EU FONDOVI 2014.-2020

ISBN

978

-953

-576

81-0

-4

EU FONDOVI 2014.-2020.Mini vodič kroz europske strukturne i

investicijske fondove s primjerima projekata

AUtOrI: Ariana Vela, Martin Madaras, Mia Pavlica, Lidija Šimrak Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se nove mogućnosti financiranja projekata kroz instrumente Kohezijske politike. Riječ je o projektima financiranima iz strukturnih i investicijskih fondova čija će nam sredstva biti dostupna nakon 1. srpnja, a o nama ovisi kolika će biti njihova iskorištenost. Za početak, pročitajte osnovne informacije o Kohezijskoj politici, strukturnim i investicijskim fondovima te proučite primjere uspješnih projekata.

UVODIM

PRES

SUM

Ovu publikaciju izradili su članovi i volonteri Instituta za razvoj poduzetništva i europske projekte. Informacije, mišljenja i zaključci temelje se na javnim informacijama koje potječu iz izvora u čiju se točnost IRPEU pouzdaje, ali za koje ne jamči. Sve informacije podložne su promjenama koje ovise o promjenama izvora informacija, kao i promjenama koje nastupe od trenutka izdavanja publikacije do njena čitanja. Ova publikacija ili njeni dijelovi smiju se koristiti isključivo uz navođenje izvora.

Izdavač: Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte – IRPEUZa izdavača: Ariana VelaAutori: Ariana Vela, Martin Madaras, Mia Pavlica, Lidija ŠimrakDizajn i grafička priprema: Dijana KasavicaTisak: Denona d.o.o.Naklada: 1.200Zagreb, lipanj 2013.

Kontakt: Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte – IRPEU T: 01 5534 878 E: [email protected] W: www.eu-projekti.info - Prvi hrvatski portal o EU fondovima

ISBN 978-953-57681-0-4

ČEMU SLUžI KOhEZIjSKA POLITIKA?Kohezijska politika uz pomoć mjera financiranja pomaže prevladati socijalne i gospodarske razlike u Uniji, pomaže u integraciji nerazvijenih tržišta te podiže kapacitete manje razvijenih članica kako bi mogle ravnopravno sudjelovati na europskom tržištu.

ŠTO SU STRUKTURNI fONDOVI?To su fondovi koji financiraju projekte koji odgovaraju prioritetima Kohezijske politike.

KOjI SU cILjEVI KOhEZIjSKE POLITIKE?

ciljevi Kohezijske politike su konvergencija (poticanje gospodarskog razvoja i zaposlenosti najslabije razvijenih država članica kroz različite vrste ulaganja s ciljem njihovog podizanja na razinu najrazvijenijih europskih regija), regionalna konkurentnost (ekonomske i socijalne promjene, poticanje inovacija i poduzetništva, ulaganja) te europska međunarodna suradnja.

KOLIKA ćE BITI fINANcIjSKA ALOKAcIjA ZA hRVATSKU?U drugoj polovici 2013. godine hrvatskoj će na raspolaganju biti 449,5 milijuna eura iz strukturnih fondova. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine za hrvatsku je predviđeno 8 milijardi eura, što čini oko 68,5% ukupne vrijednosti nacionalne omotnice čija je ukupna procijenjena vrijednost 11,7 milijardi eura.

KOjI SU INSTRUMENTI KOhEZIjSKE POLITIKE?Instrumenti Kohezijske politike su Europski fond za regionalni razvoj (ERDf – European Regional Development fund), Europski socijalni fond (ESf – European Social fund) te Kohezijski fond (cf – cohesion fund).Tu su još Europski pomorski i ribarski fond (EMff – European Maritime and fisheries fund) te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAfRD – European Agriculture fund for Rural Development) iz kojih se financiraju projekti ulaganja u ribarstvo i poljoprivredu u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i zajedničke ribarske politike.

Što je europski fond za regionalni razvoj?To je strukturni fond namijenjen državama članicama EU koji pomaže jačanju ekonomske i socijalne kohezije.

ČEmU slUži EUropski fond za rEgionalni razvoj?služi za ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, proizvodnju, jačanje turističke ponude, ulaganja u informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu.

tko možE prijaviTi projEkT?potencijalni prijavitelji su tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća te znanstveno-istraživački sektor.

koje se akTivnosTi mogU financiraTi iz EUropskog fonda za regionalni razvoj?

1. Unaprjeđenje prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada 2. sanacija i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta i sanacija visokoonečišćenih lokacija3. osiguranje povoljnih uvjeta za očuvanje prirode i biološke raznolikosti (natura 2000)4. istraživanje i kartiranje morskih staništa radi definiranja prijedloga ekološke mreže natura 2000 u moru5. Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim područjima 6. Unaprjeđenje procjene kakvoće zraka 7. doprinos sigurnosti opskrbe energijom te smanjivanje klimatskih promjena8. jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva aktivnostima kao što su poboljšanje poslovnog okruženja, povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te uvjeta za transfer tehnologije i podržavanje aktivnosti gospodarstva zasnovanog na znanju

koliki jE posToTak sUfinanciranja iz ovog insTrUmEnTa?iz ovog fonda može se financirati 50 do 75% ukupne vrijednosti projekta.

