POLJIČKO - OMIŠKI KRAJ U POLJIČKO - OMIŠKI KRAJ U PROŠLOSTI I DANASPROŠLOSTI I DANAS

Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, ZagrebŠkola primijenjene umjetnosti i dizajna, ZagrebPROJEKT U POVODU OBILJEŽAVANJA DANA PROJEKT U POVODU OBILJEŽAVANJA DANA

POLJICA, travanj - svibanj 2011.POLJICA, travanj - svibanj 2011.Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić Marinković, prof.Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić Marinković, prof.

Poljička kneževina Poljička kneževina (knežija) - republika(knežija) - republika

PROŠLOSTPROŠLOST

Poljička kneževina - republikaPoljička kneževina - republika

• Poljička kneževinaPoljička kneževina ( (knežijaknežija) ili ) ili republikarepublika, bila je , bila je smještena u trokutu: Split – Omiš – Trilj, na brdovitom i smještena u trokutu: Split – Omiš – Trilj, na brdovitom i teško pristupačnom prostoru planine Mosor i njegovih teško pristupačnom prostoru planine Mosor i njegovih padina prema sjeveru, istočno od Splita između ušća padina prema sjeveru, istočno od Splita između ušća Žrnovnice i rijeke Cetine koja se proteže prema jugu do Žrnovnice i rijeke Cetine koja se proteže prema jugu do Jadranskog mora. Jadranskog mora.

• Bila je autonomna seljačka zajednica pod različitim Bila je autonomna seljačka zajednica pod različitim vrhovništvima: hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskih vrhovništvima: hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskih kraljeva, Venecije, Turskog Carstva, Francuske i kraljeva, Venecije, Turskog Carstva, Francuske i Austrije, ali uvijek s priznatim posebnim ustrojstvom.Austrije, ali uvijek s priznatim posebnim ustrojstvom.

• Autonomnu Poljičku kneževinu srušili su 1807. Autonomnu Poljičku kneževinu srušili su 1807. Francuzi – Napoleonov maršal Marmont.Francuzi – Napoleonov maršal Marmont.

• Na teritoriju drevnih Poljica danas su ustrojene jedinice Na teritoriju drevnih Poljica danas su ustrojene jedinice lokalne samouprave: Grad Omiš, Općina Dugi Rat, lokalne samouprave: Grad Omiš, Općina Dugi Rat, Općina Podstrana i Grad Split.Općina Podstrana i Grad Split.

Poljička kneževina - prostorPoljička kneževina - prostor

Podjela Poljica: Gornja Poljica, Srednja Poljica i Donja Poljica.Podjela Poljica: Gornja Poljica, Srednja Poljica i Donja Poljica.

Poljička kneževina - katuniPoljička kneževina - katuni

Na području Poljičke kneževine nije bilo gradskih naselja već se ono Na području Poljičke kneževine nije bilo gradskih naselja već se ono dijelilo na dijelilo na tri plemenatri plemena ( (bratstvabratstva): Tješimiriće, Limiće i Kremenikane.): Tješimiriće, Limiće i Kremenikane.

Svako pleme se dijelilo na Svako pleme se dijelilo na sela sela ii katune: katune: ukupno 12 katuna i 20 selaukupno 12 katuna i 20 sela..

Društvo Poljičke Društvo Poljičke kneževinekneževine

• Poljička kneževina bila je Poljička kneževina bila je seljačka republika.seljačka republika.

• Društvo Poljičke Društvo Poljičke kneževine kneževine bilo je raslojeno bilo je raslojeno na:na:

didićedidiće i i vlasteličiće vlasteličiće – – povlašteno stanovništvo, ipovlašteno stanovništvo, i

kmetiće i vlašićekmetiće i vlašiće – – nepovlašteno, ali slobodno nepovlašteno, ali slobodno stanovništvo. stanovništvo.

• Na čelu Poljičke kneževine Na čelu Poljičke kneževine bio je bio je knezknez, koji je biran iz , koji je biran iz redova didića i vlasteličića.redova didića i vlasteličića.

Muzej Poljica u GatimaMuzej Poljica u Gatima• Muzej Poljica, Muzej Poljica, s nizom s nizom

zanimljivih izložaka, podsijeća zanimljivih izložaka, podsijeća na davne dane poljičke na davne dane poljičke autonomije. autonomije.

• Otvoren je 04. svibnja 1974. Otvoren je 04. svibnja 1974. Svrha mu je da sačuva tradiciju i Svrha mu je da sačuva tradiciju i sjećanje na prošlost. sjećanje na prošlost.

• U izložbenoj prostoriji nalazi se U izložbenoj prostoriji nalazi se veliki zidni mozaik, rad veliki zidni mozaik, rad akademskog kipara i slikara akademskog kipara i slikara Joke Kneževića (složen 1981.).Joke Kneževića (složen 1981.).

• MozaikMozaik je komponiran kao je komponiran kao triptih, a u središnjem dijelu je triptih, a u središnjem dijelu je prikazano prikazano biranje poljičkog biranje poljičkog knezakneza..

Izbor knezaIzbor kneza• 1. 1. Prvi zakon poljički jest, Prvi zakon poljički jest,

vazimati vazimati knezakneza od gospodina, od gospodina, ki je gospodinu viran, a Poljicin ki je gospodinu viran, a Poljicin ugodan. A zakon ga je do ugodan. A zakon ga je do godišća obirati tri krat...godišća obirati tri krat...

• 3. 3. I polag kneza imaju biti I polag kneza imaju biti tri tri sucisuci zakletveni o-trih plemen: zakletveni o-trih plemen: jedno od Tišemiri, drugi od jedno od Tišemiri, drugi od Limić, a treto Kremeničani. I Limić, a treto Kremeničani. I oni se dostaju, kada i knez i oni se dostaju, kada i knez i prominuju.prominuju.

• 11. 11. I zakon je da stavi općina I zakon je da stavi općina poljička poljička tri prakaraturatri prakaratura od tri od tri plemena, po jedan od svakoga plemena, po jedan od svakoga plemena, kao i suce, na plemena, kao i suce, na godišće da oni otežu općena godišće da oni otežu općena dugovanja.dugovanja.

(Iz Poljičkog statuta 1440.)(Iz Poljičkog statuta 1440.)

Prikaz izbora kneza, Prikaz izbora kneza, Muzej Muzej Poljica u Gatima.Poljica u Gatima.

Izbor knezaIzbor kneza

• Velikog kneza birali su odabrani katunari između sebe, njih Velikog kneza birali su odabrani katunari između sebe, njih dvanaestorica. Biralo se bacanjem kamenčića na kumparane. dvanaestorica. Biralo se bacanjem kamenčića na kumparane. Svaki od njih stavio bi svoj kaputSvaki od njih stavio bi svoj kaput - kumparan ispred sebe. Onaj - kumparan ispred sebe. Onaj na čiji kaput bi palo najviše kamenčića bio je novi Veliki knez. na čiji kaput bi palo najviše kamenčića bio je novi Veliki knez.

• Takav izbor, koji je bio prožet demokratičnošću, neposrednim Takav izbor, koji je bio prožet demokratičnošću, neposrednim odlučivanjem naroda, bio je jedini u Europi u to dobaodlučivanjem naroda, bio je jedini u Europi u to doba..

• Knez je biran na razdoblje od godinu dana, nakon čega je Knez je biran na razdoblje od godinu dana, nakon čega je mogao biti ponovo izabran. Prije izbora novogmogao biti ponovo izabran. Prije izbora novogaa kneza bio je kneza bio je običaj da se prošlogodišnji knez javno ispriča i zahvali običaj da se prošlogodišnji knez javno ispriča i zahvali Poljičanima na povjerenju. To je također jedinstvenPoljičanima na povjerenju. To je također jedinstvenii slučaj u slučaj u vladavini togvladavini togaa doba i pokazatelj velike odgovornosti koju je doba i pokazatelj velike odgovornosti koju je knez imao prema narodu.knez imao prema narodu.

• Poljički knezovi su stanovali u svojoj kući, a poslove obavljali Poljički knezovi su stanovali u svojoj kući, a poslove obavljali na terenu. To je razlog zbog kojega su se mali i veliki pečat te na terenu. To je razlog zbog kojega su se mali i veliki pečat te dokumenti čuvali u škrinjici koja se predavala novome knezu. dokumenti čuvali u škrinjici koja se predavala novome knezu. Prije no što preda škrinjicu kančelir bi pregledao njen sadržaj.Prije no što preda škrinjicu kančelir bi pregledao njen sadržaj.

Veliki knezVeliki knez• Izbor Izbor Velikoga knezaVelikoga kneza

odvijao se svake godine na odvijao se svake godine na blagdan Sv. Jurja, 23. blagdan Sv. Jurja, 23. travnja, na Gracu u Gatima, travnja, na Gracu u Gatima, u blizini crkvice Sv. Jurja, u blizini crkvice Sv. Jurja, poljičkog zaštitnika.poljičkog zaštitnika.

