Upload
gordana-divic
View
1.482
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
POVIJEST MATEMATIKEHISTORY OF MATH
Gordana Divić, prof. mentor
Srednja škola Novska
History of Math
eTwinning projekt
Surađivali smo s Grčkom
Istražili smo:
razvoj matematičke misli od Sumerana do modernog
doba
istaknute matematičare od Antičke Grčke do modernog
doba
Što smo napravili?
Prezentacije (.ppt) kojima smo predstavili:
Sebe
Školu
Grad
Što smo napravili?
Izabrali LOGO projekta
13
Što smo napravili?
Posjetili smo izložbu „Volim matematiku”
Što smo napravili?
Organizirali smo „Večer matematike”
Što smo napravili?
Razmijenili čestitke za Božić
Naše čestitke u Grčkoj
Grčke čestitke kod nas
Što smo napravili?
Obilježili Dan broja 𝜋
Što smo napravili?
Kolege iz Grčke posjetili su Tehnički muzej Antičke
Grčke u Solunu
Što smo napravili?
Mjerili opseg Zemlje – Eratostenov pokus
Izračunali opseg Zemlje (39 635 km)
Mjerili duljinu sjene škole
Računali visinu škole
... and our outcome
for Novska school
is 8.322 m !!!
Greek Team
… and our outcome for Edessa school is
𝟏𝟏, 𝟗𝟖 ± 𝟎, 𝟏𝟒 𝒎
Croatian Team
Što smo napravili?
Napisali dokumente (.doc i .ppt) o zadanim temama
Što smo napravili?
Predstavili projekt na Županijskom vijeću nastavnika
matematike Sisačko-moslavačke županije (22. travnja 2015.)
Što smo napravili?
Postavili smo izložbu plakata u hodniku škole
Pisali smo na forumu
TwinSpacea rječnik
matematičkih pojmova s
grčkim korijenom na:
Engleskom
Grčkom
Hrvatskom
Što smo napravili?
Što smo napravili?
Napisali smo radove na zadane teme i spojili ih u
jednu knjigu
http://www.slideshare.net/gordanadivic/povijest-
matematike-history-of-math
Uredili smo TwinSpace projekta:
http://twinspace.etwinning.net/490/home
Antonio Jakubek, 4.g
Naše prvo znanje o matematici dolazi od Egipćana i Babilonaca
Babilonska matematika je datirana za 4000 godina prije Krista zajedno sa Sumeranima u Mezopotamiji
Malo se zna o Sumeranima
Prvi put je naseljen 4500 i 4000 godina prije Krista
Danas se ti ljudi zovu Ubaidiansi
Još manje se zna o njihovoj matematici
Koristili su klinasto pismo, a pisali su na glinenim pločicama
Koristili su preko 2000 znakova
Slika 1. Sumerski zapis klinastim pismom
Razvili su heksagezimalni brojevni sustav koji su preuzeli Babilonci
Babilonci, Asirci i Hiti su naslijedili sumerski zakon i književnost i važnije njihov način pisanja
Ono što smo od Sumerana zadržali do danas je podjela tjedna na 7 dana, dana na 24 sata, sata na 60 minuta i minutu na 60 sekundi
Propašću Sumerske civilizacije u Mezopotamiji razvija se Babilonska
Od Sumerana su naslijedili klinasto pismo i heksagezimalni brojevni sustav
Slika 2. Znamenke u Babilonskom brojevnom sustavu
Za prikaz brojeva koristili su 2 osnovna oblika:
Nisu imali sumbol za nulu ili decimalnu točku pa je bilo teško tumačiti nalaz iz tog doba
Slika 3. Babilonski simbol za broj 10
Slika 4. Babilonski prikaz za broj 1 ili 60
40-ih godina prošlog stoljeća
Njemački povijesničari Otto Neugebauer i Abraham Sachs
Primijetili kako reci na pločici zadovoljavaju zanimljivo svojstvo
Uređene trojke prirodnih brojeva (a, b, c) koje zadovoljavaju jednakost a²+b²=c²
Dokaz postojanja Pitagorine trojke tisućama godine prije pojave matematičara antičke Grčke
Slika 5. Plimpton 322
Nalazište u Nipuru-nađeno oko 50 000 glinenih pločica
Svjedoče znatnom poznavanju matematike
Slika 7. Nalazište u Nipuru
Izgrađivali su nizove koji uključuju trokutaste brojeve (1, 3, 6, 10 ,15...), kvadratne brojeve (1, 4, 9, 16, 25...) i piramidalne brojeve (1, 5, 14, 30, 50...)