Europski fond za

regionalni razvoj

(ERDF – European Regional Development Fund)

Europskog fonda za rEgionalni razvoj

Nova oprEma za poticaNjE zapošljavaNja i iNovacija u portugalu

zahvaljujući ovim ulaganjima, air liquide portu-gal moći će koristiti prirodni plin umjesto nafte u vlastitom proizvodnom procesu. Tako će ovaj najveći portugalski opskrbljivač industrijskim plinovima povećati proizvodnju i postati kon-kurentniji na europskom tržištu. očekivane su pozitivne posljedice ovog projekta na očuvanje 30 radnih mjesta u samom pogonu, indirektno otvaranje 250 novih radnih mjesta u drugim in-dustrijskim područjima metalurgije, proizvodnje boja i lakova te sigurnosne opreme. očekuje se i pozitivan utjecaj na smanjenje onečišćenja okoli-ša budući da će 4% ukupnog iznosa investicije biti utrošeno za zaštitu okoliša.

Ukupna vrijednost projekta25.854.230 eura

iznos sufinanciranja iz EU fondova11.427.570 eura

Razvijanje zelenih obRtničkih zaNimaNja za uštEdu ENErgijE i stvaraNjE Novih radNih mjEsta u daNskoj

projekt “green Business growth” uspješan je u stvaranju novih radnih mjesta usmjerenih na ob-novu energetske učinkovitosti u stambenim i po-slovnim zgradama. projekt je pokrenut 2009. go-dine i usmjeren je na male poduzetnike i obrtnike koji su prošli specijalizaciju u području uštede energije. radi se o javno-privatnom partnerstvu između 3 općine i 14 privatnih partnera uključu-jući tvrtke koje se bave proizvodnjom, konzal-tingom, poduzetništvom, financijama i obrazova-njem. projekt je usmjeren na otvaranje 300 novih radnih mjesta u razdoblju od 2010. do 2013. go-dine unutar tvrtki koje promoviraju energetsku učinkovitost u postojećim zgradama.


iznos sufinanciranja iz EU fondova768.485 eura

jezeRo kaRla u GRčkoj pozdRavlja novi život

cilj projekta je oživiti jezero karla koje je su-očeno s isušivanjem kroz obnavljanje ekološke ravnoteže, čime će se postići bolja kvaliteta pit-ke vode za lokalno stanovništvo i razviti lokalni turizam. neke od aktivnosti koje će se odvijati tijekom projekta su pronalaženje izvora vode iz obližnje rijeke, hidrološki radovi, izgradnja muze-ja i održavanje info dana za edukaciju i informi-ranje lokalnog stanovništva i turista. projektom će se izgraditi akumulacija i sustav za prikupljanje vode s uključenim čišćenjem procjedne vode. dovođenjem vode u jezero karla preko rijeke pinios, odradit će se pripremni radovi za zaštitu od poplava, osobito u ravnicama. infrastrukturni radovi i radovi za razvoj eko-turizma uključeni ovim projektom su izgradnja prirodoslovnog muzeja i informacijskog centra s ciljem predstav-ljanja prirodne i kulturne prošlosti područja a očekuje se 5.000 posjetitelja godišnje. završit će se i započeta studija upravljanja lokalnom vodom i tlom i studija o lokalnoj arheologiji. Tijekom projekta bit će organizirane i konvencije, infor-macijski dani, izložbe i marketinške kampanje kako bi se podigla svijest o važnosti jezera karla. očekivani rezultati projekta su razvijanje 110 ha kulturne baštine, otvaranje 190 radnih mjesta ti-jekom faze razvoja i još 20 radnih mjesta tijekom operativne faze. ključni rezultat projekta bit će održivi razvoj vodnog tijela, smanjenje korište-nja podzemnih voda za 17,8 milijuna m3 godišnje, smanjenje onečišćenja, a količina pitke vode bit će dostatna za 88.000 domova više.



obNavljaNjE NogomEtNog stadioNa “ljudski vrt” u mariboru u slovENiji

stadioni su često jedna od većih znamenitosti gradova kako zbog svoje prostorne dominacije tako i zbog činjenice da služe zajednici za razne sportske, muzičke i kulturne manifestacije. Uz pomoć sredstava Europske unije grad maribor je prihvatio projekt obnove stadiona “ljudski vrt”, matičnog stadiona nogometnog kluba nk maribor. rezultat obnove je moderan, udoban kompleks s kapacitetom od 13.000 gledatelja. osim novootvorenih radnih mjesta na stadionu, popratna infrastruktura uključuje nove restorane i parkirna mjesta te pruža dodatne mogućnosti za jačanje lokalnih tvrtki.



poticaNjE krEativNog poduzEtNištva u FlaNdriji u bElgiji

projekt daje profesionalnu potporu mladim po-duzetnicima potrebnu za važna menadžerska po-dručja poput komunikacije, marketinga, financija, organizacije poslovanja i razvoja inovativnih ideja. osigurana potpora uključuje usmjeravanje oko 130 sudionika, kreativnih početnika, kroz održava-nje ljetnih škola, dogovaranja prilika umrežavanja te lansiranja ugovora o suradnji između kreativ-nih početnika, a sve to uz medijsku popraćenost. ljetna škola privukla je oko 40 sudionika tijekom koje im je pružena predodžba o poduzetništvu, poslovnim idejama i planovima te im je objašnjeno kako misliti unaprijed. projekt cilja i na stvaranje neformalne mreže poslovnih centara, savjetnika i visokog obrazovanja za daljnju potporu mladim poduzetnicima, osiguravajući flandriji da se podi-gne među vodeća europska start-up područja.

