UENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA

Uenikom s posebnim obrazovnim potrebama1 smatra se svako dijete koje ima te koe u uen ju (znatno vee od svojih vr njaka), zbog ega mu je potrebna posebna odgojno-obrazovna podr ka.2

Prema va eoj orijentacijskoj Listi vrsta i stupnjeva te koa u razvoju (Pravilnik o osn ovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju, NN, 23/1991.) vrste te koa u razvoju su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. lo 7. 8. o teenje vida o teenje sluha poremeaji govorno-glasovne komunikacije i specifine te koe u uenju tjelesni invaliditet i kronine bolesti mentalna retardacija poremeaji u pona anju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajuim psihopato kim stanjem autizam postojanje vi e vrsta i stupnjeva te koa u psihofizikom razvoju

Suvremena hrvatska kola pretpostavlja integraciju djece s posebnim obrazovnim pot rebama. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. predviaju niz mj era u podruju obrazovanja usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s posebnim obrazovnim potrebama: struno usavr avanje uitelja, meuresorna suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nast avnih planova i programa, mobilne slu be podr ke i dr.

Konvencija o pravima djeteta3 zala e se za potpun i dostojanstven ivot djece s pose bnim obrazovnim potrebama u dru tvenoj zajednici. Odbor UN-a za prava djece, koji prati izvr enje Ko nvencije u zemljama lanicama, dao je Hrvatskoj 2004. godine preporuke za unapreenje prava i za tite djec e, te su one ukljuene i u Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece (2006. 2012.), prihvaen od Vlade RH 22. o ujka 2006. Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., usvojen om od strane Vlade RH 2005, predvieno je i za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama besplatno i obvezno osnovno kolsko obrazovanje, s te i tem kolovanja u blizini mjesta stanovanja, ime se osi gurava pravo djece na odrastanje u vlastitoj obitelji.

Pretpostavke za ostvarivanje suvremenih pristupa uenicima s posebnim obrazovnim p otrebama, meu ostalim, podrazumijevaju promjene u terminologiji, uvoenju raznolikih sadr aja i oblika rada , osposobljenosti uitelja i promjene unutar zakonskih odredbi. Pozornost se usmjerava na mogunosti i potrebe uenika, individualizaciju odgojno obrazovnoga rada, te osiguravanje dodatne podr ke uenicima primjenom rehabi litacijskih programa, ukljuivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.

Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (u daljnjem tekstu HNOS) rabi te rminologiju u skladu sa suvremenim poimanjem ljudskih prava, kako se nazivljem ne bi podr avali stereotipi koji oznaavaju uenike s posebnim obrazovnim potrebama kao manje vrijedne.4

Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovit e razredne odjele, i to tako da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvi e tri uenika s posebnim obrazovni m potrebama. 1 U HNOS-u se rabi naziv djeca s posebnim obrazovnim potrebama umjesto djeca s t e koama u razvoju ili djeca s invaliditetom jer je iri, manje stigmatizirajui i prikladniji u podruju odgoja i ob razovanja. 2 DfEE(1996) Education Act 1996, London. 3 Konvencija o pravima djeteta meunarodni je dokument, usvojen na Glavnoj skup tini UN-a, 1989., koji sadr i univerzalne standarde koje svaka dr ava stranka Konvencije, tj. dr ava koja ju je potpisala i ra tificirala, mora jamiti svakom djetetu. Ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta, 12. listopada 1992., Hrvatska je pre uzela obvezu njezina provoenja te obvezu izmjene i prilagodbe postojeih zakona i akata u skladu s tim meunarodnim dokumento m.

4 Prijedlog Orijentacijske liste prema novim strunim preporukama: 1. uenici s o teenj em vida, 2. uenici s o teenjem sluha, 3. uenici s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije, 4. uenici s mot orikim poremeajima i kroninim bolestima, 5. uenici sa sni enim intelektualnim sposobnostima, 6. uenici s poremeajim a pa nje/hiperaktivnosti, 7. uenici sa specifinim te koama uenja, 8. uenici s poremeajima u pona anju i emocionalnim porem ma, 9. uenici s poremeajima iz autistinog spektra. Izvor: Alcott, M. (2001): An introduction to ch ildren with special educational needs, Hodder & Stoughton, London; prilagodba od strane recenzentske skupine HNOS-a (Ig ri, Seku ak-Gale ev, Ba i, krinjar, Turalija, Pribani, Bla i, Oberman-Babi, 2005.)

Pravilnikom o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuen jedan uenik s posebnim obrazovnim po trebama mo e imati najvi e ukupno 28 uenika, razredni odjel u koji su ukljuena dva uenika s posebnim obr azovnim potrebama mo e imati najvi e 26 uenika, a razred s tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama mo e imati najvi e 24 uenika. Pravilnikom o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN, 23 /91.) utvreni su primjereni oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama.

U slijedeem tekstu navodi se Pravilnik o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN, 23/91), koji je jo na snazi, te se stoga navode oblici odgojno-obrazovnoga r ada koje je prema preporukama HNOS-a potrebno prilagoditi u skladu s iskazanim potrebama tijekom n jihove 15-godi nje primjene.

Uenici s lak im te koama u razvoju u pravilu se ukljuuju u redovite razredne odjele te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane postupke s obzirom na posebne potrebe koj e uenik ima ili prilagoene programe sukladne njihovim sposobnostima.

Oblici rada koji se nude unutar osnovno kolskog odgoja i obrazovanja za uenike s po sebnim obrazovnim potrebama provode se u:

Redovitim osnovnim kolama a. potpuna integracija (redoviti razredni odjeli) .. po redovitom programu uz individualizaciju .. po prilagoenom programu

b. djelomina integracija .. redoviti razredni odjeli .. posebni razredni odjeli

predmeti iz podruja kultura obrazovni predmeti po posebnom programu

c. posebni odjeli s posebnim programima

Posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama .. po redovitom programu .. po prilagoenom programu .. po posebnom programu

Za uenike sa senzorikim i motorikim o teenjima (vida, sluha, tjelesna o teenja) koji s otpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se nakon nastave produ eni struni postupak u sk upinama od 6 do 10 uenika.

Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih te koa u razvoju koluju se u sus tavu djelomine integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadr aje hr vatskoga jezika, matematike i prirode i dru tva, dok nastavne sadr aje likovne i glazbene kulture te tehnike i tj elesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoenom programu.

Sukladno Pravilniku o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju za uenike s veim te koama osnovno kolovanje ostvaruje se u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama te u ustanovama zdravstva, socijalne skrbi i pravosua.

Posebni nastavni programi izraeni su za uenike u kojih je prisutna mentalna retard acija kao primarna ili kao pratea te koa. Planiranje, programiranje i neposredni odgojno-obrazovni rad s tim uen icima izvode uitelji defektolozi (edukatori rehabilitatori). Ti razredni odjeli imaju od 5 do 9 uenika , s obzirom na vrstu i stupanj te koa.

Za uenike koji zbog bolesti nisu u mogunosti du e vrijeme polaziti nastavu ustrojava se tzv. nastava u kui koju provode uitelji i struni suradnici kole koju uenik polazi. Takoer se organizira i nastava za uenike koji se nalaze na du em bolnikom lijeenju, npr. na onkolo kim, psihijatrijskim odjelima i s l., koju provode uitelji i struni suradnici najbli e osnovne kole.

Uenici s umjerenom, te om i te kom mentalnom retardacijom, s autizmom te oni s kombin iranim veim te koama u razvoju osposobljavaju se prema posebnim nastavnim planovima i programim a u sklopu posebnih odgojno-obrazovnih podruja (briga o sebi, komunikacija, upoznavanje u e i ire okolin e, socijalizacija, razvoj kreativnosti, radni odgoj, tjelesna i zdravstvena kultura te izobrazba u obavlja nju poslova). Uenicima s veim te koama u razvoju omogueno je kolovanje do 21. godine ivota.

Zakoni i pravilnici vezani uz kolovanje osoba s posebnim potrebama NAZIV PREMA L. ZAKONA NARODNE NOVINE Zakon o osnovnom kolstvu

l. 60, 61, 62 odnosi se na djecu s te koama u razvoju Narodne novine, broj 59/90., 27/93. 7/96., 59/01., 114/01., 69/03., 75/06. Pravilnik o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju Temeljem lanka 60. stavka 2. i lanka 61. stavka 2. Zakona o osnovnom kolstvu Narodne novine, broj 59/90 i 23/91 Glasnik, 7 8/91 Pravilnik o upisu djece u osnovnu Temeljem lanka 44. stavka 5. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90) Narodne novine, broj 13/91. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi Na osnovi lanka 38., stavka 4. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 27/93. i 7/96.) kolu

Narodne novine, broj 74/99. Naputak za rad strunoga tima za opservaciju djece s te koama u razvoju

Glasnik MZO -a 2/93. Nastavni planovi i programi odgoja i kolovanja uenika s te koama u razvoju

Glasnik MZO -a 4. 9. 1996.

Zbog neujednaenih uvjeta rada u razliitim sredinama i kolama, prije svega u opremi, kadrovima i arhitektonskoj pristupanosti, radit e se na njihovu ujednaavanju.

Sustavnim strunim usavr avanjem uitelja i strunih suradnika osigurava se potrebna raz ina kompetentnosti za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebno sti, izbora najprikladnijih didaktiko-metodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja uspje nos ti, vodei rauna o potencijalima i potrebi za uspjehom svakog uenika.

Suradniki rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uenicima s poseb nim potrebama ukljuuje uitelje, ostale uenike, strune suradnike, ravnatelje, obitelj, lokalnu zajednicu, u druge i medije i nu na je pretpostavka u planiranju i izvoenju rada s uenicima s posebnim obrazovnim potreba ma.

Individualizirani odgojno-obrazovni programi

HNOS preporuuje izradbu Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP) za uenike s posebnim obrazovnim potrebama, polaznicima redovite osnovne kole. Individualizirani rad s uenicima s posebnim

obrazovnim potrebama podrazumijeva potrebu izradbe pojedinanih nastavnih programa (IOOP). Programi imaju razliite razine, ovisno o odgojno obrazovnim potrebama uenika, a sadr avaju cilj eve, sadr aje, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zadu ene za njegovu provedbu. Program izrauju uitelj i struni suradnici sebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati.

kole, o emu roditelji/staratelji uenika s p

IOOP se izrauje za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rje enja Ured a dr avne uprave i Odluke uiteljskog vijea kole. Predvia se mogunost uvoenja novih oblika rada koji obog ju postojee, a mogu se provoditi i izvan same kole. Bonus nastava kao novi oblik rada predstavlj a ponudu zamjenskih

aktivnosti za predmete koji veinom zasnivaju na apstraktnom mi ljenju, a odnosi se na stjecanje radnih vje tina uenika vi ih razreda. Posebno je korisna za male sredine radi sprjeavanja upuivanja d jece u specijalizirane institucije i izdvajanja iz djetetu bliske sredine. Blok sat olak ava organizaciju bonus nastave. Sadr aje planira kola u suradnji s roditeljima, uenikom i slu bama kao to su zavodi za zapo ljavanje, ob rtnike kole, obrtnike radionice, kolske zadruge, specijalizirane ustanove za djecu s posebnim p otrebama, a sukladno uenikovim mogunostima i ponudama lokalne zajednice u kojoj bi sutra trebali biti z aposleni. Uenicima kojima nije potrebna sadr ajna prilagodba pristupa se samo prilagoenim i primjereni m metodama rada.