• Poljica uz Poljica uz StatutStatut imaju imaju zastavuzastavu te te velikiveliki i i mali mali pečatpečat velikoga kneza koji su velikoga kneza koji su čuvani u čuvani u poljičkoj škrinjici, poljičkoj škrinjici, koja se predavala velikom koja se predavala velikom knezu nakon što bi bio knezu nakon što bi bio izabran. izabran.

Poljička škrinjica, Poljička škrinjica, Muzej Muzej Poljica u Gatima.Poljica u Gatima.

Pečat poljičkoga društvaPečat poljičkoga društva

• Najstariji poljički Najstariji poljički pečat na sebi je pečat na sebi je nosio likove nosio likove mladog mjeseca i mladog mjeseca i zvijezde Danice.zvijezde Danice.

• Novi poljički pečat Novi poljički pečat nosi lik Svetoga nosi lik Svetoga Jure i natpis iz Jure i natpis iz 1500. godine: 1500. godine: Sigillum s. Georgi Sigillum s. Georgi Provinciae Poglico Provinciae Poglico Poglize Poglize (Pečat Sv. (Pečat Sv. Jure pokrajine Jure pokrajine Poljica).Poljica). Veliki pečat

Mali pečat

Poljička zastava iz Poljička zastava iz 18. stoljeća18. stoljeća

• Godine 1444. Poljica su, Godine 1444. Poljica su, zbog opasnosti od zbog opasnosti od Osmanlija, priznala Osmanlija, priznala mletačko vrhovništvomletačko vrhovništvo..

• Poljičani su pod Poljičani su pod mletačkom vlašću mletačkom vlašću uživali povlastice: uživali povlastice: upravljali su samostalno, upravljali su samostalno, imenovali su sudstvo, imenovali su sudstvo, nisu plaćali nikakav nisu plaćali nikakav namet, nisu davali ni namet, nisu davali ni vojnike ni mornare.vojnike ni mornare.

Poljička zastava iz 1796. Poljička zastava iz 1796. s prikazom lava Sv. s prikazom lava Sv. MarkaMarka i grbom mletačke i grbom mletačke obitelji Renier te obitelji Renier te inicijalima poljičkoga inicijalima poljičkoga velikog kneza Mate velikog kneza Mate Kružičevića i Kružičevića i potporučnika Nikole potporučnika Nikole Barbarića.Barbarića.

Poljički statutPoljički statut• Poljički statut Poljički statut – – kodeks kodeks poljičkoga običajnog prava.poljičkoga običajnog prava.

• Sinteza tradicionalnih i novih Sinteza tradicionalnih i novih pravnih načela.pravnih načela.

• Unutarnje uređenje, društveno-Unutarnje uređenje, društveno-gospodarski odnosi, norme gospodarski odnosi, norme ponašanja, bili su definirani ponašanja, bili su definirani Poljičkim statutom.Poljičkim statutom.

• Izvornik nije sačuvan. Najstariji Izvornik nije sačuvan. Najstariji sačuvani primjerak datira se na sačuvani primjerak datira se na kraj 15. i početak 16. stoljeća i kraj 15. i početak 16. stoljeća i bio je okosnica svim ostalim bio je okosnica svim ostalim prijepisima.prijepisima.

• Osnovni tekst Statuta više puta Osnovni tekst Statuta više puta je dopunjavan novim je dopunjavan novim odredbama, a najviše tijekom odredbama, a najviše tijekom 17. stoljeća.17. stoljeća.

Prijepis Poljičkog statuta iz Prijepis Poljičkog statuta iz 1762., vlasništvo Mate Bilića iz 1762., vlasništvo Mate Bilića iz Donjega DocaDonjega Doca.

Poljički statutPoljički statut

Nekoliko prijepisa Poljičkog statuta. Nekoliko prijepisa Poljičkog statuta. Najstarija redakcijaNajstarija redakcija potječe iz potječe iz 1440.1440. Pisan je Pisan je bosančicombosančicom - hrvatskom ćirilicom.- hrvatskom ćirilicom.

Poljički par u narodnoj nošnjiPoljički par u narodnoj nošnji

• Poljičani Poljičani su ponosni su ponosni gorštaci, ljudi priprosta gorštaci, ljudi priprosta i čestita duha, ljudi i čestita duha, ljudi časti i poštenja. časti i poštenja.

• Svoju Kneževinu – Svoju Kneževinu – Knežiju Poljičani su s Knežiju Poljičani su s ponosom zvali ponosom zvali Počtovanom Počtovanom općinom općinom iliili ž župom.upom.

Poljički par sa Poljički par sa Statutom ispred Statutom ispred Muzeja Poljica u Muzeja Poljica u Gatima.Gatima.

Mila GojsalićMila Gojsalić • Mila GojsalićMila Gojsalić, opjevana , opjevana heroina iz Poljicaheroina iz Poljica, podrijetlom , podrijetlom je iz sela Kostanja u kojem i je iz sela Kostanja u kojem i danas žive Gojsalići.danas žive Gojsalići.

• Bila je vrlo mlada u trenutku Bila je vrlo mlada u trenutku herojske smrti. Živjela je u herojske smrti. Živjela je u vrijeme poraza na Mohaču i u vrijeme poraza na Mohaču i u vrijeme tragičnog stradanja vrijeme tragičnog stradanja hrvatskoga plemstva.hrvatskoga plemstva.

• Mila Gojsalić je 1530., Mila Gojsalić je 1530., oskvrnutog djevičanstva nakon oskvrnutog djevičanstva nakon noći provedene u turskom noći provedene u turskom čadoru, umjesto života u čadoru, umjesto života u sramoti i laži izabrala smrt. sramoti i laži izabrala smrt. Pred zoru je u zrak digla Pred zoru je u zrak digla burutanu i u smrt odvela burutanu i u smrt odvela vojskovođu Ahmed-pašu i čitav vojskovođu Ahmed-pašu i čitav turski vojni logor.turski vojni logor.

Meštrovićev spomenik Mili Meštrovićev spomenik Mili GojsalićGojsalić

Mila GojsalićMila Gojsalić • O Mili Gojsalić, O Mili Gojsalić, spasiteljici svojih Gata spasiteljici svojih Gata i čitave Poljičke i čitave Poljičke krajine, nema stvarnih krajine, nema stvarnih arhivskih potvrda, ali arhivskih potvrda, ali postoji bogata postoji bogata dokumentacija u dokumentacija u narodnom pamćenju.narodnom pamćenju.

• Opjevao ju je August Opjevao ju je August Šenoa, operu o njoj Šenoa, operu o njoj skladao je Jakov skladao je Jakov Gotovac, a njezin lik Gotovac, a njezin lik isklesao je Ivan isklesao je Ivan Meštrović.Meštrović.

Milia Gojsalić, na hridi Milia Gojsalić, na hridi poviše Zakučca, bdije poviše Zakučca, bdije nad kanjonom Cetine i nad kanjonom Cetine i Omišom.Omišom.

Gata – centar Poljičke republikeGata – centar Poljičke republike• GataGata su malo mjesto smješteno u samome su malo mjesto smješteno u samome srcu Poljica.srcu Poljica. • Nalazi se ispod planine Mosor, nedaleko od rijeke Cetine, a od grada Omiša Nalazi se ispod planine Mosor, nedaleko od rijeke Cetine, a od grada Omiša

udaljeno je 6 kilometara. udaljeno je 6 kilometara. • Gata su u svojoj povijesti imala značajnu ulogu u Srednjoj Dalmaciji. Bila su Gata su u svojoj povijesti imala značajnu ulogu u Srednjoj Dalmaciji. Bila su

glavni centar Poljičke Republikeglavni centar Poljičke Republike..• Najstrašniji dan u povijesti Poljica dogodio se u Drugome svjetskom ratu Najstrašniji dan u povijesti Poljica dogodio se u Drugome svjetskom ratu

kada su četnici napali i masakrirali nedužne ljude u selu. kada su četnici napali i masakrirali nedužne ljude u selu. • Pokolj u GatimaPokolj u Gatima naziv je koji se koristi za masovna ubojstva žitelja naziv je koji se koristi za masovna ubojstva žitelja

poljičkog sela Gata počinjena poljičkog sela Gata počinjena 01. i 02. listopada 1942.01. i 02. listopada 1942. • Pokolj je počinila četnička formacija Mane Rokvića, čije su snage bile dio Pokolj je počinila četnička formacija Mane Rokvića, čije su snage bile dio

Dinarske četničke divizijeDinarske četničke divizije, a uz logističku podršku talijanske divizije , a uz logističku podršku talijanske divizije SassariSassari..

• Pokolj je izveden u znak odmazde zbog podrške koje su žitelji Gata i Pokolj je izveden u znak odmazde zbog podrške koje su žitelji Gata i obližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protiv obližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protiv Talijana.Talijana.

• Sela su u potpunosti opljačkana i spaljena, a gotovo svi od žitelja koji nisu Sela su u potpunosti opljačkana i spaljena, a gotovo svi od žitelja koji nisu uspjeli pobjeći ubijeni su.uspjeli pobjeći ubijeni su.

