View
9
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 1
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja Zbornik sažetaka 11. kongresa edukacijskih rehabilitatora s međunarodnim sudjelovanjem
Varaždin, 28. - 30. travnja 2016.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 2
ORGANIZATORI
Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Agencija HORIZONT
ORGANIZACIJSKI ODBOR
mr. Zlatko Bukvić
Renata Kos
Dubravka Vajdić
Ksenija Kezele
Maja Oreški Bradarić
PROGRAMSKI ODBOR
izv.prof.dr.sc. Snježana Sekušak Galešev
prof.dr.sc. Jasmina Frey Škrinjar
doc.dr.sc. Damir Miholić
dr.sc. Natalija Lisak
Vanja Marković
mr.sc Edit Lemal
mr.sc. Tatjana Kovačić
mr. Zlatko Bukvić
Pokrovitelj kongresa:
Kolinda Grabar Kitarović
Predsjednica Republike Hrvatske
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 3
Oblikovanje i izrada naslovnice
Lila Herceg Nenadić
Oblikovanje i prijelom teksta
Renata Kos
Urednik
mr. Zlatko Bukvić
Naklada
150 primjeraka
ISBN 978-953-58871-0-2
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu pod brojem 000931366.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 4
Sadržaj PLENARNA PREDAVANJA ...................................................................................................................................................... 9
Daniela Bratković:
OSOBNO USMJERENO PLANIRANJE PODRŠKE I KVALITETA ŽIVLJENJA OSOBA S INTELEKTUALNIM
TEŠKOĆAMA...................................................................................................................................................................................10
Gordana Nikolić:
INKLUZIVNO OBRAZOVANJE U REPUBLICI SRBIJI-MOGUĆNOSTI I IZAZOVI ...............................................12
Đana Baftiri:
OBLICI PODRŠKE MLADIMA S NEVIDLJIVIM TEŠKOĆAMA TIJEKOM I NAKON ZAVRŠENOG
SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA .................................................................................................................................13
Željka Čolović Rodik:
KOGNITIVNI RAZVOJ I OBRAZOVNI ZAHTJEVI .............................................................................................................15
Damir Miholić:
MOTIVACIJSKA ULOGA ART/EKSPRESIVNIH METODA U EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOM
PROCESU ..........................................................................................................................................................................................16
Elza Kumer Sabolić:
THE LISTENING PROGRAM ....................................................................................................................................................17
Vesna Ivančević:
POVEZANOST FAZA ČITANJA S OBRAZOVNIM CILJEVIMA ....................................................................................18
Natalija Lisak
ZNAČAJ KVALITATIVNIH METODA ISTRAŽIVANJA U VREDNOVANJU PROCESA INKLUZIVNOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA ........................................................................................................................................................19
Dejana Bouillet:
KVALITETA INKLUZIVNOG OBRAZOVANJA – KORISNIČKA PERSPEKTIVA ..................................................21
USMENA IZLAGANJA ...............................................................................................................................................................23
Anamarija Žic Ralić, Daniela Cvitković:
VREDNOVANJE KVALITETE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ ............................24
Zrinjka Stančić, Đurđica Ivančić:
KURIKULUM USMJEREN NA NAPREDAK UČENIKA S TEŠKOĆAMA ...................................................................25
Anamarija Žic Ralić, Natalija Lisak, Josipa Miličević, Marija Repalust:
INDIKATORI KVALITETE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U OSNOVNIM ŠKOLAMA ............26
Aleksandra Gvozdanović Debeljak, Nataša Maček:
UKLJUČENOST RODITELJA DJECE S ADHD-OM U ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES .................................27
Sanja Vranić:
PRIPREMA ZA ŠKOLU DJECE S POREMEĆAJEM IZ AUTISTIČNOG SPEKTA ....................................................28
Dinka Žulić, Tatjana Žižek, Dragica Benčik:
MOTIVACIJSKE TEHNIKE U NASTAVI S UČENICIMA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA .......................29
Sandra Šain, Zrinjka Stančić
KVALITATIVNA ANALIZA RAZLIKOVNE PODRŠKE U UČENJU U UVJETIMA POTPUNE INTEGRACIJE
..............................................................................................................................................................................................................30
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 5
Kseinija Romstein, Tena Veliki:
IDENTIFIKACIJA DJECE S ADHD-OM U OSNOVNOJ ŠKOLI: PRIMJENJIVOST SAMOPROCJENE I
MOGUĆNOST JAČANJA SOCIJALNIH VJEŠTINA U KONTEKSTU ODGOJNO-OBRAZOVNE STVARNOSTI
..............................................................................................................................................................................................................31
Maja Smolić, Magdalena perić, Anamarija Žic Ralić:
SPOZNAJE O EMOCIONALNOM KAPITALU KAO UTJECAJNOM ČIMBENIKU U PROCESU ODGOJA I
OBRAZOVANJA ..............................................................................................................................................................................32
Nina Pantić Ćehajić:
TIMSKI PRISTUP KAO OSNOVA ZA PONOVNO USPOSTAVLJANJE KOMUNIKACIJE KOD DJETETA SA
SELEKTIVNIM MUTIZMOM – PRIMJER DOBRE PRAKSE .........................................................................................33
Sanja Brumen:
RAZUMIJEVANJE POTREBA DJECE S CEREBRALNOM PARALIZOM U REDOVNOM PROGRAMU
ODGOJA I OBRAZOVANJA ........................................................................................................................................................34
Tamara Herceg Babić, Emina Kovačić
HOLISTIČKI PRISTUPI U INKLUZIVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU ..................................................................35
Siniša Ranković:
AKTUALNA ULOGA ŠKOLA ZA DJECU SA SMETNJAMA U RAZVOJU U SRBIJI, PRIMJER OSNOVNE
ŠKOLE „ BOŠKO BUHA „ BEOGRAD .....................................................................................................................................36
Vesna Kovačević Parmak, Ivana Petanjek, Melita Tatar
KROZ PROJEKTE I RADIONICE DO SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA KAO ČIMBENIKA USPJEŠNOG
OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA UČENIKA COO GOLJAK .............................................................................37
Tadeja Belšak:
DIJETE SA SPINALNOM MIŠIĆNOM ATROFIJOM NA PUTU OD RAZVOJNOG VRTIĆA DO REDOVNE
OSNOVNE ŠKOLE – PRIMJER DOBRE PRAKSE ..............................................................................................................39
Suzana Babić, Marija Kirinić:
OBLICI SURADNJE U OBRAZOVANJU DJECE S TEŠKOĆAMA NA LOKALNOJ RAZINI ................................40
Nina Pantić Čehajić:
MOBILNI SPECIJALNO-REHABILITACIJSKI PEDAGOG U SREDIŠTU MULTIDISCIPLINARNOG
PRISTUPA DJECI SA MOTORIČKIM OŠTEĆENJIMA U REDOVNIM OBRAZOVNIM PROGRAMIMA U
SLOVENIJI ........................................................................................................................................................................................42
Tadeja Belšak:
POSEBNOSTI OBRAZOVANJA DJECE SA MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA U OSNOVNIM ŠKOLAMA U
SLOVENIJI ........................................................................................................................................................................................44
Tamara herceg Babić:
INTEGRATIVNA SUPERVIZIJA I IZAZOVI INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA.................................45
Iva Livić Kozina
ULOGA KOORDINATORA PRI UKLJUČIVANJU POMOĆNIKA U NASTAVI KAO OBLIKA PODRŠKE
INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA ......................................................................................46
Anita Poslon, Ljiljana Umičević, Ivana Sladić-Kljajić:
PROJEKT BOGATSTVO RAZLIČITOSTI: UČENJEM DO RAZVIJANJA TOLERANCIJE U UČENIKA
PREDMETNE NASTAVE ............................................................................................................................................................48
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 6
Snježana Mergon, Antonija Ščetarić-Hrg:
RAZLIKE IZMEĐU UČENIKA S TEŠKOĆAMA, CENTRA I SREDNJE ŠKOLE NA PODRUČJU TJELESNE I
ZDRAVSTVENE KULTURE .......................................................................................................................................................49
Adila Nišlić:
USPOREDBA KVALITETE ŽIVLJENJA UČENIKA S I BEZ INTELEKTUALNIH TEŠKOĆA ............................50
Ana Ružić, Sanja Blažević, Jasmina Stošić, Jasmina Frey Škrinjar
OSNAŽIVANJE RODITELJA DJECE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA – RAZVOJ EDUKACIJE
„POZITIVNI PRISTUPI AUTIZMU“ ........................................................................................................................................51
Emili Kuhar, Mia Marčec:
UPOTREBA NADOMJESNE I POTPOMOGNUTE KOMUNIKACIJE U RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU U POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA U HRVATSKOJ ......................................53
Vesna Đurek:
„MI JEDEMO ODGOVORNO“ ISHODI UČENJA KROZ PROJEKTNU NASTAVU ..................................................54
Danijela Kasumović-Maružin, Vanja Marković:
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO- NOVA STRATEGIJA STRUKOVNOG OBRAZOVANJA UČENIKA S
INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA .........................................................................................................................................55
Tamara Dubrović:
UČIMO I RASTIMO ZAJEDNO ..................................................................................................................................................56
Josip Naglić:
ULOGA GRUPA PODRŠKE ZA ASISTENTE U NASTAVI ..............................................................................................57
Marija Pintarić, Sanja Rozali Šlogar:
KAKO NAPISATI REDOVITI PROGRAM UZ PRILAGODBU SADRŽAJA I INDIVIDUALIZIRANI
PRISTUP? .........................................................................................................................................................................................58
Ksenija Kezele:
PRIMJERI DOBRE PRAKSE – ETWINNING PROJEKTI ................................................................................................59
Marina Pavić, Tamara Dubrović:
DRUŠTVENE IGRE I SLIKOVNICE U CAP PROGRAMU................................................................................................60
Jelena Babić, Jelena Vekić, Bašić:
ŠETNJA KROZ ANTIKU ..............................................................................................................................................................61
Jasna Romich Jurički, Jasna Guliš:
INKLUZIJA U MALOM KONCENTRIČNOM KRUGU.......................................................................................................62
Jelena Kranjčec Mlinarić, Anamarija Žic Ralić, Natalija Lisak:
OBRAZOVNA I SOCIJALNA INKLUZIJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA IZ PERSPEKTIVE UČITELJA ............63
Nevenka Mravlinčić:
ZNAČAJ INKLUZIVNOG OKRUŽENJA U RADU S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U REDOVNOJ OSNOVNOJ
ŠKOLI .................................................................................................................................................................................................64
Nataša Tomljanović:
CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA, MEĐUPREDMETNA TEMA ZDRAVLJE U RADU S DJECOM S
TUR/IT ..............................................................................................................................................................................................65
Sanja Barić, Ivanka Pejić, Vojko Rožmarić:
„SAM“ S PRIJATELJIMA .............................................................................................................................................................67
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 7
Kata Skok:
ŠKOLOVANJE I KVALITETA ŽIVOTA UČENIKA ROMA...............................................................................................69
Elizabeta Haničar, Marina Mihić:
PUT OD PROCJENE DO VREDNOVANJA ............................................................................................................................70
Dijana Toljanić:
ISKUSTVO INKLUZIJE - PRIKAZ SLUČAJA .......................................................................................................................71
Koraljka Janeković:
IZOBRAZBA KAO PRIPREMA ZA POSAO U UKRASNOJ HORTIKULTURI ..........................................................73
Slaviša Bradić, Sandra Uršičić, Josip Naglić:
JUDO AND CHILDREN WITH SPECIAL NEEDS ..............................................................................................................74
Ena Šifner, Anamarija Žic Ralić:
PRIKAZ MJERNIH INSTRUMENATA ZA PROCJENU SOCIJALNE I EMOCIONALNE KOMPETENCIJE...75
Maja Rebrović Čančarević, Tatjana Kovačić:
PRIKAZ EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKOG PROGRAMA ZA DJECU S VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU PRI CENTRU ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE – RIJEKA ...............................................................................76
Adila Nišlić:
PRIMJENA MONTESSORI VJEŽBI U PROCESU UČENJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU ..............77
Martina Zelić, Rea Fulgosi Masnjak:
PROCES DEINSTITUCIONALIZACIJE I NJEGOV UTJECAJ NA KVALITETU ŽIVLJENJA OSOBA S
INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA .........................................................................................................................................78
Jelena Ćališ, Natalija Vrbas:
PERSPEKTIVA MAJKE DJEČAKA S POREMEĆAJEM IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA PRI UPISU U PRVI
RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – INTERVJU ...........................................................................................................................80
Klaudija Ćurković, Majda Vuković.
PROCJENA SPOSOBNOSTI RITMIČKOG IZRAŽAVANJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU..............81
Mihaela Brkić, helena Strsoglavec:
PROJEKT „MLADI ZA MLADE“ CENTRA ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU KRIŽEVCI ...82
Luka Femec, Zrinjka Stančić, Valentina Mašić:
PRIKAZ PERSPEKTIVE UČENIKA NIŽIH RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE PREMA DJECI S TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU I OSOBAMA S INVALIDITETOM OBZIROM NA MJESTO ŠKOLE .......................................................83
Renata Kos, Monika Studak, Gordana labaš, Blaženka Maltar, Ines Žukina, Milena Bogdanović:
„ZAJEDNO MOŽEMO VIŠE“ ......................................................................................................................................................85
POSTER PRIKAZI ......................................................................................................................................................................86
Jasminka Antunović, Spomenka Rožić, Ana Koren Friščić:
NAŠI NOVI PRIJATELJI IZ ŠKOLE – ODGOJ I OBRAZOVANJE PREMA SOCIJALNOJ INKLUZIJI DJECE S
TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U DJEČJEM VRTIĆU ...............................................................................................................87
Ivka Tomašević, Renata Pinjatela:
PRIMJENA ASISTIVNE TEHNOLOGIJE U POTICANJU SPREMNOSTI ZA ŠKOLU DJETETA S
RAZVOJNIM ODSTUPANJIMA ................................................................................................................................................88
Valentina Mašić, Ana Šečić, Luka Femec:
APLIKACIJE PAMETNIH TELEFONA ZA OSOBE OŠTEĆENA VIDA.......................................................................89
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 8
Đana Baftiri, Lejla Osmančević Katkić:
USLUGE, PODRŠKA I OČEKIVANJA OD ODGOJNO-OBRAZOVNOG I ZDRAVSTVENOG SUSTAVA-
PERCEPCIJA RODITELJA DJECE S ADHD POREMEĆAJEM .......................................................................................90
Tamara Berić Blažić, Đana Baftiri, Davor Lukačević, Tea Martinić, Sanja Prah:
AFIRMATIVNI PANO „I TO SMO MI“ ...................................................................................................................................92
Irena Slaviček, Jasmina Mojži Koprolčec:
PROJEKTNE AKTIVNOSTI U EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKIM PROGRAMIMA .....................................93
Sanaj Paić, Gordana Pajca Grbin:
PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA DNEVNOG CENTRA ZA REHABILITACIJU VERUDA PULA REDOVNOM
SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA ...................................................................................................................................94
Tomislav Benjak, Marija Škes, Vesna Štefančić, željka Draušnik, Maja Vajagić:
OSOBE S INVALIDITETOM U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI U 2014. GODINI .......................................................95
RADIONICE ....................................................................................................................................................................................96
Sara Muršić:
KORIŠTENJE APLIKACIJA PROŠIRENE STVARNOSTI U OBRAZOVANJU I REHABILITACIJI ..................97
Nebojša Nikolić:
PERCEPCIJA ZONA EMOCIONALNE STABILNOSTI - POLAZIŠTE U TRAJNIJEM PREVLADAVANJU
STRESA I PROFESIONALNOG OPTEREĆENJA ................................................................................................................98
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 9
Plenarna predavanja
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 10
OSOBNO USMJERENO PLANIRANJE PODRŠKE I KVALITETA ŽIVLJENJA
OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
PERSON-CENTRED PLANNING AND QUALITY OF LIFE
OF PEOPLE WITH INTELLECTUAL DISABILITIES
Daniela Bratković1
1 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
daniela.bratkovic@erf.hr
U radu je dat pregled znanstveno-istraživačkih i stručnih spoznaja o utjecaju osobno usmjerenog
pristupa na razvoj kvalitete podrške i unaprjeđenje kvalitete življenja osoba s intelektualnim
teškoćama. Temeljna postavka različitih modela i alata osobno usmjerenog planiranja je podrška
pojedincu s razvojnim teškoćama u ostvarivanju poželjne budućnosti; kreiranje usluga i mreže
podrške prema individualnim značajkama i potrebama, osobnim interesima, željama i
očekivanjima, jedinstvenim životnim okolnostima i prioritetima. Osobno usmjereni pristup
nastao je kao kritička nadogradnja institucionalnog i individualnog programiranja, s ciljem
aktivne podrške osobama s većim razvojnim teškoćama za uključivanje u zajednicu, primarno u
razdoblju tranzicije iz mladenačke u odraslu dob kao i u procesu deinstitucionalizacije. Radi se o
interaktivnom i dinamičnom procesu u čijem je središtu osoba kojoj je potrebna podrška u
različitim sustavima socijalne politike, a koju se osnažuje za samoodređenje i potiče na
samozastupanje kako bi u najvećoj mogućoj mjeri imala kontrolu nad čitavim procesom. Sve se
odvija uz potporu osoba iz njenog prirodnog ili neformalnog životnog okruženja, kao i
stručnjaka i službi iz formalnog sustava podrške. Osobno usmjereni pristup se unatrag nekoliko
desetljeća uspješno primjenjuje na međunarodnoj razini, a tek u novije vrijeme implementira se u
hrvatskoj u okviru procesa transformacije i deinstitucionalizacije sustava socijalne skrbi kao i
procesa inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Sve je više istraživanja koja iznose znanstveno
utemeljene dokaze o učinkovitosti ovoga pristupa u pogledu kvalitete pruženih usluga, društvene
dobrobiti i ekonomske isplativosti. Nalazi spomenutih istraživanja pokazuju i pozitivne
tendencije utjecaja na različite dimenzije kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama, od
emocionalne, zdravstvene i materijalne dobrobiti, samoodređenja i osobnog razvoja, do
međuljudskih odnosa, socijalne uključenosti i ostvarivanja prava.
Ključne riječi: osobno usmjereno planiranje, kvaliteta življenja, osobe s intelektualnim
teškoćama
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 11
Key words: person-centred planning, quality of life, people with intellectual disabilities
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 12
INKLUZIVNO OBRAZOVANJE U REPUBLICI SRBIJI-MOGUĆNOSTI I IZAZOVI
INCLUSIVE EDUCATION IN SERBIA, OPPORTUNITIES AND CHALENGES
Gordana Nikolić1
1Pedagoški fakultet u Somboru, Univerzitet u Novom Sadu , Podgorička 4, Sombor, Republika Srbija
gocadra@gmail.com
U Republici Srbiji je 2009. godine usvojen Zakon, sa setom pravilnika, koji regulira inkluzivno
obrazovanje (IO). Uslijedile su godine izmjena i dopuna Zakona, kao i prakse i sustava, radi
međusobnog usklađivanja. Dojam o zakonodavstvu, prije svega onih kojima je namijenjen, je da
sve zvuči jednakopravno, ali da je implementacija otežana i sa puno izazova. Visoko podignuta
ljestvica srpske inkluzije otvorila je sve škole prema istom kurikulumu, kao i obukama za
nastavnike i učitelje. Mišljenje kreatora inkluzije je da svaki nastavnik može (mora) da izađe na
crtu izazova u radu s učenikom s teškoćama u razvoju, kao i da novonastali problemi, prije
svega izviru iz nedovoljno razvijenih pozitivnih stavova, a kada pak stavovi skoče na skali
očekivanja, smatra se da ostali aspekti IO postaju lako dostižni. Sa druge strane, defektolozi
(specijalni edukatori i rehabilitatori) teško prihvaćaju inkluziju kao platformu, u kojoj ta struka,
polako gubi na značaju. Zvuči apsurdno, ali je istinito, da smo utrli stazu pristupu u kome svatko
može sve u oblasti inkluzivnog obrazovanja. Bojazan je da takav pristup više ukazuje na potrebu
da sustav bude jeftiniji, nego da postane kvalitetan i pravedan. U periodu od sedam godina,
koliko traje osvajanje škola u obrascu inkluzije u Srbiji, Fakultet za specijalnu edukaciju i
rehabilitaciju pretežno ostaje po strani, prije svega u domeni pružanja podrške školama za
obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju (pa samim tim i kadra koji priprema). Istina,
povećan je broj predmeta koji u naslovu imaju prefiks ''inkluzija'', ali ostaje više pitanja i
problema, od kojih su posebno važna pitanja kompetencija svršenih studenata u oblastima ranog
razvoja i predškolskog perioda. Mogućnosti? Ima ih u izobilju za samu struku (defektološku).
Ipak, u ovom trenutku mogućnosti u širem smislu, nisu dovoljno iskorištene, projektni pristup je
tek u povoju, a neophodan je kao izvor financija za profesionalni razvoj struke u skladu sa
znanstveno dokazanim pristupima i metodama u radu.
Ključne riječi: inkluzivno obrazovanje, škole za djecu s posebnim potrebama, zakonodavstvo,
izazovi, mogućnosti
Key words: Inclusive Education, School for students with speciale education needs, Legislation,
Rule book, Challenges, Possibility
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 13
OBLICI PODRŠKE MLADIMA S NEVIDLJIVIM TEŠKOĆAMA TIJEKOM I
NAKON ZAVRŠENOG SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA
THE FORMS OF SUPPORT FOR YOUNG PEOPLE WITH INVISIBLE DISABILITIES
DURING AND AFTER THE COMPLETION OF SECONDARY EDUCATION
Đana Baftiri 1
1Srednja škola-Centar za odgoj i obrazovanje, Zagorska 14, Zagreb, Republika Hrvatska
dana.baftiri@ss-czoio.hr
Nevidljive teškoće odnose se na stanje pojedinca koje ostali ljudi ne primjećuju, a obično su
povezani sa sposobnosti učenja, komunikacije s drugima, kontrolom svog raspoloženja i
upravljanjem svojim načinom razmišljanja ( Kostner prema Bartolac 2013.). Teškoće ovih
osoba nisu odmah uočljive, pa se njihovo suočavanje s istima doživljava kao manje stvarno ili
manje teško, nego kod osoba s izraženom invalidnošću (Gill,1998.). U svjetskim istraživanjima
opisan je čitav spektar tj. popis bolesti ili poremećaja koji se ubrajaju u područje nevidljivih
teškoća/skrivene invalidnosti. U Hrvatskoj je ova tema veoma malo zastupljena, što nameće
potrebu educiranja i informiranja cjelokupne javnosti.