Izradba individualiziranog odgojno-obrazovnoga programa temelji se na procjeni s posobnosti, interesa i potreba uenika (jakih strana), a tek potom na procjeni podruja koja treba razvijati. Etape s u izradbe individualiziranoga programa inicijalna procjena, odreenje nastavnih predmeta i s adr aja, razine usvajanja sadr aja, vremenske dimenzije (kratkoroni i dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metod a, individualiziranih postupaka, sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua uenika. Planiranj e i praenje uspje nosti programa provodi se mjeseno. Ako kola nema strunjaka odgovarajuega profila, du na je o sigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovla tenim institucijama.

Svi dokumenti i prilozi praenja uenika ula u se u mapu uenika. Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji postignuima, kao i preporuke za daljnji rad.

kole du ni su izraditi pisano izvje

Od uitelja se oekuje da omogui svakom ueniku da bude uspje an.

Procesi decentralizacije predviaju vei stupanj aktivnog ukljuivanja lokalne zajedni ce u planiranje, izvedbu i financiranje kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama, te osiguravanje raz liitih oblika podr ke. Mo e se oekivati poveanje broja posebnih odjela pri redovitim kolama, to e osigurati o im uenicima kolovanje bez izdvajanja iz obitelji. Posebne ustanove postaju potpora redovitim pomoi. kolama pru anjem rehabilitacijske strune

Preporuke u odgoju i obrazovanju uenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovit oj osnovnoj koli

.. Osnivanje lokalnih mobilnih timova (psiholog, pedagog, defektolog odgovarajue specijalnosti) i .. Osposobljavanje uitelja za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama .. Osiguranje strunoga tima u koli i razvijanje modela struna podr ke kola pod posebni m uvjetima redovnim kolama .. Ukljuivanje asistenata u nastavi (osposobljenih za rad s uenicima s posebnim ob razovnim potrebama) .. Izmjene i obogaivanje programskih sadr aja i oblika rada (diferencirana, bonus n astava, nastava u kui i bolnici) .. Opremanje kole potrebnim didaktikim i rehabilitacijskim sredstvima i pomagalima .. Osiguranje pristupanosti (arhitektonske zapreke, prijevoz)

Ravnatelji kola, uitelji i strune slu be odgovorni su za uspje nost kolovanja djece s p sebnim obrazovnim potrebama, a roditelji, izvan kolski suradnici, srodne institucije i cijela lokaln a zajednica postaju aktivni sudionici u procesu njihova kolovanja i osposobljavanja.

UVODNE NAPOMENE ZA ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA*

Osnovno kolovanje uenika s posebnim obrazovnim potrebama jedinstveni su dio sustav a odgoja i obrazovanja u okviru kojeg im treba omoguiti zadovoljavanje specifinih potreba (Zakon o osnovn om kolstvu, l. 58.- 63., NN br. 69. /2003.)

Pretpostavke za ostvarenje HNOS-a za uenike s posebnim obrazovnim potrebama su: - pristupanost kole (bez arhitektonskih barijera, prijevoz uenika, osobni asistent, asistent u nastavi,) - edukacija uitelja za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama (cjelo ivotno uenje) - opremljenost potrebnim specifinim didaktikim i rehabilitacijskim sredstvima i po magalima - osiguranje potpore strunog suradnika defektologa, odnosno strunjaka za edukacijs ko-rehabilitacijsku podr ku (u daljnjem tekstu strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku podr ku) odgovar ajue specijalnosti - osiguranje edukacijsko-rehabilitacijske potpore putem mobilnog strunog tima str unjaka odgovarajue specijalnosti iz posebne ustanove za kolovanje uenika s posebnim obrazovnim potreb ama ili druge organizacije za strunu podr ku - izmjene i obogaivanje programskih sadr aja (diferencirana, bonus nastava i drugo) - promjene u zakonu i provedbenim propisima.

* Kori tena je najnovija struna terminologija i podjela o teenja, koja se razlikuje od one u Zakonu o osnovnom kolstvu (NN 69/03.) i provedbenim propisima (Pravilnik o osnovno kolskom o dgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN 23/91.).

SADR AJNA I METODIKA UPUTSTVA

1. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S O TEENJEM VIDA

RAZVOJNE ZNAAJKE

I. Sljepoom u smislu potrebe edukacije na Brailleovom pismu smatra se ostatak vid a na boljem oku s korekcijskim staklom do 0.05 (5%) uz su enje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispo d 20 stupnjeva, koncentrino su enje vidnog polja oka s vidnim poljem irine od 5 do 10 stupnjeva oko centralne f iksacijske toke, ili bez obzira na o trinu vida nesposobnost itanja slova ili znakova veliine Jaeger 8 na bli zinu (font Times New Roman 22).

II. Slabovidno u se smatra o trina vida na boljem oku s korekcijskim staklom od 0.4 ( 40 %) i manje.

Preporuka uiteljima za rad s uenicima s o teenjem vida

Integrirani uenici s o teenjem vida ne zaostaju u intelektualnom razvoju za vr njacima koji vide i svladavaju redoviti nastavni plan i program predvien za pojedini razred.

Specifine sadr aje za obrazovanje ovih uenika (usvajanje Brailleovog pisma, vje be vid a, peripatologija vje be orijentacije i kretanja, uporaba tiflotehnike, usvajanje svakodnevnih i soc ijalnih vje tine) ostvaruju strunjaci za edukacijsko-rehabilitacijsku podr ku koji su specijalizirani za navede na podruja. Uenici s o teenjem vida upoznaju svijet, komuniciraju i ue koristei preostala osjetila . Za slijepe je najva nija taktilna percepcija, sluh i govor. Svakako se koristi i ostatak vida ako postoji .

Ueniku s o teenjem vida potrebno je: - omoguiti da sjedi na njemu najprimjerenijem mjestu u razredu uz individualnu ra svjetu radnih povr ina sukladno njegovim potrebama - obavijestiti ga o svim promjenama u organizaciji prostora (na primjer drugaiji raspored klupa, novi ormar, i slino), - dati mu dovoljno vremena za kori tenje nastavnog materijala, - omoguiti mu uporabu diktafona na satu, - provjeriti urednost pod kolskom klupom, - ukljuiti ga u sve aktivnosti razreda jer on to mo e.

Posebnosti u kori tenju nastavnih metoda:

Metoda usmenog izra avanja: - uitelj se ne mo e osloniti na geste i mimiku, ali e gramatiki pravilan govor, mirno g tona, ist po izgovoru, dobre intonacije i ritma imati uinkovite efekte na uenika o teena vida. - va no je da uitelj bude siguran da ga uenik s o teenjem vida dobro uje.

Metoda razgovora: - govor ima izuzetno znaenje za spoznaju svijeta za uenike s o teenjem vida. - nastojati ubla avati verbalizam jer esto semantiki sadr aji izgovorenog ne odgovaraj u stvarnom iskustvu uenika - potrebno je provjeriti stoji li iza rijei iskustvo, odnosno primjerna predod ba r ijei i pojmovi s vizualnim konotacijama (gledati, vidjeti, plavo, zeleno) normalno se upotrebljav aju u komunikaciji s uenicima o teena vida - pri davanju uputa budite konkretni, precizni i kratki (na primjer umjesto ovdje ili tamo koristite ispred tebe , pored tebe , s tvoje lijeve /desne strane )

Metode pisanih i ilustrativnih radova:

Uenik o teenog vida ne mo e prepisivati s ploe te mu je potrebno plan ploe i sadr aj os rati na brajici ili uveanom tisku koji e mu stajati na klupi, a sadr aje koje pi ete na plou izgovarajte gl asno da vas uenik s o teenjem vida mo e slijediti i zapisivati bilje ke, - opismenjavanje slijepih uenika na brajici provodi defektolog, a daljnji razvoj pismenosti tee paralelno s ostalim uenicima u razredu - slijepi uenik koristi za pisanje brajev pisai stroj i papir - u vi im razredima uvodi se prijenosno raunalo prilagoeno slijepima - slijepi uenik dopunjava reenicu, upisuje rijei i odgovara na pitanja tako da s li stia na brajici ita zadatak i na posebnom papiru ita tra ene rijei ili odgovore, a ispred svakog odgovor a pi e redni broj zadatka (ne prepisuje pitanja) - pismeni radovi odla u se u za to predviene mape - kontrolu i ispravljanje pismenih radova na brajici u razrednoj nastavi provodi uitelj sam uz povremenu pomo roditelja ili strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu u predmetnoj nastavi kad se obim

pismenih radova povea tehniku pomo e e pru a strunjaka za edukacijsko-rehabilitacijsk potporu, - uenik mo e sam proitati svoj pismeni rad na brajici, a uitelj mu ukazuje usmeno na eventualne pogre ke - slijepi uenici mogu izraivati neke tablice i dijagrame pomou brajevog stroja, a z a crtanje koriste pribor koji se sastoji od folije za pozitivno crtanje i gumene podloge - slabovidni uenici za pisanje koriste obine ili specifine bilje nice ili posebno pri premljene listove papira s jae otisnutim crtama i veim proredom na bijeloj ili ukastoj podlozi - koristiti pisaljku (mekana olovka ili kvalitetan flomaster) koja ostavlja debl ji trag - slabovidni uenici za crtanje i slikanje upotrebljavaju isti pribor kao i videi ue nici, ali im treba omoguiti vi e vremena za rad

Metoda demonstracije - pri demonstriranju kad god je mogue koristite stvarni predmet o kojem govorite, a zatim reljef, crte ili sliku - pri demonstraciji pokreta i radnji uenik s o teenjem vida treba biti model - demonstrirani predmet dati ueniku u ruke uz dodatno govorno poja njenje i dovoljn o vremena za percepciju ostalim osjetilima - pri demonstraciji sliku opisati i objasniti u cjelini, a zatim pojedine dijelo ve - prije gledanja dijapozitiva, filma, kazete, potrebno je usmeno objasniti uenika o sadr aju koji e se prikazivati - karte, sheme, dijagrami, tablice i skica za uenika s o teenjem vida trebaju biti i ndividualne, jednostavne, reljefne i o trog kontrasta - slabovidni uenici pri gledanju skica, karti, tablica koriste povealo

Metoda tiskanih radova - slijepi uenici koriste materijali tiskane na brajici, (slova, brojke, simbole i ostali znakovi), ali mogu koristiti takozvane zvune knjige (kazete, CD-e i raunala koja pretvaraju pismo u g ovor) - slabovidni uenici itaju crni tisak koji se prilagoava njihovom vidnom statusu (ve liina slova Jaeger 5 do 8, font Times New Roman 14 do 20) - zbog o teenja vizualne percepcije koja mo e biti kombinirana s nistagmusom (titranj e oi) slabovidni uenicima te koa u itanju pa se preporua kori tenje tzv. Zvune knjige

Metoda laboratorijskih radova - zbog nemogunosti uenja imitacijom slijepi uenici individualno uvje bavaju manipulac iju predmetima, alatima i instrumentima - rad u grupi provodi se uz pomo uitelja ili videih uenika - za rad u prostoru izvan uionice potrebno je osigurati pomo vodia za kretanje i up oznavanje prostora.