• Prema različitim podacima, ubijeno je 95 osoba (od kojih osmero djece). Prema različitim podacima, ubijeno je 95 osoba (od kojih osmero djece). • Gata danas administrativno pripadaju gradu Omišu.Gata danas administrativno pripadaju gradu Omišu.

Omiški distrikt – Omiški distrikt – Omiško kneštvoOmiško kneštvo

Omiški distrikt - Omiški distrikt - Omiško kneštvoOmiško kneštvo

• Omiški distrikt (Omiško Omiški distrikt (Omiško kneštvo)kneštvo), ograničeni , ograničeni teritorij pod upravom teritorij pod upravom omiškoga omiškoga kneza-kneza-kaštelanakaštelana. .

• Zbog svojega Zbog svojega geografskog položaja geografskog položaja OmišOmiš je bio važna točka je bio važna točka na razmeđi zaleđa i mora.na razmeđi zaleđa i mora.

• Bio je pod različitim Bio je pod različitim vrhovništvima: hrvatskih vrhovništvima: hrvatskih plemičkih porodica, plemičkih porodica, hrvatsko-ugarskih hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskih kraljeva, bosanskih kraljeva, Venecije i kraljeva, Venecije i Austrije, ali uvijek s Austrije, ali uvijek s priznatim posebnim priznatim posebnim ustrojstvom.ustrojstvom.

• Od 1444.-1797. Omiš je Od 1444.-1797. Omiš je pod mletačkom, a potom pod mletačkom, a potom pod austrijskom upravom.pod austrijskom upravom.

Omiški gusariOmiški gusari • U srednjem vijeku, tijekom XII. i XIII. stoljeća, gradom su vladali U srednjem vijeku, tijekom XII. i XIII. stoljeća, gradom su vladali

knezovi Kačićiknezovi Kačići koji su dopuštali gusarenje omiških gusara. koji su dopuštali gusarenje omiških gusara.

• To je bio povod za učestale ratove te sklapanje sporazuma, To je bio povod za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.plovidbu.

• Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su protiv njih povedena i dva križarska rata. su protiv njih povedena i dva križarska rata.

• Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine, a radi napada na križare koji su Honorije III. 1221. godine, a radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.plovili prema Palestini.

• Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu. vladavine u gradu Omišu. 

Omiška strijelaOmiška strijela• Omiški gusari Omiški gusari

koristili koristili su su brodove na brodove na vesla, vesla, omiške omiške strijelestrijele..

• Jedna od Jedna od najvažnijih najvažnijih karakteristika karakteristika omiških omiških strijela bila je strijela bila je plitki gazplitki gaz koji koji im je im je omogućavao omogućavao brzu brzu pokretljivostpokretljivost..

Omiški gusariOmiški gusari

• Omiški gusari su koristili brodove na vesla , Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiške omiške strijelestrijele, , odličnih karakteristikaodličnih karakteristika..

• Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela bila je Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela bila je plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivostplitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost,, a isto a isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti. slučaju opasnosti. 

• UU koritu rijeke Cetine koritu rijeke Cetine,, na samom ulazu u more, na samom ulazu u more, oomiški miški su gusari sagradili podvodni zid koji je bio neobično su gusari sagradili podvodni zid koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (važan. Taj podvodni zid (MostinaMostina) nije ) nije se se vidio glede je vidio glede je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukalilancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali,, ako bi ih pokušali slijediti.ako bi ih pokušali slijediti.

Omiški gusariOmiški gusari

• Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđaveGusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave:: Mirabella (Mirabella (PeovicaPeovica) i Starigrad () i Starigrad (ForticaFortica).).

• S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine. Za gusarenje to je bilo važno ušće rijeke Cetine. Za gusarenje to je bilo važno jerjer se s se s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i morui moru. .

• Omiški gusari su napadali na papinske galije i trgovačke Omiški gusari su napadali na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,... brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,...

OmišOmiš 1830.1830.

F. Karacszay, Veduta Omiša, oko 1830.

Omiška dukala - 1579.Omiška dukala - 1579.

• Godine Godine 1315. knez Juraj II.1315. knez Juraj II. Šubić izdao je Omišanima Šubić izdao je Omišanima privilegij kojim regulira uređenje zajednice na čelu sa privilegij kojim regulira uređenje zajednice na čelu sa knezomknezom ili ili kapetanom.kapetanom.

• 1444. Omišom i Poljicima zavladala je Venecija.1444. Omišom i Poljicima zavladala je Venecija.• 1573.Omišanima su ograničene dotadašnje privilegije.1573.Omišanima su ograničene dotadašnje privilegije.• Godine Godine 1579.1579. općinski su poslanici uspjeli u Senatu općinski su poslanici uspjeli u Senatu

potvrditi prijašnji privilegij, što je ovjekovječeno potvrditi prijašnji privilegij, što je ovjekovječeno Omiškom dukalom.Omiškom dukalom.

• Ova je povelja, osim ekonomske važnosti za Omiš, Ova je povelja, osim ekonomske važnosti za Omiš, jedan od najstarijih primjera portretne minijature u jedan od najstarijih primjera portretne minijature u Hrvatskoj.Hrvatskoj.

• Povelja je oslikana Povelja je oslikana likovima Ivana Primojevića i Vicka likovima Ivana Primojevića i Vicka DeškovićaDeškovića, općinskih poslanika u Senatu., općinskih poslanika u Senatu.

Omiška dukalaOmiška dukala

Poljičko - Omiški krajPoljičko - Omiški krajPoljičko - Omiški krajPoljičko - Omiški kraj

PREPOZNATLJIVOSTPREPOZNATLJIVOST

Poljica - nazivPoljica - naziv• PoljicaPoljica u osnovi ima u osnovi ima

imenicu imenicu poljapolja sa značenjem sa značenjem ravno zemljište, ravnica, ravno zemljište, ravnica, pogodna za obradu i pogodna za obradu i proizvodnju hraneproizvodnju hrane

• Upravo na dalmatinskom, Upravo na dalmatinskom, izrazito brdovitom dijelu izrazito brdovitom dijelu Hrvatske, gdje postoje polja Hrvatske, gdje postoje polja u kršu, karakteristične su u kršu, karakteristične su male površine plodne male površine plodne zemlje (zemlje (pasikepasike), koje su ), koje su ograđene suhozidinama ograđene suhozidinama koje sprečavaju spiranje koje sprečavaju spiranje plitkog površinskog tla, tzv. plitkog površinskog tla, tzv. krajolik zatvorenih polja.krajolik zatvorenih polja.

Vrtovi u kamenjaru: vinova Vrtovi u kamenjaru: vinova loza i maslina, loza i maslina, Blato na Blato na CetiniCetini

Terase polja u Terase polja u PoljicimaPoljicima

• Glavna zanimanja Glavna zanimanja stanovništva bila su stanovništva bila su poljodjelstvo i poljodjelstvo i stočarstvostočarstvo. .

• Na Na terasama poljaterasama polja u u blizini kuća Poljičani su blizini kuća Poljičani su uzgajali gotovo sve: uzgajali gotovo sve: pšenicu, pir, raž, bob, pšenicu, pir, raž, bob, leću, slanutak, kukuruz, leću, slanutak, kukuruz, krumpir, duhan, češnjak, krumpir, duhan, češnjak, ljutiku, kupus i raštiku, a ljutiku, kupus i raštiku, a od voća bajame, smokve, od voća bajame, smokve, trešnje i breskve.trešnje i breskve.

Terase polja u PoljicimaTerase polja u Poljicima

Ekstenzivno Ekstenzivno stočarstvostočarstvo

• U U Poljičkim katunimaPoljičkim katunima stoku sitnog zuba uzgajale stoku sitnog zuba uzgajale su sve obitelji i vodile na su sve obitelji i vodile na ispašu u blizini sela, na ispašu u blizini sela, na zajedničkim seoskim ili zajedničkim seoskim ili općinskim površinama.općinskim površinama.

• U svakoj kući u Poljicin, ‘di U svakoj kući u Poljicin, ‘di više, ‘di manje, vidi se više, ‘di manje, vidi se ovoga ili onoga blaga... ovoga ili onoga blaga... Obično svak pazi svoje Obično svak pazi svoje blago... Sva čeljad, koja blago... Sva čeljad, koja pazi blago, zove se pazi blago, zove se čoban... (čoban... (Frane Frane IvaniševićIvanišević).).

Stado kraj Novih SelaStado kraj Novih Sela

Vršidba na gumnuVršidba na gumnu • Žito se vršilo na Žito se vršilo na gumnugumnu u blizini u blizini kuća. Po nekoliko kuća. Po nekoliko kuća koristilo je kuća koristilo je isto gumno.isto gumno.

• Gumno (guvno) Gumno (guvno) je zaravnjeni je zaravnjeni prostor kružnog prostor kružnog oblika s oblika s podlogom od podlogom od nabijene zemlje ili nabijene zemlje ili od kamenih od kamenih ploča.ploča.