Slike 8. i 9. Prikazuju nizove brojeva
Primjer korištenja niza piramidalnih brojeva je slaganje municije u Calcutti i lako izračunavanje broja đuladi
Slika 10. Složena municija u Calcutti
Egipat
Ella Cink, 4.g
Moskovski papirus
- otkriven je 1893., a autor je nepoznat
- najveća dostignuća egipatske geometrije
- dužine je oko pola metra i širine manje od 8 cm
- čuva se u Moskovskom muzeju
Moskovski papirus
Rhindov papirus
• 1858. otkrio ga je škotski egiptolog Henry Rhind u Luxoru
• Napisao ga je pisar Ahmes oko 1600. pr. Kr.
• Dug je 6 metara , širok 30 cm, čuva se u British Museumu u Londonu
• Zbirka tablica i vježbi sa 87 matematičkih problema
• U njemu se nalaze i najstariji poznati i sačuvani zapis broja π
Rhindov papirus
Brojevi
Egipćani su koristili brojevni sustav s bazom 10
broj 1339
• Zbrajanje
• Oduzimanje
• Množenje
• Dijeljenje
Razlomci
• Poznavali su samo jedinične razlomke
• Iznimka je bio 2/3
• Razlomke su tvorili tako što su kombinirali pojedine dijelove simbola oka boga Horusa.
cjelokupni simbol oka ima vrijednost 1
Geometrija • Za izgradnju piramida i hramova Egipćani su morali imati
dobro razvijenu geometriju i stereometriju
• Znali su računati nagib i obujam piramide, te obujam krnje piramide
Algebra
• Staroegipatska algebra bila je retorička
• problemi i rješenja dani su riječima
• Koristili su se sedmeroznamenkastim brojevima, a u svojim računima imali su mješavinu jednostavnosti i kompliciranosti
MATEMATIKAANTIČKE GRČKE
Doroteja Lukić, 3.g
temeljena na grčkim tekstovima
razvijena od 7. st. pr. Kr. do 4. st. po. Kr.
duž istočnih obala Mediterana
matematika – grčki mathema –znanost
korištenje općih matematičkih dokaza i teorija
presjedali najvažnijom i najdramatičnijom revolucijom u matematici ikad
osnovni cilj: shvaćanje čovjekova mjesta u svemiru
matematika dosegla najviši nivo razvitka
počeli upotrebljavati papirusgrčki doprinos matematike u tri faze:
1. od Talesa i Pitagore do Demokrita2. Euklidov sustav3. Aleksandrijska faza
Tales – osnivač grčke matematike
nema dokumentiranih dokaza
klasična filozofija pomogla da se rekonstruiraju tekstovi iz bližeg perioda
izdanja Euklida, Arhimeda, Apolonija itd.
teško pratiti tijek povijesnog razvitka
o grčkoj matematici zaključujemo pomoću: manjih sastavnica i zapažanja filozofa i drugih autora
Grčki brojevni sustav(oko 900. pr. Kr. – 200. poslije Kr.)
prvi zasnovan na početnim slovima imena brojeva
drugi je upotrebljavao sva slova iz
grčkog alfabeta i tri iz feničkog
baza – 10
ideja dokaza i deduktivna metoda korištenja logičkih koraka za dokazivanje ili opovrgavanje teorija
dalo je matematici snagu
osigurava da su dokazane teorije istinite
postavilo temelje za sustavni pristup matematici
Najvažniji doprinos Grka
PITAGORA
Petra Kalanja, 2.g
Općenito...
prvi “pravi” matematičar
rođen na grčkom otoku Samosu
Tales ga je zainteresirao za matematiku
otputovao je u Egipat oko 535. pr. Kr.
osnovao je Pitagorejsku skolu
danas ga svi znamo po Pitagorinom
poučku
Kroz život...