Nastavna sredstva i pomagala Osim standardnih nastavnih sredstava potrebna su i neka specifina sredstva i poma gala: ud benici, radne bilje nice, kontrolni zadaci i radni listii na brajici i uveanom tisku, zvune knjige, brajev pisai stroj, prilagoeno prijenosno raunalo, brajev papir, folija za pozitivno crtane, prilagoeni pribor za crtanje, mape za odlaganje pisanih radova i reljefnih crte a, prilagoeni kalkulatori, poveala, prilag oeni mjerni instrumenti, prilagoene bilje nice za slabovidne uenike, prilagoene olovke i flomasteri, klupa s n agibom, stalak za itanje, reljefne karte, globus, sheme, zvuna lopta.

2. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S O EENJEM SLUHA

RAZVOJNE ZNAAJKE

O teenje sluha ubrajamo u jedno od naje ih priroenih o teenja, a javlja se u prosjeku no do troje djece na 1000 novoroenadi. Kod 70 do 80% djece o teenje je prisutno ve kod otpusta iz rodili a, a u 20 do 30% nastaje kasnije, naje e zbog nekih bolesti ili traumatskih ozljeda glave. U Hrvatsko

j se od rujna 2002. godine u svim rodili tima vr i probir novoroenadi (screening) na o teenje sluha tako da su sva no oroena djeca pregledana prije otpusta iz rodili ta.

Uenici o teena sluha, ovisno o stupnju o teenja mogu biti .. gluhi (gubitak sluha iznad 91 dB) .. nagluhi: bla a, umjerena ili te a nagluhost (gubitak sluha od 25 do 90 dB)

Vrijeme nastanka o teenja sluha mo e biti: - prelingvalno, perilngvalno ili postlingvalno, odnosno, potrebno je uzeti u obz ir injenicu je li o teenje nastupilo u dojenakoj dobi ili u razdoblju intenzivnog usvajanja (do druge/ tree g odine ivota) ili je dijete usvojilo govor i jezik prije nastupa o teenja sluha. Po svojim posljedicama prelingvalna gluhoa vrlo je ozbiljno senzorno o teenje te utjee na cjelokupni razvoj i psihosocijalno sa zrijevanje osobe.

Posljedice prelingvalne gluhoe ovise o interakciji stupnja i vremena nastanka o teen ja, o prisutnosti dodatnih te koa, o stavovima i podr ci okoline (roditelja, lanova obitelji, suuenika, uitelja ) o pravodobnosti, kvaliteti i kvantiteti rehabilitacijskih i edukacijskih postupaka. Te koe u govorno -jezinoj komunikaciji, kao dominantna posljedice o teenja sluha, mogu rezultirati i odstupanjima u emocionalno m i socijalnom razvoju te u obrazovnim postignuima djeteta. Neophodno je neprestano imati na umu velike individualne razlike unutar populaci je uenika o teena sluha da bismo mogli zadovoljiti njihove individualne potrebe u svakom predmetu i temi.

Prelingvalna gluhoa donosi najvi e posebnosti u podruju govorno-jezine komunikacije b udui da se govor i jezik prirodno i spontano usvajaju slu anjem bez posebnog napora. Stupanj zaostaja nja u jeziku i ote ana govorno-jezina komunikacija jo je uvijek problem za vei dio osoba o teena sluha bez ob zira na proces rehabilitacije slu anja i govora. I u optimalnim uvjetima zaostaju u govornom jezi ku, sporo ga usvajaju i konano lingvistiko postignue te ko nagluhih i praktino gluhih osoba razlikuje se od uj h govornika. Posljedice u odgojno-obrazovnim uvjetima oituju se kao: te koe uenja govora, zaostaja nje u usvajanju govornog i pisanog jezika, problemi u pismenom izra avanju, oskudniji rjenik, agram atinost, ote ano

razumijevanje pisanog teksta, a radi lo ijeg poznavanja jezika i te koe u usvajanju o brazovnih sadr aja.

Djeca s bla om nagluho u takoer e trebati barem povremenu edukacijsko-rehabilitacijsku podr ku uz neke tehnike prilagodbe u razredu: FM1 (aparat) smanjuje buku, olak ava primanje govora i orijentaciju u prostoru; po mogunosti smanjiti vanjsku buku i buku u razredu (izolirati noge sto laca); pojaati govor za 20dB. Posebno voditi rauna (iako su rijetki sluajevi) o uenicima s jednostranim o teenjima s luha koja imaju pote koa u slu noj orijentaciji i slu anju u buci.

Sljedeih godina oekujemo vei broj gluhih uenika s umjetnom pu nicom u redovnim a prilagodbe u odgojno-obrazovnom radu bit e sline kao i u nagluhe djece.

kolama,

Umjetna pu nica tehniko je pomagalo koje omoguava bolje slu anje, slikovito bismo mogl i rei da je to "proteza unutra njeg uha" koja se od 70-tih godina operativno usauje gluhim osobama . Kako bi nauilo govoriti i razumjeti govor uz pomo umjetne pu nice dijete mora imati dovoljno mogunosti da uje govor i da samo govori. Za veinu gluhih osoba s umjetnom pu nicom i za veliki di o pravovremeno implantirane djece, umjetna pu nica donosi bitno rastereenje, posebno u psihikom smi slu. Oekuju se i bolji temelji integracije u svijet ujuih osoba.

Uenici o teena sluha mogu biti vrlo uspje ni u savladavanju redovnog programa, uz razu mijevanje problema i primjenu specifinih postupaka u tijeku izvoenja nastave (10% ih zavr i fakultete). S amo neke nastavne sadr aje ovi e uenici usvajati s veim odstupanjima radi prirode o teenja (hrvatski jezi diktati; glazbena kultura - pjevanje, slu anje glazbenih djela; strani jezik vje be slu anja i izgovora, diktati) radi ega se rad i zadaci trebaju temeljiti na uenikovim sposobnostima u okviru sadr aja pojedinog pre dmeta i teme.

Cilj odgoja i obrazovanja uenika o teena sluha je pristup cjelovitim obrazovnim prog ramima koji su primjereni njihovoj kronolo koj dobi. To pretpostavlja da gluhi ili nagluhi uenici bez dodatnih te koa ili smetnji u razvoju, koji se nalaze u inkluzivnoj edukaciji mogu imati razliite vrs te podr ke obzirom na svoje individualne potrebe, preporuke savjetnika i odabir roditelja. Potrebno je omogui ti povremenu ili stalnu edukacijsko-rehabilitacijsku podr ku, mobilnu slu bu podr ke, produ eni struni postupak u okviru cjelodnevne nastave ili podr ku edukacijskog tumaa, odnosno prevoditelja za znakovni jezik. Zna kovni jezik je pravi prirodni jezik gluhih koji se odvija u vizualnom i prostornom modalitetu za razl iku od govornog jezika kojega dominantno percipiramo auditivnim kanalom. Istra ivanja su pokazala da rano usvaja nje znakovnog jezika ne interferira s uenjem oralnog jezika.

Uz podr ku koju e omoguiti i obitelj i svladavanju redovnog programa.

kola uenici o teena sluha mogu biti vrlo uspje

Od uitelja u redovnim kolama mnogo se oekuje. Na pitanje: to misle o integraciji glu hog ili nagluhog djeteta u njihov razred, uitelji uglavnom odgovaraju da se boje kako e ostvariti obostrano uspje nu komunikaciju, da li e razumjeti to im dijete eli rei i da li e njihova poruka (prijenos znanja) biti u potpunosti primljena. Da bismo to postigli korisno se pridr avati nekih praktinih savjeta koji se odnose na subjektivne i objektivne okolnosti komunikacije s gluhim osobama pa tako i s djetetom u odgojno-obrazovni m uvjetima: - osobni kontakt s gluhom djecom s kojom radimo najbolji je za stvaranje dobre a tmosfere i dobrih meusobnih odnosa. Nastojite uvijek sami ostvariti kontakt s gluhi uenikom na nain k oji vam se u odreenom trenutku ini najprihvatljivijim: govorom, pisanjem, pokazivanjem, runom ab ecedom ili znakovnom komunikacijom ukoliko ju poznajete. Naravno da prije toga trebate znat i kakvo je stanje sluha u djeteta kojem se obraate, stupanj pismenosti, poznavanje jezika i ostalih oblika komuniciranja. Vi e puta se mo e dogoditi da je potrebno samo jasno i razumljivo govorenje ili pojaan glas, pa tek onda pose emo za pisanjem, osobito ako je poruka znaajna i ne trpi dvosmislenost ili djelominost; - potrebno je provjeriti je li vas gluhi uenik u cijelosti razumio za to nije dovo ljno samo njegovo kimanje glavom. Za to je potrebna strpljivost! - treba paziti na osvjetljenje lica, da ne bude u sjeni i na udaljenost. Kod gru pnih situacija potrebno je gluhom ueniku omoguiti mjesto koje e zadovoljiti te uvjete. U razredu to znai da bi gluhi ue nik trebao sjediti u prvoj ili drugoj klupi srednjeg reda kako bi mogao lak e ostvarivati vizualni kont akt s uiteljem, a uitelj bi trebao usvojiti naviku da je uvijek okrenut licem prema uenicima kada im se obraa govorom.

PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

Osnovni principi rada u razredu Ponekad e biti potrebno izraditi prilagoeni program, mo da samo iz nekih predmeta. A ko uitelj za odreeni predmet to ne mo e sam uraditi, uinit e to u suradnji sa strunim timom ili odgovarajui m strunjakom ustanovom koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece o teena sluha.

Djeca o teena sluha vrlo esto nemaju dovoljno iskustva na temelju kojega naje e kreiram uvodni dio sata. Zbog toga je vrlo va no u gluhog/nagluhog uenika to iskustvo stvoriti u neposrednom kontaktu s prirodnim ili dru tvenim pojavama, ljudima, ivotinjama, situacijama Nerazumijevanje gradiva esto puta proizlazi iz nerazumijevanja pojedinih rijei ili reeninih konstrukcija. Pa nja uitelja bit e usmjerena i na nove pojmove koji su djetetu o teena sluha nepoznat i, nastojat emo mu ih objasniti, naje e slikom ili sinonimom ili kratkim jednostavnim obja njenjem. Bilo bi dobro kada bi svako gluho dijete samo kreiralo svoj individualni rjenik novih pojmova s obja njenjima. U tekstu nepoznatu rije emo istaknuti markiranjem. Bez nastavnih sredstava nema motivacije ni efikasnog rada s djecom o teena sluha be z obzira na kronolo ku dob. Zornost pospje uje i verbalno pamenje pa je potrebno sadr aje rada potkrijepiti pismom: transparenti s natpisima, npr. imena djece, dijelovi namje taja, sadr aj nastavnog gradiva Po eljno je sav pisani materijal unaprijed pripremiti, najbolje na grafo-folijama ili barem na tvrem papiru prikladnom za plou ili pano. Koristimo, naravno, sva dostupna vizualna sredstva, a posebno mjesto zauzima kalendar prirode ija uporaba poinje ve u pred kolsko doba i traje dulje nego to je uob iajeno.