Za potrebe ovog rada biti će prikazani učenici s nevidljivim teškoćama, koji se često nalaze u
„procjepu“ sustava, pojačanom riziku za prijevremenim prekidanjem školovanja, a naročito
ukoliko rano otkrivanje teškoća, sustavna podrška i prevencija izostanu. Nastavnici, ostali
stručnjaci i poslodavci trebaju biti svjesni izazova u svezi nevidljivih teškoća, kako bi učenicima
pružili neophodne oblike individualne podrške tijekom i nakon završenog srednjoškolskog
obrazovanja.
U radu se razmatra specifičan položaj srednjoškolskog (strukovnog) obrazovanja, u smislu
najveće odgovornosti pri donošenju konačnih profesionalnih i životnih odluka mladih za njihov
budući život, a naročito s obzirom na zahtjeve struke i tržišta rada. U istraživanjima (Davis i
Ward, 1978., Greenan i Phelps, 1980., Howard, 1979., Phelps i Thornton, 1979. prema Greenan
1982.) identificirani su problemi i pitanja vezana uz kvalitetu strukovnog obrazovanja za učenike
s teškoćama u razvoju. Neki od njih odnose se na interdisciplinarnu suradnju i sporazume,
educiranost kadra, financiranje, oblike podrške i ponudu programa, evaluaciju programa, manje
restriktivnu okolinu i stavove. Identificirani problemi imaju važnu ulogu u odgovarajućoj
potpori/pristupu učenicima s teškoćama u učenju u strukovnom obrazovanju (Greenan, 1982.).
Ključne riječi: nevidljive teškoće,srednjoškolsko obrazovanje, podrška
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 14
Key words:invisible disabilities, high school education,support
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 15
KOGNITIVNI RAZVOJ I OBRAZOVNI ZAHTJEVI
COGNITIVE DEVELOPMENT AND EDUCATIONAL REQUESTS
Željka Čolović-Rodik1
1II. osnovna škola Varaždin, Augusta Cesarca 10, Varaždin, Republika Hrvatska
zcrodik@gmail.com
Obrazovni proces ne može biti uspješan ukoliko ne uvažava kognitivni razvoj djeteta. Osnove
kognitivnog razvoja koje je postavio Jean Piaget i danas su temelj procjene redovnog razvoja
djeteta. No razvojem teorija inteligencije kao i novim neurološkim promatranjima došlo se do
niza novih spoznaja. Koncept jedinstvene inteligencije davno je napušten te su razvijeni
psihološki mjerni instrumenti kojima se utvrđuje stupanj razvijenosti pojedinih intelektualnih
sposobnosti. Obrazovni sustav trebao bi uvažavati rezultate recentnih istraživanja, što nažalost
često nije slučaj. Osim intelektualnih potencijala na sposobnost usvajanja obrazovnih sadržaja
utječu i drugi faktori među kojima su najvažnije emocije. Afektivno stanje može blokirati
prefrontalni korteks te tako direktno utječe na mentalne procese. Kako sve to objediniti tema je
ovog predavanja.
Ključne riječi: kognitivni razvoj, teorije inteligencije, obrazovni sustav, emocionalno stanje
Key words: cognitive development, concept of intelligence, educational system, emotional
condiction
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 16
MOTIVACIJSKA ULOGA ART/EKSPRESIVNIH METODA U
EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOM PROCESU
MOTIVATIONAL ROLE OF ART/EXPRESSIVE METHODS IN EDUCATION AND
REHABILITATION PROCESS
Damir Miholić1
1 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
damir.miholic@erf.hr
Art/ekspresivne metode potiču sinergiju procesa kreativnosti i medija/materijala u cilju koji
može biti različit od stvaranja umjetničkog djela. U sustavima koji, u pravilu, nemaju za cilj
razvijanje umjetničkih kompetencija sudionika (kao što su sustav odgoja i obrazovanja,
rehabilitacija, profesionalna edukacija i dr.) art/ekspresivne metode mogu biti zanemarene i/ili
svrstane u skupinu izvannastavnih, slobodnih ili fakultativnih gdje imaju „neku“, ali često
ograničenu, svrhu. Međutim, ove metode, osim u svojim krajnjim područjima – umjetničkoj
edukaciji i primjeni u psihoterapijske svrhe - mogu svoju ulogu naći i u najširem spektru sadržaja
unutar cjelovitog edukacijsko-rehabilitacijskog procesa, odnosno rada s različitim skupinama
djece s poteškoćama i odraslih osoba s invaliditetom. U okviru ovog predavanja biti će
prezentirana teorijske i praktične odrednice u razmatranju razvojne uloge umjetničkog
izražavanja (art/ekspresivnih metoda), njegove uloge u podržavanju životnih potencijala kao i
njegova motivacijska uloga koji može imati u cjelokupnom edukacijsko-rehabilitacijskom
procesu. Razmotrit će se aspekti ovih mogućnosti kako iz perspektive korisnika, tako i iz
perspektive uloge edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka i njegove profesionalne aktivnosti.
Ključne riječi: art/ekspresivne metode, edukacijska-rehabilitacija, invaliditet, motivacija
Key words: art/expressive methods, education and rehabilitation, invalidity, motivation
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 17
THE LISTENING PROGRAM
Elza Kumer Sabolić
The Listening program ili TLP je glazbeni program temeljen na slušnoj stimulaciji i potiče
mozak za razvijanje slušnih sposobnosti potrebnih za učinkovito slušanje, učenje i komunikaciju.
U primjeni se pokazuje kao siguran i efikasan program koji stimulira slušne centre u mozgu i
omogućava bolji transfer zvučnih impulsa na cjelokupnom neurološkom putu. Temelji se na radu
i istraživanjima dr. Alfreda Tomatisa koji se smatra začetnikom auditivnih stimulacija.
Program se sastoji od serija visoko kvalitetnih audio snimki, koje integriraju posebno
produciranu glazbu, većinom klasičnu. Uz klasičnu glazbu čuju se i zvukovi iz prirode, ptice,
vjetar, voda, grom i slično, što djeca jako vole i što poboljšava slušanje.
Program se može provoditi kod kuće, u školi, u ustanovi i u vrtiću, a mogu ga koristiti djeca
počevši od 2. godine života.
Koristi od slušanja TLP-a imaju osobe s oštećenjima sluga, smanjenim sposobnostima praćenja
uputa i razumijevanja govora, osobe usporenog govorno-jezičnog razvoja, djeca i osobe s čestim
upalama uha, djeca s razvojnim teškoćama, specifičnim teškoćama u učenju, djeca i osobe sa
senzornim teškoćama.
Ključne riječi: slušni program, djeca i osobe s teškoćama
Key words: listening program, children and adults with dissabilities
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 18
POVEZANOST FAZA ČITANJA S OBRAZOVNIM CILJEVIMA
READING DEVELOPMENT STAGES AND EDUCATIONAL GOALS
Vesna Ivančević1
1II. osnovna škola Varaždin, Augusta Cesarca 10, Varaždin, Republika Hrvatska
vesnaivanc@gmail.com
Obrazovna postignuća izravno su povezana s vještinom čitanja, te je vještinu čitanja važno
promatrati kroz modele koji opisuju razvojne miljokaze te postavljati ciljeve u sustavnoj poduci
čitanja poštujući razvojni tijek.
Čitanje je složena kognitivna aktivnost koja podrazumijeva pretvaranje vidnih simbola u zvučne,
tj. pretvaranje slova u glasove te spajanje glasova u riječi koje su dio nekog teksta. Čitatelj
razumije pročitani tekst zahvaljujući jezičnim sposobnostima te prethodnim znanjima i
iskustvima. Naše su neuronske mreže doslovno"reciklirane" za čitanje.
Promatrajući faze čitanja i obrazovne ciljeve također se pitamo jesu li neke strategije
podučavanja prilagođene mozgu djeteta bolje od drugih? Metode sustavnog podučavanja
podudarnosti slova i zvukova bolje funkcioniraju od podučavanja cijelih riječi.
Iluzija je da je čitanje jednostavno, jer su procesi automatski i nesvjesni zbog godina prakse.
Ako želimo da dijete nauči brzo i dobro čitati, onda ono mora primiti dobro strukturiranu poduku
iz grafema i fonema. Za razumijevanje je izrazito potrebno tečno dekodiranje, što se brže
automatizira put od slova do glasa to će dijete više biti u mogućnosti da se koncentrira na
značenje onoga što čita. Svako razdoblje čitanja treba završiti čitanjem razumljivih riječi ili
rečenica. Ići prebrzo može biti nedostatak, gubi se motivacija za čitanje, čitanje je s puno
grešaka, razumijevanje je oskudno. Nakon početnih godina čitanja, djeca uče čitati time što
čitaju. Vježba treba biti intenzivna i trajna, idealno s kratkim svakodnevnim radom tijekom
određenog razdoblja. Plastičnost mozga povećava se koncentriranim ponavljanjem koje se
izmjenjuje sa snom. Važno je probuditi djetetovu motivaciju, pažnju i zadovoljstvo uspjehom,
što ima golemi utjecaj na brzinu učenja.
Naše rastuće razumijevanje čitanja treba voditi jasnim putokazima glede optimalnih metoda
poduke.
Ključne riječi: čitanje, face razvoja čitanja, obrazovni ciljevi
Key words: reading, reading stages, educational goals
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 19
ZNAČAJ KVALITATIVNIH METODA ISTRAŽIVANJA U VREDNOVANJU
PROCESA INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
USING QUALITATIVE RESEARCH METHODS INEVALUATION OF INCLUSIVE
EDUCATION
Natalija Lisak1
1Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskih fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
natalija.lisak@erf.hr
Svjetski trend inkluzivne edukacije donio je mnoge reforme vezane uz smanjivanje nejednakosti
u postojećim sustavima odgoja i obrazovanja, s ciljem unaprjeđenja prikladne edukacije za sve
(Deng i Poon-McBrayer 2012), ali jednako tako i postavio zahtjeve za vrednovanjem kvalitete
provedbe cjelokupnog procesa, kako bi doista zaživjela inkluzivna praksa.
Razvoj inkluzivne svjesnosti i prakse upravo se postiže, između ostaloga, uvažavanjem
perspektiva svih važnih dionika u procesu odgoja i obrazovanja, a to su djeca, njihove obitelji,
učitelji, obrazovni stručnjaci, ravnatelji škola, predstavnici lokalne zajednice i dionici socijalne
politike (Hodkinson, 2010).
Kvalitativne metode istraživanja upravo polaze od uvažavanja perspektiva pojedinaca kako bi se
dobio dublji uvid u način promišljanja osoba te kako bi fenomeni dobili smisao i tumačili se u
skladu sa značenjem koje im pridaju ljudi (Denzin, Lincoln, 1994).
Kvalitativne metode istraživanja imaju svoju svrhu i u vrednovanju procesa inkluzivne
edukacije, jer su osjetljive na socijalni kontekst,a metodama analize i objašnjavanja dovode do
razumijevanja kompleksnosti, detalja i konteksta temeljem bogatih podataka (Mason, 1996,
Creswell, 2012).
Pretpostavke za ostvarivanje suvremenog pristupa učenicima s teškoćama podrazumijevaju čitav
niz načela za ostvarivanje plana podrške u obrazovnim sustavima (O`Brein, 1992; Ivančić i
Stančić, 2006, prema Ivančić, 2012). Ostvarivanje inkluzivnih pretpostavki traži praćenje svih
segmenata podrške u čemu značajnu ulogu imaju kriteriji odnosno pokazatelji inkluzivnosti rada
škola. Zbog toga suvremeni pristup odgoju i obrazovanju u različitim državama svijeta podržava
izradu indikatora kvalitete rada škola koji podrazumijevaju i uključuju indikatore njihove
inkluzivnosti.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 20
Indikatori ili pokazatelji kvalitete provedbe inkluzije proizašli su iz niza istraživanja i provedenih
mjerenja, međutim smatra se kako je još puno preduvjeta potrebno osigurati za ostvarenje
inkluzije, a koje treba propitati te isto tako vrednovati i pokazatelje kvalitete samog procesa. U tu
svrhu važno se upoznati s ulogom kvalitativnih metoda istraživanja u procesu vrednovanja
izazova inkluzivnog obrazovanja. Upravo kvalitativne metode istraživanja kroz fleksibilne
metode, interpretativne okvire te primjenu principa inkluzivnih istraživanja mogu vrednovati
provedbu ovog procesa kroz usmjerenost na perspektive svih važnih dionika. Kvalitativne
metode istraživanja su „alat“ za vrednovanje procesa, dobivanje uvida u doprinos faktora iz
okoline, pokazatelje i kriterije vrednovanja te smjernice za unapređenje ovog procesa.
Ključne riječi:kvalitativne metode, evaluacija, inkluzivno obrazovanje
Key words: qualitative methods, evaluation, inclusive education
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 21
KVALITETA INKLUZIVNOG OBRAZOVANJA – KORISNIČKA PERSPEKTIVA
THE QUALITY OF INCLUSIVE EDUCATION – USER'S PERSPECTIVE
Dejana Bouillet1
1 Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Savska cesta 77, Zagreb, Republika Hrvatska
dejana.bouillet@ufzg.hr
Opće je poznato da dokumenti koji uređuju suvremene obrazovne sustave snažno zagovaraju
inkluzivno obrazovanje kao polazište, sadržaj i cilj obrazovnog procesa. Stoga ne iznenađuje da
se u prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje kao temeljna
vrijednost koja uvjetuje ostale vrijednosti odgoja i obrazovanja određuje pravo na kvalitetno
obrazovanje svih učenika, a jedan od ciljeva osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja jest odnos
učenika s drugima utemeljen na suradnji i međusobnome uvažavanju. To znači da odgojno-
obrazovni proces pridonosi razvoju stavova, vrijednosti i vještina učenika koji će dovesti do
uvažavanja različitosti i dobrobiti drugih, temeljem prava, dostojanstva i vrijednosti svake osobe.
Iako opisana orijentacija reformskih dokumenata hrvatskog obrazovnog sustava nedvojbeno
znatno pridonosi kvaliteti inkluzivnog obrazovanja, ona sama po sebi neće unaprijediti
obrazovne i životne šanse mnogih deprivilegiranih skupina učenika, pa ni onih s različitim
razvojnim teškoćama. Da bi se to uistinu dogodilo, neophodno je osigurati primjereno
obrazovanje i senzibilitet učitelja te potaknuti razvoj nove paradigme razumne prilagodbe i
učinkovitih mjera potpore učenicima s teškoćama, na što nas obvezuje i Konvencija o pravima
osoba s invaliditetom. Nova paradigma dovodi u pitanje često neupitnu poziciju eksperta i
ekspertize kao „jedinog“ ili „najrelevantnijeg“ izvora istine, već otvara mogućnost dijaloga
između stručnjaka i korisnika te promovira učenje stručnjaka od korisnika o tome kakve su mjere
potpore za njih najpotrebnije i najprimjerenije. Radi se o potrebi mijenjanja percepcije učenika s
teškoćama kao „problematičnih“ i „nekompetentnih“ te o odustajanju od „patogeneze“ učenika s
teškoćama u korist snažnije usmjerenosti njihovim snagama i potencijalima, jačanju resursa i
otpornosti učenika, njihovih obitelji i zajednica.
Stoga je namjera ovog izlaganja ukazati na kvalitetu inkluzivnog obrazovanja iz korisničke
perspektive, temeljem rezultata znanstvenog istraživanja „Čimbenici kvalitete odgojno-
obrazovne inkluzije“ u dijelu koji se odnosi na analizu procjene odgojno-obrazovne podrške
učenika s teškoćama i učenika bez teškoća. Istraživanje je provedeno šk. god. 2013./2014. na
uzorku 229 učenika s teškoćama i njihovih standardno razvijenih vršnjaka, a ukazuje na znatno
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 22
nepovoljnije odgojno-obrazovne šanse učenika s teškoćama u odnosu na njihove standardno
razvijene vršnjake.
U izlaganju će se problematizirati dobiveni rezultati i nastojati ukazati na mogućnosti
unaprjeđivanja kvalitete obrazovne inkluzije.
Ključne riječi: inkluzivno obrazovanje, prava djece s teškoćama u razvoju, korisnička
perspektiva
Key words: inclusive education, rights of children with developmental disabilities, user's
perspective
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 23
Usmena izlaganja
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 24
VREDNOVANJE KVALITETE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U
HRVATSKOJ
EVALUATION OF THE QUALITY OF INCLUSIVE EDUCATION IN CROATIA
Anamarija Žic Ralić1, Daniela Cvitković
1
1Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
anamarija.zic.ralic@erf.hr
U suvremenoj literaturi o inkluzivnom odgoju i obrazovanju ističe se potreba praćenja
učinkovitosti inkluzivnih politika i prakse. U cilju stvaranja europskog referentnog modela
procjene kvalitete inkluzivnog obrazovanja u okviru europskog projekta EBE EUSMOSI prišlo
se kreiranju mjernog instrumenta kojim će se moći evidentirati inkluzivno obrazovanje u
različitim zemljama. Cilj ovog rada je prikazati rezultate vrednovanja inkluzivnog odgoja i
obrazovanja u Hrvatskoj. U istraživanju su sudjelovali učitelji drugih razreda, osnovnih škola na
području grada Zagreba i Zagrebačke županije (N=120) koji rade u inkluzivnim uvjetima,
odnosno u razredu poučavaju djecu s utvrđenim teškoćama u razvoju. Primijenjena je Skala
procjene kvalitete inkluzije u školi razvijena unutar EBE EUSMOSI projekta. Rezultati govore o
kritičnosti učitelja prema provedbi inkluzivnog odgoja i obrazovanja na razini njihove škole, ali
zadovoljstvu s tim kako sami unutar svog razreda provode potrebne prilagodbe za učenike s
teškoćama. Među objektivnim pokazateljima kvalitete inkluzivnog obrazovanja kreiranim za
zemlje Europe, manji broj je primjenjiv u Hrvatskim uvjetima. Uočljiv je nedostatak suradničkog
rada i rasprava unutar škole, kao i s lokalnom zajednicom vezano uz potrebno unapređenje
inkluzivnog procesa. Rezultati upućuju na konkretne aktivnosti kojima se može unaprijediti
kvaliteta provedbe inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Ključne riječi: inkluzivni odgoj i obrazovanje; vrednovanje kvalitete, učenici s teškoćama u
razvoju
Key words: inclusive education, evaluation of quality, children with disability
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 25
KURIKULUM USMJEREN NA NAPREDAK UČENIKA S TEŠKOĆAMA
CURRICULA ORIENTED TO PROSPERITY OF LEARNER WITH DISABILITIES
Zrinjka Stančić1,
Đurđica Ivančić2
1 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska 2OŠ Nad lipom, Nad lipom 13/I, Zagreb, Republika Hrvatska
zrinjka.stancic@erf.hr
Odnos inkluzivne društvene i odgojno-obrazovne zajednice prema učenicima s teškoćama,
njihovo uključivanje, školovanje, pružanje podrške te vrednovanje postignuća unutar odgojno-
obrazovnog sustava još uvijek je predmet rasprava između zajednice istraživača i praktičara.
Postoji li potreba za prioritetima i adaptacijama? Škola u kojoj svi mogu učiti i svi vrijede jest
vizija onih koji zastupaju inkluziju učenika s teškoćama. Za učenike i njihov napredak, u skladu
s inkluzivnim pristupom, najvažnije su prilike za ostvarivanje potencijala, one prilike koje
učenici s teškoćama svakodnevno imaju u svom razredu, za što je neophodno preispitati kontekst
u kojem se ostvaruje učenje i poučavanje. Za kvalitetnu provedbu inkluzije, potrebne su stvarne
promjene u stavovima, pristupima, znanjima i umijećima stručnjaka škola pomoću kojih bolje
razumijemo i uvažavamo različite potrebe učenika, timski planiramo i primjenjujemo razlikovne
strategije, kontinuirano pratimo i vrednujemo napredak učenika unutar individualiziranog
kurikuluma. U tom pristupu učenju i poučavanju svakog učenika s teškoćama, učitelji odnosno
nastavnici te stručnjaci za podršku osiguravaju poticajno okruženje za učenje, procjenjuju
personalizirane potrebe, operacionaliziraju ciljeve i ishode učenja, planiraju intervencije u
poučavanju sadržaja, koriste se raspoloživim resursima, implementiraju i adaptiraju procese
učenja, učinkovito upravljaju razredom, evaluiraju napredak učenika. Svaki razred ne ovisi samo
o promjenama uloge rukovodstva škole, učitelja odnosno nastavnika, stručnjaka potpore, nego i
o promjeni uloge učenika. Tako će učitelj odnosno nastavnik biti više usmjeren na proces
ostvarivanja ishoda učenja različitih učenika koristeći se pri tome učeničkom suradnjom na
kreiranju nastavnih scenarija. Kako to postići? Za preokret su potrebna nastojanja obogaćivanja
odgojno obrazovnog procesa usmjerena personalizaciji učenika. Pri svemu učenici postaju
aktivni sudionici u dizajniranju kurikuluma.
