna tržišna ravnoteža i ekonomsko blagostanje u autarkiji

UTJECAJ CARINE U MALOJ ZEMLJI

Utjecaj rasta cijena na potrošače Utjecaj rasta cijene na proizvođače Utjecaj na rast prihoda države od

carine Troškovi carinske zaštite Ukupni efekti carinske zaštite

28

P

Q

S

PW

Q4

D

a c

Q2 Q3

PT

t

Q1

b d

Utjecaji uvođenja carine u maloj zemlji

a – gubitak probitka potrošačab – povećanje troškova proizvodnjec – prihod proračuna od carined – carinski mrtvi teretb + d – trošak nametanja carine

Y

X

Px/Py(1+t)E

E1

(Px /Py)w

0

A

B C

C1

C’

C→ C’ dohodovni efektC’→C1 efekt supstitucije C→ C1 ukupni efekt na potrošnjuE→ E1 efekt na proizvodnju

Px/Py(1+t)

Utjecaj carine na proizvodnju, potrošnju i vanjsku trgovinu male zemlje

P

Q

Sd

PW

D

a cPT

t

P’W

e

b d

Q4Q2 Q3Q1

Sd+w+t

Sd+w

Pd

Utjecaji uvođenja carine u velikoj zemlji u parcijalnoj ravnoteži

P

Q

S

D

Pw

Pd

S + q

q

Pq=Pw+q = Pw+t

Q1 Q4 Q3 Q2

a dcb

Q5

Ekonomski utjecaj uvođenja uvozne kvote

a+b+c+d - gubitak potrošačeva probitkaa - povećan proizvođačev probitakc – pripada stranom proizvođačub+ c+ d – neto društveni gubitak

Y

X

(PX/PY)E

X1

Y1

A

B

AQ

Y2

(PX/PY)EQ

X2

UVOZNA KVOTA I UVJETI TRGOVINE

P

Q

S

D

Pw

Pd

S + q

q

Pq=Pw+q = Pw+t

Q1 Q4 Q3 Q2Q5Q6 Q7

D’

P’q

Ekonomski utjecaj uvođenja uvozne kvote ako se poveća potražnja

S

D

Pw

Q

Pw+t

Q2

b dca

S+subvencija

D+porez

Pd

P

Q1

Q3 Q4

uvoz

Ekvivalentni efekti uvođenju carina (subvencije proizvođačima i porez na

potrošnju)

C, P

Q

Dd

MC

MRd

Pd

Q1

Pw

Q2

Dw=MRw

Efekti provođenja dampinga

P1

Q1

MC = AC

C, P

Q

D

profit1

P2

profit2

Q2

MC + t =AC + t

Carina da se dobije profit stranog monopoliste

A

B

C

E D

F G

H I J K L M NO

zemlja A

zemlja B

P

Q

PAt

Pw

PBt

PAt

Q

P

Pw

Efekti uvođenja carine na uvoz (dvije zemlje)

Px/Pn

Pm/Pn

1+t

(1+t)/(1+d)

1

1/(1+t)1/(1+d)

1

HPm’/Px

Pm/Px

AB

C ω =1

ω =0

0 < ω < 1

D

H

H

H

UVOZNE CARINE I RELATIVNE CIJENE

A

B

(Px/PY)E

X

Y

A’

X1X2

Y2

Y1

(Px/PY)E’

UVJETI TRGOVINE ZEMLJE A NAKON UVOĐENJA CARINA

A

B

X

Y

A’

B’

X1X2

Y2

Y1

X3

Y3

(Px/PY)E

(Px/PY)E’

ODMAZDA ZEMLJE B

X

Y

B

B’

B’’

AA’A’’

Y1

Y2

X2 X10

(Px/PY)E

EFEKTI REPRESALIJA

Y

XX1

Y1

AmalaA’mala(PX/PY)E svijet

X2

Y2

KRIVULJA RECIPROČNE PONUDE MALE ZEMLJE I OSTATKA SVIJETA

P

Q

XS

MD

P1

Q1

XSt

PT

PS

Q2

UTJECAJ SPECIFIČNE CARINE NA IZVOZNU PONUDU I UVOZNU POTRAŽNJU

P

Q

XS

MD

PS = P1

Q2

PT

Q1

XSt

UTJECAJI SPECIFIČNE CARINE NA IZVOZNU PONUDU I UVOZNU POTRAŽNJU

UZ SAVRŠENO ELASTIČNU KRIVULJU IZVOZNE PONUDE

P

Q

XS

MD

XSt

Q1

PS

Q2

Pw

Pt

UTJECAJI AD VALOREM CARINE NA IZVOZNU PONUDU I UVOZNU POTRAŽNJU

P

Q

S

D

Pw

Pw + t1

Pw+ t2

Q2Q1 Q5Q3 Q4

EFEKTI UVOĐENJA IZVOZNIH CARINA

P

Q

XS

MD

P

Q1

XSq

Q2

Pq

PS

Krivulja izvozne ponude s uvoznom kvotom

Q

P

D

S

Q3 Q1 Q4Q2

Pw+s

PW

0

izvoz1

izvoz2

ba

Efekti davanja izvoznih subvencija

Q Q

P

DA

SA

Sw

Pw

0Q3 Q1

Pd

Q4 Q5

Q6

Ps

trošak subvenc

ije

Q2

Izvozne subvencije velike zemlje

D

S

Q

P

sPs

Pd

Pw

A

B C D

E FG

HI

Izvozne subvencije male zemlje

P

0 QQ1

PwDC

A

EF

B

D

Pw+porez

S

Q2 Q3

G

Efekti uvođenja poreza na potrošnju

S

D

Pw

Q

Pw+t

Q2

b dca

S+subvencija

D+porez

Pd

P

Q1

Q3 Q4

uvoz

Ekvivalentni efekti uvođenju carina (subvencije proizvođačima i porez na

potrošnju)