Vršidba na Vršidba na gumnu, gumnu, Blato na Blato na CetiniCetini

Soparnik Soparnik ((zeljenikzeljenik, , uljenakuljenak, , prisna)prisna)• Staro jelo Staro jelo soparniksoparnik datira još iz vremena prije Turaka, a pripremali su ga u datira još iz vremena prije Turaka, a pripremali su ga u

dalmatinskim Poljicama. Izvorno se priprema na okruglim drvenim pločama i dalmatinskim Poljicama. Izvorno se priprema na okruglim drvenim pločama i peče na kominu.peče na kominu.

• Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje su svakom Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje su svakom domaćinstvu bile dostupne: brašno, blitva, crveni luk - domaćinstvu bile dostupne: brašno, blitva, crveni luk - kapulakapula, maslinovo , maslinovo ulje, češnjak i najjednostavnije tijesto.ulje, češnjak i najjednostavnije tijesto.

• Poljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Poljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike HrvatskeRepublike Hrvatske

• Soparnik je u prošlosti bio Soparnik je u prošlosti bio posnoposno,, soparnosoparno - - suhoparno jelosuhoparno jelo, koje se , koje se pripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnjpripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnjak ak i uoči blagdana Svih Svetih. i uoči blagdana Svih Svetih.

• Međutim pripremao se i za težake, za počastiti gosta i prijatelja, a danas ga Međutim pripremao se i za težake, za počastiti gosta i prijatelja, a danas ga Poljičani nude u svečanim prigodamaPoljičani nude u svečanim prigodama,, pa je soparnik postao znak i simbol pa je soparnik postao znak i simbol stare Poljičke republikestare Poljičke republike..

• Soparnik se priprema i na prostorima koje su Poljičani dobili za zasluge u Soparnik se priprema i na prostorima koje su Poljičani dobili za zasluge u borbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjske borbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjske krajine), a tu tradiciju su prenijele i žene iz Poljica koje su udajom otišle u krajine), a tu tradiciju su prenijele i žene iz Poljica koje su udajom otišle u druga sela, pa se soparnik priprema, primjerice, i u Brelima.druga sela, pa se soparnik priprema, primjerice, i u Brelima.

SoparnikSoparnik Priprema se na Priprema se na

sinijisiniji (okruglom (okruglom stoliću). Razvuku stoliću). Razvuku se dvije kore se dvije kore tijesta, nadjenu tijesta, nadjenu sjeckanom blitvom sjeckanom blitvom i crvenim lukom i i crvenim lukom i peku na kominu peku na kominu pod žeravom i pod žeravom i pepelom. Ispečeni pepelom. Ispečeni soparnik premaže soparnik premaže se maslinovim se maslinovim uljem i češnjakom.uljem i češnjakom.

Soparnik, Soparnik, Blato na Blato na CetiniCetini

OgnjišteOgnjište

• U bronzinu navišenom U bronzinu navišenom na komoštre kuhale su na komoštre kuhale su se sočivice (bob, se sočivice (bob, slanutak, leća, grah), slanutak, leća, grah), mišanca (divlje zelje), mišanca (divlje zelje), raštika (rašćika), pura raštika (rašćika), pura (kukuruzna kaša), a za (kukuruzna kaša), a za božićni ručak kiseli božićni ručak kiseli kupus sa suhim i svježim kupus sa suhim i svježim mesom.mesom.

Kuhanje na ognjištu: Kuhanje na ognjištu: bronzin navišen na bronzin navišen na komoštrekomoštre

Granice PoljicaGranice PoljicaGranice PoljicaGranice Poljica

• Granice PoljicaGranice Poljica prirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinom prirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinom i Žrnovnicom, te morskom obalom,i Žrnovnicom, te morskom obalom,

• protežu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Žrnovnice kod protežu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Žrnovnice kod Stobreča (dio granice vezan uz morsku obalu),Stobreča (dio granice vezan uz morsku obalu),

• od Žrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.od Žrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.

• Granice PoljicaGranice Poljica prirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinom prirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinom i Žrnovnicom, te morskom obalom,i Žrnovnicom, te morskom obalom,

• protežu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Žrnovnice kod protežu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Žrnovnice kod Stobreča (dio granice vezan uz morsku obalu),Stobreča (dio granice vezan uz morsku obalu),

• od Žrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.od Žrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.

Duga povijest Poljica nema velikih junaštava i Duga povijest Poljica nema velikih junaštava i sukoba. sukoba.

Stabilnost granica odraz je poljičke mudrosti Stabilnost granica odraz je poljičke mudrosti u pobjeđivanju sporova i sukoba sa u pobjeđivanju sporova i sukoba sa

susjedstvom.susjedstvom.

Duga povijest Poljica nema velikih junaštava i Duga povijest Poljica nema velikih junaštava i sukoba. sukoba.

Stabilnost granica odraz je poljičke mudrosti Stabilnost granica odraz je poljičke mudrosti u pobjeđivanju sporova i sukoba sa u pobjeđivanju sporova i sukoba sa

susjedstvom.susjedstvom.

Stabilnost granicaStabilnost granicaStabilnost granicaStabilnost granica

CetinaCetina

CetinaCetinaCetinaCetina• Rijeka CetinaRijeka Cetina izvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadransko izvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadransko

more utječe kod Omiša. Duga je 100,5 km.more utječe kod Omiša. Duga je 100,5 km.• U gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetno U gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetno Peručko Peručko

jezerojezero..• Nizvodno od Trilja Cetina stvara Nizvodno od Trilja Cetina stvara kanjonsku dolinukanjonsku dolinu, a u donjem , a u donjem

toku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.toku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.

• Rijeka CetinaRijeka Cetina izvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadransko izvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadransko more utječe kod Omiša. Duga je 100,5 km.more utječe kod Omiša. Duga je 100,5 km.

• U gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetno U gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetno Peručko Peručko jezerojezero..

• Nizvodno od Trilja Cetina stvara Nizvodno od Trilja Cetina stvara kanjonsku dolinukanjonsku dolinu, a u donjem , a u donjem toku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.toku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.

Peručko jezeroPeručko jezero• Peručko jezero je Peručko jezero je umjetna akumulacija umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane nastala izgradnjom brane Peruča na rijeci Cetini.Peruča na rijeci Cetini.Izgradnjom brane Izgradnjom brane regulirana je sezona regulirana je sezona poplava za Hrvatačko poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te polje i Sinjsko polje, te rad hidroelektrana rad hidroelektrana Peruča, ĐalePeruča, Đale,, Zakučac Zakučac i i Kraljevac.Kraljevac.

• Hidroelektrane Hidroelektrane ZakučacZakučac i i Kraljevac električnom Kraljevac električnom energijom opskrbljuju energijom opskrbljuju Omiš i njegovo šire Omiš i njegovo šire područje.područje.

• Ribolov je razvijen, ali Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i samo za sportske i rekreacijske svrhe.rekreacijske svrhe.

• Peručko jezero je Peručko jezero je umjetna akumulacija umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane nastala izgradnjom brane Peruča na rijeci Cetini.Peruča na rijeci Cetini.Izgradnjom brane Izgradnjom brane regulirana je sezona regulirana je sezona poplava za Hrvatačko poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te polje i Sinjsko polje, te rad hidroelektrana rad hidroelektrana Peruča, ĐalePeruča, Đale,, Zakučac Zakučac i i Kraljevac.Kraljevac.

• Hidroelektrane Hidroelektrane ZakučacZakučac i i Kraljevac električnom Kraljevac električnom energijom opskrbljuju energijom opskrbljuju Omiš i njegovo šire Omiš i njegovo šire područje.područje.

• Ribolov je razvijen, ali Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i samo za sportske i rekreacijske svrhe.rekreacijske svrhe.

Kanjon CetineKanjon Cetine

• Cetinjski duboki Cetinjski duboki kanjon je vjerojatno kanjon je vjerojatno najpoznatiji po najpoznatiji po njemačkom filmu njemačkom filmu "Winnetou". Prizor iz "Winnetou". Prizor iz filma je snimljen kod filma je snimljen kod "Tisnih stina" gdje je "Tisnih stina" gdje je kanjon rijeke jako kanjon rijeke jako uzak.uzak.

Kanjon Cetine Kanjon Cetine između Blata i između Blata i Zadvarja.Zadvarja.

Rafting na CetiniRafting na Cetini• Rafting Rafting na Cetini traje na Cetini traje između 3 i 4 sata, na 9 km između 3 i 4 sata, na 9 km dugom dijelu rijeke, od dugom dijelu rijeke, od sela Penšići do restorana sela Penšići do restorana Radmanove mlinice, Radmanove mlinice, ukupnog pada 45 metara.ukupnog pada 45 metara.

• Raftingom u kanjonu Raftingom u kanjonu rijeke Cetine susrećete se rijeke Cetine susrećete se i upoznajete s umjerenim i i upoznajete s umjerenim i laganim brzacima, laganim brzacima, dubokim mirnim jezerima, dubokim mirnim jezerima, raskošnim pogledom na raskošnim pogledom na obale obrasle bujnom obale obrasle bujnom vegetacijom koja na vegetacijom koja na nekoliko mjesta tvori nekoliko mjesta tvori tunele od isprepletenih tunele od isprepletenih grana, impresivnim grana, impresivnim stijenama, spiljama...stijenama, spiljama...