Metode - Metoda govorenja i slu anja: govor - izra ajan, jasan, poznate rijei, uvoenje novih rijei, pauze za vrijeme govora, formulacija pitanja - Metoda demonstracije - Metoda praktinog rada - Metoda dramatizacije - Metoda crtanja: slobodno ili tematski

Princip zornosti - polisenzorni pristup

- audio-vizualna i vizualna sredstava: slike, fotografije, predmeti, modeli, gra fike slika rijei i reenica, dijafilmovi, video zapisa, raunalni edukacijski programi

Domae zadae - Iskljuivo iz sadr aja koji se obraivao na satu - Gradivo mora biti obja njeno, nekoliko puta ponovljeno i provjereno s aspekta uen ikovog razumijevanja - Provjeriti razumijevanje zadatka za domau zadau

Nain provjere znanja Usmeno, e e kroz manje cjeline Pismeno, e e kroz manje cjeline s jasnim i kraim pitanjima Razgovor Kvizovi, najvi e 8 do 10 pitanja koja su prethodno obraena Poticajno ocjenjivati samostalno i kreativno mi ljenje Ocjenjivati prema individualnim sposobnostima i osobnom napredovanju

Naglasak je na: zornosti, iskustvu, postupnosti, kreativnosti, aktivnosti, strpl jivosti

3. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJIMA GLASOVNO-JEZINO GOVORNE KOMUNIKACIJE

Podjela:

a) Poremeaji glasa karakterizirani su neprimjerenom visinom glasa (suvi e visok, su vi e nizak, bez promjene, ili prekidan udasima), neprimjerenom kvalitetom glasa (hrapav kripav, p romukao, uman ili nazalan), neprimjerenom glasnoom, rezonancijom ili trajanjem

b) Poremeaji govora: - artikulacijski poremeaji te koe u izgovaranju ili artikulaciji glasova i njihovog meusobnog povezivanja u vidu omisija glasova (....UKA umjesto RUKA), supstitucija glasova (TJAVA umjesto TRAVA) i distorzija glasova (WAV umjesto LAV) pri emu razumljivost govora mo e biti naru ena.Razlozi nepravilnog izgovaranja glasova mogu biti mnogostruki (npr. te koe u voljnoj pokretljivosti izgovornih organa, tromost artikulatora, te koe u slu noj percepciji i diskriminaciji glasova, i sl.). Budui da su slu anje i govor neraskidivo povezani, ako dijete neki glas ne uje ro, ono ga nee niti pravilno izgovarati, niti pravilno proitati, niti pravilno napisati. - poremeaji fluentnosti (mucanje i brzopletost) Karakteristike verbalno-glasovnog pona anja kod mucanja: ponavljanje glasova, slog ova, rijei ili fraza, produ avanje glasova, slogova, rijei ili fraza, prekidi i zastoji u tempu i ritmu govora (esto uzrokovani grem), oklijevanje u govoru, praskav ili eksplozivan poetak govora, nea dekvatne pauze, ubacivanje razliitih glasova i po tapalica, openito dulje trajanje govora

Karakteristike verbalno-glasovnog pona anja kod brzopletosti: simptomi vrlo slini m ucanju, neosvje teno u osobe o vlastitom poremeaju, kratkim rasponom pa nje, te koama u percepci artikulaciji i oblikovanju govora, te esto prebrzim izra avanjem, verbalna manifest acija centralne jezine neuravnote enosti koja zadire u sve kanale komunikacije (itanje, pisanje, ritam...) i openito u pona anje

Prilagodbe u nastavnom radu:

Mucanje nikada ne ispravljati i osvje tavati, rugati se djetetu, opona ati ga ili do zvoliti drugima da to ine Pravilnim govornim modelom, smirenim, ti im i sporijim (laganijim) tempom obraati s e djetetu Ne inzistirati da dijete govori ukoliko ono to ne eli u nekoj situaciji i preferi rati pismene ispite znanja Kod brzopletosti pru iti djetetu strukturu i odreeni redoslijed obavljanja zadatka Uputiti dijete logopedu zbog terapije ili savjeta i postupati u koli po uputama l ogopeda

c) Jezini poremeaji (te koe) karakterizirani su odreenom sporo u u razvoju jezinih v eophodnih za izra avanje i razumijevanje misli i ideja zbog razliitih uzroka.

Jezine te koe - ukljuuju te koe u izra avanju (ekspresiji) i/ili te koe u razumijevanj pciji) jezika i mogu se oitovati od vrlo jakih (uoljivih) do vrlo blagih te koa u receptivnom i/ili e kspresivnom jeziku.

1) Ekspresivne jezine te koe oituju se kao: semantiko (rjeniko) znanje oskudno (sirom rjenik, te koe imenovanja,); gramatika razina esto neadekvatna (reenica oskudna, esto agramatina, te koe morfolo kog oznaavanja rijei, te koe pri razumijevanju i uporabi pr oga; na fonolo koj razini mogu biti prisutne te koe u artikulaciji glasova, fonemskoj diskrim inaciji, auditivnoj percepciji;

pragmatika (komunikacijska) razina uglavnom uredna, iako zapravo nije dobro oblik ovana. Prisutne su te koe u memorijskim funkcijama i obradi jezika. Uestalo su prisutne te koe itanja i pi anja, te te koe uenja. 2) Receptivne jezine te koe oituju se u: nerazumijevanju ili djelominom razumijevanju i slijeenju verbalnih uputa kao i u te koama razumijevanja pisanog teksta.

Karakteristike jezinih poremeaja kod uenika u procesu uenja: velike individualne razlike po sposobnostima i mogunostima, nema dva uenika s potpuno istom te koom, veinom su to te koe ekspresivnog izra avanja, problemi sredi njeg slu nog procesuiranja, ti poremeaji ostavljaju dugotrajan uinak na kolovanje i socijalizaciju tih uenika,

- deficit pri tumaenju ili uenju simbola, - vrlo slabe semantike vje tine: sporo imenovanje, sporo tra enje odgovarajue rijei, s ma an vokabular, upotreba rijei samo u jednom kontekstu, nemogunost razumijevanja i upot rebe vi eznanih

rijei ili prenesenog znaenja, esta upotreba gesti, slaba mogunost izvoenja definicija ( to rezultira te im usvajanjem gramatike u jezicima i razumijevanju matematikih zadataka posebno onih zadanih rijeima, iako mogu biti dobri u matematikim procedurama). - Te ko pokazuju naueno i podjednako te ko pokazuju svoje znanje usmenim i pismenim p utem - Ostavljaju lo iji dojam o svom znanju - Uz adekvatnu logopedsku terapiju mogu postii sposobnost samostalnog uenja

60 % djece kod koje postoje te koe u uenju, a urednog su intelektualnoga razvoja ima ju neki oblik jezinih te koa.

d) Komunikacijsko pragmatike te koe karakterizira ih sposobnost izgovaranja rijei, r nica, fraza na pamet pri emu su reenice gramatiki pravilne, ali te koe nastaju pri uporabi jezika u k munikacijske svrhe. Djeca s ovom vrstom te koa se osamljuju i nerado komuniciraju. Bla i oblici jezinih i komunikacijskih te koa mogu se oitovati u te koama pripovijedanja, poja njavanja, davanja relevantnih in ormacija te kori tenja jezika u komunikacijske svrhe.

e) Disleksija i disgrafija

Ovi uenici su prosjenih ili nadprosjenih intelektualnih sposobnosti, ali esto s rasp r enjem rezultata na verbalnim u odnosu na neverbalne skale. Mogu imati probleme s auditivnom percepc ijom, jezinom i kognitivnom obradom, pa njom i sl. Zato pri radu s uenicima s ovim te koama, ovisno o vrsti i stupnju te koe, trebamo obratiti pa nju na obilje ja jezinog razvoja i jezinog znanja (nerijetko kao i kod djece s jezinim te koama) te neke specifine vje tine relevantne za itanje i pisanje (npr. posto anje vizualnoga rjenika, vje tinu glasovne analize i sinteze, radno pamenje i slino) i obilje ja itanja i pisanja i to posebno tehnike itanja i pisanja kao i razumijevanja proitanoga: - ini li gre ke ispu tanja, dodavanja i zamjene glasova, slogova, rijei ili cijelih ree nica - ima li probleme razumijevanja proitanoga - te koe koncepcije sadr aja prema proitanome - gre ke ispu tanja, dodavanja i zamjene glasova, slogova, rijei ili cijelih reenica u pisanju - probleme s rukopisom - probleme koncipiranja pri pisanju - neodgovarajuu razinu pisanja

- I NAJVA NIJE jeste li razumjeli to je uenik rekao, je li uenik razumio vas, je li r azumio proitani tekst( ponekad ne razumiju pojedine rijei) PROVJERITE

Uenici s te koama u itanju i pisanju i s disleksijom razlikuju se od ostalih uenika po du ini poetnog usvajanja itanja i pisanja, sposobnosti dekodiranja, a ak i kad naue i automatizira ju itanje imaju te koe s tra enjem i pronala enjem smisla proitanog, veze izmeu proitanog i njegovog dotada njeg skustva, te u pronala enju opih pravilnosti i generalizacija. Ove te koe se reflektiraju na te koe u u ju gotovo svih kolskih predmeta, a posebno u predmetnoj nastavi. Radna memorija im je nedostatna da informacije du e zadr e i pohrane u trajno pamenje zato i naueno brzo zaboravljaju. Jezina obrada info rmacija ne omoguava im potpuno razumijevanje podataka pa nerijetko ne znaju to ste htjeli rei ili pita ti. Poetne te koe kod disleksije su prisutne od prvog razreda pa i tijekom daljeg ja, a one su : - spora sinteza i analiza odn. itanje i pisanje - izostavljanje,zamjena , dodavanje- slova, slogova ili rijei pri itanju i pisanju okretanje slova pri pisanju nepo tivanje reda i prostora na papiru pri pisanju ili crtanju neurednost rukopisa posebno neujednaenost veliine slova i nagiba pisanja nerazumijevanje proitanog kao ni informacija koje prima kolovan

NAPOMENA: Uenici s disleksijom i disgrafijom su djeca urednih spoznajnih sposobnosti, a ipa k imaju te koa u uenju, to ih ini specifinima. U nekim sluajevima e im trebati individualizirani pristup i pomo u uenju. Neophodna im je podr ka edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka-logopeda

4. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S MOTORIKIM POREMEAJIMA I KRONINIM BOLESTIMA

RAZVOJNE ZNAAJKE

Osnovne karakteristike uenika s motorikim poremeajima su:

- razliiti oblici i te ina poremeaja pokreta i polo aja tijela, - smanjena/onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela (naje e ruku, nogu i kralje ni ce), - nepostojanje dijelova tijela (naje e uroena nerazvijenost pojedinih dijelova ruku i li nogu ili je dijete ostalo bez dijela/cijelog ekstremiteta zbog bolesti(amputacija oboljelog dijela) ili nezgode. - posebnu pozornost zahtijevat e uenici s o teenjem sredi njeg ivanog sustava koji uz orike poremeaje mogu imati: o teenja vida, te koe komunikacije (glasovno-jezino-govorne), sme nje u pona anju, ponekad i sni eno intelektualno funkcioniranje.

Osnovne karakteristike uenika s kroninim bolestima su: - postojanje bolesti koja je trajnijeg karaktera, promjenjive te ine (razdoblja po bolj anja i pogor anja zdravstvenog stanja) koja mo e uzrokovati potrebu posebnih uvjeta, metoda i sredst ava rada, a ponekad i promjenu, odnosno uvoenje specifinih metodikih sadr aja, - promjenjivost zdravstvenog stanja tijekom kolske godine i potrebe lijeenja u bol nici ili kod kue uvjetuju stalno prilagoavanje sadr aja, metoda i oblika rada, - nu no je dobiti informacije od lijenika o mogunostima i ogranienjima uenika, osobito u odnosu na razinu dozvoljenog optereenja i uvjete rada.

Sukladno va eem Pravilniku o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u ra voju Orijentacijskoj listi vrsta i stupnjeva te koa u razvoju u ovu skupinu se ubrajaju: djeca djeca djeca djeca s s s s o o o o teenjem lokomotornog aparata, teenjem sredi njeg ivanog sustava, teenjem perifernog ivanog sustava teenjima koja su posljedica kroninih bolesti drugih sustava.

PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

Uenicima s motorikim poremeajima koji su ukljueni u redovitu osnovnu kolu naje e su bne prilagodbe koje ukljuuju metodike specifinosti u obradi pojedinih tema i dobivanju povratnih informacija od uenika pismenim putem osobito kada se tra i preciznost i brzina te kori tenju posebni h pomagala u radu. Kod provedbe programa potrebno je posebno uva avati principe individualizacije, re -edukacije i kompenzacije. Re-edukacija podrazumijeva sustavno razvijanje aktivnosti o teenih organa, posebnih osjetila i kori tenje svih preostalih sposobnosti da bi se ponovo postigla maksimalna sposobnost o teenih funk cija. Kompenzacija se koristi kada se re-edukacijom ne mo e razviti odreena sposobnost vj e tina na uobiajeni nain (kori tenje raunala ili drugih pomagala za pisanje ili komunikatora za govorno sporazumijevanje i dr.)

Uenicima s kroninim bolestima ponekad e biti potrebno prilagoavati tempo rada (ako s e zbog bolesti ili medikamentozne terapije br e umaraju i sporije reagiraju), a ostale posebnosti u o dnosu na zdravstvene potrebe uenika treba dogovarati sa strunom slu bom kole, roditeljima i lijenikom uenika. Ukoli o uenik zbog lijeenja e e odlazi u bolnicu potrebno je odr avati stalnu vezu i izmjenjivati informac ije o napredovanju i specifinim potrebama uenika sa uiteljima koji rade na bolnikom odjelu na kojem se uen ike lijei, a ako uenik zbog kronine bolesti ne mo e pohaati nastavu u koli postoji mogunost organizacij nastave u kui.

Nastavnik treba uenika to e e dovoditi u situaciju uspjeha kako bi bio motiviran za da ljnje usvajanje sadr aja, ojaao svoje samopo tovanje, emu e potpomoi i maksimalna podr ka u razvoju spo nosti kojima je uenik obdaren.

Posebnosti pisanja: - osigurati primjereno radno mjesto, radni stol i stolac prilagoen individualnim potrebama uenika, - rukohvat na stolu za odr avanje i kontrolu tijela - ote ana man eta koja ubla ava tremor i dr i ruku uz radnu podlogu - kada drugaije nije mogue pi u samo velikim tiskanim slovima, - pribor za pisanje, bilje nice/papir s crtovljem i proredima odgovarajue veliine i proreda te pojaane o trine linija, - kori tenje papira i bilje nica veih formatima (naje e A 4, ponekad i A 3),

- fiksiranje papira za pisanje ili bilje nice za radnu podlogu, - prilagoavanje sredstva za pisanje; koristiti pomagala za pisanje (proteze za pi sanje, pomagala za pisanje drugim dijelovima tijela, radne podloge za pisanje nogom, kori tenje raunal a s posebnim dodacima-prilagodbama) u skladu s njihovim specifinim potrebama. - kada uenik ne mo e samostalno pisati koriste se drugi oblici rada i pomagala (dik tiranje drugoj osobi, snimanje pismene obveze na kasetu, - uenicima treba osigurati vi e vremena za izvoenje grafikih aktivnosti, - tekst predvien za plan ploe naje e treba biti kopiran i nalijepljen u uenikovu bilje cu, - pismeni ispiti znanja moraju se prilagoditi manualnoj sposobnosti uenika ( iri pr ostori za pisanje, zaokru ivanje ponuenih odgovora, pomo druge osobe u pisanju, kori tenje raunala za pisa nje, samo usmeno odgovaranje), - uenicima koji imaju dodatne te koe osigurati uvjete predviene u napucima za rad s n avedenim kategorijama.

Posebnosti itanja

- pomagalo za dr anje knjige u optimalnom polo aju, - pomagalo za okretanje stranica, - za uenike s o teenjem vida i te koama itanja koristiti naputke za rad s navedenim kat gorijama.

Posebnosti u izvoenju praktinih radova - omoguiti kori tenje specifinih pomagala u radu, - pomo druge osobe ili da druga osoba izvodi praktini rad/pokus prema usmenom napu tku uenika,

Posebnosti u izvan-uionikom radu - osigurati prijevoz i pratnju druge osobe za uenike koji se ne mogu samostalno k retati ili se brzo zamaraju.

5. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SNI ENIM INTELEKTULANIM SPOSOBNOSTIMA

RAZVOJNE ZNAAJKE

Razvojne osobitosti uenika sa sni enim intelektualnim sposobnostima odra avaju se kao ogranienja u intelektualnom funkcioniranju i adaptivnom pona anju.

Odstupanja u intelektualnom funkcioniranju naje e se prepoznaju kao te koe u izvoenju r zliitih misaonih operacija (naroito generaliziranja i apstrahiranja, analiziranja, povezivanja i z akljuivanja, rje avanja problema) to znatno ote ava usvajanje apstraktnih sadr aja uenja. Vrlo esto su prisutne i te koe podruju percepcije, zapamivanja i pamenja, pozornosti, govorne recepcije i ekspresije, koje takoer utjeu na procese uenja.

Na podruju adaptivnog pona anja osobitosti se manifestiraju kao ogranienja u dva ili vi e podruja adaptivnog pona anja kao to su: komunikacija, briga o sebi, ivot u kui, socijalne vje tine, kori te je socijalne zajednice, samousmjeravanje, zdravlje i sigurnost, funkcionalna znanja, slobodno vrijeme i rad.

PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

Podr ka u nastavnom procesu odnosi se na osiguranje prilagodbe sadr aja i svih struk turalnih elemenata nastavnog procesa sposobnostima uenika (individualizirani i prilagoeni programi) t e na pomo ueniku/uitelju u nastavi (pomagai u razredu).

Opi zahtjevi: - osnovno je s uenikom uspostaviti pozitivan, dobronamjerni odnos, pohvaliti trud koji ula e, postaviti ciljeve u radu kako bi imao jasniju strukturu rada, - ueniku omoguiti mjesto u razredu tako da je mogue primjereno ukljuivanje u rad, pr aenje uenikove aktivnosti i samostalnog rada te kontrola uratka, - prilagoavati problemske sadr aje, didaktiko-metodike postupke, zahtjeve i sredstva u radu sukladno sposobnostima uenika, - dozirano poticati uenikovu samostalnost u radu, omoguiti mu dulje vrijeme za rad , vje banje i ponavljanje bitnih dijelova sadr aja uz e u provjeru njihovog razumijevanja, - po eljno razraditi motivacijski plan (razraeni sustav poticajnih postupaka i akti vnosti s ciljem jaanja interesa, volje i elje uenika za provoenje planiranog rada), - poticati uenika i vr njake na pozitivnu interakciju provoenjem zajednikih aktivnost i.

Zahtjevi u odnosu na nastavne sadr aje: - planiranje i programiranje temeljiti na inicijalnoj procjeni znanja i sposobno sti/vje tina uenika. Liste procjene i praenja izraditi u suradnji sa strunjakom za edukacijsko-rehabilitacijs ku podr ku, - individualiziranim programiranjem predvidjeti usvajanje manjeg broja injenica i generalizacija, naroito apstrakcija, - sadr aje uenja pribli iti ueniku na zoran, jednostavan nain, bez suvi nih detalja, te h to vi e povezivati s potrebama svakodnevnog ivota uenika i mogunostima njihove primjene, - sadr aje teorijskog tipa prirediti isticanjem/sa imanjem bitnog uz semantiko pojedn ostavljivanje; zadatke za samostalan rad dati u skladu s tekstom ponuenim za uenje, - slo ene pojmove, zadatke, procese, radnje, logiki razlo iti i svladavati po sastavn icama (razlaganje u koracima), a zatim udru iti u sadr ajnu cjelinu, - uenika uvoditi samo u jednostavne praktine zadatke, postupno, uz jasna obrazlaga nja; samostalan rad temeljiti na dobro izvje banim i shvaenim primjerima, - za potrebe samostalnog uenja u tekstu oznaiti ono to je bitno, tekst sa eti i/ili p ojednostaviti u smislu uporabe poznatih rijei i kraih reenica, dati smjernice za rad (plan), izraivati kogn itivne mape, koristiti zornu podr ku.

Zahtjevi u odnosu na nastavne metode i postupke:

- maksimalno koristiti metodu demonstracije, crtanja i praktinog rada pri poja njav anju apstraktnih i slo enih pojmova, odrednica sadr aja, tijeka izlaganja/fabule, dogaanja/radnje ili pr ocesa usmjeravanjem na ono to je bitno/faze rada, - izlaganje uitelja/nastavnika uskladiti s pojmovnim fondom uenika, koncentracijom i pa njom: primijeniti razgovijetne i krae reenice usmjerene na bitno, uz slikovno predoavanje sadr aja (crte , slika, shema), potrebno ponavljanje te e u provjeru razumijevanja, - to e e koristiti razgovor pri emu je znaajna uporaba pomonih pitanja kojima se uen oma e da pronae pravi odgovor, - u svim nastavnim predmetima primjeriti koliinu i slo enost sadr aja italakim sposobno stima uenika, a ukoliko postoje te koe pri itanju potrebno je primjereno ukljuivanje (itanje na poetku teksta, na poetku odlomka) te kori tenje orijentira, - zahtjeve za uenikim bilje enjem tijekom predavanja ili itanja potrebno je izbjegava ti, a ueniku prirediti posebne listie, - pri prepisivanju du eg teksta ueniku omoguiti prepisivanje u dijelovima ili mu ist ai samo reenice bitne za prepisivanje, - pri izravnom diktiranju potrebno je tempo i du inu izlaganja prilagoditi sposobn ostima uenika ili provoditi selekcionirano diktiranje,

- za samostalne pismene radove dati kompozicijske smjernice, a prije aktivnosti pisanja podsjetiti na osnovna pravopisna pravila te oblike u kojima uenik naje e grije i, - ohrabrivati uenika

Zahtjevi u odnosu na provjeravanje i ocjenjivanje

- provoditi u skladu s Naputkom o praenju i ocjenjivanju uenika s te koama u razvoju u osnovnoj koli, - u skladu s postojeim te koama (posebno pa nje, koncentracije) potrebno je dozirati v rijeme ispitivanja (e e, krae provjere manjih cjelina) te omoguiti ueniku onaj nain provjere anja koji mu je lak i (usmeno, pismeno), - ocjenjivanje treba biti opisno i brojano (1-5), zasnivati se na zahtjevima pril agoenog programa odreenog nastavnog predmeta i uspje nosti konkretnog uenika u odnosu na obim i kvali tetu usvojenosti sadr aja, u usporedbi s inicijalnim predznanjem a ne na uenikovoj uspje n osti u odnosu na ostale uenike (razred).