filozof u Egiptu
hramski svećenik u Diospolisu
zarobljenik u Babilonu
oženio se u 60. godini
gladovao do smrti
najsavršeniji broj 10
broj – bit u filozofiji
Pitagorejska škola
osnovana u Krotoni
naglasak na tajnosti i zajedništvu
Pitagorin poučak
otkriće iracionalnih brojeva
pet pravilnih geometrijaskih tijela
Pitagorin poučak
površina kvadrata
nad hipotenuzom
pravokutnog
trokuta jednaka je
zbroju površina
kvadrata nad
katetama
Pitagorine trojke
3, 4, 5 9+16=25
Egipatski trokut
možemo dobiti još beskonačno mnogo
Pitagorinih trojki tako što ćemo brojeve
3, 4 i 5 umnožavati istim brojem
6, 8 i 10 36+64=100
PLATON (428.-347.god. p.n.e.)
-živio i djelovao u Ateni
-387.g.p.n.e. osnovao
filozofsku školu
AKADEMIJU u kojoj se
poučavala i matematika
aritmetika, trigonometrija i
planimetrija
Slika 1.Platon
Marija
Kožarić,
4.g
„Neka ne ulazi onaj koji ne zna
geometriju!”
Slika 2. Natpis na ulazu u Akademiju
Platonova geometrijska tijela
Opisana u djelu Timej
5 pravilnih poliedara:
Slika 3. Pravilni poliedri
TETRAEDAR
4 vrha
6 bridova
4 strane jednakostranični trokuti
Slika 4. tetraedar
HEKSAEDAR
Kocka
8 vrhova
12 bridova
6 stranakvadrati
Slika 5. heksaedar
OKTAEDAR
6 vrhova
12 bridova
8 strana jednakostranični trokuti
Slika 6. oktaedar
DODEKAEDAR
20 vrhova
30 bridova
12 stranapravilni peterokut
Slika 7. dodekaedar
IKOZAEDAR
12 vrhova
30 bridova
20 stranajednakostranični trokuti
Slika 8. ikozaedar
Kineska matematika
• u 2. tisućljeću pr.Kr. u Kini su imali
simbole za brojeve
• računali su štapićima dok se u
16. st. nije pojavio abakus
Slika 1. kineski brojevi
Slika 2. abakus
• ne zna se mnogo o matematici drevne Kine, no prilično je
sigurno da počeci astronomije i matematike drevne Kine
sežu barem u 2. tisućljeće pr.n.e. ,u to doba Kinezi su već
imali detaljno razrađen kalendar
• najstariji sačuvani matematički tekstovi potječu tek iz doba
oko 200. pr.Kr.
• Doprinosi kineskih matematičara:
• Sveta knjiga o aritmetici (2. – 12.st.) – indirektno govori o
Pitagorinom poučku
• Aritmetika u devet knjiga (oko 150. g.pr.Kr.) - postupak
izračunavanja površine trokuta, četverokuta, kruga, kružnog
odsječka i isječka, obujam prizme, piramide, valjka, stošca,
prikraćene (krnje) piramide i stošca
• Knjiga o mijenama (I Ching) - jedna od najstarijih
očuvanih knjiga - koristila se za proricanje i gatanje, sadrži
elemente binarne notacije brojeva
• Poznati matematičari:
• Zhang Qiu-Jian (5. st.) - dao je formulu za sumu
aritmetičkog niza
• Tsu Chung – chih (430. – 500.) – za vrijednost broja π
uzima daje šest točnih decimalnih mjesta
• Quin Jiu - Shao (1202. -1261.) - tražio je rješenja
jednadžbi metodom koju nazivamo Hornerova (William
Horner, 1819.), iako je u Kini bila poznata 500 godina
ranije
• Chu Shih - kieh (1270. - 1330.) - napisao je dva važna
teksta koji su vrhunac kineske matematike, tekstovi
sadrže ˝Pascalov˝ trokut binomnih koeficijenata, koji je u
Kini poznat četiri stoljeća prije no što ga je Pascal
˝otkrio˝.
INDIJSKA MATEMATIKA
• u staroindijskoj matematici nema velikih djela
isključivo posvećenih matematici; matematika je
prisutna tek kao dio, kao pojedinačno poglavlje u
astronomskim ili astrološkim djelima
• najstariji poznati matematički tekstovi su Sulvasutre,
dodaci vjerskim tekstovima
u njima se nalaze pravila za mjerenje i izgradnju
hramova i oltara na razini elementarne geometrije
• karakteristike indijskih matematičkih tekstova je da su
općenito pisani u stihovima
Slika 1. indijski brojevi
Staroindijski matematičari:
• Aryabhatta (476. – 550.) - znao je vaditi
drugi i treći korijen podjelom radikanda u
grupe
• dao je točne formule za površinu trokuta i
kruga, piše o, kvadratnim jednadžbama,
potencijama
• Brahmagupta (598. – oko 670.)