• Rafting Rafting na Cetini traje na Cetini traje između 3 i 4 sata, na 9 km između 3 i 4 sata, na 9 km dugom dijelu rijeke, od dugom dijelu rijeke, od sela Penšići do restorana sela Penšići do restorana Radmanove mlinice, Radmanove mlinice, ukupnog pada 45 metara.ukupnog pada 45 metara.

• Raftingom u kanjonu Raftingom u kanjonu rijeke Cetine susrećete se rijeke Cetine susrećete se i upoznajete s umjerenim i i upoznajete s umjerenim i laganim brzacima, laganim brzacima, dubokim mirnim jezerima, dubokim mirnim jezerima, raskošnim pogledom na raskošnim pogledom na obale obrasle bujnom obale obrasle bujnom vegetacijom koja na vegetacijom koja na nekoliko mjesta tvori nekoliko mjesta tvori tunele od isprepletenih tunele od isprepletenih grana, impresivnim grana, impresivnim stijenama, spiljama...stijenama, spiljama...

Omiš na ušću CetineOmiš na ušću Cetine

Obala Obala

• Morska obala najčešće je šljunkovita, a na ušću Žrnovnice i pjeskovita.

• Obala je uglavnom niska, a samo na dva lokaliteta strmo pada prema moru: ispod brda Veliki Mutogras i istočno od Omiša.

• Obala Podstrane slabo je razvedena.• Jedina izrazitija uvala nalazi se na ušću

Žrnovnice.

• Morska obala najčešće je šljunkovita, a na ušću Žrnovnice i pjeskovita.

• Obala je uglavnom niska, a samo na dva lokaliteta strmo pada prema moru: ispod brda Veliki Mutogras i istočno od Omiša.

• Obala Podstrane slabo je razvedena.• Jedina izrazitija uvala nalazi se na ušću

Žrnovnice.

Obala istočno od OmišaObala istočno od Omiša

OObala bala zapadnozapadno od Omišaod Omiša

PjeskariPjeskari• PjeskariPjeskari - brodovi - brodovi

koju su bili građeni i koju su bili građeni i opremljeni tako da opremljeni tako da su velikom su velikom metalnom "žlicom" metalnom "žlicom" vadili pvadili piijesak sa jesak sa dna dna mora mora i i pohranjivali ga u pohranjivali ga u svoju utrobu.svoju utrobu.

• Kasnije Kasnije susu ga ga prodavaliprodavali, a koristio , a koristio se u građevinarstvu.se u građevinarstvu.

• PPoznati oznati su su i Omiški i Omiški pjeskari.pjeskari.

• PjeskariPjeskari - brodovi - brodovi koju su bili građeni i koju su bili građeni i opremljeni tako da opremljeni tako da su velikom su velikom metalnom "žlicom" metalnom "žlicom" vadili pvadili piijesak sa jesak sa dna dna mora mora i i pohranjivali ga u pohranjivali ga u svoju utrobu.svoju utrobu.

• Kasnije Kasnije susu ga ga prodavaliprodavali, a koristio , a koristio se u građevinarstvu.se u građevinarstvu.

• PPoznati oznati su su i Omiški i Omiški pjeskari.pjeskari.

Dinarsko sredogorjeDinarsko sredogorje

Mosor - nazivMosor - naziv• MosorMosor je složenica od je složenica od ilirskih riječi ilirskih riječi mol mol (brdo)(brdo) ii sor sor (izvor),(izvor), što bi značilo što bi značilo brdo-izvorbrdo-izvor. .

• Prema nekim Prema nekim tumačenjima, današnji tumačenjima, današnji naziv potječe od latinskih naziv potječe od latinskih riječi riječi mons d'ormons d'or (zlatna (zlatna planina).planina).

• Mosor je drevnim Ilirima, Mosor je drevnim Ilirima, a zatim i Hrvatima davao a zatim i Hrvatima davao sve nužno za život: sve nužno za život: pašnjake u planini te pašnjake u planini te vodu sa izvora Jadra.vodu sa izvora Jadra.

• Doseljavanjem Hrvati su Doseljavanjem Hrvati su prihvatili ovo ime.prihvatili ovo ime.

Mosor - geografska podjelaMosor - geografska podjelaMosor - geografska podjelaMosor - geografska podjela

• MosorMosor je planina u je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na . Proteže se uz more, na potezu od potezu od Splita do do Omiša Najviši vrh je Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.istoimena rimokatolička kapelica.

• Usprkos tome što ga opravdano smatramo primorskom Usprkos tome što ga opravdano smatramo primorskom planinom, ne spušta se do mora, već između njegovih planinom, ne spušta se do mora, već između njegovih južnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužine južnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužine gotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m kroz gotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m kroz koju protječe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvorila koju protječe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvorila dvije planine: dvije planine: Poljičku planinu i Omišku Dinaru.

• MosorMosor je planina u je planina u Dalmaciji. Proteže se uz more, na . Proteže se uz more, na potezu od potezu od Splita do do Omiša Najviši vrh je Najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.istoimena rimokatolička kapelica.

• Usprkos tome što ga opravdano smatramo primorskom Usprkos tome što ga opravdano smatramo primorskom planinom, ne spušta se do mora, već između njegovih planinom, ne spušta se do mora, već između njegovih južnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužine južnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužine gotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m kroz gotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m kroz koju protječe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvorila koju protječe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvorila dvije planine: dvije planine: Poljičku planinu i Omišku Dinaru.

3CaCO

Vapnenac, koji je sastavni dio Mosora, je sedimentna stijena koja je vrlo topljiva pod kemijskim utjecajem vode i ugljičnog dioksida.

Zbog svoje topljivosti vapnenačke su stijene karakteristične za krški reljef.

vapnenac

Građa MosoraGrađa MosoraGrađa MosoraGrađa Mosora

• Mosor je tipična zemljina boraMosor je tipična zemljina bora• Mosor je tipična zemljina boraMosor je tipična zemljina bora

Zemljine bore nastaju podvlačenjem litosfernih ploča pod djelovanjem magme, gravitacije i topline.

Životinjski i biljni svijet MosoraŽivotinjski i biljni svijet Mosora

• Životinjski svijet : Životinjski svijet : čovječja čovječja ribica ribica - endemska mosorska - endemska mosorska gušterica, obični zelembač, gušterica, obični zelembač, siva gubavica, siva gubavica, pepeljasti pepeljasti poskokposkok, šarulja, ljuta , šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš, crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šara pjegava crvenkapica, šara poljarica, bjelouška, poljarica, bjelouška, pjegavi pjegavi daždvenjakdaždvenjak, šumski miš, puh, , šumski miš, puh, smeđasta rovka, zec, jazavac, smeđasta rovka, zec, jazavac, tvor, lisica, kuna, vuk, divlja tvor, lisica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon, divokoza, svinja, muflon, divokoza, jarebica kamenjarka, fazan, jarebica kamenjarka, fazan, gavran, sokol, jastreb i gavran, sokol, jastreb i orao orao zmijarzmijar. .

• Biljni svijet : Biljni svijet : zelenikazelenika, trslja, , trslja, žukažuka, , mirta, mirta, smrikasmrika, busini, , busini, grab, grab, hrast hrast medunacmedunac, crni jasen, , crni jasen, maklen, rašeljika, maklen, rašeljika, smrdljika, drijen, smrdljika, drijen, bijeli grabbijeli grab, bijeli , bijeli jasen, tisa, jasen, tisa, gorski gorski javorjavor, mušmulica, , mušmulica, mokljavi likovac, mokljavi likovac, planinski brijest, planinski brijest, kaduljakadulja, , smiljesmilje i i pelin.pelin.

Životinjski svijet MosoraŽivotinjski svijet Mosora

• čovječja ribicačovječja ribica• pjegavi daždvenjakpjegavi daždvenjak• endemska mosorska endemska mosorska

guštericagušterica

Hrast medunac

Zelenika

Bijeli grab

Kadulja

Biljni svijet MosoraBiljni svijet Mosora

Staza Svetoga LeopoldaStaza Svetoga Leopolda

• Poučna stazaPoučna staza kružnoga oblika, započinje i kružnoga oblika, započinje i završava u Zakučcu, a nalazi se na trasi završava u Zakučcu, a nalazi se na trasi nekadašnjeg puta koji je povezivao Gata, nekadašnjeg puta koji je povezivao Gata, Zakučac i Brige.Zakučac i Brige.

• Dužine je 2,6kmDužine je 2,6km, a na njoj su pomoću , a na njoj su pomoću postavljenih 10 informativno-edukativnih tabli postavljenih 10 informativno-edukativnih tabli prikazana prirodna i kulturna obilježja ovoga prikazana prirodna i kulturna obilježja ovoga krajakraja. . Uređeno je Uređeno je 11odmorišta te 5 vidikovaca11odmorišta te 5 vidikovaca..