Prilagoavanje sredstava i zahtjeva u njihovoj uporabi - kori tenje izvorne stvarnosti, kad god je to mogue, kao polazi ta u prikupljanju inj enica potrebnih za stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti, uz poticanje aktivnog odnosa prema st varnosti - nastavna sredstva (vizualna, auditivna, tekstualna) koristiti na nain da se ueni kova pa nja rukovoenim promatranjem uvijek usmjerava na ono to je u promatranju bitno, po potr ebi i prekrivati nepotrebne pojedinosti - perceptivno prilagoavanje sredstava kojima se prezentira izmjenjujui sadr aj (dina mina sredstva) radi lak eg pouavanja (poveanja, smanjivanja elemenata, usporavanja, ubrzavanja izmj ene itd) - izrada individualiziranih vizualnih sredstava proi enih od detalja koji uenika omet aju u promatranju i ote avaju mu predoavanje i razumijevanje

5Primjeri mogue izvedbe "bonus nastave" nalaze se su na kraju uvodnih napomena - izrada sredstva koja ueniku omoguuju stupnjevito perceptivno spoznavanje apstrak tnih sadr aja (npr. aplikacijsko sredstvo-slika s istaknutim obilje jima, originalno sredstvo; didaktik i materijal, slikovni prikaz, grafiki prikaz, simboliki prikaz) - izrada sredstava za podr ku u radu-podupiraa (npr. okviri za praenje slijeda itanja , nagla ena crtovlja i sl) - vje banje i ponavljanje na individualiziranim nastavnim listiima (npr. razne vrst e lota, didaktikih igara) - omoguiti kori tenje kalkulatora pri raunanju - koristiti raunalo u cilju interesantnog uenja ili vje banja i ponavljanja sadr aja, a posebno u sluajevima kad su prisutne perceptivno-motorike smetnje koje ote avaju pisanje.

Diferencirana ("bonus") nastava

Diferenciranom nastavom omoguuje se svakom ueniku uspostaviti vlastiti ritam uenja i koristiti se sadr ajima i metodama koje mu najvi e odgovaraju. Prijedlog ponude ovog oblika nastave nastao je uva avanjem isticanja potrebe da kola bude otvorena svim uenicima, bez obzira na stanje njihova tijela, uma i osjetila. Razvidno je kako kolski programi (kurikulumi) moraju postati fleksibilni i diferencirani, nud ei uenicima razliitih sposobnosti odgoj i obrazovanje prema njihovim potrebama i sposobnostima. Uenici smanjenih intelektualnih sposobnosti ili s drugim o teenjima, znaajno ometajuim za praenje i usvajanje sadr aja nekih predmeta, trebaju imati mogunost ponude nastave koja e im o moguiti stjecanja znanja i vje tina potrebnih za svakodnevni ivot. Budui da oni u nastavku svog kolovan ja naje e odaberu neka od obrtnikih i pomonih zanimanja, sadr aji koji se nude kroz bonus nastavu uvij ek su ivotni i realiziraju se kroz praktinu aktivnost uenika. Ovi uenici, posebice u VII. i VIII. razredu umje sto nastave koja veim dijelom poiva na sposobnostima apstraktnog mi ljenja (fizika, kemija, matematika po sebice u zavr nim razredima, strani jezici) mogu se ukljuiti u "bonus" nastavu s ciljem stjecanja p raktinih vje tina koje postupno uvode uenika u svijet rada, vodei rauna o njihovim sklonostima, interesima i mogunos tima lokalne zajednice u kojoj bi sutra trebali biti zaposleni. Sadr aje treba prilagoditi i planirati kola u odnosu na potrebe konkretnih uenika, s ukladno njegovim mogunostima i potrebama lokalne zajednice. Na ovim zadaama kola surauje s roditeljim a i slu bama kao to su zavodi za zapo ljavanje, obrtnike kole, obrtnike radionice, kolske zadruge, posebne ustanove za djecu s

posebnim potrebama i s drugim slu bama po potrebi. Uvoenje blok satova olak ava organizaciju "bonus nastave".5

6. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA POREMEAJEM PA NJE/HIPERAKTIVNOSTI

RAZVOJNE ZNAAJKE

Deficit pa nje/hiperaktivni poremeaj (ADHD) je razvojni poremeaj s izra enim simptomim a nepa nje i/ili hiperaktivnosti-impulzivnosti koji su maladaptivni (kliniki znaajno o t eenje socijalnog, akademskog ili radnog funkcioniranja -DSM IV,1994), i ne odgovaraju razvojnom st upnju. Javlja se kod 5-7 % kolske djece i to etiri do pet puta e e kod djeaka. Sva djeca ne pokazuju iste simptome. Kod neke djece mo e biti dominantna nepa nja, k od neke hiperaktivnost i impulzivnost, a kod neke se sa podjednakom jainom i uestalo u mo e javiti i poremeaj a nje i hiperaktivnost. Prema Dijagnostiko statistikom priruniku mentalnih poremeaja (DSM-IV, 1994) koji se naje e koristi u na oj klinikoj praksi mo e se raditi o tri tipa poremeaja: Deficit pa nje/Hiperaktivni poremeaj, kombinirani tip

O ovom obliku poremeaja se radi ako est ili vi e simptoma nepa nje i est ili vi e simpto a hiperaktivnostiimpulzivnosti traje najmanje est mjeseci. To je ujedno i oblik poremeaja koji se j avlja kod najveeg broja djece i adolescenata. Deficit pa nje/Hiperaktivni poremeaj, predominantno nepa ljivi tip Ovaj tip poremeaja se dijagnosticira ako est ili vi e simptoma nepa nje a manje od simptoma hiperaktivnosti-impulzivnosti traje najmanje est mjeseci est

Kod kolske djece simptomi nepa nje utjeu na rad u razredu i akademsku uspje nost. Dije te esto krivo prepi e tekst sa ploe, okree se prema drugim uenicima u razredu, ne zapi e to ima za zadau, za oravi kada treba doi na neki sat u suprotnoj smjeni, zaboravi donijeti novac za predstavu, u inu .Ako dijete sa poremeajem pa nje nema podr ku uitelja / nastavnika u razredu, te e prati sadr aje bez obzira na pro sjene ili natprosjene

intelektualne sposobnosti, a pripisuje na primjer razma enost i lijenost.

elja za uspjehom se esto ne prepoznaje pa se djetetu

Deficit pa nje/Hiperaktivni poremeaj, predominantno hiperaktivno-impulzivni tip

Ovaj podtip poremeaja se dijagnosticira ako est ili vi e simptoma hiperaktivnosti im pulzivnosti a manje od est simptoma nepa nje traje est mjeseci. Meutim, i kod tog tipa poremeaja nepa nja mo e ti znaajni problem. Uenici sa ovim oblikom poremeaja te ko mogu du e mirno sjediti, esto ustaju i vrpolje s e ili sjede na rubu stolca. Vrte predmete, lupkaju rukama i pretjerano tresu stopala ili noge. esto p retjerano priaju. Kako djeca sazrijevaju, simptomi hiperaktivnog pona anja obino postaju manje uoljivi . Do kasnog djetinjstva i rane adolescencije znakovi pretjerane motorike aktivnosti manje su uobiajeni, i mogu se svesti na vrpoljenje ili osjeaj razdra ljivosti i nemira. Hiperaktivnost i impulzivnost javljaju se zbog te koa u inhibiciji (koenju) reakcija , pa djeca imaju te koe u izboru najprimjerenijeg pona anja u nekoj situaciji i planiranju buduih dogaaja, zbo g ega te ko odgaaju zadovoljavanje elja, te ko se odupiru trenutnom isku enju, bave se potencijalno opasn im aktivnostima bez razmi ljanja o moguim posljedicama pa pona anje esto dovodi do nezgoda. esto ne slu aju pute, zapoinju razgovor u neprikladno vrijeme, pretjerano prekidaju druge, ometaju druge, grabe tue predmete, diraju stvari koje ne bi smjeli, ludiraju se, drugi se mogu aliti da ne mogu doi do Da bi pona anj a postala simptom poremeaja (DSM IV, 1994), moraju biti u neskladu sa djetetovim razvojnim stupnjem , moraju ozbiljno naru avati adaptaciju djeteta u razvojno prikladnu socijalnu sredinu te negativno utjecati na akademska postignua. Problem nastaje upravo zbog karakteristike poremeaja, za koji je svojstven nedost atak u izvoenju onog to dijete zna, a ne u samom znanju. Za samousmjeravanje i samokontrolu pona anja odgovoran je i unutarnji govor, koji kod djece s impulzivnim i hiperaktivnim pona anjem nije razvijen u skladu s razvojnom dobi. Zbog toga ga dje ca s takvim oblikom poremeaja ne koriste u kontroli i usmjeravanju vlastitog pona anja. Uz ADHD esto se javljanju dodatne te koe. Za rad u Slab kolski uspjeh koli najznaajnije su:

te koe u uenju: Oko 40 do 60 % djece sa ADHD-om ima

te koe sa uenjem u ili pisanog

koli, a ostali imaju te koa sa vremenskim ogranienjima, koliinom

teksta. Iako naje e imaju prosjeno razvijene intelektualne sposobnosti (a mogu imati i iznadprosjene) ostvareni obrazovni stupanj mo e biti ni i, a profesionalna dostignua slabija nego ko d vr njaka i nego to bi se obzirom na intelektualne sposobnosti moglo oekivati. Takvo stanje esto dovodi do k onflikata s autoritetima u koli i obitelji, jer se nemogunost primjerenog posveivanja zadacima koji zahtijevaj u trajniji mentalni napor esto tumai kao znak lijenosti, slabog osjeaja odgovornosti i suprotstavljanja . Specifine te koe u uenju poremeaj u jednom ili vi e bazinih psiholo kih

procesa, ukljuenih u razumijevanje ili kori tenje jezika, govornog ili pisanog, koj i se mo e oitovati u nedovoljno razvijenoj sposobnosti slu anja, mi ljenja, govora, itanja, pisanja ili rau nanja (te sposobnosti su slabije razvijene od opeg intelektualnog potencijala). Smatra se da 15 do 20% dje ce sa ADHD-om ima specifine te koe u uenju, a vjerojatno oko 50% djece sa specifinim te koama u uenju i HD

Poremeaji govornog i jezinog razvoja - iako ponekad mo e biti te ko rei da li odreeni oblem proizlazi iz jezinih te koa ili ADHD-a. Razvojno zaostajanje u drugim podrujima (npr. problemi u motorikoj koordinaciji i finoj motorici) dijete ima nezgrapan rukopis, sporije pi e, ne sti e prepisati sa ploe, pa se mo e javi ti otpor prema radu u razredu

Zahtjevi u odnosu na prilagodbu u nastavi

Uenicima s deficitom pa nje /hiperaktivnim poremeajem nije potrebno sadr ajno prilagoav ati nastavu ako nemaju neke od dodatnih te koa. U sluaju dodatnih te koa treba se rukovoditi preporukam a za sadr ajnu prilagodbu u odnosu na njihove specifinosti.

Prilagodba u nastavi za uenike sa ADHD-om odnosi se na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadr aja i naina provjere znanja, uz napomenu da se sve te koe ne javljaju kod svih uen ika sa ADHD-om a razliita je i etiologija i te ina simptoma U nastavku su navedene neke od naje ih te koa koje mogu pokazivati djeca s ADHD-om, te neki postupci prilagodbe koji su se pokazali uinkovitima. To naravno nisu svi postupci, oni pre dstavljaju orijentir i poticaj za pronala enje i drugih optimalnih rje enja Va no je svakom ueniku pristupiti individualn o te odabrati one postupke koji uenicima mogu pomoi da se ne osjeaju manje vrijednima i da uspje no usv

oje potrebna znanja. Osim te koa koje esto uenicima ote avaju usvajanje znanja, djeca sa ADHD-om imaju brojn e vrline, talente i interese, koje je potrebno isticati i koristiti i kao motivaciju i kao podruja u kojima mogu biti uspje ni i tako prevenirati razvoj lo e slike o sebi i razvoj emocionalnih te koa i poremeaja u pona anj u.