Ukupna vrijednost projekta798.800 eura


FutuRistički tRG u EiNdhovENu u NizozEmskoj

projekt je dao futurističko ruho središnjem trgu u Eindhovenu, a usput je povećao i atraktivnost središta grada. Trg je postao magnet za kupce i posjetitelje zbog svojih svjetlosnih efekata, vode-nih komponenti i prateće infrastrukture. Trg po-vršine 3.500 m2 sada uključuje podni mozaik od betona i 240 staklenih elemenata.



rEstauracija iNdustrijskog kompleksa u GRčkoj

industrijski kompleks s početka 20. st. u grčkom gradiću orchomenos ovim razvojnim projektom transformiran je u multifunkcionalni prostor koji se koristi za potrebe izložbi, obrazovanja i kon-gresnog turizma. kao konferencijski centar, ugo-šćuje predavanja javnih i privatnih organizacija, privlači lokalno stanovištvo i turiste zainteresi-rane za brojne izložbe. U centru se održavaju i edukacije za odrasle kao i druge obrazovne aktiv-nosti namjenjene smanjivanju nezaposlenosti, a u njemu je zaposleno stotinjak osoba.


kvalitetniji željeznički pRomet na pRostoRu cijele slovačke

modernizacijom voznog parka državnih želje-znica investicijom u iznosu od 4,8 milijuna eura očekuje se znatan porast korisnika željezničkog putničkog prometa diljem slovačke. U sklopu projekta kupljene su 2 nove električne lokomo-tive, renovirano je 10 starih lokomotiva te su ku-pljena 32 nova željeznička vagona kapaciteta 290 sjedala po jedinici.



Europski socijalni

fond (ESF – European

Social Fund)

Što je EUropski socijalni fond?To je fond čiji je cilj uspostavljanje gospodarske i socijalne ujednačenosti na razini cijele Europske unije.

ČEmU slUži EUropski socijalni fond?Europski socijalni fond služi ostvarivanju strateških ciljeva politike zapošljavanja u europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti, odnosno integraciji skupina koje su dugotrajno nezaposlene ili na drugi način u nepovoljnom položaju u tržište rada.

tko možE prijaviTi projEkT?mogući prijavitelji su organizacije iz javnog, poslovnog i civilnog sektora.

koje se akTivnosTi mogU financiraTi iz EUropskog socijalnog fonda?

1. poticanje ulaganja u ljudske resurse kroz obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju2. podrška povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene3. prilagodba gospodarskim promjenama 4. poboljšanje pristupa tržištu rada za sve nezaposlene 5. socijalno uključivanje osoba u nepovoljnom položaju6. pružanje podrške službama za zapošljavanje

koliki jE posToTak sUfinanciranja iz ovog insTrUmEnTa?iz ovog fonda može se financirati 50 do 85% ukupne vrijednosti projekta.

Europskog socijalnog fonda

stariji i mudriji radNici u poljskoj

zavod za zapošljavanje grada gdanjska u poljskoj je, potaknut visokom razinom znanja i bogatim radnim iskustvom koje posjeduju stariji radnici, pokrenuo projekt revitaliziranja umirovljenika i starijih radnika. projekt je vođen idejom samoza-pošljavanja, a potencijalne kandidate se educiralo na području informatike, psihologije, poduzetniš-tva, računovodstva, financija, marketinga i poslov-nog planiranja. osim edukacija, kandidatima su na raspolaganju bili konzultanti koji su im izrađivali profesionalne poslovne planove koje su kandidati potom provodili. od prvotnih 120 prijava izabra-no je 60 osoba od kojih je 50 iskoristilo moguć-nost i pokrenulo novi vlastiti posao.



zaustavljaNjE “odljEva mozGova” u mađaRskoj

mladi mađarski stručnjaci iz područja medicine imaju tendenciju napuštanja domovine po primit-ku diploma kako bi posao pronašli u zapadnoj Eu-ropi gdje su standard i mogućnosti zapošljavanja viši. cilj projekta je uključivanje mladih znanstve-nika u radne skupine s kolegama iz Europe kako bi obavljali kardiovaskularna istraživanja. na taj će način znanstvenici pridonijeti novim metodama li-ječenja kardiovaskularnih bolesti u mađarskoj te ujedno i ostati u svojoj zemlji.



unapRjeđenje vještina kRoz kvalitetno stažiRanje u rumuNjskoj

projektom se studentima osigurava nadopuna akademskih znanja radnim iskustvom koje ra-zvijaju kroz stažiranje u uglednim institucijama

i poduzećima. projekt čine tri komponente: os-posobljavanje na radnom mjestu za studente, in-formativne kampanje o mogućnostima stažiranja, program obuke i razvoj vodiča za savjetnike i in-struktore koji pomažu studentima. do danas je 15.000 studenata koristilo program stažiranja s besplatnim obrocima i prijevozom te osiguranom školarinom nakon završenog stažiranja.