• Za sve ostalo što se može vidjeti i pročitati na Za sve ostalo što se može vidjeti i pročitati na ovoj poučnoj stazi treba izdvojiti 2,5 sata koliko ovoj poučnoj stazi treba izdvojiti 2,5 sata koliko traje njen obilazak.traje njen obilazak.

Staza Sv. Leopolda - MosorStaza Sv. Leopolda - Mosor

Južna padina MosoraJužna padina Mosora

StanovništvoStanovništvo

Demografski razvoj od početka prošloga stoljeća do današnjih dana

Demografski razvoj od početka prošloga stoljeća do današnjih dana

0

5000

10000

15000

20000

25000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Gornje Srednje Doljnje

Doljnji Dolac

Srijane

Trnbusi

Srinjine

Tugare

Kostanje

Podstrana

Dugi Rat

Jesenice

gornje(1072)srednje(6075)doljne(13659)

Kretanje broja stanovništva Poljica od Kretanje broja stanovništva Poljica od 1857. do 2001. godine1857. do 2001. godine

Kretanje broja stanovništva Poljica od Kretanje broja stanovništva Poljica od 1857. do 2001. godine1857. do 2001. godine

0

5000

10000

15000

20000

25000

1857

.

1880

.

1900

.

1921

.

1948

.

1961

.

1981

.

2001

.

Kratka povijest stanovništvaKratka povijest stanovništvaKratka povijest stanovništvaKratka povijest stanovništva

• Ukupan broj stanovnika Poljica Ukupan broj stanovnika Poljica kontinuirano rastekontinuirano raste – od 1869. do 2001. – od 1869. do 2001.

• Jedino se u poslijeratnom popisu 1948. javlja Jedino se u poslijeratnom popisu 1948. javlja blagi pad stanovnika.blagi pad stanovnika.

• 1969. obalna cesta (Omiš – Split), značajnije 1969. obalna cesta (Omiš – Split), značajnije naseljavanje priobalja u Donjim Poljicama.naseljavanje priobalja u Donjim Poljicama.

• Od 1971. Zagora poprima depopulacijsko, a Od 1971. Zagora poprima depopulacijsko, a priobalje imigracijsko obilježje.priobalje imigracijsko obilježje.

• Prigorska naselja su gotovo u potpunosti Prigorska naselja su gotovo u potpunosti napuštena, a odlučujuće značenje za rast napuštena, a odlučujuće značenje za rast stanovništva u priobalju zadobiva turizam.stanovništva u priobalju zadobiva turizam.

• Ukupan broj stanovnika Poljica Ukupan broj stanovnika Poljica kontinuirano rastekontinuirano raste – od 1869. do 2001. – od 1869. do 2001.

• Jedino se u poslijeratnom popisu 1948. javlja Jedino se u poslijeratnom popisu 1948. javlja blagi pad stanovnika.blagi pad stanovnika.

• 1969. obalna cesta (Omiš – Split), značajnije 1969. obalna cesta (Omiš – Split), značajnije naseljavanje priobalja u Donjim Poljicama.naseljavanje priobalja u Donjim Poljicama.

• Od 1971. Zagora poprima depopulacijsko, a Od 1971. Zagora poprima depopulacijsko, a priobalje imigracijsko obilježje.priobalje imigracijsko obilježje.

• Prigorska naselja su gotovo u potpunosti Prigorska naselja su gotovo u potpunosti napuštena, a odlučujuće značenje za rast napuštena, a odlučujuće značenje za rast stanovništva u priobalju zadobiva turizam.stanovništva u priobalju zadobiva turizam.

Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i Donjih Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i Donjih Poljica 2001. godinePoljica 2001. godine

Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i Donjih Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i Donjih Poljica 2001. godinePoljica 2001. godine

gornje(1072)srednje(6075)doljne(13659)

Prikaz broja stanovništva tri najveća Prikaz broja stanovništva tri najveća mjesta mjesta GGornjih, ornjih, SSrednjih i rednjih i DDonjih Poljicaonjih Poljica

Prikaz broja stanovništva tri najveća Prikaz broja stanovništva tri najveća mjesta mjesta GGornjih, ornjih, SSrednjih i rednjih i DDonjih Poljicaonjih Poljica

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Gornje Srednje Doljnje

Doljnji Dolac

Srijane

Trnbusi

Srinjine

Tugare

Kostanje

Podstrana

Dugi Rat

Jesenice

Suvremena Suvremena kretanjakretanja stanovništvastanovništva

Suvremena Suvremena kretanjakretanja stanovništvastanovništva

• Karakteristika posljednje etape poljičkoga Karakteristika posljednje etape poljičkoga razvoja je okupljanje stanovnika u obalni razvoja je okupljanje stanovnika u obalni pojas (litoralizacija)pojas (litoralizacija)..

• Obalna transformacija i pomorska orijentacija Obalna transformacija i pomorska orijentacija danas smjenjuju izoliranost u prošlosti.danas smjenjuju izoliranost u prošlosti.

• U planu je izgradnja Jadransko – jonske U planu je izgradnja Jadransko – jonske autoceste, od Trsta do Iguomentise (Grčka), te autoceste, od Trsta do Iguomentise (Grčka), te će prometni položaj ovoga kraja biti će prometni položaj ovoga kraja biti nezaobilazan.nezaobilazan.

• Karakteristika posljednje etape poljičkoga Karakteristika posljednje etape poljičkoga razvoja je okupljanje stanovnika u obalni razvoja je okupljanje stanovnika u obalni pojas (litoralizacija)pojas (litoralizacija)..

• Obalna transformacija i pomorska orijentacija Obalna transformacija i pomorska orijentacija danas smjenjuju izoliranost u prošlosti.danas smjenjuju izoliranost u prošlosti.

• U planu je izgradnja Jadransko – jonske U planu je izgradnja Jadransko – jonske autoceste, od Trsta do Iguomentise (Grčka), te autoceste, od Trsta do Iguomentise (Grčka), te će prometni položaj ovoga kraja biti će prometni položaj ovoga kraja biti nezaobilazan.nezaobilazan.

NaseljaNaseljaNaseljaNaselja

• Sva su naselja slična: Sva su naselja slična: • Izdužena uz obalu, Izdužena uz obalu, • Zbijena uz prometnicu, Zbijena uz prometnicu, • Stare kamene ulice i ceste,Stare kamene ulice i ceste,• Mali trgovi s crkvama i školama,Mali trgovi s crkvama i školama,• Prastara polja i maslinici u Prastara polja i maslinici u blizini. blizini.

• Sva su naselja slična: Sva su naselja slična: • Izdužena uz obalu, Izdužena uz obalu, • Zbijena uz prometnicu, Zbijena uz prometnicu, • Stare kamene ulice i ceste,Stare kamene ulice i ceste,• Mali trgovi s crkvama i školama,Mali trgovi s crkvama i školama,• Prastara polja i maslinici u Prastara polja i maslinici u blizini. blizini.

OmišOmiš

DućeDuće • Donja PoljicaDonja Poljica• Općina Dugi Općina Dugi

Rat,Rat,• Ukupno Ukupno

stanovnika: stanovnika: 1.640,1.640,

• Zbijeno Zbijeno naselje podno naselje podno Mosora, Mosora, izduženo uz izduženo uz obalu između obalu između Dugog Rata i Dugog Rata i Omiša.Omiša.

TurizamTurizamTurizamTurizam• MMiran odmoriran odmor

• Planinarenje po MosoruPlaninarenje po Mosoru• Rafting na CetiniRafting na Cetini

• Dani degustacije vinaDani degustacije vina

Turizam Turizam • Idealno za

one koji žele miran odmor.

• Stjenovite i šljunčane plaže.

• Nekoliko malih apartmana.

• Nema noćnog života.

• Idealno za one koji žele miran odmor.

• Stjenovite i šljunčane plaže.

• Nekoliko malih apartmana.

• Nema noćnog života.

Plaže i apartmaniPlaže i apartmaniPlaže i apartmaniPlaže i apartmani

Kulturna baštinaKulturna baštinaKulturna baštinaKulturna baština

• Ranokršćanska crkva, GataRanokršćanska crkva, Gata• Šesterokutna krstionica, GataŠesterokutna krstionica, Gata• Crkva Sv. Ivana, GataCrkva Sv. Ivana, Gata• Popi glagoljaši, GataPopi glagoljaši, Gata• Crkva Sv. Petra, Priko - OmišCrkva Sv. Petra, Priko - Omiš• Tvrđava Fortica, Starigrad - OmišTvrđava Fortica, Starigrad - Omiš• Tvrđava Mirabela Peovica, OmišTvrđava Mirabela Peovica, Omiš• Župna Crkva Sv. Mihovila, OmišŽupna Crkva Sv. Mihovila, Omiš

• Ranokršćanska crkva, GataRanokršćanska crkva, Gata• Šesterokutna krstionica, GataŠesterokutna krstionica, Gata• Crkva Sv. Ivana, GataCrkva Sv. Ivana, Gata• Popi glagoljaši, GataPopi glagoljaši, Gata• Crkva Sv. Petra, Priko - OmišCrkva Sv. Petra, Priko - Omiš• Tvrđava Fortica, Starigrad - OmišTvrđava Fortica, Starigrad - Omiš• Tvrđava Mirabela Peovica, OmišTvrđava Mirabela Peovica, Omiš• Župna Crkva Sv. Mihovila, OmišŽupna Crkva Sv. Mihovila, Omiš

Ranokršćanska crkvaRanokršćanska crkva u Gatimau Gatima

Šesterokutna krstionicaŠesterokutna krstionica u u GatimaGatima

Crkva Sv. Ivana krstitelja - GataCrkva Sv. Ivana krstitelja - Gata

Popi glagoljašiPopi glagoljaši • Stanovnici Poljica su Stanovnici Poljica su Hrvati i svoj jezik Hrvati i svoj jezik oduvijek zovu: oduvijek zovu: hrvatskihrvatski. . Staro pučko pismo jeStaro pučko pismo je poljička bosančica, poljička bosančica, a a glagoljicuglagoljicu gaje narodni gaje narodni popovi glagoljaši, koji popovi glagoljaši, koji stoljećima "glagoljaju stoljećima "glagoljaju hrvatsku misu" hrvatsku misu" (Jure (Jure KaštelanKaštelan).).