Ključne riječi: učenici s teškoćama, inkluzija, kurikulum, personalizacija
Key words: learner with disabilities, inclusion, curricula, personalization
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 26
INDIKATORI KVALITETE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U
OSNOVNIM ŠKOLAMA
INDICATORS OF QUALITY OF INCLUSIVE EDUCATION IN PRIMARY SCHOOLS
Anamarija Žic Ralić1, Natalija Lisak
1, Josipa Miličević, Marija Repalust
1 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
anamarija.zic.ralic@erf.hr
Proces razvoja inkluzivnog odgoja i obrazovanja aktualna je tema svjetskih istraživanja. Stremi
se ka otklanjanju uočenih prepreka u uključivanju i ostvarivanju vlastitih potencijala sve djece
neovisno o specifičnostima po kojima se neka od njih razlikuju od većine. Kako bi imali
temeljno polazište za daljnje unapređenje procesa inkluzivnog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj,
ovim istraživanjem propituju se indikatori provedbe inkluzije iz perspektive učitelja, stručnih
suradnika i ravnatelja škola. Sudionici istraživanja, učitelji, stručni suradnici i ravnatelji (N=12),
odabrani su temeljem kriterija dugogodišnjeg iskustva rada s djecom s teškoćama koja su
uključena u redovne osnovne škole. Podaci su prikupljeni putem fokusne grupe, a pri
kvalitativnoj analizi koristio se pristup u literaturi poznat kao analiza okvira. Rezultati
istraživanja jasno upućuju na ključne indikatore kojima možemo pratiti kvalitetu odgojno
obrazovne inkluzije u Hrvatskoj: inkluzivna filozofija i međusobna suradnja svih sudionika
(ravnatelji, stručni suradnici, učitelji, učenici, roditelji, stručnjaci izvan škole); fleksibilnost
sustava obrazovanja koja omogućuje individualan pristup i uvažavanje sposobnosti, mogućnosti i
potreba svakoga djeteta; osposobljenost za rad u inkluzivnim uvjetima i stručno usavršavanje
školskih djelatnika vezano uz provedbu inkluzivnog odgoja i obrazovanja; te sustavna podrška
školskim djelatnicima i učenicima s teškoćama u razvoju u provođenju inkluzivnog odgoja i
obrazovanja. Pored toga, rezultati također ukazuju na prioritetne aktivnosti i dostižne ciljeve za
iduće dvije godine. Rezultati istraživanja razmatraju se u odnosu na rezultate drugih domaćih i
inozemnih istraživanja provedbe inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Ključne riječi: inkluzivni odgoj i obrazovanje; kvalitativna analiza, indikatori kvalitete, učenici s
teškoćama u razvoju
Key words: indicators, quality, inclusive education, primary school
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 27
UKLJUČENOST RODITELJA DJECE S ADHD-OM
U ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES
INVOLVEMENT OF PARENTS OF CHILDREN WITH ADHD
IN THE EDUCATIONAL PROCESS
Aleksandra Gvozdanović Debeljak1, Nataša Maček
2
1OŠ Ljudevita Gaja u Osijeku, Krstova 99, Osijek, Republika Hrvatska 2 DV Medo Brundo, Aleja lipa 1H, Zagreb, Republika Hrvatska
natasha_zg_rtc@hotmail.com
Posebnu ulogu u modeliranju dječjeg ponašanja imaju roditelji koji istovremeno utječu na
odgojno-obrazovni proces. Upravo je problem s poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću
(ADHD) sve prisutniji u svakodnevnom životu, a raznolikost i stalno mijenjanje simptoma
poremećaja kroz život djeteta iziskuje stalnu suradnju roditelja i ostalih sudionika u odgoju i
obrazovanju. Cilj ovog rada je prikazati istraživanja provedena u svijetu koja pokazuju
nekonzistentnost, odnosno razliku u uključenosti u proces roditelja djece s ADHD-om i djece
bez ADHD-a, te uputiti na čimbenike procesa koji uzrokuju tu neujednačenost. Rezultati
istraživanja autora Rogers i sur. (2009) pokazuju da su roditelji djece ADHD-om, za razliku od
roditelja djece bez ADHD-a, manje uključeni u odgoj i obrazovanje djece, usprkos poznavanju
razvojnih karakteristika i sposobnosti djece. Roditelji kao uzrok tome navode svoju nespremnost
te manjak profesionalne i obrazovne podrške u školskim zahtjevima svoje djece. Suprotnom
navedenom istraživanju, rezultati istraživanja autora Robledo i sur. (2008) pokazuju da roditelji
djece s ADHD-om daju više ohrabrenja i podrške u školskim aktivnostima djeci, za razliku od
roditelja djece bez ADHD-a. U literaturi su navedeni čimbenici koji uzrokuju neujednačenost:
razlike u odnosima između stručnjaka u odgoju i obrazovanju i djece, zadovoljstvo roditelja s
pruženom podrškom, socijalno funkcioniranje djeteta s ADHD-om i očekivanja stručnjaka u
socijalnom ponašanju djece s ADHD-om. Zaključujemo da je za uspješnu inkluziju djece s
ADHD-om potrebno prilagoditi odgojno-obrazovni proces potrebama djeteta s ADHD-om, kao i
sva djelovanja sudionika samog odgojno-obrazovnog procesa.
Ključne riječi: inkluzija, suradnja, ADHD, roditelji
Key words: inclusion, cooperation, ADHD, parents
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 28
PRIPREMA ZA ŠKOLU DJECE S POREMEĆAJEM
IZ AUTISTIČNOG SPEKTA
PREPARATION FOR SCHOOL OF CHILDREN
WITH AUTISTIC SPECTRUM DISORDER
Sanja Vranić1
1Centar za autizam Zagreb, Dvorničićeva 6, Zagreb, Republika Hrvatska
sanja.vranic5@gmail.com
Odlazak iz vrtića i polazak u školu velika je prekretnica za svako dijete, zato je važna dobra
pripremljenost za školu.Današnja tendencija vrtića je učenje kroz igru i integrirano učenje .
Spremnost za školu treba biti: fizička, intelektualna, socijalna i emocionalna. Tehnike pripreme
za školu su brojne u CZA najčešće koristimo tri tehnike, koje su se u praksi pokazale
najučinkovitije i to: upoznavanje sa školom, socijalne priče i odbrojavanje.
Upoznavanje sa školom uključuje:
posjet školi,
dramatizacije školskih aktivnosti,
slike i fotografije škole (razreda),
raspored školskih aktivnosti.
Socijalne priče su strukturirane intervencije za bolje razumijevanje socijalnih situacija, bave se
različitim socijalnim situacijama kroz koje djeca uče socijalno prihvatljivo ponašanje.
Odbrojavanje je kalendarska priprema za školu u kojoj odbrojavamo mjesece, tjedne i dane do
početka škole. Završetak vrtića je ujedno i početak jednog novog velikog životnog razdoblja –
školovanja.
Ključne riječi: izbor škole, spremnost za školu, upoznavanje sa školom, socijalne priče,
odbrojavanje
Key words: selection of school, readiness for school, getting acquainted with school, social
stories, countdown
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 29
MOTIVACIJSKE TEHNIKE U NASTAVI S UČENICIMA S INTELEKTUALNIM
TEŠKOĆAMA
MOTIVATION TECHNIQUES IN TEACHING STUDENTS WITH INTELLECTUAL
DISABILITIES
Dinka Žulić1, Tatjana Žižek
1, Dragica Benčik
1
1Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, Ivana pl. Zajca 26, Čakovec, Republika Hrvatska
dinka.zulic@ck.t-com.hr
Motivacija je osnovni pokretač ljudskog ponašanja. U obrazovnom procesu, to je ono što nas
pokreće i usmjerava cilju – stjecanju kompetencija. Motivirani učenici su aktivniji na nastavi,
spremniji sudjelovati u aktivnostima, dulje su i usmjerenije pažnje i pamćenja, pa je i njihovo
učenje učinkovitije.
U cilju utvrđivanja učestalosti i učinkovitosti primjene nekih motivacijskih tehnika, u Centru za
odgoj i obrazovanje Čakovec je provedeno ispitivanje učenika od petog do osmog razreda
(N=38) i njihovih učitelja (N=15). Primijenjen je upitnik kreiran za potrebe ispitivanja za
učenike i učitelje u kojemu se traži procjena učestalosti i učinkovitosti primjene glazbe, IKT,
igre, priče i glume, primjera iz svakodnevnog života te TV kao motivacijskih tehnika. Ispitanici
su rangirali ponuđene tehnike po procijenjenoj učinkovitosti, a učitelji su određivali i etapu sata
(uvodni, glavni, završni dio) u kojoj određenu tehniku najčešće koriste.
Podaci su obrađeni računalnim statističkim programom SPSS. Izračunati su deskriptivni
pokazatelji te statističke značajnosti razlika među procjenama učenika i učitelja
neparametrijskim testom sume rangova.
Analiza rezultata je pokazala da najčešće korištenom tehnikom učenici procjenjuju primjere iz
svakodnevnog života, a učitelji igru. U procjeni učinkovitosti, učenici najviše rangiraju IKT, a
učitelji igru i primjere iz svakodnevnog života. Usporedbom rezultata učenika i učitelja
statistički značajne razlike se uočavaju u procjeni učestalosti primjene igre i TV, pri čemu
učenici smatraju da učitelji više koriste TV, a manje igru. U usporedbi rezultata procjene
učinkovitosti, dobiva se statistički značajna razlika u procjeni učinkovitosti TV, IKT i primjera iz
svakodnevnog života, gdje učenici učinkovitijima procjenjuju primjere, a učitelji TV i IKT.
Ključne riječi: motivacija, učenici, intelektualne teškoće
Keywords: motivation, students, intellektual disabilities
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 30
KVALITATIVNA ANALIZA RAZLIKOVNE PODRŠKE U UČENJU
U UVJETIMA POTPUNE INTEGRACIJE
QUALITATIVE ANALYSIS OF SUPPLEMENTARY SUPPORT LEARNING
IN TERMS OF FULL INTEGRATION
Sandra Šain1, Zrinjka Stančić
2
1 Osnovna škola Žuti Brijeg, Vrtnjakovečka 8, Zagreb, Republika Hrvatska 2 Sveučilište u Zagrebu , Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
sandrasain12@gmail.com
Kako bi se povećala kvaliteta inkluzivnog obrazovanja važno je djeci osigurati sveobuhvatnu
razlikovnu podršku koja uključuje obitelj, učitelje i pomoćnika u nastavi, dodatnu potporu u
učenju radom kod kuće. Oni trebaju djelovati kao tim, imati dobru suradnju, provoditi evaluaciju
te konstantno težiti podizanju kvalitete svoga rada. Stoga je cilj ovoga istraživanja studijom
slučaja prikazati učinkovitost inkluzivnih oblika razlikovne podrške, napraviti evaluaciju
podrške i dati primjer dobre prakse. Primjer dobre prakse trebao bi osnažiti škole za potpunu
integraciju djece, te usmjeriti učenikovu okolinu na sve važne odrednice podrške.
U središtu istraživanja je učenica četvrtog razreda, koja se školuje po redovitom programu uz
prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, ima podršku pomoćnika u nastavi i podršku u
učenju kod kuće. Polu-strukturirani intervju je proveden sa njenom učiteljicom, majkom i
pomoćnikom u nastavi. Evaluacija podrške je napravljena na temelju liste procjene i analize
dokumentacije. Budući da sam u modelu podrške sudjelovala kao pomagač u učenju kod kuće, iz
vlastite perspektive, narativnim pristupom opisala sam spomenuti model podrške, te svoju ulogu
u modelu.
Ključne riječi: inkluzivno obrazovanje, razlikovna podrška, obitelj, učitelj, pomoćnici u nastavi,
podrška u učenju kod kuće
Key words: inclusive education, differentiating support, family, teacher, teaching assistant,
support in learning at home
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 31
IDENTIFIKACIJA DJECE S ADHD-OM U OSNOVNOJ ŠKOLI: PRIMJENJIVOST
SAMOPROCJENE I MOGUĆNOST JAČANJA SOCIJALNIH VJEŠTINA U
KONTEKSTU ODGOJNO-OBRAZOVNE STVARNOSTI
IDENTIFICATION OF CHILDREN WITH ADHD IN PRIMARY SCHOOLS:
APPLICABILITY OF SELF-ASSESSMENT AND A POSSIBILITY OF
STRENGHTENING SOCIAL SKILLS IN THE CONTEXT OF EDUCATIONAL REALITY
Ksenija Romstein1, Tena Velki
1
1Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Cara Hadrijana 10, Osijek, Republika Hrvatska
kromstein@foozos.hr
Postojeća praksa jačanja socijalnih vještina kod djece s ADHD-om, kada i postoji, tada je
uglavnom usmjerena na one učenike koji imaju formalno utvrđen ADHD, dok se o djeci koja su
izložena čimbenicima rizika za razvoj ADHD-a ne daje gotovo nikakva pozornost. Kada se
govori o čimbenicima rizika za razvoj ADHD-a tada se u prvome redu misli na snižene socijalne
vještine i nemogućnost samoregulacije vlastita ponašanja u skladu s očekivanjima u kontekstu
odgojno-obrazovne institucije. Takva djeca doživljavaju vršnjačko odbacivanje i konstantni
osjećaj neuspjeha čime se generira zatvoreni krug vlastita neuspjeha i socijalne isključenosti.
Kako bi se saznalo postoje li djeca koja, prema kriterijima samoprocjene, imaju izražene
simptome ADHD-a, provedeno je istraživanje u kojemu je sudjelovao 501 učenik (254 dječaka i
247 djevojčica) iz 6 osnovnih škola na području Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.
Pokazalo se kako 24% učenika prema kriterijima samoprocjene ima simptome ADHD-a koji su
kompatibilni s kriterijima navedenim u DSM-V priručniku. To su impulzivno reagiranje,
nepažnja i hiperaktivnost. Problemi u odnosima s vršnjacima koja ta djeca imaju su izloženost
vršnjačkom nasilju (verbalnom, tjelesnom i elektronskom). Odnosno, djeca koja su suspektna na
postojanje ADHD-a su češće žrtve vršnjačkog nasilja nego počinitelji. Stoga se postavlja pitanje
mogućnosti dizajniranja programa jačanja socijalnih kompetencija i uključivanja djece kojoj je to
potrebno u odnosu na percepciju vlastita ponašanja i kvalitete relacija s okruženjem. Također,
nameće se pitanje etike istraživanja u kojoj je princip anonimnosti iznad principa dječje dobrobiti
u smislu ukazivanja na problem i mogućnost promjene interpersonalnih relacija u djetetovu
proksimalnom okruženju.
Ključne riječi: ADHD, interakcija, socijalne vještine, vršnjačko isključivanje
Key words: ADHD, interaction, social skills, peer exclusion
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 32
SPOZNAJE O EMOCIONALNOM KAPITALU KAO UTJECAJNOM ČIMBENIKU
U PROCESU ODGOJA I OBRAZOVANJA
INSIGHTS ABOUT EMOTIONAL CAPITAL AS AN INFLUENTAL FACTOR IN
PROCESS OF EDUCATION
Maja Smolić1, Magdalena Perić
1, Anamarija Žic Ralić
2
1Sveučilište u Mostaru, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Matice hrvatske bb, Mostar, Bosna i Hercegovina 2Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
majagalic@gmail.com
U procesu poučavanja, odgoja i obrazovanja kao i općenito u obavljanju posla bilo koje vrste
prisutnost emocija dugo nije bila predmet proučavnja. No, obzirom da emocije imaju važnu
ulogu u svim aspektima ljudskog ponašanja, reagiranja, odlučivanja i djelovanja bilo je potrebno
posebno ih proučavati i uzeti ih u obzir kao značajan i utjecajan čimbenik, koji je jednako bitan
kao i inteligencija. Spoznaja o vlastitim emocijama te njihovoj regulaciji potrebna je za
svakodnevno uspješno privatno i poslovno funkcioniranje te za učinkovito socijalno i adaptivno
ponašanje. U tu svrhu potrebno je ovladati emocionalnim kompetencijama koje
podrazumijevaju svijest o sebi te svijest o mogućnosti upravljanja svojim potrebama, stanjima,
sposobnostima i znanjima. Emocionalne kompetencije podrazumijevaju i svijest o ljudima u
okruženju i brigu o njihovim potrebama, željama i osjećajima. Emocionalne kompetencije
smatraju se neophodnim izvorima koji omogućuju bolje socijalno i profesionalno djelovanje, te
ih stoga neki autori smatraju i nazivaju kapitalom. Set tih izvora koje mora posjedovati svaka
osoba kako bi ostvarila potpuni kognitivni, osobni, profesionalni, socijalni i ekonomski razvoj
naziva se emocionalni kapital. Cilj ovog rada je prikazati dosadašnje spoznaje o emocionalnom
kapitalu, njegovim karakteristikama i utjecaju na ljudski razvoj, postignuća i napredak, te
utjecaju na rad i djelovanje u radnom okruženju, a posebno, u ovom slučaju, na proces rada u
odgoju i obrazovanju.
Ključne riječi: emocionalne kompetencije, emocionalni kapital, odgoj i obrazovanje
Key words: emotional competencies, emotional capital, education
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 33
TIMSKI PRISTUP KAO OSNOVA ZA PONOVNO USPOSTAVLJANJE
KOMUNIKACIJE KOD DJETETA SA SELEKTIVNIM MUTIZMOM – PRIMJER
DOBRE PRAKSE
TEAM APPROACH AS THE BASIS FOR RE-ESTABLISHING COMMUNICATION
WITH THE CHILD WITH SELECTIVE MUTISM – EXAMPLE OF GOOD PRACTICE
Nina Pantić Ćehajić1
1CIRIUS Kamnik, Novi trg 43a, Kamnik, Slovenija
nina.pantic-cehajic@guest.arnes.si
Selektivni mutizam je rijedak ali vrlo kompleksan poremećaj koji se pojavljuje češće kod
djevojčica nego kod dječaka u približno 1% populacije djece. S obzirom da je selektivni
mutizam prilično neistraženo područje, često ga zamjenjuju sa poremećajima autističnog spektra.
Dijagnoza selektivnog mutizma, opredijeljena u DSM IV –TR, počiva na pet kriterija: dijete ne
govori na određenim mjestima, nesposobnost govora (šutnja) traje neprekidno barem mjesec
dana, poremećaj utječe na djetetovu sposobnost funkcioniranja na području obrazovanja i
socijalnog razvoja, šutnja nije odraz govornog poremećaja i drugih poremećaja, šutnja nije
povezana sa nepoznavanjem jezika. Karakteristike djece sa selektivnim mutizmom obuhvaćaju i
gledanje u prazno, bezizražajno lice bez osmijeha, odsustvo kontakta s pogledom, nepomičnost
»zamrznutost«, osjetljivost na dodire, zvuke i gužvu, introvertiranost, inteligentnost i
radoznalost… Sve nabrojano se pojavljuje u slučaju dječaka Nejca, koji je od druge godine
života uključen u vrtić i pogrešno prepoznat kao dijete sa autizmom. Nakon 3 godine intenzivnog
timskog rada, u kojem je sudjelovala široka paleta stručnih djelatnika (pedagog, socijalni
pedagog, specijalni i rehabilitacijski pedagog, odgojitelj, logoped, psiholog…), Nejc je uspio
prebroditi komunikacijske poteškoće. Rad sa dječakom je bio zasnovan na komunikacijskoj
ljestvici sastavljenoj iz tri područja: ljestvica osoba, ljestvica lokacija i ljestvica aktivnosti.
Dječak je uspješno uključen u prvi razred osnovne škole te učestvuje u svim aktivnostima koje
zahtijevaju komunikaciju.
Ključne riječi: selektivni mutizam, timski rad, komunikacijske poteškoće
Key words: selective mutism, team approach, communication difficulties
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 34
RAZUMIJEVANJE POTREBA DJECE S CEREBRALNOM PARALIZOM U
REDOVNOM PROGRAMU ODGOJA I OBRAZOVANJA
UNDERSTANDING THE NEEDS OF CHILDREN WITH CEREBRAL PALSY IN THE
REGULAR PROGRAM OF EDUCATION
Sanja Brumen1
CIRIUS Kamnik, Novi trg 43a, Kamnik, Slovenija
sanja.brumen@yahoo.com
Cerebralna paraliza je kronični neprogresivni poremećaj uzrokovan oštećenjem središnjeg
živčanog sustava u ranom razvojnom periodu. Ubraja se u razvojne poremećaje jer utječe na
djetetov razvoj.
Iako je oštećenje statično, poteškoće djeteta s cerebralnom paralizom su dinamične i s godinama
se mijenjaju.
Kod uključivanja djece s cerebralnom paralizom u redovni program odgoja i obrazovanja je
važno stvoriti inkluzivno i stimulativno okruženje. Preduvjet tomu je dobra priprema i podrška
učiteljima, stručnim suradnicima i svim zaposlenicima škole odnosno svima koji su uključeni u
proces odgoja i obrazovanja.
Edukacijski rehabilitator ima ulogu da ponudi sistem podrške školi, poveže se sa svim
stručnjacima koji prate rast i razvoj djeteta, te savjetuje oko potrebnih prilagodbi.
Osnovni cilj ovog rada je opisati na koji način edukacijski rehabilitator pomaže kod integracije
djece s cerebralnom paralizom i razumijevanju njihovih potreba. Predstavit će se prilagodbe
prostora, radnog mjesta, upotreba pomagala i potrebne prilagodbe u odgojno obrazovnom
procesu.
Ključne riječi: cerebralna paraliza, redovni program odgoja i obrazovanja, edukacijski
rehabilitator, prilagodbe
Key words: cerebral palsy, regular program of education, special education teacher, adaptation
and adjustment
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 35
HOLISTIČKI PRISTUPI U INKLUZIVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
HOLISTIC APPROACH TO INCLUSIVE EDUCATION
Tamara Herceg Babić, Emina Kovačić2
1Osnovna škola Franje Horvata Kiša, Lobor, Republika Hrvatska
2Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Jurja Križanića 33, Varaždin, Republika Hrvatska
e.kovacic2@gmail.com
Holistički pristup je filozofija koja uzima u obzir cjelinu, a ne samo pojedine dijelove. Sukladno
toj spoznaji, kao i uvidom u probleme s kojima se susreću učenici s ADHD – om i specifičnim
teškoćama u učenju u sustavu redovnog obrazovanja, provedeno je pilot istraživanje koje je
obuhvaćalo 31 učenika sa spomenutim teškoćama s područja Varaždinske i Krapinsko –
zagorske županije. Istraživanje je provedeno u periodu od ožujka do lipnja 2014.godine. Nakon
provedene inicijalne procjene i uvida u stvarno stanje učenika, učenici su sudjelovali u grupnim
aktivnostima dva puta tjedno po dva školska sata. Grupni rad uključivao je provedbu elemenata
senzorne integracije kao i edukacijske kineziologije. Edukacijska kineziologija kompleksan je
senzomotorički program koji uključuje različite aktivnosti kojima se potiče motorički razvoj i
senzorička integracija,a djeluje i na spoznajni, socio-emocionalni, motorički i komunikacijski
sustav djeteta. Obzirom da se mozak sastoji od dvije moždane hemisfere, lijeve (logičke) koja je
zadužena za detalje, fluentan govor i procese, te desne (geštaltne) koja je odgovorna za emocije,
kretanje i ritam važno je prepoznati procese koji sudjeluju u prijenosu informacija s jedne
hemisfere u drugu. Nakon završenog ciklusa grupnih radionica, finalnom evaluacijom utvrđeno
je da su učenici koji su sudjelovali u aktivnostima pokazali znatni napredak u motoričkim
sposobnostima, samoregulaciji, simboličkom razmišljanju i verbalnim sposobnostima. Sukladno
ovim rezultatima važno je omogućiti provedbu više ovakvih aktivnosti i radionica u sustavu
inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Ključne riječi: holistički pristup,edukacijska kineziologija, verbalne sposobnosti, motoričke
sposobnosti
Key words: holistic approach, educational kinesiology, verbal skills, motoric skills
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 36
AKTUALNA ULOGA ŠKOLA ZA DJECU SA SMETNJAMA U RAZVOJU U SRBIJI,
PRIMJER OSNOVNE ŠKOLE „ BOŠKO BUHA „ BEOGRAD
THE CONTEMPORARY ROLE OF SCHOOLS FOR CHILDREN WITH SPECIAL
NEEDS IN SERBIA,A CASE STUDY OF BOSKO BUHA ELEMENTARY SCHOOL -
BELGRADE
Siniša Ranković1, Olivera Arsenijević
2
1Društvo defektologa Srbije, Kosovska 8, Beograd, Srbija 2Osnovna škola „Boško Buha“, Dvadesetprve divizije 31, Beograd, Srbija
sinisarankovic@gmail.com
Donošenjem Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji (2009.g)
implementiran je inkluzivni model zasnovan na općoj primjeni nacionalnog obrazovnog
kurikuluma, uz izradu Individualnog obrazovnog plana za učenike sa smetnjama u razvoju
(IOP).