Quali-Form-idE – stvaraNjE dobRo obučene, modeRne radNE sNagE u bElgiji

ciljevi ovog projekta su poboljšanje kvalitete treninga, povećanje stope zaposlenosti te pro-micanje socijalne kohezije u frankofonim po-dručjima u Belgiji. navedeni ciljevi sastavni su dio povećanja stope zaposlenosti u EU do razine od 70%, a 12,5% stanovništva svake će godine biti u mogućnosti proći QUali-form-idE obuku.



jEdNako obrazovaNjE za svE u mađaRskoj

okončanje socijalne isključenosti i ciklusa siro-maštva uključuje programe usmjerene na posti-zanje odgovarajućeg obrazovanja djece koja se nalaze u nepovoljnom položaju. nažalost, mnogi od njih su diskriminirani od rođenja zbog čega ne uspijevaju dovršiti obrazovanje. velika razli-ka u razini obrazovanja između marginalizirane romske djece i većine ostale djece u mađarskoj pokušat će se premostiti pomoću ovog projekta.



prEmjEštaNjE Na boljE poslovE u austriji

veća je vjerojatnost da će učenici s migracijskom pozadinom rano odustati od redovnog školova-nja te tako smanjiti šanse za bolji život. kako bi pomogli ovim mladim ljudima bečka organizaci-ja “kuća integracije Beč” lansirala je “move on” projekt. fokusirajući se na mlade imigrante koji se približavaju kraju obrazovanja, projekt nudi pomoć pri odabiru karijera i daljnjeg obrazova-nja. preko 950 učenika uključeno je u raspravu i promišljanja o svojoj trenutnoj situaciji te izgledi-ma za nalaženje posla. osim učenika i roditelji su sudjelovali u ovom projektu kako bi ohrabrivali djecu da iskažu svoje interese i težnje. ovaj je projekt javno nagrađen kao jedan od “top” pet Esf projekata u austriji 2011. godine.



druga šaNsa – Edukacija odraslih u irskoj

riječ je o konstantnoj potpori i individualnom pristupu dugotrajno nezaposlenim osobama zbog nedovoljne razine obrazovanja. projekt je polučio rezultate u pilot verziji nakon čega je implementiran na području cijele irske. she-ma “druge šanse” za stjecanje novih kvalifikaci-ja nastala je kao reakcija na nisku razinu opće i strukovne edukacije dugotrajno nezaposlenih. projekt promovira socijalnu integraciju nezapo-slenih i njihovih obitelji osiguravajući mogućnost pristupanju državnim stručnim ispitima koji jam-če prekvalifikaciju. projekt se fokusira i na jačanje samopouzdanja u svakodnevnim situacijama iz kojih su bili isključeni tokom perioda nezapo-slenosti. danas, projekt pokriva 94 centra širom irske, dajući šansu 5.000 osoba tijekom godine. U centrima se održavaju razni treninzi u trajanju od dvije do tri godine, ako je riječ o nisko kvali-ficiranim osobama. prijaviti se mogu osobe iznad 21 godine, nezaposlene pola godine, samohrani roditelji, osobe s poteškoćama u razvoju i ostale

zavisne osobe. Treninzi su besplatni, a polaznici primaju stipendije koje odgovaraju ponuđenim pogodnostima.

Ukupna vrijednost projekta195.127.652,67 eura

iznos sufinanciranja iz EU fondova65.128.652,40 eura

iNovacija u obrazovaNju u slovačkoj

ovaj je projekt usmjeren na približavanje djeci važnosti zaštite okoliša i znanosti uopće. slovač-ka se suočila s deficitom inženjerskih zanima-nja u polju prirodnih znanosti pa se projektom základná primarno htjelo utjecati na kvalitetniji pedagoški pristup učitelja i profesora, kako bi što kvalitetnije približili znanost djeci. Također, cilj je projekta poboljšanje znanja engleskog jezika pre-davača integriranjem engleske terminologije u lekcije iz kemije, fizike, biologije i geografije.



otkrivaNjE vrijEdNosti o Različitostima u austRiji

projekt “cijeni različitost, iskoristi različitost” u austrijskom gradu linzu, fokusiran je na pomoć imigrantima, naročito ženama i mladima, kako bi se bolje integrirali u društvo. poticanjem multikul-turalnog dijaloga i razumijevanja, želi se utjecati na tolerantnost u austrijskom društvu. krajnji je cilj ovog projekta djelovati protiv starenja domi-cilne populacije, zapošljavanjem i integriranjem imigranata u društvo kroz kvalitetnu suradnju s poduzetnicima ovog kraja.



k(CF - Cohesion Fund)

FoNdohEzijski Što je kohezijski fond?

To je fond kojim se nastoje smanjiti ekonomske i socijalne razlike među državama članicama, a namijenjen je članicama čiji Bdp po stanovniku ne prelazi 90% prosjeka Europske unije.

kako kohEzijski fond fUnkcionira kao alaT za namETanjE financijskE disciplinE?

Ukoliko deficit neke članice naraste više od dopuštenog, Europska komisija može suspendirati sredstva iz kohezijskog fonda za tu državu sve dok se deficit ne korigira, odnosno ne vrati u dopuštene granice.

tko možE prijaviTi projEkT?s obzirom na to da se radi o velikim nacionalnim projektima, sredstva mogu koristiti tijela javne vlasti kao npr. jedinice lokalne i područne samouprave, komunalna poduzeća u njihovom vlasništvu, ministarstva, agencije koje se bave prometom i okolišem kao i druge slične organizacije.

koje se akTivnosTi mogU financiraTi iz kohEzijskog fonda?

1. sektor okoliša a) Unaprjeđenje okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okolišab) Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

2. sektor prometaa) Trans-europske prometne mreže (Trans-European Transport Networks)1 b) Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koje doprinose ekološki održivom urbanom javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiču uvođenje inter-modalnih prometnih sustava

koliki jE posToTak sUfinanciranja iz ovog insTrUmEnTa?iz ovog fonda može se financirati do 85% troškova projekta, s naznakom da se radi o velikim projektima (25 milijuna eura i više).