Popima glagoljašimaPopima glagoljašima i i glagoljiciglagoljici kao temelju kao temelju hrvatske kulture, 1989. hrvatske kulture, 1989. podignut je spomenik u podignut je spomenik u Gatima, središtu Gatima, središtu glagoljaških Poljica.glagoljaških Poljica.

• PrikoPriko, na ušću , na ušću Cetine, sa Cetine, sa starohrvatskom starohrvatskom crkvom Sv. crkvom Sv. PetraPetra i i glagoljaškim glagoljaškim sjemeništem, bio sjemeništem, bio je kroz stoljeća je kroz stoljeća rasadište rasadište pismenosti i pismenosti i narodnoga duha.narodnoga duha.

Crkva Sv. Petra - PrikoCrkva Sv. Petra - Priko

Župna Crkva Sv. Mihovila - Župna Crkva Sv. Mihovila - OmišOmiš

Župna Crkva Sv. Mihovila - Župna Crkva Sv. Mihovila - OmišOmiš

• Crkvu su Crkvu su sagradili mjesni sagradili mjesni graditelji graditelji početkom XVII. početkom XVII. stoljeća, a stoljeća, a objedinjuje objedinjuje značajke gotike, značajke gotike, renesanse i renesanse i ranog barokaranog baroka.

• Crkvu su Crkvu su sagradili mjesni sagradili mjesni graditelji graditelji početkom XVII. početkom XVII. stoljeća, a stoljeća, a objedinjuje objedinjuje značajke gotike, značajke gotike, renesanse i renesanse i ranog barokaranog baroka.

Tvrđava Mirabela Tvrđava Mirabela PeovicaPeovica

Tvrđava Mirabela Tvrđava Mirabela PeovicaPeovica

• Najviša utvrda Najviša utvrda srednjovjekovnog dijela srednjovjekovnog dijela grada Omiša. grada Omiša.

• S tvrđave se pruža S tvrđave se pruža pogled na cijeli dio pogled na cijeli dio staroga grada pa je staroga grada pa je služila kao izvidnica.služila kao izvidnica.

• Najviša utvrda Najviša utvrda srednjovjekovnog dijela srednjovjekovnog dijela grada Omiša. grada Omiša.

• S tvrđave se pruža S tvrđave se pruža pogled na cijeli dio pogled na cijeli dio staroga grada pa je staroga grada pa je služila kao izvidnica.služila kao izvidnica.

Tvrđava Fortica -Tvrđava Fortica -StarigradStarigrad

Tvrđava Fortica -Tvrđava Fortica -StarigradStarigrad

• Nalazi se na Nalazi se na samom vrhu samom vrhu omiške Dinare.omiške Dinare.

• Svrha tvrđave Svrha tvrđave bila je obrana od bila je obrana od neprijatelja, a neprijatelja, a prvenstveno je prvenstveno je služila kao služila kao sklonište.sklonište.

• Nalazi se na Nalazi se na samom vrhu samom vrhu omiške Dinare.omiške Dinare.

• Svrha tvrđave Svrha tvrđave bila je obrana od bila je obrana od neprijatelja, a neprijatelja, a prvenstveno je prvenstveno je služila kao služila kao sklonište.sklonište.

Književnost PoljicaKnjiževnost Poljica

Književnost PoljicaKnjiževnost Poljica

• ANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himne ANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himne Lijepa naša (Horvatska domovinaLijepa naša (Horvatska domovina, 1835.), 1835.),, iiako ako je rođen u Zagrebu, podrijetlom je iz Poljicaje rođen u Zagrebu, podrijetlom je iz Poljica..

• Među najvećim imenima hrvatskog pjesništva Među najvećim imenima hrvatskog pjesništva 20.20. stoljeća nalaze se Poljičani:stoljeća nalaze se Poljičani:

• DRAGO IVANIŠEVIĆ (Sumpetar - Jesenice)DRAGO IVANIŠEVIĆ (Sumpetar - Jesenice)• NIKOLA MILIĆEVIĆ (Zvečanj)NIKOLA MILIĆEVIĆ (Zvečanj)• JOSIP PUPAČIĆ (Slime)JOSIP PUPAČIĆ (Slime)• JURE KAŠTELAN (Zakučac) JURE KAŠTELAN (Zakučac)

Drago IvaniševićDrago Ivanišević

• SSin Poljičana, rođen u in Poljičana, rođen u Trstu 1907. godineTrstu 1907. godine..

• HHrvatski pjesnik, rvatski pjesnik, dramatičar, dramatičar, prevoditelj, slikar...prevoditelj, slikar...

• NNeke pjesme napisao eke pjesme napisao je zavičajnim je zavičajnim govorom, a u njima govorom, a u njima donosi slike iz donosi slike iz djetinjstvadjetinjstva..

• Drago Ivanišević Drago Ivanišević preminuo je 1981. u preminuo je 1981. u Zagrebu, a pokopan je Zagrebu, a pokopan je u Sumpetru.u Sumpetru.

Drago IvaniševićDrago Ivanišević - - Moj didMoj did • MOJ DIDMOJ DID Moj se did sa zvizdom družija,Moj se did sa zvizdom družija,

sa suncem i sa misecon,sa suncem i sa misecon,moj se did družija s tovaron,moj se did družija s tovaron,i sa zi sa zrnrnijon i s kozon se družija.ijon i s kozon se družija.Moj se did s kišon družija,Moj se did s kišon družija,sa svakin vitron, sa svakin vitron,

s s mrazon i sa zvirimanmrazon i sa zviriman. . Jerbo se moj did o’ ditinstva,Jerbo se moj did o’ ditinstva,

o’ ditinstva vas zemlji naminija.o’ ditinstva vas zemlji naminija.I ka’ je bos na ledini zanimija,I ka’ je bos na ledini zanimija,baba mbaba mooja s očiman o’ jastreba,ja s očiman o’ jastreba,baba moja ni mogla raspoznat nikakobaba moja ni mogla raspoznat nikakonjegove noge meu žilan o’ masline.njegove noge meu žilan o’ masline.

I TAKO JE DID MOJ UZA BOGA STA.I TAKO JE DID MOJ UZA BOGA STA.

Nikola MilićevićNikola Milićević • RRođen je u Zvečnju 1922.ođen je u Zvečnju 1922. godinegodine..

• PPjesnik, prevoditelj, jesnik, prevoditelj, sveučilišni profesorsveučilišni profesor..

• UU njegovim pjesmama njegovim pjesmama osjećaosjeća se se sudbinska ljubav sudbinska ljubav prema zavičaju i domovini: prema zavičaju i domovini: Čempres, Elegija za moje Čempres, Elegija za moje mrtve, Živa česmamrtve, Živa česma......

• VVodi dijalog s rodnom odi dijalog s rodnom grudom i zaklinje pretke u grudom i zaklinje pretke u nju pretvorenenju pretvorene,,

• Nikola Milićević preminuo Nikola Milićević preminuo je u Zagrebu, 1999. je u Zagrebu, 1999. godinegodine..

Josip PupačićJosip Pupačić• Slime, 1928. - Krk, 1971.Slime, 1928. - Krk, 1971.,,• pjesnik i esejist, pripadnik pjesnik i esejist, pripadnik

generacije “krugovaša”generacije “krugovaša”..• BBaviavioo se proučavanjem se proučavanjem

starije hrvatske starije hrvatske književnosti te je u svojoj književnosti te je u svojoj poeziji povezivao poeziji povezivao tradicionalno i moderno, a tradicionalno i moderno, a izrazito je prisutno izrazito je prisutno njegovo zavičajno njegovo zavičajno djetinjstvo - iz tog je spoja djetinjstvo - iz tog je spoja nastala i njegova nastala i njegova vjerojatno najpoznatija vjerojatno najpoznatija pjesma pjesma MOREMORE..