O.Š. „Boško Buha“ obrazuje učenike sa smetnjama primarno u intelektualnom razvoju kao i iz
autističkog spektra. Obrazovni proces odvija se kroz dva ciklusa. Prvi: I – IV razreda, tokom
kojega se izvodi cjelodnevna nastava, sa posebno kreiranim aktivnostima kao dodatak općem
programu, i drugi: V – VIII razreda, gdje se nastava izvodi kroz dvije grupe predmeta kao i
predmetnom nastavom iz područja vještina. Sve vidove nastave osim predmetne realiziraju
defektolozi. Učenici drugog ciklusa obuhvaćeni su produženim boravkom. Planiranje nastave u
oba obrazovna ciklusa je tematsko, kroz četiri tematska tjedna koji se ciklično ponavljaju.
Aktivnosti se ne prekidaju zvonom, a nastavnici se pripremaju za nastavu izradom scenarija
dana. Svi učenici obuhvaćeni su korektivno - rehabilitacijskim tretmanom koji se sastoji od
logopedskih i vježbi reedukacije psihomotorike, kao i korektivno - preventivnih vježbi i igara
motoričke stimulacije i senzorne integracije. Realiziraju se i brojne vannastavne aktivnosti, koje
obiluju sadržajima socijalnog uključivanja učenika u društvenu zajednicu. Učenici škole imaju
osiguranu ishranu u školi i organiziran prijevoz školskim autobusima. Škola je pionir u
realizaciji Programa dodatne stručne podrške redovnom obrazovnom sustavu, kojim je sada
obuhvaćeno 10 škola za učenike tipičnog razvoja. O.Š.“Boško Buha“ je u fazi transformacije u
model „resursnog obrazovnog centra“ i svrstava se u nesumnjive primjere dobre prakse.
Ključne riječi: inkluzivni model, cjelodnevna nastava, tematsko planiranje, podrška
Key words: inclusive model, all-day classes, thematic planning, support
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 37
KROZ PROJEKTE I RADIONICE DO SOCIJALNOG UKLJUČIVANJA
KAO ČIMBENIKA USPJEŠNOG OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA
UČENIKA COO GOLJAK
PROJECTS AND WORKSHOPS AS MEANS OF PROMOTING SOCIAL INCLUSION,
A KEY FACTOR IN SUCCESSFUL
PRIMARY EDUCATION OF STUDENTS AT COO GOLJAK
Vesna Kovačević Parmak1, Ivana Petanjek
1, Melita Tatar
1
1Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Goljak 2, Zagreb, Republika Hrvatska
ivana.petanjek@skole.hr
Djelatnost Centra za odgoj i obrazovanje Goljak je predškolski i osnovnoškolski odgoj i
obrazovanje učenika s oštećenjem organa i organskih sustava kroz redovite programe uz
prilagodbu sadržaja i individualizirani pristup, posebne nastavne programe za učenike s lakšim
intelektualnim teškoćama i posebne programe za učenike s umjerenim i težim intelektualnim
teškoćama. Individualizirani pristup u radu naših djelatnika znači osobno promišljanje u
planiranju nastavnih metoda, oblika rada i nastavnih sredstava za svakog učenika kako bi mu
omogućili uspješno praćenje nastavnog procesa i poticali njegov napredak. Kroz kulturnu i javnu
djelatnost Centra promoviraju se postignuća učenika čime se potiče njihovo kvalitetno korištenje
slobodnog vremena i aktivno uključivanje u širu društvenu sredinu. Tijekom školske godine
2014./2015. realizirano je 60 programa izvanučionične nastave te niz programa koji se
implementiraju u sadržaje nastavnih predmeta, satove razrednika i programe produženog
stručnog postupka. Učenici odlaze na kino projekcije i kazališne predstave, posjete kulturnim
znamenitostima, sudjeluju na Smotri učeničkih zadruga, Festivalu mogućnosti, INKAZ-u,
LIDRANO-u, sportskim natjecanjima, zajedničkim aktivnostima s učenicima iz redovitih
osnovnih škola, posjetama pisaca i kazališnih družina, obilježavanju prigodnih tema vezano uz
blagdane i dr. Zahvaljujući stručnosti i kreativnosti naših djelatnika, ovi programi potiču osobnu
afirmaciju, bolje povezivanje s vršnjacima te stvaranje pozitivnih stavova okoline prema
učenicima s motoričkim teškoćama. Uključivanje svih djelatnika Centra i roditelja učenika kao
aktivnih sudionika programa predstavlja kontinuiran i dinamičan proces aktivnog uključivanja
učenika s motoričkim teškoćama u život lokalne zajednice.
Ključne riječi: učenici s motoričkim teškoćama, individualizirani pristup, socijalno uključivanje, promoviranje postignuća učenika
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 38
Key words: students with motor disabilities, individualized instruction, social inclusion, students
promotion of achievements
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 39
DIJETE SA SPINALNOM MIŠIĆNOM ATROFIJOM NA PUTU OD RAZVOJNOG
VRTIĆA DO REDOVNE OSNOVNE ŠKOLE – PRIMJER DOBRE PRAKSE
CHILD WITH SPINAL MUSCULAR ATROPHY ON THE WAY FROM
DEVELOPMENTAL KINDERGARDEN TO MAJORITY PRIMARY SCHOOL -
EXAMPLE OF GOOD PRACTICE
Tadeja Belšak1
1CIRIUS Kamnik, Novi trg 43a, Kamnik, Slovenija
Djeca sa spinalnom mišićnom atrofijom imaju dijagnozu čija je prevalencija 1/6000, pri čemu je
riječ o živčano-mišićnom oboljenju za kojeg je karakteristično postupno propadanje mišićnih
vlakana koje u najvećoj mjeri pogađa mišiće koji sudjeluju pri puzanju, hodu, položaju glave i
vrata te gutanju. Zbog zdravstvenih posebnosti praćeni su od strane mnogih specijalista
(pulmologa, kardiologa …). Mnoga od te djece su natprosječno bistra, vrlo društvena i
obrazovana. Takav je i Luka, dječak koji pohađa prvi razred redovne osnovne škole. Unatoč
nepredvidljivom razvoju bolesti i psiho-fizičkom razvoju u predškolskom uzrastu, dječak je
napredovao na svim područjima razvoja te uspio na invalidskim kolicima preći put od
prilagođenog programa za predškolsku djecu (razvojni vrtić), preko programa za predškolsku
djecu sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći do odgojno-obrazovnog
programa sa prilagođenim izvođenjem i dodatnom stručnom pomoći u redovnoj osnovnoj školi.
Rad sa djetetom je bio zasnovan na individualnom pristupu, interdisciplinarnosti, kontinuiranoj
potpori i stručnoj pomoći te na omogućavanju primjerenih uvjeta za optimalni razvoj djeteta. U
radu će biti prikazan primjer dobre prakse koji govori o tome kako je dijete sa spinalnom
mišićnom atrofijom (uz prilagođavanje vremena, organizacije života, rada u vrtiću, prilagodbu
prostora, fizičku pomoć pratiteljice, prilagođeno izvođenje različitih područja aktivnosti,
sudjelovanje sa roditeljima, izvođenje dodatne stručne pomoći od strane specijalnog pedagoga i
uspješni timski rad), postalo pripravno za ulazak u redovni program osnovne škole.
Ključne riječi: inkluzija, dijete sa spinalnom mišićnom atrofijom, prilagođeni programi
Key words: inclusion, child with spinal muscular atrophy, adapted educational programes
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 40
OBLICI SURADNJE U OBRAZOVANJU DJECE S TEŠKOĆAMA
NA LOKALNOJ RAZINI
FORMS OF COOPERIATION IN EDUCATION OF CHILDREN WITH SPECIAL NEEDS
ON A LOCAL LEVEL
Suzana Babić1, Marija Kirinić
1
1Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, Zagrebačka 90, Velika Gorica, Republika Hrvatska
suzana.babic1@gmail.com
Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica ustanova je socijalne skrbi. Osnovna djelatnost
nam je odgoj, obrazovanje i psihosocijalna rehabilitacija djece i mladih s teškoćama kroz
različite oblike boravka a tek po potrebi i smještaja.
Transformacijom Centra u pružatelja usluga u zajednici želimo pokazati kako izvaninstitucijske
usluge i međuresorna suradnja i podrška mogu postati alternativa smještaju. Na postavljeni
izazov inkluzije odgovaramo novim programima.
Unutar tih okvira razvili smo dvije značajne socijalne usluge koje kontinuiranim provođenjem
prerastaju u programe koji traže povećanje kapaciteta i dodatne stručne potencijale.
Usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija) je
izvaninstitucijska usluga profesionalne podrške stručnjacima u redovnim osnovnim školama.
Trajanje i učestalost pružanja usluge zakonski je regulirana. Ostvarili smo sve potrebne
preduvjete i kontinuirano radimo na tri škole – OŠ Pokupsko, OŠ Kravarsko te OŠ Velika
Mlaka. Iskazane potrebe, realne mogućnosti, administrativna ograničenja i osobni otpor
stručnjaka samo su neke od prepreka u radu člana MST-a. Usprkos tome postignuća su značajna
i iskazana potrebom za povećanjem suradnje. Osnova rada je uvažavanje suradnika i timski
pristup.
Psihosocijalna podrška je socijalna usluga rehabilitacije poticanjem kognitivnih, funkcionalnih,
komunikacijskih i socijalnih vještina korisnika. Najbrojniji korisnici su učenici s rješenjem o
primjerenom obliku školovanja i djeca s odgodom školovanja.
Prednost ovakve suradnje je stručni potencijal Centra usmjeren i na potrebe korisnika u lokalnoj
zajednici.
Ograničenja – spora prilagodljivost sustava, financije, pružanje usluga na terenu, veliki broj
zahtjeva te rad škola u dvije smjene.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 41
Umjesto zaključka slijedi promišljanje kako usluge Centra učiniti još dostupnijima, kako
unaprijediti osobne mogućnosti, odgovoriti na zahtjeve u što kraćem vremenu i planirati rad u
skladu sa standardima kvalitete.
Ključni pojmovi: inkluzija, pružatelj usluga u zajednici, socijalne usluge, Centar za odgoj i
obrazovanje
Key words: inclusion, a provider of services in the community, social services, The Centre for
Education
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 42
MOBILNI SPECIJALNO-REHABILITACIJSKI PEDAGOG U SREDIŠTU
MULTIDISCIPLINARNOG PRISTUPA DJECI SA MOTORIČKIM OŠTEĆENJIMA
U REDOVNIM OBRAZOVNIM PROGRAMIMA U SLOVENIJI
MOBILE SPECIAL REHABILITATION EDUCATOR IN THE CENTRE OF
MULTIDISCIPLINARY APPROACH TO PHISICALLY DISABLED CHILDREN IN
REGULAR EDUCATIONAL PROGRAMMES IN SLOVENIA
Nina Pantić Ćehajić1.
1CIRIUS Kamnik, Novi trg 43a, Kamnik, Slovenija
nina.pantic-cehajic@guest.arnes.si
Sa djecom sa motoričkim poremećajima u redovnom programu odgoja i obrazovanja većinom se
bave službe koje djeluju u okviru Osnovnih škola sa prilagođenim programom te zavodske
mobilne službe. U radu će biti opisan multidisciplinarni pristup djeci sa motoričkim
poremećajima u okviru zavodske mobilne službe kao i pristup djetetu od trenutka kada odluka o
usmjerenju djeteta u određeni odgojno-obrazovni program postane valjana. Prikazani će biti
načini uključivanja zavodskih mobilnih specijalno-rehabilitacijskih pedagoga u rad sa djecom sa
motoričkim poremećajima kao i druge mogućnosti, specifičnosti i prednosti takvoga pristupa u
redovnim programima odgoja i obrazovanja. Detaljno će biti opisani zadaci zavodskog
specijalno-rehabilitacijskog pedagoga te drugih članova zavodske mobilne službe koji značajno
doprinose uspješnom multidisciplinarnom pristupu djetetu sa motoričkim poremećajima u
redovnom programu odgoja i obrazovanja. Spomenuti će biti i problemi koji se pojavljuju u
slučajevima kada izuzetno veliki broj stručnjaka različitih profila koji rade sa djetetom sa
motoričkim poremećajima – zbog međusobnog nepovezivanja ili neuspješnog povezivanja – kod
roditelja, učitelja i same djece izazivaju osjećanja nekompetentnosti, nesigurnosti i nepovjerenja.
Multidisciplinarni pristup radu sa djecom sa motoričkim poremećajima koja su uključena u
redovne programe odgoja i obrazovanja, zahtjeva uključivanje što većeg broja stručnjaka
različitih profila, te njihovo međusobno povezivanje i usklađeno sudjelovanje. Samo takav
pristup djetetu sa motoričkim poremećajima može olakšati uključivanje u redovni program
odgoja i obrazovanja te mu omogućiti da iz redovnog programa sa sobom u život ponese što
više.
Ključne riječi: dijete sa motoričkim poremećajima, mobilna služba, timski rad, mobilni
specijalni i rehabilitacijski pedagog, multidiscipinarni pristup
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 43
Key words: physically disabled children, mobile service, teamwork, mobile special rehabilitation
educator, multidisciplinary approach
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 44
POSEBNOSTI OBRAZOVANJA DJECE SA MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA U
OSNOVNIM ŠKOLAMA U SLOVENIJI
EDUCATION SPECIFICS OF THE PHYSICALLY DISABLED CHILDREN
IN PRIMARY SCHOOLS IN SLOVENIA
Tadeja Belšak1
1CIRIUS Kamnik, Novi trg 43a, Kamnik, Slovenija
Položaj djece sa motoričkim poremećajima u Sloveniji posebno je definiran u Ustavu Republike
Slovenije, koji u članku 52. navodi da djeca s motoričkim poremećajima imaju pravo na
obrazovanje i osposobljavanje za aktivan život u društvu. Stupanj tjelesnog oštećenja i srodnih
obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih prava djece sa motoričkim poremećajima u Sloveniji
opredijeljen je mnogim zakonima i pravilima. Na temelju odluke o usmjeravanju, djeca sa
posebnim potrebama uključena su u važeće javne obrazovne programe osnovnih škola,
uzimajući u obzir njihove potrebe na tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom, socijalnom
području te posebne zdravstvene potrebe. Na osnovu zakona djeca sa motoričkim poremećajima
mogu biti usmjerena u prilagođene programe obrazovanja sa ekvivalentnim standardom znanja
ili u obrazovne programe sa prilagođenom izvedbom programa i dodatnom stručnom pomoći. U
tim programima moguće je prilagoditi nastavni plan, organizaciju, način provjere i ocjenjivanja
znanja, napredak i raspored nastave. U skladu s odlukom o usmjeravanju također im je moguće
dodijeliti dodatnu stručnu pomoć i, ako je potrebno, privremenog ili stalnog pratitelja za fizičku
pomoć. Stručni tim izrađuje individualizirani program za dijete sa motoričkim poremećajima
koji se dopunjuje u skladu sa njegovim razvojem. Učitelji djeteta sa motoričkim poremećajima
moraju biti stručno osposobljene, fleksibilne osobe sa tendencijom ka timskom radu, kako bi
mogli značajno pridonijeti odgojno-obrazovnoj i socijalnoj integraciji djeteta.
Ključne riječi: odgojno-obrazovna inkluzija, djeca sa motoričkim poremećajima, prilagođeni
osnovnoškolski programi
Key words: educational inclusion, physical disabled children, adapted elementary school
programs
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 45
INTEGRATIVNA SUPERVIZIJA I IZAZOVI INKLUZIVNOG ODGOJA I
OBRAZOVANJA
INTEGRATIVE SUPERVISION AND CHALLENGES OF INCLUSIVE EDUCATION
Tamara Herceg Babić1
1Osnovna škola Franje Horvata Kiša, Lobor, Republika Hrvatska
tami.herceg@gmail.com
Razvojem društva dolazi i do promjena u odnosu prema osobama s teškoćama. Jedan od
značajnih civilizacijskih pomaka jest usmjerenost prema boljem i kvalitetnijem uključivanju
osoba s posebnim potrebama u sve vidove društva. Iako na našim prostorima prisutna više od
dvadesetak godina, kroz zakonsku regulativu i u praksi, integracija djece s posebnim potrebama
za stručnjake, nastavnike i učitelje još uvijek nosi niz izazova. Nesnalaženje sa samom
terminologijom, frustracije koje se javljaju u direktnom radu, teškoće shvaćanja procesa
inkluzije, propitivanje vlastite uloge, samo su neke od teškoća s kojima se sudionici ovog
procesa i danas nose. Stručnjacima je stoga potrebno omogućiti da razvijaju svoje kompetencije,
tako da mogu što kvalitetnije odgovoriti na očekivanja učenika, roditelja i društvene zajednice.
U ovom radu promišlja se o integrativnoj superviziji kao modelu stručne „pomoći pomagačima“,
s ciljem boljeg i lakšeg snalaženja s izazovima koje sa sobom često donosi proces integracije
djece/učenika s posebnim potrebama u sustav redovnog odgoja i obrazovanja. Supervizija pruža
mogućnost uvida u vlastite jake strane i ograničenja te omogućava stvaranje uvjeta za
poboljšanje profesionalne kompetentnosti. Sudionici supervizijskih susreta mogu prepoznati
kvalitetu svoga rada, izmjenjivati iskustva, iznositi svoja mišljenja, donositi odluke, razvijati
kreativnost i komunikacijske vještine te poticati suradničke odnose.
U izlaganju će biti prikazane teorijske spoznaje o superviziji, mogućnosti da se kroz
supervizijske susrete odgovori na izazove procesa inkluzije u sustavu odgoja i obrazovanja te
njezina uloga u procesu osobnog rasta i cjeloživotnog obrazovanja stručnjaka.
Ključne riječi: integrativna supervizija, izazovi inkluzije, uloga stručnjaka, cjeloživotno učenje
Key words: integrative supervision, challenges of inclusion, role of field expert, lifelong learning
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 46
ULOGA KOORDINATORA PRI UKLJUČIVANJU POMOĆNIKA U NASTAVI
KAO OBLIKA PODRŠKE INKLUZIVNOM OBRAZOVANJU UČENIKA S
TEŠKOĆAMA
THE COORDINATOR'S ROLE IN MANAGING TEACHING ASSISTENT AS A MODEL
OF SUPPROT TO INCLUSION OF STUDENT WITH SPECIAL EDUCATIONAL
NEEDS
Iva Livić Kozina1
1Osnovna Škola Ivana Cankara, Cankareva 10, Zagreb, Republika Hrvatska
ivalivickozina@gmail.com
Uključivanje pomoćnika u nastavi predstavlja jedan od ključnih oblika podrške inkluzivnom
obrazovanju učenika s teškoćama u redovnim školama. Čitav proces koji započinje utvrđivanjem
učenikove potrebe za takvim oblikom dodatne podrške i nastavlja se kroz brojne aktivnosti
kojima je cilj inkluzivno obrazovanje, ostvaruje stručni suradnik edukacijski rehabilitator u
sklopu svojih dužnosti koordinatora pomoćnika. Obzirom na svoje akademsko obrazovanje
najkompetentniji je stručnjak ostvarivati spomenute zadaće. Utvrđivanje učenikove potrebe za
pomoćnikom on realizira kontinuiranim praćenjem učenikovih odgojno-obrazovnih postignuća
tijekom nastave, odmora i produženo boravka, blisko surađujući s učenikovim učiteljima i
roditeljima. U tom je procesu neizostavan i njegov redoviti rehabilitacijski rad s učenikom s
teškoćama kojim on stječe uvid u učenikove sposobnosti, mogućnosti te posebne potrebe koje
treba zadovoljiti. Važan izvor informacija predstavlja učenikova medicinska dokumentacija, kao
i kvalitetna i kontinuirana suradnja sa stručnjacima vanjskih institucija pri kojima učenik
ostvaruje dodatne rehabilitacijske tretmane. Dužnosti koordinatora protežu se također na
prikupljanje potrebne dokumentacije, koja čini sastavni dio službenog zahtjeva za pomoćnikom
upućenog nadležnim institucijama, a zatim i na odabir najprimjerenijeg oblika zapošljavanja
pomoćnika. Istaknuti treba važnost kvalitetnog i objektivnog selektivnog postupka kojim
koordinator sebi osigurava odabrati najkompetentnijeg kandidata. No ono što koordinatorov
posao čini najizazovnijim odnosi se na pripremanje pomoćnika za vršenje njegovih dužnosti.
Veliki naglasak stoga treba dati izradi stručnog i detaljnog program rada pomoćnika. Program
treba biti temeljen na intenciji osnaživanja i osamostaljivanja učenika te sadržavati sve odrednice
pomoćnikove suradnje s učenikovim roditeljima, učiteljima, ostalim učenicima razrednog odjela
i koordinatorom. Ukoliko su s njime upoznati i svojim potpisom suglasni svi sudionici odgojno-
obrazovnog procesa tada on postaje službeni dokument škole koji ujedno osigurava jasnoću i
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 47
transparentnost aktivnosti i obveza pomoćnika, umanjuje osjećaj nesigurnosti i nekompetentnosti
koju pojedini pomoćnici osjećaju na početku svog rada, te podiže razinu profesionalnosti i
odgovornosti koju ovaj posao zahtijeva. Imajući u vidu kako posao koordinatora od svakog
edukacijskog rehabilitatora iziskuje veliku kreativnost, predanost, odgovornost i stručnost,
opisanim pristupom vršenja dužnosti koordinatora utire se put pozitivnoj praksi koja bi trebala
postati dobar model rada.