1 Trans-europska prometna mreža predstavlja jedinstvenu, multimodalnu, mrežu koja objedinjuje kopnene, zračne i pomorske prometne mreže, s ciljem osiguravanja što bržeg protoka ljudi i roba diljem teritorija EU-a, pri tome osiguravajući međunarodnu prometnu povezanost.

kohezijskog fonda

zbriNjavaNjE otpadNih voda u rumuNjskoj

U studenom 2010. godine EBrd je odobrila 200 milijuna eura za sufinanciranje projekta zbrinjava-nja otpadnih voda u rumunjskoj, uz sudjelovanje kohezijskog fonda. cilj projekta je poboljšanje kvalitete pitke vode u rumunjskoj i usklađivanje zbrinjavanja otpadnih voda s dobrom praksom i legislativom EU. otkad je projekt odobren, po-krenuto je 12 podprojekata. s obzirom na veli-činu i potraživanja projekta, očekuje se dodatnih 130 milijuna eura za provedbu ovog projekta. 100 milijuna će otići na sufinanciranje zbrinjavanja ot-padnih voda i projekata povezanih s vodnim me-nadžmentom, a ostalih 30 milijuna na financiranje energetske učinkovitosti i zelenih investicija u sklopu dogovorenog okvirnog projekta.


iznos sufinanciranja iz EU fondova (uključujući EBrd)330.000.000 eura

unapRjeđenje vodovodnoG sustava u rEgiji sEvErozapad u Republici češkoj

ovim je projektom produžen i infrastrukturno unaprijeđen postojeći sustav odvoda otpadnih voda na području gradova cheba (31.235 sta-novnika) i mariánske lázně (5.339 stanovnika). posljedica provedbe ovog projekta je smanjenje zagađenja i eutrifikacije (“zagađenje nutrijen-tima”, ugrožava ravnotežu eko sustava) povr-šinskih voda čime se značajno podigla kvaliteta života u ovom kraju, a otvoreno je i 300 novih radnih mjesta.



tuRistički menadžment u podRučjima posebne zaštite okoliša u latviji

područja naročite bioraznolikosti u latviji trpe negativne posljedice uznapredovalog turizma u

ovoj pribaltičkoj državi. sredstvima iz kohezijskog fonda obnovile su se pješačke rute, odmorišta, znakovi na pješačkim stazama, upute i edukativne stanice, parkirališta, vidikovci i informacije o pro-vedenim aktivnostima u sklopu projekta natura 2000 u latviji.


sustav GRijanja za čišći životni okoliš u temišvaRu u rumuNjskoj

gradska vlast lokalne samouprave Temišvara je, svjesna mogućih ušteda energetskom učinkovito-šću, odlučila nadograditi postojeći gradski sustav grijanja na toplane unaprjeđenjem infrastrukture. postojeći sustav grijanja na toplane opskrbljuje 224.360 stanovnika grada i najveći dio državnih i javnih ustanova. ovim će se programom unapri-jediti kvaliteta zraka, omogućiti uštede lokalnim vlastima te otvoriti 197 novih radnih mjesta.



Novi duNavski most za ubRzanje međunaRodnoG promEta u rumuNjskoj i bugarskoj

novoizgrađeni most koji premošćuje rijeku du-nav duž 430 km granice između rumunjske i Bu-garske otvoren je 2011. godine. most će pospješiti cestovni i željeznički promet, a posljedično i trgo-vinu između srednje, jugoistočne Europe i Turske pan-europskim prometnim pravcem. ovo je od-ličan primjer bilateralne suradnje potpomognute europskim sredstvima iz kohezijskog fonda, koja je rezultirala izgradnjom mosta dužine 1.440 m te dodatnog, 1.040 m dugog prilaznog željezničkog mosta.



bolja promEtNa povEzaNost s crNim morEm u bugarskoj

autocesta a1, tzv. “Trakijska autocesta”, povezuje povezuje glavni grad sofiju s crnim morem te čini Trans-europski transportni koridor viii koji povezuje albaniju i makedoniju s crnomorskim lukama. ovim će se projektom dovršiti posljed-njih 115 km autoceste od stare zagore do kar-nave. rezultati projekta će se odraziti u bržem putovanju prometnicama, očekivanim poveća-njem prosječne brzine prometovanja s 68 km/h na 105 km/h i smanjenjem vremena vožnje na 48 minuta.


iznos sufinanciranja iz EU fondova 286.179.590 eura

podizanje kapaciteta zRačne lukE u rigi u latviji

ciljevi projekta su unaprjeđenje prostornih uvjeta kontroliranog i otvorenog teritorija zračne luke, podupiranje sigurnosnih standarda te povećanje kapaciteta. konkretne projektne aktivnosti uklju-čuju produženje piste, stvaranje dvije dodatne li-nije za “taksiranje”, novu tehnologiju osvjetljenja, dvije platforme za odleđivanje zrakoplova, stva-ranje novog prostora za pranje vozila, upravljanje otpadom i druge radove.