MoreMore

• i gledam more gdje se k meni penjei gledam more gdje se k meni penjei slušam more d o b r o j u t r o velii slušam more d o b r o j u t r o velii ono sluša mene ja mu šapćemi ono sluša mene ja mu šapćemo d o b r o j u t r o more kažem tihoo d o b r o j u t r o more kažem tiho

pa opet tiše ponovim mu pozdravpa opet tiše ponovim mu pozdrav a ono sluša pa se smijea ono sluša pa se smije pa šuti pa se smije pa se penje…pa šuti pa se smije pa se penje…

• ““Pupačićevo rodno Slime sakriveno je od mora jednim Pupačićevo rodno Slime sakriveno je od mora jednim manjim brijegom, na koji se on kao dječak često manjim brijegom, na koji se on kao dječak često uspinjao, možda samo zato da vidi more. A to more, za uspinjao, možda samo zato da vidi more. A to more, za djecu iz Zagore, bilo je poseban doživljaj, jer su ga djecu iz Zagore, bilo je poseban doživljaj, jer su ga gledala kao nešto što je tako blizu, a opet tako daleko i gledala kao nešto što je tako blizu, a opet tako daleko i zagonetno.” (N. MIlićević)zagonetno.” (N. MIlićević)..

Tri moja brataTri moja brata

• Velik dio Pupačićeve Velik dio Pupačićeve lirike inspiriran je lirike inspiriran je tragikom obiteljskog tragikom obiteljskog života,života,

• pjesma je nastala pjesma je nastala nakon što su trojica nakon što su trojica pjesnikove braće pjesnikove braće stradala u požaru.stradala u požaru.

Kad sam bio tri moja brata i jaKad sam bio tri moja brata i ja

kad sam bio kad sam bio

četvorica nas.četvorica nas.

Imao sam glas kao vjetar,Imao sam glas kao vjetar,

ruke kao hridineruke kao hridine

srcesrce

kao viganj.kao viganj.

Jezera su me slikala.Jezera su me slikala.

Dizali su me Dizali su me

jablani...jablani...

Moj križ svejedno goriMoj križ svejedno gori

• Evo me moj svijete, na raskršću iEvo me moj svijete, na raskršću iTvom i mom.Tvom i mom.Oprostimo se. - Ti plačeš.Oprostimo se. - Ti plačeš.Moj križ svejedno gori.Moj križ svejedno gori.Udaljuješ se; bez pozdrava,Udaljuješ se; bez pozdrava,bez riječi, bez Boga.bez riječi, bez Boga.I odlazim prema istoj nepoznatojI odlazim prema istoj nepoznatojZvijezdi.Zvijezdi.

• Pupačić kao da je naslutio i vlastiti Pupačić kao da je naslutio i vlastiti završetak. Njegovi stihovi, nastali završetak. Njegovi stihovi, nastali kratko prije tragične smrti (poginuo je kratko prije tragične smrti (poginuo je u avionskoj nesreći na otoku Krku, u avionskoj nesreći na otoku Krku, zajedno sa suprugom i kćeri), djeluju zajedno sa suprugom i kćeri), djeluju zastrašujuće proročanski...zastrašujuće proročanski...

Jure KaštelanJure Kaštelan

Dana 18. prosinca Dana 18. prosinca 1919. godine, u 1919. godine, u Zakučcu pokraj Zakučcu pokraj Omiša, rodio se Omiša, rodio se Jure Kaštelan. Jure Kaštelan.

Rođen je u slavnoj Rođen je u slavnoj starohrvatskoj starohrvatskoj Poljičkoj kneževini, Poljičkoj kneževini, u vremenu kada su u vremenu kada su u književnosti, u književnosti, osobito u osobito u pjesništvu, vijali pjesništvu, vijali vjetrovi vjetrovi moderniteta.moderniteta.

Upravo će te dvije odrednice Upravo će te dvije odrednice - prostor i vrijeme, i sve ono - prostor i vrijeme, i sve ono što one sa sobom i u sebi što one sa sobom i u sebi nose - biti uzori, izvorišta i nose - biti uzori, izvorišta i konstante Kaštelanove konstante Kaštelanove poezije.poezije.

Jure KaštelanJure Kaštelan

• Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih kažem,Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih kažem,sve kuda hodam, sve što me u korijenu steže,sve kuda hodam, sve što me u korijenu steže,to nisam ja, jer neka daleka mrtva jekato nisam ja, jer neka daleka mrtva jekaza obale me davne veže.za obale me davne veže.

• More, rijeka Cetina i Mosor planina određuje geografsku More, rijeka Cetina i Mosor planina određuje geografsku strukturu Poljica. To je kraj iznimne prirodne ljepote i strukturu Poljica. To je kraj iznimne prirodne ljepote i bogate prošlosti, drevna Poljička Republika - jedinstvena bogate prošlosti, drevna Poljička Republika - jedinstvena po svome unutarnjem demokratskom uređenju. (...) Gole po svome unutarnjem demokratskom uređenju. (...) Gole litice, visoke urvine i gudure, spilje i vrtače, sunčani litice, visoke urvine i gudure, spilje i vrtače, sunčani svijetli visovi i vidikovci, čuvaju neprekinutu i dičnu svijetli visovi i vidikovci, čuvaju neprekinutu i dičnu legendu Poljica. Legendu borbe protiv tuđina i osvajača, legendu Poljica. Legendu borbe protiv tuđina i osvajača, legendu o Mili Gojsalićlegendu o Mili Gojsalić..

San u kamenuSan u kamenu Samo sunce, sunce, sunceSamo sunce, sunce, suncei galebovi svrate u letui galebovi svrate u letuu tvoj sanu tvoj sanna kamenoj kosi Mosora.na kamenoj kosi Mosora.

O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,samo vjetrovi znaju toplinu samo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,tvojih obraza,dahdah i disanje trava u vrtačama.i disanje trava u vrtačama.

Bure i kišeBure i kišepjevaju ti uspavankupjevaju ti uspavankubure i kiše.bure i kiše.

Samo sunce, sunce, sunceSamo sunce, sunce, suncei galebovi svrate u letui galebovi svrate u letuu tvoj sanu tvoj sanna kamenoj kosi Mosora.na kamenoj kosi Mosora.

Ako sam valAko sam valAko sam val u ovom moruAko sam val u ovom moruŠto se nikad ne umaraŠto se nikad ne umaraZar sam živio zaluduZar sam živio zaluduKada i oblak oluju stvara?Kada i oblak oluju stvara?Delija nisam, stid me, samacDelija nisam, stid me, samacI sjeta moje korake pratiI sjeta moje korake pratiSve imaš zemljo i vrtove i gradove,Sve imaš zemljo i vrtove i gradove,A ovu nježnost ko će ti još dati?A ovu nježnost ko će ti još dati?

Proslava Dana Poljica - GataProslava Dana Poljica - Gata

Autori prezentacije: Autori prezentacije: nastavnici i učenici ŠPUD-anastavnici i učenici ŠPUD-a

NASTAVNICI:NASTAVNICI:• Smiljana Lazić-Marinković: POVIJEST, KULTURNA BAŠTINA, Smiljana Lazić-Marinković: POVIJEST, KULTURNA BAŠTINA,

OBIČAJI OBIČAJI • Mirjana Božičković: GRANICE, STANOVNIŠTVO, NASELJAMirjana Božičković: GRANICE, STANOVNIŠTVO, NASELJA• Irena Labaš-Veverec: KNJIŽEVNOSTIrena Labaš-Veverec: KNJIŽEVNOST UČENICI:UČENICI:• 2C 2C RAZRED: Lorena Almaši, Nikola Čižmešija, Jura Dobrilović, RAZRED: Lorena Almaši, Nikola Čižmešija, Jura Dobrilović,

Adelina Dokman, Josip Drdić, Doroteja Dugošija, Luka Duvančić, Adelina Dokman, Josip Drdić, Doroteja Dugošija, Luka Duvančić, Karla Fiket, Martina Gluhinić, Tin Habazin, Dorja Horvatić, Karla Fiket, Martina Gluhinić, Tin Habazin, Dorja Horvatić, Monika Karlović, Mihael Klanjčić, Andrea Knežević, Valentina Monika Karlović, Mihael Klanjčić, Andrea Knežević, Valentina Lulić, Lucija Mandekić, Domagoj Martinko, Marija Matić, Karlo Lulić, Lucija Mandekić, Domagoj Martinko, Marija Matić, Karlo Matoš, Eda Migić, Karlo Mikić, Iva Miloloža, Tea Novak, Alfonzo Matoš, Eda Migić, Karlo Mikić, Iva Miloloža, Tea Novak, Alfonzo Parić, Dajana Pejić i Barbara Štiglić.Parić, Dajana Pejić i Barbara Štiglić.

• 2D 2D RAZRED: Eva Bošnjak, Norma Grčević, Mia Jukić, Dubravka RAZRED: Eva Bošnjak, Norma Grčević, Mia Jukić, Dubravka Jurčin, Hana Knežević, Iva Kostić, Emily Šigir i Josipa Zeba.Jurčin, Hana Knežević, Iva Kostić, Emily Šigir i Josipa Zeba.

• 2F RAZRED: Ivana Siničić.2F RAZRED: Ivana Siničić.