6 Tekst o disleksiji i disgrafiji s logopedskog stajali ta je u poglavlju 3. Poseb nosti za uenike s poremeajima glasovno jezino govorne komunikacije

PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

- Ocjenjivati sadr aj, ne rukopis. - Omoguiti alternativne naine provjere znanja (usmeno, tipkani izvje taji, audio i v ideo prezentacije i sl.). - Omoguiti alternativne naine rje avanja zadataka, sa reduciranim potrebama za pisan jem; verbalno izlaganje; izrada mapa i grafikona; kori tenje slikovnog materijala. - Privui pa nju prije davanja uputa: koristiti upozoravajue geste, npr. lagano tap anj e po ramenu; kombinirati verbalne i pismene upute; davati upute jednu po jednu; tiho ponoviti upute ueniku; tra iti da ponovi upute radi potvrde razumijevanja. - Kombinirati govorne, vizualne, pisane i imbene metode; mo da je ueniku potrebno da sam ponovi kako bi zapamtio; poduavanje memorijskih tehnika (npr. mnemonika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog,...). - Omoguiti dodatno vrijeme; poduavati vje tine i strategije pri pisanju testa (ispit a znanja); omoguiti usmeno ispitivanje; koristiti jasne, itljive i pregledne forme za pisane testove; oznaiti linijama mjesta za odgovor; ostaviti dovoljno mjesta za odgovor ako je rukopis nezgrapan. - Nabrojati, napisati i izrei sve korake potrebne za izvr enje zadataka;reducirati zadatak u nekoliko izvedivih dijelova, u oekivanim vremenskim okvirima; esto provjeravati napredak;om oguiti ueniku pomo drugih uenika, tj. tono mu rei kome se i kako treba obratiti ako "zapne". - Pripremiti pisani materijal sa podcrtanim bitnim dijelovima i idejama vodiljam a; predoiti uz tekst bitne injenice na koje treba obratiti pa nju; poduavati izradi sa etaka bitnih dijelova teks ta; pripremiti audio materija! na osnovu teksta. - Omoguiti ueniku da sjedi blizu nastavnika tako da se omogui bolji nadzor; rei uenik u jasno to se od njega oekuje; nagraditi po eljno pona anje. - Omoguiti este prilike za ustajanje i kretanje uokolo; omoguiti prostor za kretanj e; smisliti aktivnosti koje ukljuuju i zahtijevaju kretanje. - Nagraditi pa nju;razbiti aktivnosti u manje jedinice; nagraditi izvr avanje na vri jeme; koristiti fiziku blizinu i dodir za preusmjeravanje aktivnosti uenika; smanjiti mogunost odvlaenja p a nje bukom i dogaajima u okolini; omoguiti da se uenik aktivno ukljui u izlaganje; osigurati razu mljivost predavanja (kako se uenik ne bi "iskljuio" radi nerazumijevanja. - Poduavati metodama samonadzora; poticati prekidanje rada i provjeru uraenog. - Davati pravovremene obavijesti o promjeni aktivnosti (npr. "imate pet minuta d o zavr etka tog zadatka i prelaska na drugi..."); pravovremeno obavijestiti o oekivanjima u sljedeoj aktivno

sti (npr." za sljedei zadatak trebate..."); specificirati sredstva potrebna za izvr enje aktivnosti; spe cificirati sve korake potrebne za izvr enje zadatka; ako je potrebno osigurati ueniku pomonika za organizi ranje i izvr avanje aktivnosti.

7. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA SA SPECIFINIM TE KOAMA U UENJU

Razvojne znaajke

Djeca sa specifinim te koama u uenju (ili te koama u uenju, kako se u zadnje vrijeme odi u strunoj literaturi) vrlo su heterogena skupina meu kojima su uenici s disleksijom6, disgra fijom, diskalkulijom, te koama u kratkotrajnom pamenju i te koama percepcije. Ove se te koe mogu javljati poj nano ili u kombinaciji to jo mo e ukljuivati te koe pa nje, hiperaktivnost, dispraksiju i pote ko noj memoriji. Njihove intelektualne sposobnosti mogu biti razliite; od ispodprosjenih do iznadpr osjenih. U odnosu na njihove obrazovne potrebe istie se neujednaenost njihovih sposobnosti i esto izrazite razlike izmeu potencijala i kolskih postignua. Takve osobine ovih uenika dovode ih u posebno nepovoljan polo aj u koli i obitelji zbog neshvaanja razloga njihovih niskih kolskih postignua. S toga ih se esto smatra lijenima i nezainteresiranima. Zbog pote koa organiziranja vlastitog prostora i stv ari oko sebe, znaju u kolu donijeti pogre ne knjige , zakasniti u kolu i te ko zapoinjati zadatak ili pripremiti tra eni materijal na satu. Jedna od karakteristika ove djece je u organizaciji informacija jer njihova perc epcija situacije ovisi o cjelokupnom polju bez mogunosti analize pojedinih komponenti. Zbog toga esto nemaj u dobar uvid u neku socijalnu situaciju te mogu imati problema u interakciji s okolinom.

Kod nekih uenika se mogu javiti i jezine te koe izra ene slabim semantikim vje tinama. Veliki dio ove djece ne razumije gramatika pravila niti razumiju vezu izmeu pojedi nih rijei u reenicama i frazama te se slu e manje kompleksnim reenicama od druge djece i i njihovo razumije vanje situacije je nepotpuno.

U vi im razredima esto djeca sa specifinim te koama u uenju imaju ni u razinu samopoim a u odnosu na sebe kao uenika, dok u ni im razredima ove se te koe reflektiraju na openito lo iju s iku o sebi.

Uenici sa specifinim te koama uenja esto svoj uspjeh / neuspjeh pripisuju vanjskim im icima, dr ei da ne mogu osobno utjecati na promjene. Pokazuju ni i stupanj ustrajnosti u zadaci ma, skloni su tjeskobi i depresivnosti vi e od druge djece. S vremenom i roditelji ove djece oekuju manje od njih glede kolskog uspjeha i pona a nja. Ova djeca su naje e svjesna da ih okolina ne prihvaa, osjeaju nepravdu i pate zbog tog a, do ivljavaju brojne stresne situacije, to sve mo e izazvati da postaju nemotivirani za kolski rad te su izlo eni velikom riziku od depresije pa ak suicidalnog pona anja i poremeaja u pona anju.

Prilagodbe u nastavnom radu

Potrebno je slijedee: - predvidjeti du e vremensko razdoblje za usvajanje nekih tema, - koristiti razliite vrste podra aja vidne, slu ne, dodirne kod obrade novih sadr aja, - dati prednost e im usmenim oblicima u pouavanju i provjeravanju znanja, - sistematski provjeravati da li je uenik razumio sadr aj, pojmove i definicije ta dati dodatna obja njenja, - izbjegavati uenikovo itanje na glas ili pisanje na ploi pred razredom (osim ako ue nik na izrazi tu elju), - koristiti preraene, sa ete, jednostavnije tekstove (i kod itanja lektire), - u ud beniku jasno oznaiti mjesta koja su bitna reenica, pravilo, primjer, slika, p ostupak, - koristiti mnogo konkretnih primjera, slika, pokusa, povezanih s poznatim sadr aj ima, - zadavati manji broj zadataka, a zadatke po te ini rasporediti tako da je prvo la k i zadatak, pa te i, a na kraju opet lak i), - podijeliti zadau na vi e faza, - pismeno rje avanje zadataka ne ograniiti vremenski, a gre ke tipa disleksije ne ocj enjivati, - gre ke u pisanju ne ispravljati nego ih samo naznaiti (podvui rije u kojoj je gre ka) kako bi uenik sam nauio i ispravio gre ke uz pomo ud benika ili rjenika,

- kod uenja koristiti slikovne podsjetnike odnosno pomoi ueniku da naui tehniku vizu alizacije i br eg zapamivanja te da ui uz pomo kognitivnih mapa) koje samostalno izrauje po podrujima k oje ui) - ohrabrivati uenika za spontano izra avanje i poticati ga na samostalnost u radu.

Neophodna je struna podr ka edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka -logopeda.

Openito u radu s uenicima s te koama uenja neophodne su prilagodbe metoda rada koje e rovoditi uitelj u razredu uz podr ku edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka- rehabilitatora ili za neke metode, psihologa.

Neke od prilagodbi: - koristiti audiovizualna sredstva za ilustraciju izlaganja i teksta za uenje - upoznati uenika s planom izvoenja nastavne cjeline zbog mogunosti predvianja cjeli ne zadatka - opa ati pona anje uenika kroz cijelo vrijeme izvoenja zadatka - koristiti razliite oblike grupnog rada kao podr ka vr njaka i uenje u timu - davati zadatke kao i ostalim uenicima uz detaljni feedback o dobrim i lo im stran ama uratka - koristiti razliita sredstva u nastavi za svladavanje odreenog gradiva kod uenika s te koama u uenju - esto koristiti nagrade za dobar uradak i pona anje - koristiti specijalizirane strategije pouavanja kao metakognitivni model uenja od nosno kori tenje unutarnjeg govora i podizanje razine pa nje putem razvoja vje tine samoopa anja - koristiti naine ispitivanja prikladne uenikim sposobnostima (usmeno ispitivanje, ispitivanje u vi e navrata, krai testovi ) - kod ocjenjivanja vi e vrednovati elemente zalaganja na satu i motivaciju za rad, a ocjena znanja treba biti motivirajua.

U metodama rada biti e korisni mnogi postupci opisani za djecu sa sni enim intelekt ualnim sposobnostima. Uenicima s te koama u uenju esto je potreban je individualiziran pristup u radu i ocje njivanju.

8. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJIMA U PONA ANJU I EMOCIONALNIM POREMEAJIMA

RAZVOJNE ZNAAJKE Poremeaji u pona anju skupni su naziv za sve pojave biolo ke, psiholo ke i socijalne et iologije koje manje ili vi e pogaaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegovu aktivnost te neugodno, tetno i opasno utjeu na druge pojedince i dru tvene organizacije (obitelj, djeje ustanove, kolu, zajednicu). Drugi m rijeima radi se o velikom broju razliitih oblika pona anja i rizinih pona anja koji predstavljaju znaajnije odstu panje od uobiajenog i dru tveno prihvaenog pona anja odreene sredine za specifinu dob djeteta te situaciju, n eposredno su ili posredno ugro avajui, tetni i opasni za samo dijete (negativne posljedice na obrazov no, socijalno, emocionalno i ukupno funkcioniranje djeteta u svakodnevnom ivotu) ili za njegovu okolinu, uka zuju na jasne pokazatelje budueg nepovoljnog razvoja djeteta te zahtijevaju razliite razine intervencija od primarne prevencije, ranih intervencija, kriznih intervencija do tretmana i rehabilitacije. Iz navedenog proizlazi da prevencijske i rano interventne programe u koli provode struni suradnici socijalni pedagozi, a u suradnji s uiteljima i drugim strunim suradnicima poma u u osiguravanj u odgovarajuih uvjeta kolovanja.

