Embed Size (px)
Citation preview
Sadržaj prezentacije:1. Općenito o provedbi i sadržaju CKR2. O sadržaju i procesu nastanka kurikuluma Povijesti3. Opis predmeta4. Ciljevi predmeta5. Koncepti6. Odgojno-obrazovni ishodi7. Povezanost8. Učenje i poučavanje9. Vrednovanje10. Često postavljana pitanja
Postepeno uvođenje tijekom 5 godina >> Vrijeme za usavršavanje učitelja i oblikovanje
materijala
I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
KURIKULUMPREDMETAPODRUČJE KURIKULUMA
MEĐUPREDMETNETEME
OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA
OKVIR ZA VREDNOVANJENACIONALNI
KURIKULUMRIPOO, OŠ, GIM, SO, UO
OKVIR ZA POUČAVANJE
UČENIKA S TEŠKOĆAMA
OKVIR ZA POUČAVANJE
DAROVITIH UČENIKA
Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK)• predstavlja izvorište za
izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikularnih dokumenata
• svi kurikularni dokumenti slijede vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a
Nacionalni kurikulumiNacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema; načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.
Područja kurikuluma
Dokumentima područja kurikuluma određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja. Ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma.
Međupredmetne teme
Kurikulumima međupredmetnih tema određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje određene međupredmetne teme u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali. Ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema različito se ostvaruju, a neki se od njih izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.
Okviri
Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.
Načela učenja i poučavanja• Cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i mlade osobe • Povezanost s životnim iskustvima, očekivanjima i
usvojenim znanjima • Aktivna uloga djece i mladih osoba u učenju • Poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene
naučenog • Otvoreni didaktičko-metodički pristupi • U strukovnom obrazovanju učenje temeljeno na
radu
Odgojno-obrazovni ciklusi
Povijest
Model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk.god. 2020./2021.)
*Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (link:
http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)
Prijedlog kurikulumaNastavni predmet PovijestČlanovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivuSonja Bančić, Osnovna škola Stoja, PulaNeven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijestRona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnikaMirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, RijekaMartina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija MetkovićMiljenko Hajdarović, Srednja škola ČakovecDaniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, RijekaSnježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica)Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola u Bjelovaru
Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podrškuIvan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaLoranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje
Kako je nastao kurikulum?Lipanj 2015 Natječaj za
članove stručne radne skupine
Rujan 2015
Početak rada stručne radne
skupine
Siječanj 2016
Objava radne verzije
kurikuluma
Veljača 2016
Objava prijedloga
kurikuluma i stručna rasprava
1Povezivanje
hrvatskog iskustva i novih
kurikulumskih trendova u
svijetu
2Definiranje
opisa predmeta, odgojno-
obrazovnih ciljeva i
koncepata predmeta
3Definiranje i
razrada odgojno-
obrazovih ishoda
4Opisivanje
povezanosti s drugim
područjima i temama; kako
učiti i poučavati; vrednovanje
ishoda učenja
5Konzultiranje
kritičkih prijatelja i
dorada dokumenta
100 stranica31805 riječi
208564 znakova bez razmaka16 grafika
Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)
Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (uključujući ishode i njihovu razradu)
Učitelji su stručnjaci kojima se otvara prilika
autonomnog i samostalnog oblikovanja
procesa poučavanja!
" ... Riječ je zapravo, kaže Boris Jokić, o
velikom povratku dostojanstva nastavničkoj
profesiji ...”
"Definirani ishodi novog kurikuluma od učenika žele stvarati ljude koji će znati
samostalno razmišljati, pisati, debatirati, analizirati i zaključivati."
Sadržaj kurikulumaOpis nastavnog predmeta
Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti
Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest
Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima
Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama
Učenje i poučavanje predmeta
Vrednovanje ishoda učenja u predmetu
A.B.C.D.E.
F.G.
Povijest
Nastava povijesti pridonosi razvoju
kritičkog i kreativnog mišljenja, omogućava aktivno i suradničko
učenje te daje temelje za cjeloživotni razvoj i
napredovanje.
Znanje o prošlosti
ključno za razumijevanje sadašnjosti i promišljanje budućnosti.