Ključne riječi: inkluzivno obrazovanje, dužnosti koordinatora, program rada pomoćnika
Key words: inclusive education, coordinator's responsibilities, assistant’s schedule
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 48
PROJEKT BOGATSTVO RAZLIČITOSTI: UČENJEM DO RAZVIJANJA
TOLERANCIJE U UČENIKA PREDMETNE NASTAVE
PROJECT THE RICHNESS OF DIVERSITIES: LEARNING TO DEVELOPING
TOLERANCE IN STUDENTS OF SUBJECT TEACHING
Anita Poslon1, Ljiljana Umićević
2, Ivana Sladić-Kljajić
2
1OŠ Granešina, Granešina 1, Zagreb, Republika Hrvatska 2Centar za autizam Zagreb, Dvorničićeva 6, Zagreb, Republika Hrvatska
ljilja.zagreb@live.com
U projekt „Bogatstvo različitosti (Što je tolerancija?)“ koji je dio projektne nastave školskoga
kurikuluma OŠ Granešina i Centra za autizam Zagreb bili su uključeni učenici svih sedmih
razreda OŠ Granešina te petnaest učenika osnovnoškolskoga programa djece i mladih s
poremećajem iz autističnoga spektra (PAS). Učenici sedmih razreda u studenome 2015. godine
sudjelovali su u edukativnoj radionici o autizmu koju su održali njihovi razrednici na satu
razrednika. Zatim su učenici redovne škole bili su u posjetu učenicima s autizmom. U prosincu
2015. učenici s autizmom bili su u uzvratnome posjetu učenicima redovne škole. Organizirano je
druženje u školskoj knjižnici gdje su učenici imali priliku razvijati prijateljstva i toleranciju jedni
prema drugima. U siječnju 2016. godine učenici 7. razreda OŠ Granešina ispunjavali su test
znanja o autizmu, kao i učenici svih osmih razreda koji nisu sudjelovali u edukativnoj radionici i
nisu bili u posjetu učenicima s autizmom. Testiranjem statističke značajnosti razlika između
aritmetičkih sredina dobivenih na testu znanja između učenika sedmih i osmih razlika dobiven je
značajno veći prosječni rezultat u učenika sedmih razreda koji su prošli edukaciju o osnovnim
značajkama autizma u odnosu na učenike osmih razreda koji nisu prošli takvu edukaciju. Takav
bi se rezultat mogao shvatiti kao doprinos razvoju tolerancije prema osobama s PAS-om jer se
tolerancija uči te razvija i usvajanjem znanja o određenim skupinama u društvu koje doprinose
njegovoj raznolikosti.
Ključne riječi: autizam, različitosti, tolerancija, test znanja o autizmu
Key words: autism, diversities, tolerance, a test of knowledge about autism
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 49
RAZLIKE IZMEĐU UČENIKA S TEŠKOĆAMA, CENTRA I SREDNJE ŠKOLE
NA PODRUČJU TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
DIFFERENCES BETWEEN PUPILS WITH DISABILITIES, CENTER AND
SECONDARY SCHOOL IN THE AREA OF PHYSICAL EDUCATION
Snježana Mergon1, Antonija Ščetarić-Hrg
2
1Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, Matije Gupca 36, Križevci, Republika Hrvatska 2Srednja škola „Ivan Seljanec“ Križevci, Trg Svetog Florijana 14b, Križevci, Republika Hrvatska
snjezana.mergon@skole.hr
Cilj ovog rada bio je istražiti da li učenici s teškoćama vole nastavu tjelesne i zdravstvene
kulture, sudjeluju li u radu školskih športskih društava (ŠŠD) i natjecanjima i treniraju li u
nekom sportskom klubu, te utvrditi da li postoje razlike između učenika koji pohađaju COOR i
učenika srednje škole „Ivan Seljanec“ Križevci, koji se školuju po posebnom programu.
Uzorak sudionika formiran je od 43 učenika Centra Križevci i srednje škole "Ivan Seljanec" a
uzorak varijabli je formiran od pitanja unutar postavljenog upitnika, koji je konstruiran samo za
ovo istraživanje.
Dobiveni rezultati pokazuju da postoje razlike između učenika COOR-a i srednje škole „Ivan
Seljanec“, jer iako učenici obje škole vole nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, učenici srednje
škole ne sudjeluju u radu i natjecanjima ŠŠD-a i ne uključuju se u rad sportskih klubova.
Rezultati iz ovog rada pokazuju koliko je tjelesna aktivnost važna u svakoj dobi, a posebno je od
velike važnosti učenicima s teškoćama.
Stoga. potrebno je više od dva sata tjedno bavljenja tjelesnom aktivnošću (TZK), uključivanje
učenika u rad ŠŠD-a, "ublažavanje“ procedure za odlazak na natjecanja i zadnja, ali možda i
najbitnija stvar da se nastavnici TZK-a više educiraju za rad s učenicima s teškoćama. Sve u cilju
stvaranja učinkovitog modela sportsko-rekreacijskih sadržaja za učenike s teškoćama u nastavi
TZK-a i provedbi njihovog slobodnog vremena. To bi pridonijelo poboljšanju kvalitete njihove
radne sposobnosti i učinkovitosti kao i održavanju psihofizičkog zdravlja i njihovih potreba.
Ključne riječi: učenici s teškoćama, tjelesna aktivnost, sport
Keywords: pupils with disabilities, physical activity, sport
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 50
USPOREDBA KVALITETE ŽIVLJENJA UČENIKA
S I BEZ INTELEKTUALNIH TEŠKOĆA
COMPARISON OF THE QUALITY OF LIFE OF STUDENTS
WITH AND WITHOUT INTELLECTUAL DISABILITIES
Adila Nišlić1
1Centar za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“, Drinska 12b, Osijek, Republika Hrvatska
adila_nislic@hotmail.com
Kvaliteta življenja osoba s intelektualnim teškoćama u Republici Hrvatskoj još uvijek nije u
cjelini na zadovoljavajućoj razini unatoč deklarativnom interesu društva. Na unapređenje same
kvalitete doprinijele su mnoge aktivnosti i projekti kroz koje su se materijalni uvjeti života osoba
s intelektualnim teškoćama i odnos društva prema njima mijenjao u pozitivnom smjeru. Kada
govorimo o „kvaliteti življenja“ još uvijek se misli u smjeru materijalno – financijskih
mogućnosti, ali su još mnogo važniji stavovi društva prema navedenoj populaciji. Svaka osoba
ima pravo na dostojanstven život, pa tako i osoba s teškoćama. Promjenom modela skrbi i
pokretom deinstitucionalizacije sve se više ističe važnost kvalitete življenja.
Cilj ovog istraživanja je bio ispitati kvalitetu življenja učenika s intelektualnim teškoćama, kao i
usporedba s kvalitetom življenja učenika bez teškoća. Također, cilj rada je bio utvrditi da li
postoji razlika u kvaliteti življenja učenika s intelektualnim teškoćama u odnosu na stupanj
intelektualne teškoće. Istraživanje je provedeno na dvije grupe ispitanika: prvu grupu su činili
učenici s intelektualnim teškoćama, a drugu učenici bez poteškoća. Uzorak prve grupe je
sačinjavalo 75 učenika iz Centra za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“ u Osijeku, dok je uzorak
druge grupe sačinjavalo 70 učenika iz tri redovne osnovne škole u Osijeku. Za potrebe ovog
istraživanja kreiran je mjerni instrument „Upitnik za ispitivanje kvalitete življenja učenika
školske dobi“. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenice da postoji razlika u kvaliteti življenja
između ispitivanih grupa ispitanika, ali je ta razlika vidljiva samo u nekim istraživanim
kategorijama.
Ključne riječi: kvaliteta življenja, učenici s intelektualnim teškoćama, unapređenje kvalitete
življenja
Key words: quality of life, students with intellectual disabilities, improvement of quality of life
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 51
OSNAŽIVANJE RODITELJA DJECE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA
– RAZVOJ EDUKACIJE „POZITIVNI PRISTUPI AUTIZMU“
EMPOWERING PARENTS OF CHILDREN WITH AUTISM SPECTRUM DISORDERS -
DEVELOPMENT OF "POSITIVE APPROACHES TO AUTISM" TRAINING
Ana Ružić1, Sanja Blažević
2, Jasmina Stošić
3, Jasmina Frey Škrinjar
3
1Centar za autizam Zagreb, Ljevakovićeva 30a, Zagreb, Republika Hrvatska 2Centar za autizam Zagreb, Dvorničićeva 6, Zagreb, Republika Hrvatska
3 Sveučilište u Zagrebu , Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
esipp.croatia@gmail.com
Edukacija roditelja i članova obitelji djece s poremećajem iz spektra autizma može smanjiti stres
roditelja, povećati kvalitetu života obitelji te poboljšati osobne, obrazovne i socijalne ishode za
osobe s poremećajem iz autističnog spektra i njenu obitelj. Međutim, u mnogim zemljama, kao i
u Hrvatskoj su takve edukacije rijetke, ne provode se dosljedno i nisu dostupne svim obiteljima.
U ovom radu će se prikazati trogodišnji ERASMUS+ projekt „Equity and Social Inclusion
through Positive Parenting“ (ESIPP) financiran od Europske komisije u okviru kojeg su se
okupili roditelji djece s PSA, stručnjaci i znanstvenici iz 5 zemalja Europske unije (Ujedinjeno
Kraljevstvo, Cipar, Makedonija, Belgija i Hrvatska) s ciljem da u okviru strateškog partnerstva
razviju i evaluiraju edukaciju za roditelje i članove obitelji djece s PSA. Partneri iz Hrvatske su
Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Centar za autizam Zagreb.
Suradnik na projektu je i Udruga za skrb o autističnim osobama Rijeka. Specifični ciljevi
projekta su:
Razviti znanstveno utemeljen model edukacije za roditelje djece s poremećajima iz
autističnog spektra koji može biti korišten u različitim zemljama Europske unije
Razviti temeljni kurikulum i materijale za edukaciju roditelja
Provesti edukaciju roditelja
Evaluirati učinkovitost materijala i utjecaj edukacije uz korištenje kvantitativne i
kvalitativne metodologije u prikupljanju i analizi podataka
Podijeliti kurikulum, alate i materijale s dionicima i kreirati preporuke za donositelje
odluka
Naglasak ove prezentacije je na prvom dijelu projekta u kojem je ispitana perspektiva roditelja,
razvijen kurikulum i materijali za prve radionice s roditeljima i edukaciju stručnjaka te
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 52
osmišljena metodologija evaluacije. Izazovi s kojima se susreću partneri u projektu također će
biti prikazani.
Ključne riječi: poremećaji iz spektra autizma, edukacija roditelja, obitelj djece s poremećajem iz
spektra autizma, ESIPP
Key words: parent education,autism spectrum disorders, training development
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 53
UPOTREBA NADOMJESNE I POTPOMOGNUTE KOMUNIKACIJE
U RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U POSEBNIM ODGOJNO-
OBRAZOVNIM USTANOVAMA U HRVATSKOJ
USE OF ALTERNATIVE AND AUGMENTATIVE COMMUNICATION FOR CHILDREN
WITH SPECIAL EDUCATIONAL NEEDS IN SPECIAL SCHOOLS
Emili Kuhar1, Mia Marčec
1
1Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Jurja Križanića 33, Varaždin, Republika Hrvastka
emilikuhar@net.hr
Zadnja tri desetljeća razvijalo se područje potpomognute i nadomjesne komunikacije za dobrobit
osoba bez razvijenog funkcionalnog govora. Tijekom tih trideset godina došlo je do značajnih
promjena u prihvaćanju i svjesnosti o prednostima koje pruža takva komunikacija. U današnje
vrijeme, potpomognuta i nadomjesna komunikacija ne koristi se samo za osobe bez razvijenog
funkcionalnog govora, nego su se i vrste poteškoća za koje se može koristiti značajno povećale.
Znanje osoba koje rade s djecom s teškoćama i njihovi stavovi prema upotrebi nadomjesne i
potpomognute komunikacije ključni su za njezinu učinkovitu upotrebu. Stoga je svrha ovog
istraživanja bila prikupiti informacije o razmišljanju osoba koje rade s djecom s teškoćama u
posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj o upotrebi potpomognute i nadomjesne
komunikacije i naglasiti koje prednosti takva komunikacija pruža u radu s populacijom djece s
teškoćama. Željelo se ispitati znanje stručnjaka koji rade s djecom s teškoćama o takvoj vrsti
komunikacije te rabe li ju u svom svakodnevnom radu.
Ključne riječi: djeca s teškoćama, potpomognuta i nadomjesna komunikacija, komunikacija,
posebne odgojno-obrazovne ustanove
Key words: children with disabilities, alternative and augmentative communication,
communication, special schools
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 54
„MI JEDEMO ODGOVORNO“
ISHODI UČENJA KROZ PROJEKTNU NASTAVU
WE EAT RESPONSIBLY
- EDUCATIONAL OUTCOMES THROUGH PROJECT TEACHING
Vesna Đurek1
1OŠ Nad lipom, Nad lipom 13/1, Zagreb, Republika Hrvatska
vesna.djurek@zg.t-com.hr
Sadržaji ekološkog odgoja i obrazovanja ne inzistiraju samo na zaštiti okoliša i njegovom
oblikovanju prema znanstvenim zakonima nego na spoznavanju čovjekove povezanosti s
prirodom, njegovom položaju u okolišu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti (Bubolz, 1985).
U radu će se prikazati iskustva i ishodi učenja učenika s lakšim intelektualnim teškoćama u
provedbi projekta „Mi jedemo odgovorno“ kroz prvu godinu rada. Cilj mu je promovirati
odgovorni pristup prehrani i obradu nastavnih i izvannastavnih sadržaja korištenjem
interaktivnih, suradničkih strategija učenja.
Radi se o projektu koji je financiran sredstvima Europske Unije u okviru DEAR (Development
Education and Awareness Raising). Osmislila ga je Udruga Lijepa Naša zajedno s 9 udruga iz 9
zemalja članica Zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš (Foundation for Environmenta
Education – FEE). Naša škola jedna je od međunarodnih Eko-škola iz RH, izabrana za
sudjelovanje u projektu.
Interaktivne i suradničke tehnike rada raspodijelile su odgovornost na sve članove projektne
skupine a iskustvo u planiranju, samoevaluaciji i evaluaciji procesa rada, učenja i odnosa prema
radu i prema drugima u grupi osnažili su ih i ojačali samopouzdanje i samostalnost u primjeni
stečenih znanja.
Ključne riječi:odgovorna prehrana, projekt, projektna nastava, ishodi učenja
Key words: responsible nutrition, project, project teaching, educational outcomes
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 55
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO- NOVA STRATEGIJA STRUKOVNOG
OBRAZOVANJA UČENIKA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
SOCIAL ENTREPRENEURSHIP - A NEW STRATEGY OF VOCATIONAL EDUCATION
STUDENTS WITH LEARNING DISABILITIES
Danijela Kasumović-Maružin1, Vanja Marković
1
1Škola za odgoj i obrazovanje-Pula, Rovinjska 6, Pula, Republika Hrvatska
danijela.kmaruzin@gmail.com
Jedna od glavnih zapreka u zapošljavanju osoba s invaliditetom ili prihvatom istih na stručnu
praksu tijekom školovanja su predrasude. Većina poslodavca povezuje invaliditet sa smanjenom
produktivnošću ili potpunom nemogućnošću za rad ili dugotrajnim izbivanjem s posla. Navedene
predrasude su toliko snažne da usprkos zakonskim rješenjima za poticanje zapošljavanja osoba s
invaliditetom na otvorenom tržištu rada iste još uvijek ne daju očekivani učinak te su poslodavci
za njih u pravilu nezainteresirani. Najčešći razlozi odbijanja učenika s teškoćama, kako na
stručnoj praksi tako i na otvorenom tržištu rada je manjak iskustva i predrasude o njihovim
sposobnostima. Osobe s intelektualnim teškoćama su u posebno nepovoljnom položaju. Čak
95% poslodavaca smatra da bi zapošljavanje pripadnika bilo koje druge skupine osoba s
invaliditetom bilo produktivnije od zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama. Rješenje
koje se nameće kao neophodno je omogućiti učenicima s teškoćama podizanje razina
profesionalnih kompetencija. Ono čemu smo težili bile su promjene! Željeli smo ukazati na to da
osobe s teškoćama mogu biti, odnosno JESU produktivni članovi našeg društva. Stvaranjem
učeničke zadruge, promicanjem društvenog poduzetništva i osnaživanjem profesionalnih
kompetencija naših učenika u okviru njihovih strukovnih kvalifikacija stvorili smo pozitivne
uvjete za olakšan pristup tržištu rada za naše učenike, djelovali na negativne stavove društva, te
polučili izuzetan uspjeh u našoj lokalnoj zajednici i šire.
Ključne riječi: zapošljivost, društveno poduzetništvo, tržište rada, zadruga
Keywords: employability, social entrepreneurship, labor market, cooperative
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 56
UČIMO I RASTIMO ZAJEDNO
LEARN AND GROW TOGETHER
Tamara Dubrović1
1Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, Senjskih uskoka 2, Rijeka, Republika Hrvatska
tamara.dubrovic@skole.hr
Dugi niz godina učenici s teškoćama sve se češće i u sve većem broju uključuju u redovne
razredne odjele. Sredina, ponekad nije spremna na takvu, relativno novu situaciju. Zbog toga se
rodila ideja zajedničkog učenja, druženja, odrastanja učenika s teškoćama u razvoju i učenika
bez teškoća te težnja povezivanja učenika različitih sposobnosti i mogućnosti i odgajanja učenika
spremnih na suživot u društvu različitosti. S ciljem senzibilizacije sredine i razrednog odjela, u
koji je bila uključena učenica s teškoćama, osmišljene su radionice o različitosti te
specifičnostima komuniciranja, učenja i ponašanja učenika s različitim teškoćama.
Iz tih radionica proizašao je razredni/školski projekt „Učimo i rastimo zajedno“ koji provodi
Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka u suradnji s OŠ Kostrena (redovna škola) od školske
godine 2014./2015. do danas. Kroz četiri susreta godišnje (svaki razred sa svojim učiteljicama 2
puta godišnje odlazi u posjet, druženje i učenje svojim novim prijateljima) i zajedničke
aktivnosti potiče se uspostavljanja socijalnih kontakata učenika s teškoćama u razvoju i učenika
bez teškoća te time veća socijalna uključenost učenika s teškoćama u razvoju u širu društvenu
sredinu. Time se potiče razvijanje svijesti o različitosti, senzibilizira sredinu te ukazuje na
mogućnosti suživota, rada, učenja i zajedničkog odrastanja.
Težnja je ovaj razredni/školski projekt proširiti na suradnju s drugim učiteljima istih škola kao i
drugim redovnim školama u gradu Rijeci i okolici koje su pokazale interes za ovakvim oblikom
suradnje.
Ključne riječi: senzibilizacija, prihvaćanje različitosti, uključivanje
Key words: sensibilisation, acceptance of diversity, inclusion
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 57
ULOGA GRUPA PODRŠKE ZA ASISTENTE U NASTAVI
THE ROLE OF SUPPORT GROUPS FOR SPECIAL EDUCATION TEACHERS
Josip Naglić1
1Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, Vukovarska 58, Rjeka, Republika Hrvatska
josipnaglic@gmail.com
Prednosti grupe podrške/potpore (support groups) su odavno prepoznate kao važan mehanizam u
očuvanju pojedinaca uključenih u te grupe. To mogu biti ovisnici, članovi njihove obitelji,
vršnjaci skloni nasilju ili roditelji djece s invaliditetom. No, za razliku od savjetodavnih ili
terapijskih grupa, u koje dolaze pojedinci koji dijele neki problem, grupe potpore se sastoje od
članova koji dijele misli i osjećaje kako bi pomogli jedni drugima.
Iako je takav oblik postojao prije nekoliko godina, on je u zadnje vrijeme zamijenjen
supervizijama, koje imaju drugačiju ulogu od redovitog, mjesečnog sastanka asistenata.
Kroz analizu dostupne literature, predstavit ću različite oblike grupa te navesti specifičnosti
grupa potpore, a u isto vrijeme, kao bivši asistent u radu s djecom različitih poteškoća u
inkluzivnom okruženju, pokušati pojasniti neke prednosti i nedostatke grupa potpore, poput
otvorenosti ili pak dominacije jednog od sudionika.
Unatoč tome, grupe potpore pokazale su se kao vrijedno sredstvo u nošenju asistenata s
izazovima na koje često nismo znali adekvatno odgovoriti. Stoga je ovaj rad ujedno i podrška
stvaranju takvih grupa u sličnim situacijama.
Ključne riječi: grupe podrške, asistenti u nastavi, inkluzija
Key words: support groups, special education teachers, inclusion
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 58
KAKO NAPISATI REDOVITI PROGRAM UZ PRILAGODBU SADRŽAJA I
INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP?
HOW TO WRITE A SPECIAL EDUCATIONS PROGRAM
Marija Pintarić1, Rozali Sanja Šlogar
1
1I. osnovna škola Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 2, Vrbovec, Republika Hrvatska
rozali.slogar@skole.hr
Kvalitetan odgoj i obrazovanje moguće je postići jedino uz kvalitetne odgojno-obrazovne
djelatnike, te je važno staviti naglasak na neprestano stručno usavršavanje. Svjesne činjenice da
učitelji često imaju volju i želju se usavršavati, ali nisu uvijek u mogućnosti, u I. osnovnoj školi
Vrbovec organizirale smo radionicu „Kako izraditi prilagođeni program“. U našoj školi učitelji
nerijetko imaju nedoumica oko izrade redovnog programa uz prilagodbu sadržaja i
individualizirane postupke. Stoga smo odlučile kroz radionicu razjasniti sve nejasnoće i poučiti
ih kako napisati kvalitetan prilagođeni program u skladu s potrebama djeteta i pravilima struke.
Radionica je uključivala dva uzastopna susreta, s grupom od 15 sudionika. Zbog velike
zainteresiranosti naših učitelja, radionica je održana u dvije grupe. Na prvom susretu radionice,
usmjerile smo se na inicijalnu procjenu učenika. Kod učenika s teškoćama učitelji se, nažalost,
najčešće usmjere na učenikove nemogućnosti i slabije strane. Nastojali smo učitelje poučiti
pisanju inicijalne procjene u kojima se moraju usmjeriti na učenikove jake strane i njegove
sposobnosti i mogućnosti, te potrebe i interese koje treba razvijati u svakodnevnom radu. U
drugom susretu usmjerili smo se na konkretnu izradu programa. Učitelji su dobili uvid u obrazac
koji smo osmislile za potrebe naše škole, te su na konkretnim primjerima, vježbali pisati ciljeve
učenja (pomoću Bloomove taksonomije) te osmisliti aktivnosti za učenike kroz koje će svladati
ciljeve. Učitelji su upoznati i s načinima vrednovanja i provjeravanja znanja kod učenika s
teškoćama. Također, prikazan im je velik broj prilagodba, obzirom na teškoće učenika.