Za potrebe podruja odgoja i obrazovanja e e se koristi termin poremeaji emocija i pona nja i pod kojim se podrazumijeva: smanjena sposobnost za uenje koja se ne mo e objasniti intelektualni m (ne rijetko su to i darovita djeca), senzornim ili drugim zdravstvenim imbenicima, nesposobnost za iz gradnju zadovoljavajuih interpersonalnih odnosa s vr njacima i uiteljima, neprimjeren tip pona anja i osjeaja pod normalnim okolnostima, raspolo enja nesretnosti i depresije te tendencija razvoja fizikih sim ptoma ili straha u svezi s osobnim ili s problemima u koli. U skupini poremeaja u pona anja i emocija (Svjetska zdravstvena organizacija) koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji navode se: hipera ktivni poremeaji, poremeaji pona anja, mje oviti poremeaji pona anja i osjeaja, emocionalni poremeaji osobito u djet njstvu, poremeaji u socijalnom funkcioniranju s poetkom u djetinjstvu ili adolescenciji, tikovi, os tali poremeaji, mentalni poremeaji , te poremeaji nesvrstani drugdje.

Tome se pridru uju i opozicijska pona anja, poremeaji s nasilnikim pona anjem, poremeaji prilagodbe s mije anim smetnjama emocija i pona anja, poremeaje prilagodbe sa smetnjama pona anja i antisocijalno pona anje djece i adolescenta.

PRILAGODBE NASTAVNOG/ KOLSKOG RADA

Djeci s poremeajima u pona anju (kao to je vidljivo iz opisa njihovih znaajki) nije u vijek nu no prilagoavati samo nastavno gradivo (osim u situacijama poremeaja pa nje i hiperaktivnosti odnosn o specifinih te koa u uenju, vidi ve navedeno) nego jo vi e prilagoavati uvjete obrazovanja, prema kvalitetn om kolskom okru enju u kojemu se: i uenje prilagoava djetetovim mogunostima, ispituje tako da se oekuje i posti e uspjeh, omoguava uspjeh, postavljaju jasne granice i oekivanja, razumije djetetove potrebe i pona anja, razumije njihov jezik komunikacije (tra e pa nju, ele biti prepoznati kao vrijedni cijenjeni...) osigurava pozitivnu afirmaciju, omoguava razvoj pozitivne slike o sebi, pozitivan razvoj, ui socijalne i emocionalne vje tine, razvija empatija, osjea prihvaenim, podr anim, nagraenim, osiguravaju prilike za odgovorno ophoenja s vr njacima i odraslima, stvaraju prilike za stvaranje uspje nih odnosa, osiguravaju prilike za vje banje socijalnih vje tina, koli.

- postavljaju uvjeti u kojima se djeca osjeaju pripadni i privr eni svojoj

9. POSEBNOSTI ZA RAD S UENICIMA S POREMEAJIMA IZ AUTISTINOG SPEKTRA

RAZVOJNE ZNAAJKE

- Autizam se ubraja u skupinu pervarzivnih razvojnih poremeaja koji pored njega in e i Rettov poremeaj, dezintegrativan poremeaj u djetinjstvu, Aspergerov poremeaj te pervarzivn i razvojni poremeaj, neodreen. Ovi razvojni poremeaji ine tzv. autistini spektar definiran dijag nostikim kriterijima koji predstavljaju zajednika obilje ja, a to su kvalitativno o teenje soci jalnih interakcija, kvalitativno o teenje komunikacije i ogranien, ponavljajui stereotipni obrasci pona anj a, interesa i aktivnosti. Za razumijevanje i uspje no poduavanje uenika s autizmom va no je i poznav anje odreenih dimenzija autistinog pona anja i uenja. Kod osoba s autizmom postoje specifin osti percepcije, do ivljaja okoline, pamenja te je veoma bitno uzeti u obzir ulogu emoci ja kao konteksta u tom procesu. Uspje na i sigurna edukacijska integracija u redovnu kolu po prilagoeno m programu mogua je za uenike s Aspergerovim poremeajem, uenike s autizmom koji imaju laki stup anj sni enih intelektualnih sposobnosti, za one koji su graninog ili prosjenog intelektu alnog razvoja uz odreenu, minimalnu razinu socijalne zrelosti i umjereni stupanj autizma, a kod ko jih su smetnje u pona anju zastupljene u manjoj mjeri. U procesu odgojno obrazovne integracije auti zma moraju se uzeti u obzir sljedee znaajke: .. disharmoninost razvoja (socijalnog, kognitivnog, emocionalnog) .. te koe u razumijevanju verbalne i neverbalne komunikacije, rigidnost i manjkavos t u socijalnoj interakciji, ogranieno polje interesa, nefleksibilni obrasci pona anja

PRILAGODBE U NASTAVNOM RADU

Opi zahtjevi

Uenike s autizmom treba ukljuiti u redovni kolski program samo ako su zadovoljeni p otrebni uvjeti i omoguene specifine metode prilagoene potrebama ovih uenika, odnosno ako stupanj pore meaja dopu ta

neometani nastavni proces. Pretpostavke za rad su: - spremnost kole, uitelja tj. prihvaanje i razumijevanje uenika - spremnost za suradnju sa strunjakom za edukacijsko-rehabilitacijsku potporu i r oditeljima - kontinuirana dostupnost specifine strune podr ke uiteljima i roditeljima - dobro pripremljen individualizirani program,manji razredi po broju uenika (dvad esetak) i bez drugih uenika s te koama u razvoju, - mogunost kori tenja asistenta u razredu kao podr ke ueniku i uitelju

Zahtjevi u odnosu na nastavne sadr aje

Individualizirano planiranje i poduavanje mora biti usmjereno na usvajanje znanja i vje tina koje su funkcionalne, praktine i kroz koje se djeluje na podizanje razine socijalne kompe tencije i prihvatljivih oblika pona anja. Akademska znanja usvajati na nain koji je opisan u poglavlju Prilagodbe nastavnom radu s uenicima sa sni enim intelektualnim sposobnostima. Ovdje se kao i prilagodba pojedi nih podruja u nastavnim predmetima mo e podrazumijevati i da uenik ne mora usvojiti sve nastavne sadr aje svi h nastavnih predmeta. Usvajanje akademskih znanja ne smije imati prednost pred poticanjem komunikacijs kih i socijalizacijskih sposobnosti (do ivljaj /ne/uspjeha).

Zahtjevi u odnosu na metode i postupke

Vrijede upute pod ovim naslovom dane za poduavanje uenika sa sni enim intelektualnim sposobnostima. Posebnosti uenika s autizmom su pored navedenih: .. Vizualno-kognitivna podr ka u strukturiranju prostora, vremena i socijalnih odn osa (TEACCH metoda i oblici augmentativne komunikacije ako je potrebno). Poduavanje upotrebom slikovne podr ke omoguava bolje razumijevanje i anticipiranje konteksta te poma e stabilizaciji soci jalne okoline uenika. .. Voditi rauna o ni em stupnju emocionalnog razvoja i moguim posljedicama na pona anj e. .. Ono to je naueno potrebno je vje bati u razliitim situacijama i kontekstima s razl iitim osobama (radi ote ane generalizacije),

.. Individualno odreeni vremenski periodi rada i odmora .. Prema potrebi koristiti alternativna sredstva i metode za kompenzaciju podruja u kojem uenik ima te koe (npr. dopustiti mu da tipka umjesto da pi e, dopustiti mu pismeni ispit umjest o usmenog).

Zahtjevi u odnosu na provjeravanje i ocjenjivanje

Isto kao i kod uenika sa sni enim intelektualnim sposobnostima uz posebnosti za aut izam: Provjera znanja se treba izvr avati u razliitim situacijama, vi e puta zbog neujednaen osti reprezentacije. Procjena takoer treba biti usmjerena na evaluaciju razvoja socijalizacije, komuni kacije i promjene odreenih oblika pona anja.

Prilagoavanje sredstava i zahtjeva u njihovoj upotrebi

Osigurati mogunost: - nabavke potrebnih sredstava za vizualno kognitivnu podr ku (TEACCH metoda) - kratkotrajnog iskljuivanja, osamljivanja i odmora - odabir primjerenog mjesta u razredu s obzirom na moguu senzorika preosjetljivost uenika - prema potrebi - parcijalna integracija (socijalizacijski predmeti u redovnom r azredu i obrazovni predmeti u posebnom odjeljenju) uz mogunost prelaska iz jednog oblika u drugi (dj elomina i potpuna integracija),diferencirani oblici nastave - produ eni struni programi (PSP) koji ukljuuju specifine oblike podr ke (npr. logotera pija, kineziterapija, senzorika integracija, terapija igrom i sl.) - organiziranje produ enog strunog programa (PSP) u suradnji sa specijaliziranim us tanovama.

Primjer planiranja i izvedbe "bonus nastave"

1. odrediti kojim uenicima je potreban takav oblik nastave (struni tim u suradnji s roditeljima i uenikom) 2. razmotriti mogunosti matine kole, mogunosti i drugih suradnikih kola (kabineti i o rema, kolska kuhinja, kolska zadruga, ponude izvannastavnih aktivnosti koje se temelje na usva

janju konkretnih radnih vje tina) i lokalne zajednice (obrtni tvo, industrija, komunalne slu be, udruge , uslu ne djelatnosti) 3. dogovoriti ponudu s uenikom/uenicom, roditeljima i strunim suradnikim slu bama nagla avajui: da ovom nastavnom ponudom uenici stjeu znanja i vje tine potrebne za samostalno svak odnevno ivljenje da ih ova nastavna ponuda uvodi u takav svijet rada koji e predstavljati poetak kol ovanja za budue zanimanje vodei rauna o mogunostima zapo ljavanja u lokalnoj zajednici

4. odrediti osobe za provoenje i praenje "bonus nastave" (ravnatelji manjim kolama, voditelji sekcija izvannastavnih i izbornih aktivnosti, strune slu be kole, nastavnici s nepot punom satnicom, roditelji i lanovi u e obitelji, studenti pedago kih studija na praksi, volonteri, ron ici na civilnom slu enju vojnoga roka)

5. vrednovanje postignua prijedlozi svih sudionika procesa 6.

rimjeri P kola pri kojoj djeluje kolska zadruga

Ove su kole najzahvalnije za provoenje "bonus nastave. Bogatim ponudama koje su ve zane uz lokalitet na kojem se kola nalazi, kolsko zadrugarstvo nudi uenicima s posebnim pot rebama individualni pristup uz mogunost izbora konkretnih ivotnih radnih aktivnosti: pelar stvo, maslinarstvo, skupljanje ljekovitog bilja, izrada ipki i suvenira na temeljima ba t ine, cvjearstvo, vinogradarstvo, njegovanje travnjaka i dr.

kola pri kojoj ne djeluje

kolska zadruga

Ako kola nema kolsku zadrugu, razmotriti e ponude svojih izvannastavnih i izbornih aktivnosti, planiranih projekata i sl. s ciljem ukljuenja uenika s "bonus nastavom", a sve u s kladu s njegovim

sposobnostima i

eljama.

Uz ove ponude, ako a s "bonus nastavom"

kola ima i

kolsku kuhinju, mo e zadovoljiti razliite interese uenik

Suradnike

kole na projektu "bonus nastave"

Kada kola nije u mogunosti ponuditi realizaciju "bonus nastave" unutar svoje kue, t reba se povezati sa kolom koja e joj postati partnerom na tom zadatku (suradnika kola).

kole na projektu "bonus nastave" surauju s lokalnom zajednicom

Dogovarajui "bonus nastavu" s uenicima i roditeljima, kola treba uzeti u obzir mogun osti koje nudi njihova lokalna zajednica u odnosu na budue radno mjesto, te u odnosu na pot rebe zajednice za obavljanje odreenih poslova. Ovo posebno dolazi do izra aja u malim mjestima, izoli ranim mjestima i na otocima gdje kola nema mogunosti tra iti suradniku kolu, ve se u potpuno ti oslanja na lokalnu zajednicu.