Ukupna vrijednost projekta 95.000.000 eura


opEracija h2o u portugalucilj projekta je izgradnja novog sustava za distri-buciju i pročišćavanje vode u borbi protiv zaga-đenja i suše. regija alto zezere zoo dijeli iste probleme kao i ostatak zaleđa portugala: mala gustoća naseljenosti, visoka prosječna starost i nedostatak kvalificiranih mladih ljudi. do nedav-no je takva situacija povezivana s neadekvatnim upravljanjem vodom, razlomljenom distribucij-skom mrežom i nedostatkom infrastrukture, što je dovelo do manjka kvalitetne pitke vode u

regijama koje su podložne sušnim razdobljima. projektom se želi osigurati potreba za vodom lo-kalnog stanovništva, smanjiti nastala onečišćenja i osigurati održivu te kvalitetnu uslugu prihvatljivih tarifa. očekuje se sustav koji će imati kapacitet od 107.200 m3 vode po danu što će osigurati pitku vodu za 290.000 stanovnika i kapacitet pročišća-vanja 54.000 m3 korištetne vode. projekt je imao dobar učinak na kvalitetu života i društveno-eko-nomski razvoj. do sada je zaposleno 100 ljudi, a očekuje se zapošljavanje još 30 ljudi. Tijekom po-četnih faza projekta vezanih uz studije, izgradnju i upravljanje bilo je otvoreno 2.500 novih radnih mjesta.



zatvaraNjE starih odlagališta u malti

Tri zatvorena odlagališta u malti sanirana su i ob-novljena, a ovim projektom financirat će se pokri-vanje odlagališta tako da se kasnije mogu koristiti na nove načine, uključujući i rekreaciju za stanov-nike. sanirana odlagališta koja pokrivaju područje od 370.000 m2 ne samo da su postala ljepša kroz uređenje okoliša, već doprinose i borbi protiv potencijalnih zdravstvenih i ekoloških problema. krajnji korisnici projekta su lokalni stanovnici i mnogobrojni turisti na malti. poboljšat će se kva-liteta zraka i podzemnih voda te će se osigurati platforma za budući razvoj područja za odmor i rekreaciju. očekuje se otvaranje 80 novih radnih mjesta tijekom faze implementacije i 24 tijekom operativne faze.



Što je europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj?To je fond usmjeren na smanjivanje razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrede.

ČEmU slUži EUropski poljoprivrEdni fond za rUralni razvoj?

ovaj fond kao glavni cilj ima jačanje europske politike ruralnog razvoja te pojednostavljenje njezine implementacije.

tko možE prijaviTi projEkT?poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

koje se akTivnosTi mogU financiraTi iz EUropskog fonda za rUralni razvoj (3 osi)?

1. jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektoraa) unaprjeđenje znanja i ljudskih potencijalab) restrukturiranje i razvoj prirodnih potencijalac) povećanje kvalitete procesa proizvodnje i konačnih proizvodad) privremene mjere za nove države članice

2. zaštita okoliša i ruralnih krajolika3. poboljšanje uvjeta života i ekonomska diverzifikacija u ruralnim područjima

koliki jE posToTak sUfinanciranja iz ovog insTrUmEnTa?iz ovog fonda može se financirati do 85% ukupne vrijednosti projekta.

Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj (EAFRD - European

Agricultural Fund for Rural Development)

Europskog poljoprivrEdnog fonda za ruralni razvoj

potpora razvoju posla mladog FarmEra Na cipru

vasilis kyprianou mladi je farmer, čiji je cilj bio ra-zviti farmu koja bi nudila razne proizvode te koja bi bila poznata po kvaliteti hrane, dobrom po-stupanju sa životinjama, dobrim uvjetima za rad i ekološkoj osviještenosti. sredstva su utrošena na kupovinu nove opreme te izgradnju novog staklenika za organsku proizvodnju povrća. pro-vedba projekta omogućila je otvaranje dva nova radna mjesta, a nova oprema jamči sigurnost i dobre uvjete za rad na farmi.



pReRađivanje dRva u saschizu u rumuNjskoj

svrha ovog projekta bila je kupovina posebne opreme za preradu drva u saschizu. sredstva su utrošena na kupovinu opreme, sušenje i preradu drva te proizvodnju ugljena za izvoz od otpadnog drva. otvoreno je 25 novih radnih mjesta. ovaj je projekt dobar primjer za razvoj područja u kojem postoji visoka stopa nezaposlenosti mladih.



umRežavanje RuRalne litve – raiN projEkt

cilj projekta je radikalno poboljšanje dostupno-sti širokopojasnih usluga u ruralnim djelovima, (do 98% pokrivenosti) donoseći prednosti po-jedincima, poduzećima i širokoj mreži javnih in-stitucija i usluga. Tehnička rješenja planirana su na duži period, uvodeći internet na idućih deset godina, eliminirajući digitalnu nedostupnost pola-ganjem 4.400 km kabela i instaliranjem mrežne infrastrukture. otvorit će se 340 novih radnih mjesta, od kojih je 140 na dugi rok, od barem 20

godina. od ovog projekta koristi će imati 660.000 građana, 2.000 poduzeća i 9.000 javnih institucija. slika o ruralnim predjelima kao neatraktivnima za komercijalne investicije u širokopojasne elek-troničke komunikacijske infrastrukture zbog ma-log broja korisnika, raspršenih sela i nedostatka mrežne infrastrukture ovim projektom je defini-tivno promijenjena.