• Brahmaguptina formula: poopćenje
Heronove formule na tetivne četverokute;
• Mahavira (9. st.) – bavio se elementarnom matematikom
i prvi je indijski matematičar koji je napisao samo
matematici posvećen tekst
• Bhaskara (1114. – 1185.) - najpoznatiji je indijski
matematičar do 12. stoljeća, puno je doprinjeo
razumijevanju brojevnih sustava i rješavanju
jednadžbi, dokazivao je i Pitagorin poučak
• glavna su mu matematička djela
Lilavati i Bijaganita, bavio se
ravninskom i sfernom trigonometrijom,
Arapska matematika
• današnja matematika zapadnog stila mnogo je sličnija
matematici kakvu susrećemo u arapskim doprinosima, nego
onoj u starogrčkim, mnoge ideje koje su pripisane
Europljanima pokazale su se zapravo arapskim
Slika 1. arapski brojevi
Arapski matematičari:
• Al-Karaji (953.g. - 1029.g.) - smatra se prvom osobom koja
je potpuno oslobodila algebru od geometrijskih operacija i
zamijenila ih aritmetičkim
• osnovao je utjecajnu algebarsku školu
koja će uspješno raditi više stoljeća
• Al-Haytham (965.g. - 1040.g.) je vjerojatno prvi
koji je pokušao klasificirati parne savršene brojeve
• također je prva poznata osoba koja je izrekla Wilsonov
teorem (ako je p prost broj, onda p dijeli 1 + (p - 1)!),
nije jasno je li to znao dokazati
• Omar Khayyam (1048.g. – 1131.g.) uz matematiku bavio se
astronomijom, filozofijom i poezijom
• dao je potpunu klasifikaciju kubnih jednadžbi (14 tipova) i
prvi uočio da ne moraju imati jedinstveno rješenje
(12. – 13. stoljeće)
Slika 1. FibonacciBarbara Mašunjac, 4.g
talijanski matematičar
mladost proveo u Arabiji
temelj njegove matematike je broj
iza sebe ostavio niz otkrića
FIBONACCIJEV NIZ
Slika 2. Fibonaccijev niz
FIBONACCIJEV NIZ U PRIRODI
Slika 3. Fibonaccijev niz u suncokretu
Slika 4. Fibonaccijev niz u školjci puža Nautilus
Slika 5. Fibonaccijev niz u ljudskom tijelu
FIBONACCIJEV NIZ U UMJETNOSTI
Slika 6. Fibonaccijev niz u portretu Mona Lise Slika 7. Fibonaccijev niz u
Partenonu
˝Božanski omjer˝ ili omjer Zlatnog reza
𝜑 =1 + 5
2≈ 1.618033989
Omjer zlatnog reza
Omjer zlatnog reza
Omjer zlatnog reza
Omjer zlatnog reza
Omjer zlatnog reza
Omjer zlatnog reza
LIBER ABACI
najpoznatije djelo o aritmetici
jedna od prvih zapadnih knjiga u kojoj su opisane arapske brojke
četiri dijela
Slika 8. Liber Abaci
JOHN
NAPIER Laura Iličić, 3.g
OPĆENITO:
• rođen u Edinburghu 1550.god, a umro 4.travnja 1617.god
• Upisao se na sveučilište St. Andrews
• Diplomu je stekao u Parizu, te je nakon toga boravio u
Nizozemskoj i Italiji
• Poznat je u matematičkim i inženjerskim krugovima
• Najpoznatiji je kao izumitelj logaritama, Napierovih kostiju, te
popularizaciji decimalnog zareza
• Radio je na područjima matematike, fizike, astronomije i
astrologije
Napierove kosti
Decimalni zarez Logaritmi
NAJPOZNATIJA DJELA
• Plaine Discovery of the Whole Revelation of St. John,
1593.
• Statistical Account
• Mirifici logarithmorum canonis descriptio, 1614.