P

Q

XS

MD

PIP

PS

P

Q1

XSIP

Q2

Efekti uvođenja izvoznih poreza

Y

X

(PX/PY)E

X2

Y2

A

B

A'

(PX/PY)Et

Y1

X1

Carine, izvozni porez i uvjeti trgovine

Y

X

(PX/PY)E

X1

Y1

A

B

BVERY2

X2

(PX/PY)EVER

Dobrovoljna ograničenja izvoza (VER) i uvjeti trgovine

Y

X

(PX/PY)E

X1

Y1

A

B

(PX/PY)ES

X2

Y2

A’

Izvozne subvencije i uvjeti trgovine

Y

X

I2

0

I1

(PX/PY)w

PX(1+t)/PY

X1X2

Y2

Y1

C1

C2

E1

E2

Utjecaji izvozne carine (poreza)

D

MC

QMR

Q1

P1

potrošačev višak

proizvođačev višak

gubitak blagostanja

P

Jedinstvena cijena

D

MC

Q

P

Prvi stupanj diskriminacije cijena

P

0 Q

P1

P2

D

Q2 Q1

Drugi stupanj diskriminacije cijena

Q1 Q2

P1

P2

MR1 D1MR2

D2

MC

tržište 1

QQ

P P tržište 2

Treći stupanj diskriminacije cijena

C, P

Q

Dd

MC

MRd

Pd

Q1

Pw

Q2

Dw=MRw

Efekti provođenja dampinga

A

B

C E D

F G

H I J K L M NO

zemlja A

zemlja B

P

Q

PAt

Pw

PBt

PAt

Q

P

Pw

Efekti uvođenja carine na uvoz (dvije zemlje)

zemlja A zemlja B

prije poslije prije poslije

potrošačev višak

A AB FGHIJK FG

proizvođačev višak

BCDE DE LO HLO

prihod od carine

-- -- -- JM

ukupni višak ABCDE ABDE FGHIJKLO FGHJLOM

Efekti uvođenja carina (dvije zemlje)

realni tečaj

monetarna politika

fiskalna politika

trgovinska politika

tečajna politika

sektorskioutput

agregatnidohodak

sektorskiizvoz

relativnitrošakizvoza

izvoz zemlje

relativni trošak uvoza

agregatniuvoz

uvoz zemlje

Makroekonomske politike i trgovina

67

Međunarodna razmjena bez prepreka

Uz uvjet postojanja tržišta savršene konkurencije u svakoj zemlji i u svjetskoj razmjeni

Slobodna međunarodna razmjena je nužan uvjet, a perfektno tržište dovoljan uvjet

Ip

pD

p

pGSSGSSGSTGST

Y

X

Y

XIDID

68

Nesavršenosti tržišta Ograničavaju slobodnu

međunarodnu razmjenu u izvršavanju optimalne alokacije resursa

Ograničena konkurencijamonopol, monopson, oligopol, oligopson

Eksterne ekonomije – eksternalije u proizvodnji i potrošnji pozitivne i negativne

69

Nesavršenosti tržišta

Rezultiraju: suboptimalnom alokacijom resursa nepostojanje Paretovog optimuma

Y

X

p

pGSSGST

70

Nesavršenosti tržišta Da bi se u uvjetima nesavršenosti tržišta

postigla optimalna alokacija resursa nužno je mjerama ekonomske politike intervenirati na domaćem i svjetskom tržištu

Porezima i subvencijama korigirati GST, GSS i P s ciljem njihovog izjednačavanja

Drugo najbolje rješenje (second best solution) Drugi optimum, uvjetni (ograničeni) optimum

Y

X

p

pDGSSDGST

D=društvena

71

Prvo najbolje rješenje (First Best Solution)

Predstavlja apsolutni maksimum funkcije društvenog blagostanja

Ostvaruje se ako su zadovoljene sve pretpostavke Paretovog optimuma, tj. da postoje uvjeti perfektne konkurencije na svim trištima i u svim zemljama

72

Ograničenja za postizanje FBS

1. Ograničenje ponašanja: nije cilj maksimiziranje zadovoljstva potrošača i dobiti proizvođača

2. Ograničenje okruženja: nametnuta od države (carine, porezi,

subvencije) nesavršenosti tržišta nesavršenosti tehnoloških karakteristika eksternalije (rastući prinosi, ekonomija obujma)

73

IZBOR POLITIKA

Nesavršenosti domaćeg tržišta u proizvodnji ili potrošnji treba korigirati porezom ili subvencijom na domaću proizvodnju ili potrošnju, a ne međunarodnu razmjenu

Nesavršenosti međunarodnog tržišta (ponude i potražnje) riješiti carinama i subvencijama s ciljem

GSTDp

p

Y

X