Ekologija bilja

LITOSFERAVanjska kora planete Zemlje, koja se sastoji od različitih stijena, naziva se kamena kora ili litosfera. Litosfera je više-manje tvrda i kompaktna, siromašna zrakom, odnosno plinovima i vrlo malog kapaciteta za vodu. U kemijskom pogledu litosfera nije homogena.

U njezinu izgrađivanju sudjeluje oko 92 kem. el., od kojih njih 8 čini 98% njezine mase. Mali dio tih elemenata dolazi u obliku samorodnih minerala. Najveći dio je vezan u mineralima sastavljenim od dva ili više elemenata. Preko 3000 minerala veže se u nakupine (agregate) – stijene.

element udio (%)Kisik (O) 46

Silicij (Si) 28

Aluminij (Al) 8

Željezo (Fe) 5

Kalcij (Ca) 4

Natrij (Na) 3

Kalij (K) 3

Magnezij (Mg) 2

Ti, H, P, C, Mn, S, Cl, Br, F, Cu < 1

TRI GRUPE STIJENA

Stijene Udio na Zemlji Udio u Hrvatskoj

Magmatske(eruptivne)

95% 1%

Metamorfne 4%

Taložne (sedimentne) 95%

…započinje život…...sukcesije……formiranje tla…

http://www.rgn.hr/~dpavelic/OG-PROGRAM.htm

PEDOSFERA

Pedosfera – skup svih jedinica tala kopnenog dijela zemljine kore.

Nastala od litosfere utjecajem tvari i energije atmosfere i hidrosfere, njihovih abiotskih i biotskih čimbenika (pedogenetski čimbenici i procesi).

Pedologija ili Tloznanstvo - znanost o tlu, njegovom sastavu i oblicima. Bavi se genezom, morfologijom, klasifikacijom i distribucijom tla.

Hans Jenny (1899 – 1992)

s = f(cl, o, r, p, t)

gdje su s – osobine tla, a cl, o, r, p, t - regionalna klima, potencijalna biota, topografija, matični susptrat i vrijeme

McBratney et al. (2003) – SCORPAN models = f(s, c, o, r, p,a, n)

Gdje su s – osobine tla (ovisno da li se predviđa vrijednost neke karakteristike tla ili kategorija tla), a je starost i n položaj

OSOBINE PEDOSFERE

Morfologija- vanjska – određena reljefom te živim i mrtvim pokrovom- unutarnja – profil tla (solum) – jedan od najvažnijih indikatora geneze, dinamike, sistematske pripadnosti, pa i ekoloških svojstava

Vertikalna zonacija tala na Banovom brdu

Profil tla (Solum)

Debljina ekološkog profila tla – sloj tla u kojem žive podzemni organi viših biljaka. Ograničen je debljinom samog sloja sitnice i sposobnošću korjenova sustava da raste u duljinu.

Debljina ekološkog profila može biti vrlo mala i u pedološki vrlo dubokim tlima (ako je npr. tlo nepropusno ili u dubljim slojevima bogato ekološki škodljivim spojevima ili uvjetima).

Vrlo plitka tla do 25 cmPlitka tla 25 – 50 cmOsrednje duboka tla 50 – 100 cmDuboka tla 100 – 200 cmVrlo duboka tla preko 200 cm

Tekstura tla (elementarni mehanički sastav) – određena kvantitativnim odnosom mehaničkih elemenata

Tekstura tla

Skelet - čestice veće od 2 mm

Sitno tlo (sitnica) –čest. manje od 2 mm

Čestice kamena Čestice šljunka

Krupne> 20 cm

Osrednje5 – 20 cm

Sitne2 – 5 cm

Krupne1 – 2 cm

Osrednje0,5 – 1 cm

Sitne0,2 – 0,5 cm

Čestice pijeska0,1 – 2 mm

Praškasti pijesak0,05 – 0,1 mm

Prah0,01 – 0,05 mm

Glinaste čestice< 0,01 mm

Skeletna tla> 50% čest. skeleta

Apsolutno skeletna> 90%

Jako skeletna70 – 90 %

Skeletna50 – 70 %

Skeletoidna tla< 50% čest. skeleta

Jako skeletoidna30 – 50%

Skeletoidna10 – 30%

Slabo skeletoidna< 10%

Sitnicu (sitno tlo) – dijelimo po stupnju disperziteta i kvantitativnom odnosu njihovih čestica na gline, ilovače i pjeskulje.