Proučavanje prošlosti temelji se na dokazima
prikupljenima iz povijesnih izvora,
prosudbama o važnosti i značaju dokaza i
događaja te konstruiranju
koherentnih prikaza u kojima se dosljedno koriste argumenti i
dokazi.
Svrha učenja povijesti je poticanje učeničkog interesa za proučavanje prošlosti, razvijanje učeničke radoznalosti, imaginacije i analitičkog mišljenja, razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina neophodnih za upućenu i aktivnu participaciju učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.
Vrijeme i prostor
Uzroci i posljedice
Kontinuite
ti i
promjeneIzvori i
istraživanje
Interpretacije i perspektive
Konceptipredmeta
4. r.U predmetu Priroda i društvo:- naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena- učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija
5.-8.r.Fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza prošlosti, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata istraživanja.
1.-4.r.Usredotočeno na istraživanje i izvore, te produbljuje učeničko razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti
Učenik:
pozna i razumije razdoblja i društva
koja proučava, uključujući važne
događaje, pojedince, procese i
pojave; pritom koristi prikladnu terminologiju te
shvaća sadašnjost kao posljedicu
povijesnog razvoja društva
oblikuje vlastita argumentirana
stajališta i interpretacije, raspravlja na
otvoren i konstruktivan
način te uvažava različite
utemeljene perspektive i percepcije o
prošlosti
sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i
prostora, uzroka i posljedica,
kontinuiteta i promjena, izvora i
istraživanja prošlosti te
interpretacija i perspektiva
koristi vještine koje
podrazumijevaju postavljanje
pitanja o prošlosti, analizu i
interpretaciju povijesnih izvora,
stvaranje povijesne
argumentacije i komunikaciju o
rezultatima spoznaje
koristi znanja i vještine stečene učenjem povijesti kako bi ostvario
osobne potencijale te odgovorno
djelovao u javnom životu lokalne,
nacionalne, europske i
globalne zajednice
razumije profesionalno-etičke norme i
vrijednosne aspekte
povezane s proučavanjem
prošlosti/historije
Koncepti nastavnog predmeta Povijest• Apstrakcije ili generalizacije koje koristimo za uopćavanje
informacija, kao i za stvaranje okvira i obrazaca kojima objašnjavamo povijesne događaje i procese
• Koristimo ih i za stvaranje asocijacija te sposobnost razlikovanja kategorija i potkategorija
• Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao skupu znanja i vještina povezanih s dubinskim razumijevanjem povijesnih sadržaja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem kompleksne naravi zapisa o prošlosti
Vrijeme i prostor
• bez kronološkog okvira ne mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima
• obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu
Uzroci i posljedice
• objašnjavaju se čimbenici koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja
• zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice
Kontinuiteti i promjene • shvaćanje povijesti kao kompleksne mješavine
promjena i kontinuiteta
Izvori i istraživanje prošlosti• osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja• učenici mogu proći kroz cjelokupan proces
istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije
procjena efikasnosti istraživanja
priopćavanje rezultata istraživanja u različitim
oblicima i za različitu publiku
donošenje zaključaka temeljenih
na argumentima i dokazima
odabir, analiza,
evaluacija i interpretacij
a prikupljenih informacija
formuliranje pitanja i
pronalaženje izvora
informacija
Koraci istraživa
nja:
Učenje i poučavanje predmeta s naglaskom na koncepte
Osjećaj za kronologiju
Razumijevanje utjecaja prostora
Razumijevanje uzroka i posljedica
Razumijevanje kontinuiteta i
promjena
Sagledavanje interpretacija i
perspektiva
Kritičko promišljanje na temelju
izvora
Stvaranje i prezentiranje
vlastitih zaključaka
Interpretacije i perspektive • pomaže učeniku razumjeti da tumačenja prošlosti
nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju
• interpretacija je pokušaj da se (re)konstruiraju i objasne prošli događaji, procesi i promjene
• koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja
Odgojno-obrazovni ishodi
Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole
Ishodi su razrađeni sa svaki koncept
Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna)
Pomažu učitelju u praćenju napretka učenika i u vrednovanju
njihovog znanja Razine usvojenosti NE predstavljaju školske
ocjene!
Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj
godini učenja unutar pojedinoga koncepta
Osnovna škola
Kronološko- tematski pristup
Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već služe savladavanju povijesnih koncepata te ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja
• Sadržaji su oblikovani tako da potiču razvijanje vještina važnih za kritičko i povijesno mišljenja i te želju za produbljivanjem znanja
• Nastavne teme s pripadajućim podtemama čine relevantne sadržaje za proučavanje obilježja pojedinih povijesnih razdoblja te razumijevanje najvažnijih povijesnih procesa
Srednja škola• Tematski pristup!• sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti
glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja
Sloboda oblikovanja tema• U skladu s konceptima i ishodima:
• Povijest struke• Svakodnevica• Školski projekti
• Autonomija planiranja vremena (tema minimalno 10 sati)
Primjer opisa tematskog područja:1A. Država i moć1. Opis područja: Učenik istražuje tipove država i oblike vlasti od starog vijeka do ranog novog vijeka na pojedinim primjerima ili prateći kontinuitete i promjene u navedenim povijesnim razdobljima. Proučava ustroj vlasti, položaj vladara, zakonodavstvo i ratovanje u starom vijeku na primjerima poput država starog Istoka, Perzijskog Carstva, države Aleksandra Makedonskog, grčkog polisa ili rimske države. Istražuje razgradnju antičke države i stvaranje srednjovjekovnih monarhija (na primjerima poput Franačke, Francuske, Engleske, Sv. Rimskog Carstva, Papinske Države ili Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva), kao i druge primjere ustroja države i vlasti u srednjem vijeku poput Mletačke ili Dubrovačke republike, slobodnih gradova (hanzeatskih gradova, talijanskih gradskih država) itd. Proučava nastanak i razvoj apsolutističkih monarhija, ustavnih monarhija te dvorskog i prosvijećenog apsolutizma u ranom novom vijeku (na odabranom primjeru, npr. Francuske, Engleske, Pruske, Habsburške Monarhije, Rusije). Analizira razloge formiranja i utjecaj pravnih sustava na vlast, politiku i društvo na primjerima poput Hamurabijeva zakonika, atenskog pravnog sustava, rimskog prava te srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih zakonodavstava. Analizira odnos između vladara i podanika koristeći se izvorima poput Velike povelje sloboda, Zlatne bule 1222., Povelje o pravima te proučavajući ideje o društvenom ugovoru, prirodnim pravima i trodiobi vlasti. Istražuje uzroke i posljedice ratova, načine ratovanja i diplomacije na odabranim primjerima u proučavanim razdobljima uočavajući promjene i kontinuitete.
Prijedlozi tema:2.1. Stari vijek:• Oblici vlasti u starom
vijeku• Atenski polis• Umijeće ratovanja i
umijeće pregovaranja• Rim - od naselja do
svjetskog carstva• Prve države -
Egipat/Mezopotamija/Indija/ Kina i dr. (po izboru)
2.2. Srednji vijek:• Mongolsko
Carstvo• Odnosi vlasti u
Istri• Normani/Rusija/
Engleska/Francuska/Sveto Rimsko Carstvo/Srednjovjekovna Hrvatska (po izboru)
• Dubrovačka Republika
• Slike vladara i dvorova u izvorima/Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo
2.3. Rani novi vijek:• Osmanlije u
Europi/Osmanlije i Hrvati
• Rani, dvorski i prosvijećeni apsolutizam
• Vojna revolucija (16. - 17. stoljeće)
• Habsburzi i Hrvati/Tridesetogodišnji rat (po izboru)
• Španjolska i njezine kolonije u doba Karla V. i Filipa II./Europska kolonijalna ekspanzija u ranome novom vijeku
Primjer teme s prijedlogom obrade:Osmanlije u EuropiPrijedlog ključnog pitanja: Kako su Osmanlije utjecali na promjene u Europi i na razdvajanje i povezivanje hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku?Prijedlog obrade: Učenik s pomoću povijesne karte i slijepe karte istražuje širenje Osmanlija u Europi, Aziji i Africi, kao i teritorijalne, političke, društvene i druge promjene. Temeljem povijesnih izvora istražuje osmansko društvo, odnos prema religijama, kulturu i nasljeđe te kritički vrednuje različite interpretacije i perspektive o povijesnim osobama, događajima, pojavama i procesima. Istražuje osmanska osvajanja na hrvatskom prostoru te oslobođenje hrvatskog teritorija.