ratarstvo agrosEv – modErNizacijom do konkuRentnosti u slovačkoj

Tvrtka agrosev posjedovala je 2.466 hektara ze-mlje, no nisu u potpunosti iskorištavali njezin po-ljoprivredni potencijal. svrha ovog projekta bila je povećati konkurentnost tvrtke pomoću novih tehnologija i inovacija. obnovljene su zgrade te je kupljena oprema za obradu usjeva. provedba pro-jekta je rezultirala povećanjem uroda, smanjenjem troškova te kvalitetnijom proizvodnjom usjeva.



orgaNska klaoNica u sasovu u Republici češkoj

svrha ovog projekta povećanje je količine organ-skog mesa i dobrobiti životinja. sredstva dobive-na iz fonda utrošena su na izgradnju moderne klaonice opremljene novom opremom. klaoni-ca sasov prva je organska klaonica u pokrajini vysocina te prva organska klaonica za svinje u Češkoj. provedbom projekta porastao je interes za organsko meso kao i interes ostalih organskih farmera za ovakvu vrstu klaonice.



“Fio dourado” – visokokvalitEtNo masliNovo uljE u portugalu

svrha ovog projekta je modernizirati lanac pro-izvodnje maslinovog ulja poznatog proizvođača “fio dourado” te unaprijediti postrojenje za proizvodnju istog. korištenjem novih tehnologija ispunjeni su ciljevi projekta poput usklađivanja s higijenskim standardima Europske unije te pro-moviranja kvalitete proizvoda. sredstva su utro-šena na sađenje maslina, kupovinu nove opreme, prilagodbu postojećih i izgradnju novih zgrada te obuku za zaposlenike.



Novi park za rEkrEaciju i dRuženje u depRiviRanom dijElu graza u austriji

sjedište pokrajine Štajerske, graz, riješilo je pro-blem nedostatka zelenih površina stvaranjem novog parka u griesu, razvojno zaostalom dijelu grada. potrebno mjesto za rekreaciju i druženje osigurano je u dotad sivom i obespravljenom dijelu grada poznatom po socijalnoj i etničkoj segregaciji, lošoj stambenoj infrastrukturi te de-ficitom zelenih površina. otvaranjem 20.000 m2 novog oeverseepark-a problemi segregacije i nedostatka zelenih površina bitno su umanjeni.



promoviraNjE lokalNE prodajE svježih pRoizvoda u poRtuGalu

svrha ovog projekta je pomoći malenim proi-zvođačima kako bi svoje proizvode mogli prodati izravno potrošačima. sredstva iz fonda utrošena su na stvaranje mreže putem koje bi se dijelila znanja i smanjili troškovi, promoviranje internet-

ske stranice te promoviranje navedene metode prodaje.



prEsEljENjE i modErNizacija jEdiNicE za prEradu mlijEka Na cipru

svrha projekta povećanje je proizvodnje i proda-je, povećanje izvoza te poboljšanje kvalitete pro-izvoda. sredstva dobivena iz fonda utrošena su na preseljenje jedinice u novu, modernu zgradu, kupovinu nove opreme i razvitak novih sustava za upravljanje. provedbom projekta povećani su proizvodnja, prihodi i izvoz.



očuvanje kultuRnoG nasljeđa u ruralNim dijElovima maltE

svrha je projekta proučavanje, istraživanje, oču-vanje i zaštita rimskih kupelji g ajn Tuffie a u mgarru i paleokršćanskih katakombi u mosti.sredstva dobivena iz Europskog fonda za poljo-privredu i ruralni razvoj bit će utrošena na izgrad-nju pristupnih puteva, pokrove koji će štititi mo-zaike te izgradnju sadržaja za posjetitelje. ovaj će projekt malti dati novu turističku atrakciju koja će pogodovati lokalnim trgovcima te tako razviti turizam u ruralnom području malte.



Europski pomorski

i ribarski fond

(EMFF - European Maritime and Fisheries Fund)

Što je EUropski pomorski i riBarski fond?To je fond koji obuhvaća sve sektore u industriji – morsko i slatkovodno ribarstvo, akvakulturu (uzgajanje ribe, školjaka i vodenog bilja) te obradu i trgovinu ribljim proizvodima.

tko možE prijaviTi projEkT?potencijalni prijavitelji su gospodarski subjekti i udruge u državama članicama Europske unije.

koje se akTivnosTi mogU financiraTi iz EUropskog pomorskog i riBarskog fonda (5 osi)?

1. prilagodba ribarske flote2. akvakultura, prerada i plasman na tržište ribljih proizvoda, ribarenje u slatkim vodama3. djelovanje s ciljem ostvarivanja zajedničkog interesa cijelog EU područja4. održivi razvoj ribarskih područja5. Tehnička pomoć za financiranje administrativnog aparata fonda

koliki jE posToTak sUfinanciranja iz ovog insTrUmEnTa?iz ovog fonda može se financirati do 85% ukupne vrijednosti projekta. maksimalan doprinos fonda za pojedine se projekte izračunava kao omjer ukupnog zbroja svih javnih rashoda dok omjer financiranja iz fonda varira ovisno o prioritetima, a veći je za regije s nižim stupnjem razvijenosti i nove zemlje članice.

izgradNja iNFrastrukturE za kavEzNi uzgoj pastrvE u škotskoj

Tvrtka dawnfresh farming limited, koja se bavi uzgojem kalifornijske pastrve, odlučila je investi-rati u izgradnju velike i trajne plutajuće riblje far-me sa 14 kaveza na jezeru Etive. farma bi ovom investicijom postala najveća tog tipa na spome-nutom jezeru s kapacitetom od 2.500 tona ribe.