Ova podjela se nadopunjuje oznaka stupnja koloidalnosti prema udjelu čestica manjih od 0,002 mm

GLINE

PJESKULJEILOVAČE

Mehanički sastav (tekstura) utječe na:

- porozitet tj. veličinu slobodnih prostora (podzemni organi, mikroflora, fauna)

- kapacitet tla za zrak i aeraciju tla (praktikum)

- kapacitet tla za vodu i njegovu sposobnost da vodu propušta (praktikum)

- snabdijevanje biljaka hranjivima (veći disperzitet – veća dodirna površina)

STRUKTURA TLA – način nakupljanja mehaničkih elemenata tla u strukturne

agregate (kockasti; stubasti; plosnati)

SISTEMATIKA

http://vladimir.pfos.hr/Tloznanstvo/Sistematika_k.pdf

http://www.fao.org/AG/agl/agll/key2soil.stm

FAO karta tala / http://www.fao.org/AG/agl/agll/key2soil.stm

http://eusoils.jrc.it/esdb_archive/EuDASM/lists/croatia.htm

I Automorfna tla- vlaženje iz atmosferenema stagniranja vode, pa niti gleizacije

II Hidromorfna tla- prekomjerno vlaženje, stagnirajuća voda, redukcija spojeva Fe, Mn i S (oglejavanje)

III Halomorfna tla- formiranje pod utjecajem lako rastopljivih soli (pogotovo Na+)

1. Kamenjar (litosol)2. Sirozem (regosol)3. Eolski pijesak (arenosol)3a. Koluvijalno tlo (koluvium)4. Rendzine5. Humusno-silikatno tlo (ranker)6. Vapnenačko-dolomitna crnica

(kalcimelanosol)7. Smonica (vertisol)8. Černozem9. Eutrično smeđe tlo (eutrični

kambisol)10. Distrično smeđe tlo (distrični

kambisol)11. Smeđe tlo na vapnencu i

dolomitu (kalcikambisol)12. Crvenica (terra rossa)13. Lesivirano tlo (luvisol)14. Podzol15. Smeđe podzolasto tlo

(brunipodzol)

16. Pseudoglej17. Recentno aluvijalno tlo

(fluvisol)18. Fluvijativno livadsko

(humofluvisol)19. Pseudoglej-glejno tlo20. Ritska crnica (molični

humoglej)21. Močvarno glejno tlo (epiglej)22. Močvarno hipoglejno tlo

(hipoglej)23. Amfiglej

24. Solončak25. Solonec

Soil and Terrain Database (SOTER) Programmehttp://www.isric.org/UK/About+ISRIC/Projects/Track+Record/SOTER.htm

EUSOILS - European Soil Portal Home Pagehttp://eusoils.jrc.it/

http://eskola.chem.pmf.hr/index4.php3

CIKLUS UGLJIKA

EKOSUSTAVBiomasa

(kg C / m2)NPP*

(kg C / m2 g)Listinac

(kg C / m2 g)

Tropske kišne šume 20 – 32 3 – 10 0,5 – 1,4

Listopadne šume umjerenog pojasa 5 – 30 0,2 – 1,2 0,1 – 0,6

Crnogorične šume umjerenog pojasa 15 – 75 0,4 – 1,3 0,1 – 0,6

Borealne crnogorične šume 8 – 10 0,3 – 0,4 0,1 – 0,5

Savane 1 – 2 0,4 – 0,6 0,1 – 0,4

Travnjaci 0,2 – 2,2 0,1 – 1,0 < 0,1 – 1

Poljoprivredna zemljišta 0,5 0,3 – 0,5 0,1 – 0,2

Tundra 0,1 - 2 < 0,1 – 0,2 < 0,1

*NPP (Net Primary Production) = asimilacija - respiracija

http://eskola.chem.pmf.hr/index4.php3

http://www.cmdl.noaa.gov/ccgg/trends/

Kyoto protokol (1997) – mjere za smanjivanje koncentracije CO2

1. Tehničke mjere – smanjiti emisije iz energetskog sektora (uklj. Promet), industrije, poljoprivrede i zbrinjavanja otpada

2. Povećati biološke rezervoare u šumama – pošumljavanje i izbjegavanje “čiste sječe”

3. Uvođenje mjera za smanjenje emisija – npr. iz poljoprivrede4. Trgovanje emisijskim certifikatima5. Projekti u zemljama u razvoju – za povećanje rezervoara i smanjenje

emisije tzv. CDM (Clean Development Mechanism)

- izostanak zaštite primarnih šuma (ne vrednuju se kao rezervoari)- izostanak vrednovanja posljedica šumskog gospodarenja- preširoka definicija “šume”- podupiranje šumskih brzorastućih kultura (često s alohtonim vrstama)- devijacije u trgovanju “bodovima”

http://www.jise.or.jp/ENG/ENreforestation01.html

abiotički čimbenici stresatemperatura

voda

radijacija

kemijski stres

mehanički stres

ostalo

vrućina

hladnoća

suša

plavljenje (hipoksija)

svjetlo

UV

ionizirajuće zračenje

mineralne soli (nedostatak, suvišak)

“polutanti” (teški metali, pesticidi)

plinoviti toksini

vjetar

gibanje tla

uronjenost

električno polje

magnetsko polje

biotički čimbenici stresa

infekcije

herbivori

kompeticija

uzročnici stresa