Ključne riječi: stručno usavršavanje, učitelji, inicijalna procjena, prilagođeni program
Key words: professional development, teachers, initial assessment, special educations program.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 59
PRIMJERI DOBRE PRAKSE – ETWINNING PROJEKTI
EXAMPLES OF GOOD PRAXIS – ETWINNING PROJECTS
Ksenija Kezele1
1Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Jurja Križanića 33, Varaždin, Republika Hrvatska
ksenija.kezele@gmail.com
U svojem radu iznijet ću iskustva sudjelovanja u eTwinning projektima u koje smo se uključili
2015. i 2016. godine. Svjetskoj kampanji „Food Revolution Day“, koju je pokrenuo poznati
kuhar Jamie Oliver, priključili su se u svibnju 2015. godine i učenici 4. a razreda sudjelujući u
eTwinning projektu „Jedi zdravo, budi zdrav“. Cilj projekta bio je osvijestiti kod učenika važnost
odabira zdrave hrane i potaknuti razvoj zdravih prehrambenih navika kao jednog od osnovnih
preduvjeta za osiguravanje dobrog zdravlja i poboljšanje kvalitete života općenito. Učenici su
upoznali zdrave namirnice i važnost njihove svakodnevne uporabe te od njih i sami pripremili
jednostavan i zdrav voćni obrok. Desetog veljače 2016. godine učenici 5. a razreda uključili su
se u eTwinning projekt „100. dan škole“. Cilj ovoga projekta je okupiti učenike i učitelje
osnovnih škola u obilježavanju stotog dana nastave kao dana bez školskih udžbenika, dana igre i
različitih vođenih aktivnosti kroz koje su učenici 5. a razreda učili, razvijali temeljne
kompetencije te socijalne i građanske vještine. Realizacija očekivanih ishoda pokazala je
učinkovitost ovakvog načina rada, a motiviranost učenika potiče na sudjelovanje u novim,
budućim eTwinning projektima.
Ključne riječi: projekt, hrana, zdravlje, učenje
Key words: project, food, health, learning
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 60
DRUŠTVENE IGRE I SLIKOVNICE U CAP PROGRAMU
BOARD GAMES AND PICTURE BOOKS IN CAP PROGRAM
Marina Pavić1, Tamara Dubrović
1
1Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, Senjskih uskoka 2, Rijeka, Republika Hrvatska
tamara.dubrovic@skole.hr
CAP (Child Assault Prevention) program jedan je od najcjelovitijih programa prevencije
zlostavljanja koji osnažuje djecu u sprječavanju različitih vrsta napada i zlostavljanja te nastoji
integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih na sve
oblike zlostavljanja. Provodi se kroz predškolski, osnovni, teen i program za djecu s teškoćama u
razvoju.
Kroz 7 godina provođenja CAP programa za djecu s intelektualnim teškoćama u Centru za odgoj
i obrazovanje Rijeka, prošao je veliki broj učenika, njihovih roditelja i djelatnika Centra. S
ciljem obogaćivanja programa osmislili smo dodatne radionice, društvene igre i slikovnice uz
pomoć kojih se ponavljaju, uvježbavaju i automatiziraju preventivne strategije, a koje želimo i
prikazati kao dodatne CAP sadržaje.
Društvene igre: karte, memory i puzzle koristimo najčešće nakon radionica s ciljem ponavljanja
naučenih sadržaja. Moguće ih je koristiti i općenito u okviru svih preventivnih programa. Svojim
sadržajem i načinom na koji se mogu primjenjivati lake su za korištenje u radu s učenicima s
teškoćama, ali su u potpunosti primjenjive i za predškolski sustav te za učenike mlađih razreda u
OŠ. U potpunosti su u skladu sa sadržajima CAP programa pa ih je tako i najbolje primjenjivati.
Slikovnice obrađuju sadržaje vezano uz radionice. Ističe se problemska situacija i strategija koju
dijete uči i uvježbava uz lik koji se nalazi u slikovnici.
Svi materijali osmišljeni su i izrađeni u Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka, a u njihovoj izradi
uz učitelje sudjeluju i sami učenici.
Ključne riječi: prevencija zlostavljanja, društvene igre, slikovnice, CAP program
Key words: prevention of abuse, board games, picture books, CAP program
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 61
ŠETNJA KROZ ANTIKU
WALK THROUGH ANTIQUE PERIOD
Jelena Babić1, Jelena Vekić Bašić
2
1OŠ Voštarnica-Zadar, Ivana Meštrovića 3, Zadar, Republika Hrvatska 2Arheološki muzej Zadar, Trg opatice Čike 1, Zadar, Republika Hrvatska
joubabic@yahoo.com
Inkluzija predstavlja pravo na aktivan i ravnopravan život u zajednici. Osobama s teškoćama u
razvoju treba olakšati aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice. S obzirom na probleme s
kojima se susreću osobe s intelektualnim teškoćama, na nama je dio odgovornosti pronalaženja
kreativnih načina kako zainteresirati, kako lokalnu zajednicu tako i učenike s intelektualnim
teškoćama, na što veću uključenost, međusobnu suradnju i kvalitetniji suživot u zajednici.
Sudionicima skupa projekt "Šetnja kroz antiku" će biti predstavljen u smislu primjera dobre
prakse u kojem su sudjelovali učenici odgojno-obrazovne skupine učenika s umjerenom
intelektualnom teškoćom 14-17 god. Projekt je osmišljen u suradnji s pedagoginjom
Arheološkog muzeja Zadar, Jelenom Vekić Bašić.
Cilj projekta je uključivanje učenika s intelektualnim i ostalim teškoćama u aktivnosti zajednice
te senzibilizacija lokalne zajednice, kao i upoznavanje učenika s običajima, zanatima, nošnjama,
jelima, glazbom zadarskog područja iz vremena antike i uspoređivanje s današnjim običajima te
poticanje učenika da na kreativan i interesantan način usvoje predviđene sadržaje.
Namjena projekta je poticanje učenika da promatranjem, uspoređivanjem, zaključivanjem i
praktičnim provjeravanjem uoče uzročno-posljedične veze te steknu elementarna znanja o
vrijednostima povijesno-kulturnog naslijeđa. Također, potiče intenziviranje razvoja motoričkih
vještina i perceptivnih modaliteta, kao i razvijanje komunikacijskih i suradničkih odnosa među
učenicima. Projekt ima jako dobar utjecaj na učenike u smislu razvijanja djelatnih navika i to
kroz rad s glinom. Tijekom projekta su povezani obrazovni sadržaji svih odgojno-obrazovnih
područja kroz upoznavanje običaja i prošlosti zadarskog podneblja čime se potiče razvijanje
svijesti o pripadnosti.
Ključne riječi: inkluzija, lokalna zajednica, učenici s intelektualnim teškoćama, razvoj
kreativnosti.
Key words: inclusion, local community, students with special needs, creativity development.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 62
INKLUZIJA U MALOM KONCENTRIČNOM KRUGU
INCLUSION IN A SMALL CONCENTRIC CIRCLE
Jasna Romich Jurički1, Jasna Guliš
1
1OŠ Grigora Viteza, Kruge 46, Zagreb, Republika Hrvatska
jasnaromich@net.hr
Temeljna načela Nacionalnog okvirnog kurikuluma, koji pridonosi planiranju i organiziranju
rada škole, ugrađena su u kurikulume svih škola. U njega su uključene odgojno obrazovne
vrijednosti, ciljevi, kompetencije, smjernice i odrednice za razvoj i rad odgojno obrazovnog
sustava. Iz Nacionalnog obrazovnog kurikuluma proizašla je i osnovna vizija škole; škole u kojoj
se svakom djetetu omogućava učenje, stvaranje i postizanje uspjeha; škole u čiji su život aktivno
uključeni svi učenici bez obzira na dob, spol, kulturološku i jezičnu pripadnost, socio-
ekonomski status i obiteljsko ili drugo naslijeđe. Time se formira kvalitetno obrazovanje,
poznato kao inkluzivno obrazovanje, usmjereno na razvoj individualnih potencijala i kvaliteta
koje svako dijete donosi sa sobom u sustav obrazovanja. Izvan nastavne aktivnosti pružaju
mogućnost učestvovanja u svakodnevnom životu škole i lokalne zajednice. Koreliranjem sa
nastavnim i odgojnim sadržajima, kao i sa ostalim područjima odgoja i obrazovanja utječu na
osobni rast i razvoj svakog učenika. Ovim se radom želi prikazati primjer ostvarivanja inkluzije
kroz rad dramske skupine OŠ Grigora Viteza. Scenska igra, kroz zajednički rad, omogućava
otkrivanje obilježja i znanja učenika, vježbanje socijalnih vještina i zadovoljavanje individualnih
potreba pojedinca. Učenici se stavljaju u nove situacije kreativnog prilagođavanja koji uključuje
brojne oblike komunikacije unutar i izvan grupe. Članovi grupe povezani su jednim zajedničkim
ciljem, stvaranjem i realiziranjem scenske igre. Gluma i lutka pomažu boljoj komunikaciji,
spoznajnom i emocionalnom obogaćivanju, kao i humanijem i manje stresnom uključivanju u
socijalizacijski proces.
Ključne riječi: inkluzija, korelacija, scenska igra, lutka
Key words: inclusion, correlation, scenic game, doll
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 63
OBRAZOVNA I SOCIJALNA INKLUZIJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA
IZ PERSPEKTIVE UČITELJA
EDUCATIONAL AND SOCIAL INCLUSION OF STUDENTS WITH DISABILITIES -
TEACHER PERSPECTIVE
Jelena Kranjčec Mlinarić1, Anamarija Žic Ralić
2, Natalija Lisak
2
1Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Jurja Križanića 33, Varaždin, Republika Hrvatska 2 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
jelena.kranjcec@gmail.com
Cilj ovog istraživanja je dobiti uvid u oblike i kvalitetu podrške koju učitelji dobivaju i koju daju
učenicima u ostvarivanju procesa obrazovne i socijalne inkluzije. U skladu s ciljem istraživanja
postavljena su istraživačka pitanja: Koje oblike podrške učitelji dobivaju i kakvu suradnju
ostvaruju u provođenju inkluzije? Koje prilagodbe za učenike s teškoćama učitelji primjenjuju i
kako vrednuju njihovo postignuće? Na koji način učitelji doprinose socijalnoj inkluziji učenika s
teškoćama? Sudionici istraživanja su učitelji razredne i predmetne nastave s područja
Varaždinske županije (N=39). Metoda prikupljanja podataka je polustrukturirani intervju.
Intervjui su bilježeni audio zapisom, transkribirani te je provedena kvalitativna analiza podataka
koristeći tematsku analizu okvira (Braun, Clark, 2006, Ajduković, 2002). Nalazi istraživana
ukazuju na: različite izvore podrške učiteljima, ulogu stručnog suradnika škole u pružanju
podrške; prilagodbe u načinu poučavanja i izazove; prilagodbe u provjeri znanja i prilagodbe
prostora učionice; iskustva vrednovanja obrazovnih postignuća; aktivnostima učitelja za
poticanje socijalne integracije; vršnjačkim odnosima te odnosima učitelja prema učeniku.
Interpretacijom nalaza istraživanja proizlazi niz smjernica i preporuka za podršku učiteljima u
kvalitetnijem pristupu i radu s učenicima s teškoćama.
Ključne riječi: obrazovna integracija, učitelji, učenici s teškoćama, kvaliteta podrške
Key words: integration process, teachers, children with disabilities, quality support
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 64
ZNAČAJ INKLUZIVNOG OKRUŽENJA U RADU S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA
U REDOVNOJ OSNOVNOJ ŠKOLI
THE IMPORTANCE OF AN INCLUSIVE ENVIRONMENT IN WORKING WITH
STUDENTS WITH DISABILITIES IN REGULAR ELEMENTARY SCHOOL
Nevenka Mravlinčić1
1Osnovna škola kralja Tomislava, Nova cesta 92, Zagreb, Republika Hrvatska
nenica.mrav@gmail.com
Pokret integracije prethodio je pokretu inkluzije. Inkluzija obuhvaća uključivanje, sadržavanje,
obuhvaćanje, podrazumijevanje i biti zajedno s drugima u svojoj najbližoj okolini. Primjenom
inkluzivnog koncepta u obrazovanju znatno se mijenja položaj osoba s teškoćama u razvoju.
Osim što su uključeni u odgojno-obrazovni sustav, postaju i aktivni dio procesa učenja i
stjecanja potrebnih kompetencija za život i rad.
Osnovna karakteristika svakog čovjeka je imati prijatelja i biti prijatelj. Prijateljstvo ima važnu
ulogu za zdrav razvoj učenika, kako s učenicima s teškoćama tako i bez teškoća. U obrazovnoj
inkluziji naglasak je stavljen na interakciju učenika s teškoćama i bez poteškoća u okviru
redovitog školovanja. Inkluzivno obrazovanje usmjereno je na poticanje razvoja svijesti kod
učenika i cijelog školskog osoblja o važnosti inkluzije u cilju prihvaćanja različitosti kao poticaja
u učenju, a ne prepreke.
Odgojem i obrazovanjem učenici s teškoćama u razvoju osposobljavaju se za što samostalniji
život i rad, a to doprinosi i njihovom društvenom prihvaćanju i razbijanju predrasuda. Tako se ti
učenici izjednačuju i udružuju sa ostalim učenicima, odgajaju se i obrazuju sa ostalim učenicima,
odnosno integriraju se u širu društvenu sredinu.
Sudionicima procesa obrazovne integracije, odnosno učiteljima i učenicima potrebna je
adaptacija na novonastalu situaciju, realizaciju novih ciljeva, uspješnu suradnju u razrednom
okruženju koju obilježavaju različitosti, a istodobno održavaju kvalitetu procesa učenja i
poučavanja.
Inkluzivno obrazovanje odnosi se na praksu uključivanja svih učenika bez obzira na talent,
poteškoću, socio-ekonomski status ili podrijetlo u redovite škole i razrede gdje je moguće
odgovoriti na sve njihove individualne potrebe.
Ključne riječi:inkluzija, učenici s teškoćama, vršnjaci
Key words : inclusion, students with disabilities, peers
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 65
CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA, MEĐUPREDMETNA TEMA
ZDRAVLJE U RADU S DJECOM S TUR/IT
THE COMPLETE CURRICULUM REFORM , CROSS-CURRICULAR THEME HEALTH
IN WORKING WITH CHILDREN WITH TUR / IT
Nataša Tomljanović1
1Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, Senjskih uskoka 2, Rijeka, Republika Hrvatska
natasa.tomljanovic@skole.hr
Cjelovitom kurikularnom reformom učenici se stavljaju u središte odgojno-obrazovnog procesa
pa tako i učenici s TUR/IT što podrazumijeva uključenost, usmjerenje na zadovoljenje
individualnih potreba djeteta, osiguravanje odgojno-obrazovne potpore, pravovremenost
djelovanja i timski pristup.
Međupredmetne teme predstavljaju novinu koju donosi kurikularna reforma. Sadržaji i ciljevi
poučavanja implementirani su u kurikulume raznih predmeta, integriraju se u pojedine teme i
nastavne jedinice ili se izvode kroz provođenje integrativnih i projektnih dana. Do izražaja dolazi
kreativnost učitelja koji pronalaze načine provedbe određenih tema i sadržaja kao i pronalaženje
adekvatnih izvora, okruženja, nastavnih pomagala i ljudskih potencijala.
U tom smislu, djeca s teškoćama u razvoju predstavljaju potencijal koji ima svoje mjesto u
provođenju raznih aktivnosti u nastavnom procesu.
Svako dijete ima pravo na zdravlje i na korištenje raznih institucija ili resursa koji će doprinositi
njegovom zdravstvenom statusu. Također, ima pravo na stjecanje znanja i vještina u
aktivnostima svakodnevnog života kojima će štititi svoje zdravlje. Važno je održati tjelesno
zdravlje i dijete s TUR mora naučiti kako, kao i kako pružiti neophodnu pomoć i samopomoć u
situacijama koje to iziskuju te zaštiti vlastiti ili tuđi život. Rad na mentalnom i socijalnom
zdravlju predstavlja poseban izazov i neophodnost u radu s djecom s TUR/IT. Upravo mentalno i
socijalno zdravlje predstavljaju rizično područje koje se ozbiljno može narušiti u neadekvatnoj
sprezi s okolinom.
Krajnji cilj je povećanje razine adaptivnog ponašanja, prevencija bolesti, poremećaja u
ponašanju, rizičnih ponašanja, ovisnosti te postizanje zadovoljstva osobnim životom i
prihvaćenosti u društvu.
Stoga djecu s TUR/IT treba uključiti, osmisliti njihovu aktivnost i dopustiti im da se izraze, a za
to postoje lijepe i brojne mogućnosti.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 66
Ključne riječi: međupredmetna tema Zdravlje, zdravlje, mentalno i socijalno zdravlje djece s
TUR/IT, adaptivno ponašanje, prevencija
Key words: cross-curricular theme Health, health, mental and social health of children with
difficulties in the development of children/intellectual disability, adaptive behavior, prevention
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 67
„SAM“ S PRIJATELJIMA
„ALONE“ WITH FRIENDS
Sanja Barić1, Ivanka Pejić
1, Vojko Rožmanić
1
1Centar za autizam – Zagreb, Ustrojbena jedinica Rijeka, Stane Vončina 1, Rijeka, Republika Hrvatska
sanja.baric@yahoo.com
Smisao života svakog čovjeka je suživot s drugim ljudima i pronalaženja zadovoljstva i sreće u
takvom odnosu. Osnovne karakteristike osoba s poremećajem iz autističnog spektra (PAS-om)
su, osim poteškoća u komunikaciji i neobičnih i stereotipnih obrazaca ponašanja, poteškoće u
uspostavljanju socijalnog kontakta, odnosno pronalaženja prijatelja i prihvaćanje od društva
vršnjaka.
Misao vodilja našeg edukacijsko - rehabilitacijskog rada od koje polazimo i do koje želimo doći
je sretno dijete/učenik koji pronalazi mjesto u svojoj lokalnoj sredini gdje je prihvaćen od
okoline.
Nakon uočavanja poremećaja iz autističnog spektra u ranoj djetetovoj dobi, uključivanja u
program rane intervencije (RI), uz efektivne strategije u poticanju optimalnih uvjeta za rast i
napredak djeteta moguće je doseći vještine i sposobnosti sukladne vršnjačkima.
Program RI za djecu s PAS-om se provodi od 2008.g. Danas je većina korisnika uključena u
redovni školski program sa ili bez asistenta. Za manji broj korisnika pokazalo se kako je
kvalitetnije rješenje uključivanje u Centar za autizam i rad u malim grupama uz stručnu podršku
stručnjaka i verificiranih programa koji se provode.
Tko je od njih sretniji, zadovoljniji, jesu li inkluzivni uvjeti zaista preduvjet sretne osobe? Ne
nužno! Djetetu/učeniku s PAS-om koje ne dosegne određeni razvojni nivo možemo osigurati
kvalitetne edukacijske i rehabilitacijske programe u ustanovama s posebnim programima gdje
može razvijati svoje sposobnosti, stjecati prijatelje i doseći puni potencijal na njemu primjeren
način.
Ovim radom smo htjeli napraviti usporedbu i prikazati prednosti uključivanja djece/učenika u
redovne odnosno posebne programe odgoja i obrazovanja.
Dodatak: Tijekom predavanja bi prikazali nekoliko video zapisa koji se rijetko ili gotovo nikada
nisu mogli vidjeti u Hrvatskoj: 6 – mjesečnu bebu kojoj je s tri godine dijagnosticiran PAS smo
usporedili sa 6 – mjesečnom bebom redovnog razvoja. Sljedeći video zapisi prikazuju: tog istog
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 68
dječaka s tri godine – prije uključivanja u program RI, edukacijsko – rehabilitacijski rad s njim i
roditeljima u programu RI, te dječaka danas. Na sljedećem video zapisu je sedmogodišnji dječak
uključen u redovni oblik školovanja, bez asistenta, kojemu je prije nekoliko tjedana skinuta
dijagnoza PAS, postavljena na ERF –u u Zagrebu. Dječak na video zapisu razgovara o sreći i
prijateljima. Na sljedećem video zapisu je 16 – godišnji mladić uključen u Centar za autizam
koji, također, razgovara o sreći i prijateljima. Prikazali bi i video zapis na kojem će dvije mame
(jednoj je dijete uključeno u redovni oblik školovanja, a drugoj je dvoje djece uključeno u Centar
za autizam) govoriti o svojim iskustvima. U zadnji video zapis smo integrirali više filmova o
sposobnostima, prijateljstvu i uspjesima učenika Centra za autizam (prikazati ćemo kratak
dokumentarni film „„SAM“ s prijateljima“ u kojem je prikazano prijateljstvo koje se razvilo
između grupe vršnjaka učenika Centra za autizam, njihovo pjevanje i sviranje u bendu „Riječki
dečki“, kao i prolazak na strogoj audiciji Autism Got Talent u Londonu).
Ključne riječi: poremećaj iz autističnog spektra - PAS, prijatelj, sreća, uspjeh
Key words: Autistic Spectrum Disorders – ASD, friend, happiness, success
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 69
ŠKOLOVANJE I KVALITETA ŽIVOTA UČENIKA ROMA
EDUCATION AND QUALITY OF LIFE ROMAS STUDENTS
Kata Skok1
1Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Jurja Križanića 33, Varaždin, Republika Hrvatska
katicaskok@gmail.com
Djeca romske nacionalnosti su jedna od najranjivijih skupina djece i poticanje njihovog
obrazovanja može uvelike pridonijeti smanjenju isključivosti iz društava i djelovati na
poboljšanje životnih uvjeta.
Unatoč programima Europske unije i nacionalnih politika procesi integracije romske manjine
teku sporo. Poznato je da većina pripadnika romske nacionalnosti živi u izolaciji i dubokom
siromaštvu, u lošim stambenim uvjetima, najčešće sudjeluju u nižim razinama formalnog
obrazovanja, imaju nisku stopu zaposlenosti, slab pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju što
doprinosi općoj socijalnoj isključenosti i izolaciji.
Iz dostupne literature uočava se da djeca romske nacionalnosti često polaze posebne ustanove
odgoja i obrazovanja što može biti povezano s oblicima i dostupnosti podrške unutar obiteljske
zajednice, ali i načina njihovog života. Obilježja funkcioniranja, a posebno neprimjereni oblici
ponašanja doprinose jačanju predrasuda i odbacivanja učenika od strane vršnjaka i njihovih
roditelja te lokalne i šire zajednice.
Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 16 975 Roma iako se pretpostavlja da
je broj osoba i veći. Najviše Roma živi u Međimurskoj županiji 5107 osoba a u Varaždinskoj
županiji živi oko 216 romskih obitelji s oko 1150 članova.
Uključivanje učenika u obrazovni sustav preduvjet je kasnijeg uključivanja u šire društveno
okruženje, pridonosi smanjenju socijalne isključenosti i promjeni društvenog socio-ekonomskog
položaja. Različiti obiteljski čimbenici kroz međusobno djelovanje s ekonomskim, doprinose
općem doživljaju kvalitete života učenika romske nacionalne manjine te su primjereni oblici
podrške obiteljima i učenicima preduvjet njihove uspješnosti.