• Construction of Logarithms, 1619.
• Mirifici logarithmorum canonis descriptio, Statistical Account i Construction of
Logarithms
Henry Briggs
engleski matematičar
Profesor geometrije u Oxfordu
rođen u Warleywoodu u Yorkshireu 1561.
studirao je na St. John’sCollegeu u Cambridgeu
Patricia Kujundžić, 3.g
kao profesor na Oxfordu saznaje za Napiera
1615. putuje k njemu u Edinburgh
Napier se slaže s Briggsovimprijedlogom za logaritme s bazom 10
Nakon Napierove smrti nastavjanjegov rad
1624. objavljuje tablicu Arithmetica Logarithmica
Umro je u Oxfordu 1630.
Blaise Pascal
Antonio Horaček, 4.g
Životopis
Blaise Pascal
Blaise Pascal bio je francuski matematičar,
fizičar, izumitelj, pisac i kršćanski filozof. Bio
je ''čudo od djeteta'', a školovao ga je otac.
Pascalovi najraniji poslovi bili su u
primjenjenim i prirodnim znanostima, gdje je
doprinio proučavanju tekućina te je pojasnio
pojmove tlaka i vakuuma generalizacijom
rada Evangelista Torricellija.
Pascalov prvi stroj za računanje
Pascalov doprinos matematici
Prvi značajan rad, Blaise je napisao sa samo šesnaest
godina, a bio je to osnovni nacrt njegove čuvene
rasprave o presjecima stožca.
Blaise Pascal, također je stvorio i svoj čuveni
mistični heksagram (Pascalov teorem), koji nije sačuvan.
U njegovoj ''Raspravi o aritmetičkom trokutu'' (Traité du
triangle arithmétique), opisao je zgodan, praktičan tablični
prikaz za binomne koeficijente, sada nazvan 'Pascalov
trokut'.
Pascalov doprinos fizici
Njegov rad na području hidordinamike i hidrostatike bio je
usmjeren na načelima hidrauličkih tekućina.
Njegovi izumi uključuju hidrauličku prešu (koristi hidraulični tlak da
umnoži snagu) i špricu.
Hidrostatski tlak povećava se dubinom, djeluje jednako u svim
smjerovima te je jednak na svim mjestima na istoj dubini.
Pascalov zakon Temeljni je zakon hidrostatike:
◦ U tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi vanjski
tlak p širi se jednako na sve strane, odnosno čestice
tekućine prenose tlak u svim smjerovima jednako.
Povijest infinitezimalnog računa
Stjepan Marijan, 4.g
Gottfried Wilhelm Leibniz• Leipzig 1.7.1646.
• Filozof, matematičar, fizičar i diplomat
• Preteča Georgea Boolea i simboličke logike
• „diferencijal“ i „integral“
• 1559. Francuska akademija znanosti
• Prvi model računalnog stroja
Slika 1.1.: Gottfried Wilhelm LeibnizSlika 1.2.: Leibnizovo mehaničko računalo
Isaac Newton• Woolsthorpe-by-Colsterworth 4.1.1643.
• Astronom, matematičar i fizičar
• Metode fluksije
• Opći zakon gravitacije
• Zrcalni teleskop
• Kraljevska akademijaSlika 2.1.: Isaac Newton
Slika 2.2.: Zrcalni teleskop
Infinitezimalni račun
• Fukcije, derivacije, integralne granične vrijednosti i limesi funkcije
• Diferencijalni račun
• Integralni račun
Slika 3.1.: Integral
Slika 3.2.: Derivacija
Newton – Leibnizova formula
• Ako je 𝐹 po volji odabrana primitivna funkcija funkcije 𝑓 na intervalu 𝑎, 𝑏 , onda vrijedi:
𝑎
𝑏
𝑓 𝑥 𝑑𝑥 = 𝐹 𝑏 − 𝐹(𝑎)
Povijest infinitezimalnog računa
• 5. st. pr. Kr.- Zenon
• 4. st. pr. Kr.- Eudokso
• 225. g. pr. Kr.- Arhimed
• 17. st.- Bonaventura Francesco Cavalieri
Slika 4.1.: Metoda ekshaustije
Slika 4.2.: Geometria indivisibilibus continuorum nova quadam ratione promota
Sukob Newtona i Leibniza
• Isaac Newton- 1671.- De Methodis Serierum etFluxionum (objavljen 60 godina kasnije), fizikalni pristup
• Gottfried Wilhelm Leibniz- 1684.- prvi objavljeni rezultati, geometrijski pristup
Slika 5.2.: De Methodis Serierum et FluxionumSlika: 5.3.: Transactions of the
Royal Society of London
ABRAHAM DE MOIVRE
Iva Ciprijanović, 4.g
DE MOIVREOVI POČETCI:
rođen je u mjestu Vitry u Francuskoj, 26.svibnja
1667.godine.
