GLOBUS

Terminator

44O 950 80

ZASTITAIZ EUROPE

Ekolozi su seobratili pred-

stavnicima EU dazastite stanista

ptica

KILOMETARAprirodni vodotok

Dunava i Save; njihovombi se regulacijom

ugrozili Kopacki rit iLonjsko polje

MILIIUNAEURAza kanal Sava-Dunav,dug 61 kilometar, kojibi ugrozio spacvanskusumu, najvecu sumu

hrasta luznjaka u Europi

PAHIKA U ZIVOTINISKOM GARSTVU

EKOLOZI TUZE JADRANVlada prijeti orlu stekavcu

Regulacija tokova Save, Drave, Dunava, Mure iNeretve vodi u istrebljenje brojnih zivotinjskih vrsta

POSTOtoliko se u nekoliko

godina, zbog utvrdivanjarijecnih obala

kamenjem, smanjio brojlastavica bregunica

-Pise BORIS ORESIC-HustracijaEUGENDOBRIC

Prema oq'eni Svjetske organiza-cije za zastitu prirode (WWF)i nekoliko ekoloskih udruga u

Hrvatskoj, planovi regulacije tokovahrvatskih rijeka - Save, Drave, Du-nava, Mure i Neretve - koje podupireVlada, najveci su napad na ocuvanjeprirodne bastine u proteklih 20 go-dina. Predstavnici udruga o tome suobavijestili voditelja delegacije EU uHrvatskoj Paula Vandorena te povje-renika za okolis EU-a Janeza Potocni-ka, od kojih traze da pozovu hrvatskuVladu na zaustavljanje tih projekata,

posebice 950 milijuna eura vrijednugradnju kanala Sava-Dunav.

Taj bi plovni put, koji je Vlada uvrstilau strateske infrastruktume planove,dug 61 kilometar, trebao povezivatiVukovar na Dunavu i Samac na Savi.Prolazio bi kroz spacvansku sumu, naj-vecu sumu hrasta luznjaka u Europi.

Tibor Mikuska, biolog Hrvatsko-ga drustva za zastitu ptica i prirode,jedne od najjacih ekoloskih udruga uHrvatskoj, tvrdi da regulacije rijeka ikopanje kanala uzrokuju susenje su-ma, sto su potvrdile brojne studije.

"Kanal Dunav-Sava ekoloska je iekonomska utopija jer Hrvatska ne-ma velike luke na Savi i ta je rijeka

I10 11 02 2011

GLOBUSM

KU KOSORvidri i cigri

u prometnom smislu slijepo crijevo.Ekonomski je mnogo isplativije po-vecati pretovarne kapacitete posto-jece luke u Vukovaru i moderniziratizeljeznicku liniju Vukovar-Zagreb-Rijeka. Planovi regulacija rijeka u su-protnosti su i s hrvatskim zakonima is europskim direktivama o vodama.Rijec je dobro organiziranom sustavuizvlacenja novca poreznih obvezni-ka u kojem sudjeluju Hrvatske vode,Agencija za vodne putove i Ministar-stvo regionalnog razvoja, sumarstvai vodnog gospodarstva. Gradevinskei projektantske tvrtke povezane stim drzavnim institucijama dobro bizaradile, a nastala bi ekoloska kata-strofa jer bi doslo do nezapamcenogunistenja biljnih i zivotinjskih vrsta",upozorava Mikuska.

IZLIJEVANJERIIEKA

Umjetne rjecneobale nece".njiti rizik odlava, nego cei povecati

{Sto se krije iza poskupljenja namirnica}

ZARADINA GLADIManje hrane, veci profitUzrokposkupljenju hrane nisu lose vremenske prilike diljem svijeta:

najvecaje "prirodna nepogoda" gospodarski sustav motiviransamoprofitom - tvrdi Stipan Bilic

- Pise NIKOLA JElll! - Snimka GORAN MEHKEK/CROPIX

Sipan Bilic, direktor strukovne udruge konditora Kondin i ujednoedan od najboljih hrvatskih strucnjaka za prehrambenu industri-

,u, tvrdi kako nema valjanih razloga za poskupljenje hrane kojemusvjedocimo. On pobija i kljucne argumente kojima se najavljuje dalje po-skupljenje hrane te tvrdi kako iza svega stoje - spekulacije!

Hrana u svijetu bit ce sve skuplja

tezaLnetocno!

Primjena znanstvenih i tehnickih dostignuca te unapredenjetehnologije osigurali su u poljoprivredi vece prinose i pri-hode. Svi koji su htjeli primjenjivati ta dostignuca povecalisu imanja (3-8 puta), i danas u razvijenim pojoprivrednimdrzavama jedan zaposlenik u poljoprivredi proizvodi za 150potrosaca. Dugorocno, ako ne bi bilo prirodnih kataklizmi,hrana ce biti jeftinija. Aktualna poskupljenja izazvana su pa-dom vrijednosti dolara i raznim spekulacijama na svjetskomtrzistu. Hrana je u potrosnji posve "neelasticna", odnosnopotrosnja se ne moze smanjiti, ona je stalna.

Svijetu prijeti manjak hrane

teza2.netocno!

U razvijenim zemljama sjeverne hemisfere poljoprivrednicikoji su u programu drzavnih intervencija (a to su svi) mora-ju 10% povrsina izostaviti iz proizvodnje, a u slucaju trajnijegmanjka hrane te se povrsine mogu brzo aktivirati. U zemlja-ma juzne hemisfere poljoprivredno zemljiste najcesce seekstenzivno koristi, tj. imaju mala ulaganja i male prinose.U slucaju potrebe ulaganjima se prinosi mogu povecati2-3 puta. U vecini siromasnih zemlja, kada bi u svijetu bilovolje i ambicije, drugacijom organizacijom poljoprivredeproizvodnja bi se mogla povecati nekoliko puta.

Krive su elementarne nepogode

tezaS.netocno!

Ta tvrdnja uglavnom nije tocna, ali se u politici koristi kaozgodno opravdanje. Da bi elementarne nepogode prouzro-cile smanjenje ukupne proizvodnje, one bi morale odjed-nom pogoditi cijeli planet, a takvih nepogoda nije bilo. Naj-veca "elementarna nepogoda" koja utjece na porast cijenahrane jest postojeci svjetski gospodarski sustav, kojem jemajka interes odnosno pohlepa, a otac mu je drzavna mockoja podrzava tu pohlepu. Najveci je problem u tome stobogati dio svijeta koji kontrolira trziste hrane nije spremanurediti trgovinu hrane na pravednijim osnovama.

StipanBilic

Bio je dugo-godisnji direktorHUP-ova sektorapoljoprivrede iprehrambene

industrije

150POTROSACAu razvijenom

svijetu dolazi najednog ratara

SOSU SLUCAJUPOTREBE

ULAGANIIMA SEPRINOSI MOGU

POVEd ATI 2-3 PUTA

10POSTO

obradivih povrsinaizostavljeno je izproizvodnje i u

pricuvi je

11 02 2011 11