Ključne riječi: školovanje, učenici Romi, kvaliteta života
Key words: education, quality of life, Romas
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 70
PUT OD PROCJENE DO VREDNOVANJA
THE WAY OF ASSESSMENT TO EVALUATION
Elizabeta Haničar!,2
, Marina Mihić1,2
1Centar za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“, Drinska 12b, Osijek, Republika Hrvatska; 2Udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu Osječko-Baranjske županije, Osijek, Hrvatska
elizabeta87@gmail.com
Procjena sposobnosti i vještina, izrada individualiziranih edukacijskih programa (IEP), primjena
individualnih i/ili grupnih postupaka u radu te kontinuirano praćenje napretka u razvoju djece i
učenika s teškoćama osnova su i zakonska obveza rada stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog
profila.
Kao preduvjeti izrade valjanog IEP-a navode se: opservacija djeteta, izbor i primjena
odgovarajućeg instrumenta procjene te detaljna analiza rezultata. Podatci dobiveni mjernim
instrumentima pokazatelji su razvojnog statusa djeteta i polazna točka IEP-a, kojim se nastoji
postići napredak unutar ciljanog razvojnog područja. Stoga je u programu neophodno definirati
kratkoročne i dugoročne ciljeve, rehabilitacijske postupke i zadatke te kriterije usvojenosti
ciljeva. Prilikom praktične provedbe IEP-a naglašava se relevantnost kontinuiranog praćenja
tijeka i usvajanja sadržaja terapijskih tretmana te vrednovanje napretka u razvoju djeteta, a
odvija se putem protokola izrađenih na temelju stavaka IEP-a.
U postojećim sustavima koji brinu o djeci i učenicima s teškoćama u razvoju, kompetencije
stručnjaka i uvjeti u kojima se radi određuju kvalitetu postupaka u tijeku programiranja, a time i
konačni cilj u rehabilitaciji.
U radu će biti prikazan primjer dobre prakse u programiranju rehabilitacijskog rada s djecom s
teškoćama u razvoju, koji se primjenjuje u sustavu odgoja i obrazovanja, Centru za odgoj i
obrazovanje „Ivan Štark“ u Osijeku i nevladinom sektoru, Udruzi za ranu intervenciju u
djetinjstvu Osječko-baranjske županije.
Ključne riječi: procjena, individualizirani edukacijski program, protokol
Key words: assessment, individual educational program, protocol
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 71
ISKUSTVO INKLUZIJE - PRIKAZ SLUČAJA
EXPERIENCE OF INCLUSION- CASE REPORT
Dijana Toljanić1
1Osnovna škola Podmurvice, Podmurvice 6, Rijeka, Republika Hrvatska
dijanatoljanic@yahoo.com
Rad je prikaz slučaja učenika N. N. (8. razred) s poremećajem iz autističnog spektra (PAS-om).
Učenik u ovoj školskoj godini pohađa prvi razred gimnazije po redovnom nastavnom programu.
Osnovno školovanje je završio u posebnom razrednom odjelu (PRO) u koji vodim kao
razrednica. Učenik je u naš razred i školu došao u drugom polugodištu 6. razreda.
U ovom radu želim prikazati pozitivno iskustvo inkluzije počevši od prvih zajedničkih napora u
savladavanju:
- učenikovih poteškoće u adaptaciji, organizaciji, praćenju odgojno-obrazovnog procesa,
njegovom razumijevanju svakodnevnih školskih situacija, povremenoj reorganizaciji
planiranog učiteljskog rada;
- teškoće prihvaćanja/razumijevanja učenikovih pogleda na svijet, poremećaja u ponašanju
kod njega ali i drugih učenika iz razreda, njihovih roditelja, ali i učitelja i svakodnevnih
nastojanja da učenik na kraju svakog nastavnog dana bude sretan i zadovoljan.
Uključivanje učenika u PRO naše škole odvijalo se u fazama:
1) upoznavanje i razgovor roditelja sa stručnom službom škole i razrednicom,
2) upoznavanje UV škole s osobitostima učenika;
3) dolazak učenika i upoznavanje sa stručnom službom škole, školskim prostorijama,
administrativno tehničkim osobljem, rasporedom rada (satnica).
Rad socijalnog pedagoga uključivao je:
1) suradnjom sa stručnim timom škole koju je učenik prethodno pohađao;
2) procjenom djetetovih potreba (obrazovnih, odgojnih, emocionalnih, socijalnih);
3) edukacijom učitelja na UV;
4) uz kontinuirano savjetovanje roditelja te;
5) emocionalno i socijalno poticanje učenika.
Postupak procjene obilježen je izradom individualni odgojno-obrazovni program koji je uz sve
zakonom predviđene elemente sadržavao i cjelovitu podršku učeniku u njegovom životu, radu i
razvoju do postignuća zadovoljstva sobom i svojim životom i ponašanjem.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 72
Ključne riječi: poremećaji iz autističnog spektra, posebni razredni odjel, socijalna pedagogija,
individualni odgojno-obrazovni program
Key words: autism spectrum disorders, special clasroom, social pedagogy, individual
educational program
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 73
IZOBRAZBA KAO PRIPREMA ZA POSAO U UKRASNOJ HORTIKULTURI
TRAINING IN PREPARATION FOR WORK IN DECORATIVE HORTICULTURE
Koraljka Janeković1
1Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava, prilaz T. Špoljara 2, Zagreb, Republika Hrvatska
kjanekovic@yahoo.com
Europski projekt "Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi", realiziran je u
suradnji projektnih partnera: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, COO Dubrava i
UPIMA-a, te sudionika na projektu: Centra za rehabilitaciju Ozalj, Centra za rehabilitaciju
Zagreb, Malog doma (Dnevni centar za rehabilitaciju) i Tehničke škole Daruvar.
Projekt se sastojao od dva ključna dijela: edukacije edukatora koji bi po završetku projekta
trebali nastaviti raditi u pravcu zapošljavanja osoba s invaliditetom na području hortikulture,
odnosno promicanja terapije hortikulturom za osobe s većim teškoćama koje se ne mogu
zaposliti niti u zaštićenim uvjetima, te od praktičnih radionica za osobe s posebnim potrebama.
Projekt se realizirao tijekom četiri mjeseca (od listopada 2014. do veljače 2015). Na projektu je
radio veliki tim ljudi: profesori Agronomskog fakulteta, gosti predavači, 15 edukatora različitih
struka (edukacijski rehabilitatori, radni terapeuti, radni instruktori), studentice Agronomskog
fakulteta.
Radi se o veoma prosperitetnom projektu koji bi trebao što prije zaživjeti na našim prostorima.
Hortikultura kao terapija odavno je i u velikom obimu prisutna u rehabilitaciji ne samo osoba s
teškoćama, nego i drugih ciljanih skupina (osoba starije životne dobi, osoba s malignim
oboljenjima, osoba s PTSP-om itd.).
Takav vid aktivnosti ima nebrojene pozitivne učinke na kvalitetu življenja: mogućnost
zapošljavanja, poboljšanje perceptivnih, motoričkih i kognitivnih sposobnosti, povećanje razine
socijalnih kompetencija, ublažavanje osjećaja osamljenosti, izoliranosti, podizanje razine
samopouzdanja i samopoštovanja, emocionalno zadovoljstvo, ravnopravnost…
Ključne riječi: hortikultura, osobe s posebnim potrebama, zapošljavanje, terapija
Key words: horticulture, people with special needs, employment, therapy
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 74
JUDO AND CHILDREN WITH SPECIAL NEEDS
Slaviša Bradić1,2,3,4,5
, Sandra Uršičić1,2
, Josip Naglić1,2,6
1Judo klub Rijeka, Trg Viktora Bubnja 1, Republika Hrvatska 2Judo klub osoba s invaliditetom Sveti Vid, Trg Viktora Bubnja 1, Republika Hrvatska 3 International Judo Federation 4Military and Police Commission 5Croatian Judo Federation 6Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, Vukovarska 58, Rijeka, Republika Hrvatska
josipnaglic@gmail.comjosipnaglic@gmail.com
The advantages of judo in education are recognized by many world institutions, such as
International Olympic Committee (not only as an Olympic sport, but Paralympic Games sport
and Special Olympics sport) and UNESCO who sees it as the best initial training sport for
children and young people.
With this in mind, in 2015 Judo klub Rijeka in cooperation with the local school for children
outside of the state education, Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, started a program of judo
training for children with special needs. After the presentation for the school staff, several of
parents enrolled their children to the program.
The results were very positive in short period of time. Despite the fact that there is not one
exercise all participants can do, we experienced and noted by the parents the change in their
behavior, with physical, emotional and social improvement.
The paper starts with a brief history of judo as a pedagogical tool, the effects it has on one's
body, personality and community. It then presents the stages of setting up the aforementioned
program, dealing with institutions, professionals, trainers and parents. It recommends activities
for setting up safe and trusting environment. The paper describes in detail challenges we faced in
everyday situations, the importance of feedback and communication with all parties involved,
presents parents' responses through anonymous questionnaires, but also offers advice on public
media presentation.
With the second year of this program, our aim is to help a similar group bear fewer labor pains,
but also to present the activity to the professionals in the field.
Key words: judo, children, special needs, sports, education
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 75
PRIKAZ MJERNIH INSTRUMENATA ZA PROCJENU SOCIJALNE I
EMOCIONALNE KOMPETENCIJE
AN OVERVIEW OF MEASURING INSTRUMENTS FOR ASSESSING SOCIAL AND
EMOTIONAL COMPETENCE
Ena Šifner1, Anamarija Žic Ralić
2
1Osnovna škola Ljudevita Gaja, Ljudevita Gaja 2, Zaprešić, Republika Hrvatska 2 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
ena.sifner@gmail.com
Socijalna i emocionalna kompetencija su dva odvojena, no usko povezana koncepta koja se u
mnogočemu preklapaju. Dok socijalna kompetencija obuhvaća djelotvorno funkcioniranje
odnosno snalaženje u ljudskom društvu, emocionalna kompetencija omogućuje osobi da
identificira i razmišlja o svojim emocijama, prikladno ih koristi i donosi odluke kako će se
ponašati u datim socijalnim situacijama.
Stranim istraživanjima pokazalo se kako kvalitetan razvoj socijalne i emocionalne kompetencije
ima pozitivan utjecaj na socijalne i akademske ishode školske djece te na njihovu kvalitetu
života općenito. U skladu s tim, zadnjih godina povećao se interes za poticanjem i praćenjem
razvoja navedenih kompetencija, posebice u inkluzivnim uvjetima gdje su uključeni učenici
različite razvijenosti navedenih kompetencija. Unatoč postojećoj potrebi, u praksi su još uvijek
nedovoljno zastupljeni alati za procjenu kojima bi se identificirali učenici slabije razvijenih
kompetencija te pratile promjene u razvoju kompetencija nakon uvođenja određenih pristupa,
strategija odnosno aktivnosti podrške razvoju istih.
Ovaj rad daje pregled instrumenata koji mjere različite aspekte socijalne i emocionalne
kompetencije, a koji su pogodni za korištenje kako u praktične, tako i u istraživačke svrhe. Alati
prikazani u ovom radu dobrih su psihometrijskih karakteristika te uzimaju u obzir različite
perspektive (procjena učitelja, roditelja, djeteta) što kasnije uvelike utječe na kvalitetu pružanja
podrške razvoju socijalne i emocionalne kompetencije.
Ključne riječi: mjerni instrumenti, socijalna kompetencija, emocionalna kompetencija, djeca,
inkluzivni odgoj i obrazovanje
Key words: measuring instruments, social competence, emotional competence, children,
inclusive education
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 76
PRIKAZ EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKOG PROGRAMA ZA DJECU S
VIŠESTRUKIM TEŠKOĆAMA U RAZVOJU PRI CENTRU ZA ODGOJ I
OBRAZOVANJE – RIJEKA
REPRESENTATION OF EDUCATION AND REHABILITATION PROGRAM FOR
CHILDREN WITH SEVERE DIFFICULTIES IN DEVELOPMENT AT CENTRE FOR
EDUCATION – RIJEKA
Maja Rebrović Čančarević1, Tatjana Kovačić
1
1Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, Senjskih uskoka 2, Rijeka, Republika Hrvatska
maja.rebrovic@gmail.com
Školske godine 2003./04. na školovanje u Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka uključeno je
dvanaestero učenika s višestrukim teškoćama u razvoju – teže i teške intelektualne teškoće s
tjelesnom invalidnošću i drugim utjecajnijim teškoćama u razvoju. Do navedene školske godine
djeca s višestrukim teškoćama u razvoju nisu bila obuhvaćena školskim programom već su imala
rješenja o trajnoj njezi i skrbi te iz tog razloga okvirnih nastavnih planova i programa, za
navedenu populaciju, u Republici Hrvatskoj nije bilo. Preporuka nadležnog Ministarstva bila je
uključivanje učenika s većim teškoćama u razvoju u odgojno obrazovne postupke prema
Programu odgoja i obrazovanja za djecu i mladež s umjerenom i težom mentalnom retardacijom
(Glasnik, br. IV, 1996.) s promijenjenim predmetnim područjima. Kako se navedeni program
pokazao sadržajno neprimjeren potrebama i sposobnostima djece, dopunjen je Programom
bazične perceptivno-motoričke stimulacije (Fakultet za defektologiju, Zagreb, 1997.) i to kroz
pet odgojno-obrazovnih područja: motorika, spoznaja, komunikacija, socijalizacija i emocionalni
razvoj te briga o sebi. U Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka navedeni program se provodi
prema dva osnovna modela, samostalno te u suradnji sa Centrom za rehabilitaciju – Fortica.
Kroz jedanaest godina provođenja navedenog programa u Centru za odgoj i obrazovanje Rijeka,
Program za učenike s teškim intelektualnim teškoćama – višestrukim većim teškoćama u razvoju
pokazao se kao pogodan i vrlo primjenjiv za djecu i mladež s tom vrstom i stupnjem teškoća
kronološke dobi od 7 – 21 godine.
Ključne riječi: djeca s višestrukim teškoćama u razvoju, bazična perceptivno-motorička
stimulacija, edukacijsko-rehabilitacijski programi
Key words: children with severe difficulties in development, basic perceptive motor stimulation,
educational and rehabilitation programs
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 77
PRIMJENA MONTESSORI VJEŽBI U PROCESU UČENJA UČENIKA S
TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
THE APPLICATION OF MONTESSORI PRACTICES IN THE LEARNING PROCESS
OF STUDENTS WITH DISABILITIES
Adila Nišlić1
1Centar za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“, Drinska 12b, Osijek, Republika Hrvatska
adila_nislic@hotmail.com
Montessori pedagogija se razlikuje od ostalih pedagoških pristupa i sadrži jedinstven pristup
djetetu i njegovim potrebama. U središtu Montessori pedagogije je dijete koje se promatra i
poštuje u cjelovitosti. U tradicionalnim školama većina učenika postiže rezultate koji su ispod
njihovih sposobnosti, a to je posebno izraženo kod učenika s teškoćama. Cilj odgojno-
obrazovnog rada je da svaki učenik, u odnosu na individualne mogućnosti, razvije svoje vještine
i sposobnosti do najviše razine.
Imajući u vidu osnovna načela Montessori pedagogije, primjena njezinih vježbi u kombinaciji s
odgojno-obrazovnim i rehabilitacijskim radom doprinosi ispunjavanju razvojnih i edukacijskih
potreba učenika s teškoćama. To su pretpostavke na kojima temeljila potreba za primjenom
Montessori vježbi u radu s učenicima s teškoćama s ciljem razvijanja individualnih sposobnosti
učenika, postizanja veće samostalnosti i obogaćivanja odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog
rada.
Ključne riječi: Montessori pedagogija, dijete, učenici s teškoćama u razvoju
Key words: Montessori pedagogy, child, students with disabilities
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 78
PROCES DEINSTITUCIONALIZACIJE I NJEGOV UTJECAJ NA KVALITETU
ŽIVLJENJA OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
THE PROCESS OF DEINSTITUTIONALIZATION AND ITS IMPACT ON QUALITY OF
LIFE OF PEOPLE WITH INTELLECTUAL DISABILITIES
Martina Zelić1, Rea Fulgosi-Masnjak
2
1Ministarstvo socijalne politike i mladih, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, Republika Hrvatska 2 Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83 f, Zagreb, Republika Hrvatska
martina.zelic@gmail.com
Pravo na život u zajednici jedno je od temeljnih ljudskih prava, a aktivna politika
deinstitucionalizacije nužan je preduvjet ostvarivanja tog prava osoba s intelektualnim
teškoćama.
U svijetu su provedena mnogobrojna istraživanja koja se bave evaluacijom utjecaja procesa
deinstitucionalizacije na različite dimenzije kvalitete življenja. Deinstitucionalizacija se
uglavnom povezuje s unaprjeđenjem kvalitete življenja, međutim varijabilnost rezultata mnogih
istraživanja ukazuje na činjenicu kako ne postoji univerzalni obrazac službi podrške u zajednici
koji odgovara svima, već da službe podrške trebaju biti u mogućnosti odgovoriti na individualne
potrebe svake osobe.
Proces deinstitucionalizacije u Republici Hrvatskoj započeo je 1997. godine, a u značajnoj mjeri
je intenziviran tijekom 2013. godine. U posljednje dvije godine deinstitucionalizirana je ukupno
591 osoba s invaliditetom što govori u prilog značajnom intenziviranju procesa
deinstitucionalizacije u našoj zemlji.
S ciljem evaluacije učinkovitosti procesa deinstitucionalizacije provodi se istraživanje pod
nazivom „Neke determinante učinkovitosti procesa deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom“.
Ciljevi navedenog istraživanja kojeg provodi autorica ovog rada odnose se na utvrđivanje
ključnih determinanti učinkovitosti procesa deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim
teškoćama, znanstvenu evaluacija utjecaja procesa deinstitucionalizacije na različite dimenzije
kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama kao i evaluaciju utjecaja na karakteristike
službi podrške.
Dosadašnji rezultati istraživanja dobiveni na manjem uzorku ispitanika potvrđuju značajno veću
uključenost deinstitucionaliziranih osoba u život zajednice u usporedbi s osobama koje žive u
instituciji. Pored navedenog rezultati potvrđuju i veliku usmjerenost na programe i usluge koje
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 79
su namijenjene isključivo osobama s intelektualnim teškoćama što predstavlja jedan od glavnih
izazova za službe podrške.
Ključne riječi: deinstitucionalizacija, znanstveno istraživanje, kvaliteta življenja
Key words: deinstitutionalization, research, quality of life
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 80
PERSPEKTIVA MAJKE DJEČAKA S POREMEĆAJEM IZ AUTISTIČNOG
SPEKTRA PRI UPISU U PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE – INTERVJU
THE PERSPECTIVE OF A MOTHER OF A CHILD WITH AN AUTISM SPECTRUM
DISORDER ENROLLING INTO THE FIRST GRADE OF PRIMARY SCHOOL –
INTERVJU
Jelena Ćališ1, Natalija Vrbas
2
1Centar za rehabilitaciju Zagreb-Sloboština 1, Zagreb, Republika Hrvatska 2Udruga Korablja,Kapucinska 28, Zagreb, Republika Hrvatska
jelenacalis90@gmail.com
Ciljevi inkluzije djece s teškoćama u razvoju trebali bi biti usmjereni na podršku u prirodnom
socijalnom okruženju te školovanje prema individualnim mogućnostima poštivajući adaptivne i
socijalne vještine učenika. Međutim, proces pronalaska adekvatnog oblika školovanja te upis u
prvi razred često predstavlja vrlo nepredvidiv proces s neizvjesnim ishodom jer dobra inkluzija
djeteta ovisi o većem broju faktora: mogućnostima školovanja u mjestu stanovanja, podršci
stručnjaka u pronalasku adekvatnog oblika školovanja, mogućnostima prilagodbe školskog
okruženja, senzibilizaciji okoline, dostupnosti pomoćnih službi (asistent u nastavi, stručni
suradnici u školi). Unatoč navedenim izazovima u nekoliko posljednjih godina sve je češća
praksa uključivanja djece s poremećajem iz autističnog spektra u redovan sustav odgoja i
obrazovanja. Jedan primjer prikazan je kroz perspektivu majke dječaka s poremećajem iz
autističnog spektra pri upisu u prvi razred osnovne škole. Proveden je polustrukturirani intervju
koji obuhvaća područja: vrtić, škola, vršnjaci, slobodno vrijeme, intervencije, budućnost,
strategije suočavanja.
Cilj je iz osobne perspektive prikazati izazove s kojima se roditelji susreću u procesu tranzicije iz
vrtića u osnovnoškolski sustav koji nam mogu biti smjernice za poboljšanje procesa inkluzivnog
odgoja i obrazovanja djece s poremećajima iz autističnog spektra.
Unatoč tome što je iz ovog intervjua vidljiv niz poteškoća koje se pojavljuju u procesu inkluzije
on zapravo predstavlja i primjer dobre prakse jer se ostvario u najboljem interesu dječaka koji
uspješno pohađa drugi razred redovne osnovne škole.
Ključne riječi: integracija, upis u prvi razred, intervju, poremećaj iz autističnog spektra
Key words: integration, enrolling into the first grade, interview, autism spectrum disorder
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 81
PROCJENA SPOSOBNOSTI RITMIČKOG IZRAŽAVANJA UČENIKA S
TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
ASSESSMENT OF RHYTHMIC CAPABILITY OF STUDENTS WITH DISABILITIES
Klaudija Ćurković1, Majda Vuković
1
1Centar za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“, Drinska 12b, Osijek, Republika Hrvatska
U ovom radu prikazana je Lista procjene i praćenja razvoja sposobnosti ritmičkog izražavanja
učenika s teškoćama u razvoju koja je nastala kao rezultat višegodišnje primjene ritmičkih
glazbala u radu s učenicima Centra za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“ iz Osijeka. Učenici su
bili različite kronološke dobi, s dijagnozom intelektualnih teškoća, poremećajima iz autističnog
spektra i dodatnim utjecajnim teškoćama. Aktivnosti u kojima su se primjenjivala ritmička
glazbala bile su komunikacijski glazbeni krugovi te sadržaji odgojno-obrazovnih područja
Razvoja kreativnosti i Socijalizacije. Ritam je sastavni dio glazbenog stvaralaštva, ali je prisutan
u svakodnevnom životu čovjeka i postojanju prirode. Vladimir Anić u Velikom rječniku
hrvatskog jezika definira ritam kao „pokret ili radnju karakterističnu po stalnom ponavljanju
elemenata", a u glazbenom smislu "obrazac koji se ponavlja, stvaraju ga note različite dužine i
naglašenosti". Ritam predstavlja i vremensku organizaciju u glazbi, a nastaje notama koje su
različitog trajanja i naglašenosti, prema Metodičkom priručniku za glazbeni praktikum, Sanje
Šamanić. Mnogi autori naglašavaju važnost ritma i njegov pozitivan utjecaj na razvoj pojedinca.