francuski matematičar poznat po formuli koja
povezuje kompleksne brojeve i trigonometriju
Bio je protestant, pa je neko vrijeme nakon
edikta iz Nantesa (1685.) proveo u zatvoru, a
nakon toga se odselio u Englesku gdje je
proživio ostatak svog života.
Za život je zarađivao kao privatni učitelj
matematike te je učenike podučavao u njihovim
domovima, ali i u londonskim kafićima.
Nadao se da će jednom postati profesor
matematike, ali u svakoj državi je zbog nečega
bio diskriminiran.
DE MOIVREOVA ANEGDOTA:
Njegova poznata anegdota je da je predvidio
dan svoje smrti tako što je utvrdio da svaki dan
spava po 15 minuta dulje te je sumacijom
odgovarajućeg aritmetičkog niza izračunao da
će umrijeti na dan kad prespava puna 24 sata,
i bio je u pravu.
THE DOCTRINE OF CHANCE: A METHOD
OF CALCULATING THE PROBABILITIES OF
EVENTS IN PLAY
Glavno De Moivrevo djelo
U toj se knjizi može naći definicija
statističke nezavisnosti događaja
te niz zadataka vezanih za razne
igre.Slika 1. De Moivrevo
djelo :The Doctrine of
Chance: A method of
calculating the
probabilities of events
in play
DE MOIVREOVE FORMULE:
Slika 2. Formula
za binomne
koeficijente
Slika 3. Formula kojom je mogao dokazati
sve cjelobrojne brojeve n
Slika 4. Poznata DE MOIVREOVA
formula
Slika 1. Johann Carl Friedrich Gauss
Marta Ćurić, 3.g
njemački matematičar (1777. – 1855.)
osim matematikom, bavio se astronomijom, fizikom,
geodezijom i topografijom
osmislio “neeuklidsku geometriju” sa šesnaest
godina
s dvadeset i četiri godine objavio je majstorsko djelo
Disquisitiones Arithmeticae
1801. je prema njegovim izračunima otkriven
planetoid Ceres
otkrio Kirchhoffove zakone
napravio primitivni telegraf
stvorio vlastite novine - Magnetischer Verein
Slika 2. Disquisitiones Arithmeticae Slika 3. Magnetischer Verein
osmislio brži način rješavanja zadataka zbrajanja
brojeva od 1 do 100:
(1 + 100) + (2 + 99) + ... + (50 + 51) = 50 * 101 = 5050
spoznao kriterij konstruiranja pravilnog
sedamnaesterokuta
dokazao osnovni teorem algebre
stvorio Gaussovu ravninu
stvorio Gaussovu krivulju koja se koristi u mnogim
znanostima, posebno u psihologiji
Slika 4. Gaussova ravnina
Slika 5. Pravilan sedamnaesterokut
Slika 6. Gaussova krivulja
John Nash
Lana Matičević, 3.g
John Nash (1928.) je
ekonomist i matematičar.
Objavio je nekoliko teorija
koje ste koriste i koje su
doprinjele ekonomiji.
Osvojio je 1994. godine Nobelovu
nagradu za ekonomiju.
Njegova najpoznatija teorija je:
Nash Equilibrium (teorija igara)
Što je Nashov Equilibrium?
Koncept koji je na početku bio
napravljen kao taktika za jednostavne
igre
Nije najbolja strategija koja se može
iskoristiti, ali je najbolja taktika da se ne
koriste drugi igrači kako bi se došlo do
cilja
Zanimljivosti
Patio od shizofrenije (do 1990.)
Film Beautiful mind je snimljen o
njegovom životu.
Od znastvene racionalnosti do
iluzionističkog kaosa
Jednandžba N.E.