tuRistički tReninG za RibaRe u sjeveRnoj i istočnoj laponiji u FiNskoj

ovaj je projekt ribarima, koji se žele prebaciti na turizam, ponudio integrirani paket tečajeva speci-jaliziranih upravo za to. kroz njega je educirano oko 14 od 20 lokalnih ribara. dobili su potrebne kvalifikacije, vještine i sigurnosne certifikate koji su im potrebni kako bi kasnije razvili uspješne turističke programe. projekt je, između ostalog, doveo do organiziranja daljnjih treninga za druge zainteresirane ribare.



rEkoNstrukcija proizvodNog pogoNa u škotskoj

Tvrtka Whitelink koja se bavi obradom ribe dobila je sredstva iz Europskog fonda za ribarstvo te ih je investirala u rekonstrukciju postrojenja za preradu ribe i ostalih morskih proizvoda. rekonstrukcija uključuje izgradnju novog rashladnog postrojenja te postrojenja za termičku obradu ribe, škampa i morskih puževa. investicijom će se otvoriti 6 novih radnih mjesta.



šiRenje poGona za pRženje Ribe u ujEdiNjENom kraljEvstvu

ovim će se projektom financirati širenje tvornice i ugradnja nove opreme za prženje i zamrzavanje ribe. površina tvornice će se ovom investicijom povećati za 59%, a novi objekti će biti u potpu-nosti kompatibilni s postrojenjima za termičku obradu ribe. Širenje proizvodnih kapaciteta omo-gućit će zapošljavanje dodatnih pet radnika te će na taj način biti moguće obrađivati veće količine lokalno ulovljene ribe.



ribarsko sElo godiNE 1906. u njemačkoj

ovaj projekt pomogao je bremenhavenškoj luci da se obnovi njezina atraktivnost i slika područja, odnosno da se povećaju posjeti turista. Bremen-haven je nakon kriza sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća izabran za niz regenera-cijskih projekata, a projekt “ribarsko selo godine 1906.” jedan je od njih. nadalje, ovaj je projekt relevantan za ribarske lag-ove, koji traže nači-ne kako reintegrirati takav životni stil u lokalnu zajednicu. projekt bi mogao razvijati i sinergije s projektima, koji korištenjem umjetnosti, nastoje oživjeti ribarske luke, kao što je onaj u anconi.



Europskog pomorskog i ribarskog fonda

unapRjeđenje poGona za skladištENjE plavE ribE u škotskoj

iz Europskog pomorskog i ribarskog fonda odo-brena su sredstva za ugradnju mehanizama za hlađenje i filtriranje bazena za držanje plave ribe.



Razvoj podRučja za RekReaciju u EstoNiji

svrha projekta razvoj je turističkog potencijala u području jezera võrtsjärv razvijanjem turističkog ribolova na temelju kulture ribolova i običaja. obalno područje očišćeno je, postavljeni su pro-metni znakovi, izgrađeno je još sadržaja za turiste te su popravljeni kanui za iznajmljivanje. razne tu-rističke aktivnosti, poput tradicionalnog ribolova, privukle su turiste u ovo područje nakon proved-be projekta.



obNova lukE u southwoldu u ujEdiNjENom kraljEvstvu

iz Europskog pomorskog i ribarskog fonda finan-cirat će se obnova luke koja je ujedno i dio povi-jesne baštine grada southwolda. radovi uključuju rekonstrukciju pratećih objekata, izgradnju novih pristaništa, skladišta, instalaciju prostora za hlađe-nje i stroja za stvaranje leda, sustava video nad-zora te krana nosivosti od 55 kg koji bi služio za prenošenje robe s brodova na obalu.



višEFuNkcioNalNi riblji RestoRan, tRGovina i Radni prostor u daNskoj

sufinanciranjem od strane Europskog pomorskog i ribarskog fonda izgrađen je kompleks koji uklju-čuje restoran, ribarnicu i pogon za sušenje ribe što je omogućilo investitoru da svoje proizvode prodaje i u drugim dijelovima zemlje. oko 70% proizvoda koji su dostupni u restoranu i ribarnici domaće su proizvodnje. ovim projektom otvo-reno je 6 stalnih radnih mjesta, a tijekom sezone broj sezonskih radnika raste i do 20.



unapRjeđenje ekološke odRživosti RibaRstva u Walesu u ujEdiNjENom kraljEvstvu

cilj projekta je uspostaviti isplative ekološke programe koji su dizajnirani kako bi unaprijedili fond migracijske ribe. programi bi rezultirali stva-ranjem skupine pojedinaca s dobrim znanjem na području zaštite okoliša koji bi efikasno uprav-ljali ribljim fondom migracijskih vrsta. konkretni radovi uključivali bi povećanje prohodnosti ruta kojima prolaze migracijske vrste, smanjenje nega-tivnih efekta kiselih kiša te obnovu staništa.



KontaKti

T/F: + 385 1 5534878E: [email protected]

W: www.eu-projekti.info

Ova publikacija sufinancira se sredstvima Kraljevine Nizozemske kroz program malih potpora MATRA KAP.

NATJEČAJI | SaVJEti | OPISI PROGRAMA | PRIMJERI PROJEKATA | E-NEWSLETTER | ViJESti iZ EU | anKEta | FORUM

iSBn

978

-953

-576

81-0

-4

Documents

EU FONDOVI 2014.-2020