Dijakronijske teme
• teme u kojima se određena pojava ili proces promatra kroz više povijesnih razdoblja
• primjeri:• Povijest utopija• Ropstvo i trgovina ljudima• Povijest žena/djece• Slike vladara i vlasti• Povijest mode/stanovanja/prehrane• Bolest i zdravlje kroz povijest• Razvoj kapitalizma• Povijest okoliša• Rasizam i antisemitizam• Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava
Smjernice učiteljima za samostalno oblikovanje teme• Prikladnost teme i potrebno vrijeme za proučavanje
koncepata i ostvarivanje ishoda• Povijesni kontekst• Značenje, reprezentativnost i aktualnost• Uključenost različitih perspektiva i interpretacija• Dostupnost izvora i literature• Zanimljivost, dostupnost, primjerenost i motivacija• Različita iskustva učenja• Planiranje obrade, ponavljanja i vrednovanja
Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama• Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je
s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima
Matematičko
područje
Geografija
Jezično-
komunikacijsko
područje
IKT
GOOAktivno učenje
Kritičko mišljenje
Suradnja
Analiza
Imam li želju za obuhvatnijim
razumijevanjem prošlosti koje je
usmjereno na traženje bitnog, razvoj
analitičkih sposobnosti i oblikovanje osobnih gledišta koja mogu
argumentirati?
Učitelj zna predvidjeti moje
potrebe i prilagoditi
metode rada?
Uloga učitelja Osmišljavaju i organiziraju načine rada
Potiču kreativno i efikasno
stjecanje znanja
Potiču kritičko mišljenje
Razvijaju metakognitivne
sposobnosti učenika
Materijali i izvori za učenje
• korištenje materijala za učenje potrebno je uskladiti s ciljevima i ishodima učenja jer su izvori i materijali sredstvo za ostvarivanje ciljeva i ishoda učenja, a ne sam cilj
• trebaju biti primjereni dobi učenika, usklađeni s prethodnim iskustvom i stilovima učenja te prilagođeni njegovim kogitivnim sposobnostima (rad s učenicima s teškoćama i s nadarenima)
Vrednovanje
PutokazPomoćVrednovanje ishoda
učenja
Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s konceptima te
sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja. Elementi vrednovanja su:
• Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti.
• Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela, klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na str. 3-4).
• Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u četvrtom i petom ciklusu.
Vrste vrednovanja• vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i
usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima)
• vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika
• vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom)
• Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
Stručna rasprava• Strukturirano stručno savjetovanje čija je svrha
prikupiti kritičke primjedbe i prijedloge stručne javnosti, analizirati ih i, u skladu s rezultatima rasprave, pripremiti izradu drugih inačica prijedloga kurikulumskih dokumenata
• Druge inačice dokumenata će potom biti upučene na javnu raspravu
• Stručna rasprava traje od 14. ožujka do 1. svibnja. 2016.
Sudjelovanje u stručnoj raspravi
1) Kroz komentare i prijedloge individualnih stručnjaka i institucija koje žele dati svoj doprinos stručnoj raspravi – link: http://www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprava
2) Na organiziranim predstavljanjima na skupovima - link: http://www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/
Državna matura?
• Zadržava se državna matura kao vanjski ispit kojime završava gimnazijsko obrazovanje
• Ispit državne mature se transformira u skladu s ishodima novih kurikuluma
• Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na državnoj maturu provjerava se usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim primjerima
Udžbenici?
• Kurikulum se uvodi postepeno tijekom 5 godina što svima koji su zainteresirani (učitelji, izdavači, stručnjaci na fakultetima, udrugama, društvima, institutima, itd.) daje vremena za kreaciju novih nastavnih materijala
• Prilika za učitelje da iskažu svoju kreativnost!
Stručno usavršavanje učitelja?
• Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda, bez davanja škola i nastavnika
• Promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja
• Usmjereno na škole • Umrežavanje škola
Hibridno vrednovanje?• HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja
naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar.
*Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)