Kroz aktivnosti ritmiziranja s učenicima s teškoćama u razvoju, uočeni su pozitivni pomaci na
različitim razvojnim područjima, iako su učenici postigli različite stupnjeve samostalnosti
primjene glazbala i pravilnog ritmiziranja. Sukladno tim spoznajama ukazala se potreba
primarne procjene navedenih sposobnosti učenika kako bi sistematično i postupno mogli
procijeniti inicijalne sposobnosti učenika, poticati i unaprijediti njihove vještine, ali i kako bismo
obogatili edukacijsko-rehabilitacijsku praksu inovativnim pristupom.
Ključne riječi: lista procjene, učenici s teškoćama u razvoju, ritam, ritmička glazbala
Key words: assessment, students with disabilities, rhythm, rhythm instruments
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 82
PROJEKT „MLADI ZA MLADE“ CENTRA ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I
REHABILITACIJU KRIŽEVCI
PROJECT „MLADI ZA MLADE“ AT CENTER FOR EDUCATION AND
REHABILITATION KRIŽEVCI
Mihaela Brkić1, Helena Strsoglavec
1
1Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, Matije Gupca 36, Križevci, Republika Hrvatska
helena.strsoglavec@gmail.com
U Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci već 10 godina provodimo projekt
„Mladi za mlade“. U Križevcima postoje Udruge mladih, međutim one su tek povremeno u svoje
aktivnosti uključivale mlade s teškoćama u razvoju. Iz tog razloga, odlučili smo pokrenuti
projekt „Mladi za mlade“. Mladi s teškoćama u razvoju, baš poput njihovih vršnjaka imaju iste
motive za druženjem, pripadnošću, poštovanjem, prihvaćenošću, itd.
Osnovni cilj projekta u početku je bio stvaranje kvalitetnog odnosa između vršnjaka pomagača
(učenika gimnazije) i mladih s teškoćama u razvoju.
S vremenom, zbog sve većeg broja djece s višestrukim teškoćama u razvoju mijenjali smo
ciljeve projekta u skladu s potrebama djece i mladih. Trenutni ciljevi projekta su uključivanje u
širu zajednicu i socijalizacija djece s višestrukim teškoćama u razvoju; prihvaćanje različitosti;
stvaranje pozitivnih stavova prema djeci s teškoćama u razvoju; stvaranje pozitivne slike o sebi
kod svih korisnika projekta.
Tijekom trajanja projekta zadovoljena je većina postavljenih ciljeva. Evaluacija je pokazala da su
svi sudionici, ali i njihova uža i šira okolina pozitivno prihvatili projekt. Svi sudionici spremni su
ponovo se uključiti u projekt.
Ključne riječi: Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, „Mladi za mlade“, mladi
s teškoćama u razvoju, djeca s višestrukim teškoćama u razvoju
Keywords: Center for education and rehabilitation Križevci, „Mladi za mlade”, young people
with disabilities, children with multiple disabilities
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 83
PRIKAZ PERSPEKTIVE UČENIKA NIŽIH RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
PREMA DJECI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I OSOBAMA S INVALIDITETOM
OBZIROM NA MJESTO ŠKOLE
REVIEW OF THE PERSPECTIVE OF STUDENTS IN LOWER GRADES OF PRIMARY
SCHOOL TOWARDS CHILDREN WITH DEVELOPMENTAL DIFFICULTIES AND
PERSONS WITH DISABILITIES CONSIDERING THE LOCATION OF SCHOOL
Luka Femec1, Zrinjka Stančić
2, Valentina Mašić
3
1Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce, Hercegovačka 1, Koprivnica, Republika Hrvatska 2 Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska 3Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“, Kušlanova 59a, Zagreb, Republika Hrvatska
lfemec@gmail.com
Film kao dio medijske kulture i popularan sadržaj mlađe generacije predstavlja zanimljiv način
interaktivnog učenja, podizanja razine svjesnosti i promicanja ljudskih prava (Connor i Bejoian,
2006). Cilj ovoga rada je predstaviti perspektive učenika nižih razreda osnovnih škola uključenih
u radionicu vođeno gledanog filma prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom
te ih usporediti obzirom na mjesto škole. Za radionicu vođeno gledanog filma u trajanju od
jednog školskog sata (Stančić i sur., 2011) prilagođen je animirani film „U potrazi za Nemom“,
film sadržava ključne momente i interakciju glavnog lika s teškoćom i ostalih likova putem kojih
se potiče učenike na aktivnu raspravu i razmišljanje o stvarnim situacijama u životu. Učenici
četvrtih razreda dviju osnovnih škola na području Koprivničko-križevačke županije, škola1
(N=24) i škola2 (N=39) nakon odgledanog filma i završne rasprave odgovarali su na tri
istraživačka pitanja: Koja je bila Nemina teškoća i je li ona predstavljala kakav problem Nemi?,
Bi li ti štitio ili poticao Nemu u igri i zašto?, Kada bi imao ljubimca s nekom teškoćom, bi li ga
zadržao i zašto?. Odgovori učenika obrađeni su kvalitativnom metodom te pokazuju
zadovoljavajuću razinu poznavanja svakodnevnih teškoća djece i osoba s invaliditetom, no nisu
nađene značajne razlike u odgovorima učenika obzirom na mjesto škole. Dobiveni rezultati
učenika vjerojatno su posljedica utjecaja škole na informiranost učenika te dostupnosti medijskih
sadržaja. Vođeno gledanim inkluzivnim filmom moguće je poticati kritičko mišljenje učenika te
uočavanja značajnih momenata u filmu, ključnih za razumijevanje ljudskih odnosa i razvijanje
inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
Ključne riječi: film, učenici tipične populacije, škola, inkluzija
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 84
Key words: movie, typical student population, school, inclusion
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 85
„ZAJEDNO MOŽEMO VIŠE“
“TOGETHER WE CAN DO MORE”
Renata Kos1, Monika Studak
2, Gordana Labaš
1, Blaženka Maltar
1,
Ines Žukina1, Milena Bogdanović
1Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, Jurja Križanića 33, Varaždin, Republika Hrvatska 2IV. Osnovna škola Varaždin, Matije Antuna Reljkovića 36, Varaždin, Republika Hrvatska
renata.kos@skole.hr
Smatra se da su ljudska bića socijalna bića pa iz toga proizlazi njihova potreba za pripadnošću i
uvažavanjem. Koje mjesto će pojedinac zauzeti u određenoj društvenoj zajednici ovisi o
njegovim potrebama, sklonostima i sposobnostima, načinu komunikacije. Učenici s
intelektualnim teškoćama često svoju pripadnost ostvaraju samo u krugu obitelji i bliskih
prijatelja. Možemo li to promijeniti?
U želji za promjenom tijekom 2010./2011. učenici PO 6, PO 8 i PO 9 te RO 4 Centra za odgoj i
obrazovanje Tomislav Špoljar i učenici 3.a razreda IV. osnovne škole Varaždin sudjelovali su u
projektu „Zajedno možemo više“. Kako bi učenicima druženje bilo zabavno osmišljene su
radionice različitog sadržaja (dramska, kreativna, kuharska, plesna) i razne socijalizacijske igre.
Susreti učenika održavani su dva puta mjesečno u trajanju po tri školska sata. Učenici su zajedno
pripremili priredbu za učenike Centra povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom,
nastupili su na glavnom gradskom trgu u sklopu Adventa i priredbi za Dan Centra te su išli na
jednodnevni izlet na obližnju Ravnu goru.
Po završetku projekta zaključili smo: Nije bilo spontane komunikacije i integracije u
nestrukturiranim aktivnostima. U socijalizacijskim igrama uz stručno vođenje učitelja suradnja i
komunikacija među učenicima je bila zadovoljavajuća.
Ključne riječi: djelomična integracija, projekt
Key words: partial integration, project
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 86
Poster prikazi
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 87
NAŠI NOVI PRIJATELJI IZ ŠKOLE – ODGOJ I OBRAZOVANJE PREMA
SOCIJALNOJ INKLUZIJI DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U DJEČJEM
VRTIĆU
OUR NEW FRIENDS FROM SCHOOL – EDUCATION AND CARE IN THE
KINDERGARTEN TOWARDS SOCIAL INCLUSION OF CHILDREN WITH
DISABILITIES
Jasminka Antunović1, Spomenka Rožić
1; Ana Koren Friščić
1
1Dječji vrtić „Zeko“, Jurja Križanića 96, Varaždin, Republika Hrvatska
djecji-vrtic-zeko@vz.t-com.hr
Odgoj i obrazovanje za humane vrijednosti i aktivno demokratsko građanstvo danas su u
multikulturalnom svijetu potrebniji nego ikad. Već od najranijeg doba možemo i trebamo nuditi
prilike za učenje odgovornosti prema sebi i drugima, kroz aktivno (su)djelovanje.
Iz svakodnevnih aktivnosti djece srednje i starije odgojno-obrazovne skupine Dječjeg vrtića
Zeko proizlazi potreba upoznavanja obližnjeg Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar.
Kod nekolicine djece primjećujemo predrasude o polaznicima škole; želimo podržati dječju
znatiželju i potaknuti izmjenu stavova preuzetih od odraslih kroz upoznavanje polaznika Centra.
S djelatnicima Centra dogovaramo nekoliko susreta djece obiju ustanova u motoričkim, likovnim
i glazbenim aktivnostima, s ciljem upoznavanja djece dječjeg vrtića s različitostima u razini
potreba djece s teškoćama u razvoju. Potičemo uvažavanje različitosti, stvaranjem ugodne
atmosfere za svu djecu utječemo na formiranje pozitivnih stavova djece dječjeg vrtića, potičemo
toleranciju, međusobno razumijevanje i poštivanje te bogatimo iskustva djece novim kontaktima.
Zajedničkim aktivnostima stvaramo prilike za upoznavanjem, aktivnim sudjelovanjem i kod
dijela djece realiziranim prihvaćanjem djece s teškoćama u razvoju kao „novih prijatelja iz
škole“.
Ključne riječi: različitosti, prava, prihvaćanje
Key words: differences, rights, acceptance
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 88
PRIMJENA ASISTIVNE TEHNOLOGIJE U POTICANJU SPREMNOSTI ZA
ŠKOLU DJETETA S RAZVOJNIM ODSTUPANJIMA
THE USE OF ASSISTIVE TECHNOLOGY IN ENCOURAGING SCHOOL READINESS
OF CHILD WITH DEVELOPMENTAL DISABILITIES
Ivka Tomašević1, Renata Pinjatela
1
1Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Borongajska 83f, Zagreb, Republika Hrvatska
ivka.tomasevic@gmail.com
Asistivna tehnologija je pojam koji se odnosi na različite uređaje i usluge čiji je cilj pomoć
osobama s invaliditetom i posebnim edukacijskim/rehabilitacijskim potrebama u boljem
funkcioniranju u svakodnevnim aktivnostima i postizanju bolje kvalitete života.
Suvremena istraživanja pokazuju da asistivna tehnologija može pomoći djeci predškolske dobi s
teškoćama u razvoju u poticanju nekih svakodnevnih vještina kao što su: socijalne vještine,
komunikacija, pažnja, razvoj fine i grube motorike, poboljšanje samopouzdanja i samostalnosti.
Cilj ovog rada je utvrditi utječe li primjena edukacijsko-rehabilitacijskog programa uz upotrebu
asistivne tehnologije na poboljšanje fine motorike, pozornosti i aktivnosti svakodnevnog života
kod djeteta s razvojnim poremećajem predškolske dobi. Uz primjenu asistivne tehnologije,
program je obuhvaćao i elemente poticanja senzorne integracije, kreativnih terapija i drugih
individualiziranih postupaka, kao i podršku, edukaciju i rad u obitelji.
Program se provodio u obitelji djeteta s višestrukim teškoćama, kronološke dobi šest godina.
U svrhu procjene i evaluacije korišteni su: Test senzomotoričke povijesti, Bruininks-Oseretsky
test motoričkih vještina, Beery-Buktenica test vizualno-motoričke integracije, Ages and Stages
Questionnaire (ASQ 60) i Check lista za procjenu razvoja fine motorike.
Rezultati kvantitativne analize metodom INDIF pokazali su promjene na kontroliranim
varijablama i pozitivne učinke primijenjenog edukacijsko-rehabilitacijskog programa.
Ključne riječi: asistivna tehnologija, razvojno odstupanje, fina motorika, pozornost, aktivnosti
svakodnevnog života
Key words: assistive technology, developmental disabilities, fine motor skills, attention, activities
of daily living
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 89
APLIKACIJE PAMETNIH TELEFONA ZA OSOBE OŠTEĆENA VIDA
SMARTPHONE APPLICATIONS FOR VISUALLY IMPAIRED
Valentina Mašić1, Ana Šečić
2, Luka Femec
3
1Centar za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek“, Kušlanova 59a, Zagreb, Republika Hrvatska, 2Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Vinogradska 29, Zagreb, Republika Hrvatska; 3Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce, Hercegovačka 1, Koprivnica, Republika Hrvatska
masic.valentina@gmail.com
U suvremenom obrazovanju pristup informacijama putem modernih tehnologija rastući je trend.
Pred odgoj i obrazovanje stavljen je veliki izazov uključivanja osoba oštećena vida u suvremene
tokove društva pa tako i u tehnološkom smislu. Lakši pristup informacijama povezuje se s
poboljšanjem znanja, poboljšanjem akademskog procesa te većom socijalnom inkluzijom. Ovim
posterom prikazane su neke znanstvene činjenice iz područja aplikacija za pametne telefone koje
omogućuju osobama oštećena vida pristup raznim sadržajima i informacijama pa čak i zabavu.
Cilj je postera približiti mogućnosti tehnologije stručnjacima, s obzirom na sve veći broj djece
oštećena vida u redovnom školskom sustavu sa željom inkluzije. Najznačajnije su aplikacije koje
olakšavaju korištenje pametnog telefona pomoću zvuka i vibracije te daju informacije o
vizualnom svijetu korisniku pametnog telefona. S obzirom na sve veću prisutnost pametnih
telefona, raste brojnost i učestalost tematika vezanih uz njihovo korištenje, a informiranost i
upućenost u njihovo korištenje daje više prilika osobama oštećena vida za ostvarivanje poželjne
socijalne interakcije. Prvi korak približavanja tehnologija učenicima je približavanje tehnologija
učiteljima osoba s oštećenim vidom koji nemaju dovoljno znanja i vještina na tom području. No,
isto tako trebamo biti svjesni i mogućeg privida nezamjenljivosti pametnog telefona u
svakodnevnom životu te problema ovisnosti i pretjeranog korištenja.
Ključne riječi: aplikacije pametnih telefona, tehnologija, osobe oštećena vida, inkluzija
Keywords: smartphone applications, technology, visually impaired, inclusion
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 90
USLUGE, PODRŠKA I OČEKIVANJA OD ODGOJNO-OBRAZOVNOG I
ZDRAVSTVENOG SUSTAVA-PERCEPCIJA RODITELJA DJECE S ADHD
POREMEĆAJEM
SERVICE, SUPPORT AND EXPECTATIONS OF EDUCATIONAL AND HEALTH CARE
SYSTEMS - PERCEPTION OF PARENTS OF CHILDREN WITH ADHD
Đana Baftiri 1, Lejla Osmančević Katkić
1
1 Srednja škola Centar za odgoj i obrazovanje, Zagorska 14, Zagreb, Republika Hrvatska
dana.baftiri@ss-czoio.hr
Socijalna podrška osigurava i emocionalnu i informacijsku pomoć roditeljima te ima snažan
zaštitni učinak od stresa (Judge, 2001; Pal, 2002; prema Leutar, Oršulić 2015). Podrška i pomoć
koja se pruža roditeljima od članova njihove socijalne mreže uvelike doprinosi konstruktivnoj
roditeljskoj praksi u odnosu prema djeci te pozitivnim ishodima za dijete (Cochran, Walker,
2005; prema Leutar i Oršulić, 2015).
Roditelji djece s ADHD poremećajem u Hrvatskoj često apeliraju za potrebnom podrškom od
strane svih sustava uključenih u dječji odgoj, obrazovanje i zdravlje. Oni zapravo konstantno
traže potvrdu da nisu sami u svojoj „borbi“ za prava njihove djece (Baftiri, Osmančević Katkić,
2013).
Cilj ovog istraživanja je dobiti uvid o načinu na koji roditelji djece s ADHD poremećajem
percipiraju podršku i postojeće usluge unutar zdravstvenih i odgojno-obrazovnih ustanova te
koja su njihova očekivanja od navedenih ustanova. Podatci su prikupljani i analizirani
kvalitativnom metodologijom prateći temeljnih osam koraka kvalitativne analize (Mesec, 1998).
Odabrana je fokus grupa kao metoda prikupljanja podataka čiji je cilj potaknuti dubinsku
diskusiju kojom će se istražiti vrijednosti ili stavovi ispitanika prema problemu ili temi (Skoko,
Benković, 2009).
Sudionici istraživanja bili su roditelji djece/mladih s ADHD poremećajem N=8, članovi udruge
“Buđenje”.
Rezultati ovog istraživanja ukazuju na neophodnost podrške i pomoći roditeljima, važnost
dostupnosti i umrežavanja socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih sustava, a naročito naglašavaju
potrebu interventnog djelovanja na zadovoljavanje različitih potreba populacije osoba s ADHD
poremećajem. Roditelji ističu važnim kontinuiranu podršku svih sustava, što će u konačnici
smanjiti stres i olakšati njihovo svakodnevno funkcioniranje.
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 91
Ključne riječi: ADHD poremećaj, roditelji, podrška, sustav
Key words: ADHD, parents, support, system
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 92
AFIRMATIVNI PANO „I TO SMO MI“
AFFIRMATIVE BORD „THAT'S WHO WE ARE ALSO“
Tamara Berić Blažić1 , Đana Baftiri
1, Davor Lukačević
1, Tea Martinić
1, Sanja Prah
1
1Srednja škola-Centar za odgoj i obrazovanje, Zagorska 14, Zagreb, Republika Hrvatska
tamara.beric-blazic@ss-czoio.hr
Prema podatcima SZO 20% mladih do 18 godine ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili
ponašajnih problema. 40% osoba s intelektualnim teškoćama zadovoljava kriterije za još jednu
dijagnozu.
20% školske populacije manifestira ponašanja, koja udovoljavaju kriterijima za dijagnosticiranje
poremećaja u ponašanju (Burke i sur. 2009). Osobe s intelektualnim teškoćama, također, često
razvijaju poremećaje u ponašanju. Radi se o učenicima koji imaju znatne probleme u
razumijevanju i uspostavljanju međuljudskih i vršnjačkih odnosa – prijateljskih i ljubavnih veza,
komunikaciji s roditeljima, nastavnicima i dr.
Brojne problemske situacije tijekom razvoju učenika s intelektualnim teškoćama, otežavaju
njihovu prilagodbu unutar školskog sustava. Pri tome poremećaji u ponašanju, predstavljaju
nepremostiv odgojno-obrazovni izazov nastavnicima (Oliver, Rechly,2010.; Sutherland i
sur.,2008.).
S ciljem poboljšanja položaja učenika s poremećajem u ponašanju nastao je afirmativni pano „I
to smo mi“ kao rezultat promišljanja Tima za prevenciju i modifikaciju poremećaja u ponašanju,
a s obzirom na rastući broj učenika koji uz intelektualne teškoće imaju poremećaje u ponašanju
i/ili psihičke teškoće.
U okviru ovog programa na afirmativnom panou Škole predstavljamo sve one učenike koji
tijekom dotadašnjeg školovanja nisu imali priliku biti pohvaljeni. Cilj programa je isticanje
dobrih i/ili pozitivnih ponašanja, navika i talenata bez obzira na njihov uspjeh u školi i/ili
praktičnoj nastavi, vladanje kao i izrečene pedagoške mjere. Ovim programom postižemo
pozitivnu afirmaciju učenika te smanjenje problema u ponašanju.
Ključne riječi: afirmativni program, intelektualne teškoće, talenti
Key words:, affirmative program, intellectual disabilities, talents
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 93
PROJEKTNE AKTIVNOSTI U EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKIM
PROGRAMIMA
THE PROJECTS ACTIVITIES IN EDUCATION REHABILITATIONS PROGRAMS
Irena Slaviček1, Jasmina Mojži Koprolčec
1
1Centar za odgoj i obrazovanje „Goljak“, Goljak 2, Zagreb, Republika Hrvatska
irena.slavicek@zg.t-com.hr
U radu se prikazuju inovativni sadržaji kao nadopuna edukacijsko rehabilitacijskih programa
koje autorice provode putem projektnih aktivnosti tijekom svojeg neposrednog odgojno
obrazovnog rada s populacijom učenika s cerebralnom paralizom i kroničnim bolestima.
Prezentirani sadržaji iskorak su prema unapređenju klasičnog školskog procesa te su prilog
modernizaciji školskog kurikuluma. Osmišljeni su i kreirani posebno za učenike kako bismo ih
uveli u raznolik svijet iskustava, razvijali njihove interese, maštu, kreativno stvaralaštvo te
pružali potporu u stjecanju znanja.
Autorice prikazuju neke od projektnih aktivnosti koje se interdisciplinarno i korelacijski
provode kroz nastavne predmete razredne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sadržaja posebnih
edukacijsko rehabilitacijskih programa.
Evaluacija napredovanja provodi se putem ček listi i osobnog praćenja učenika u području
intelektualnog, emocionalnog i senzomotoričkog razvoja, razvoju radnih navika, socijalne
interakcije, koncentracije pažnje, discipliniranosti, samostalnosti, samopoštovanja i razvijanju
pozitivne slike o sebi. Provedba navedenih projektnih aktivnosti značajno dopunjuje postojeće
edukacijsko rehabilitacijske programe te daje smjernice za konceptualizaciju novih nastavnih
sadržaja za učenike s teškoćama u razvoju u okviru cjelovite kurikularne reforme.
Ključne riječi: projekt, djeca, cerebralna paraliza, kurikularna reforma
Key words: project, children, cerebral palsy, reform of curiculum
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 94
PSIHOSOCIJALNA PODRŠKA DNEVNOG CENTRA ZA REHABILITACIJU
VERUDA PULA REDOVNOM SUSTAVU ODGOJA I OBRAZOVANJA
PSYCHOSOCIAL SUPPORT OF DAY CENTER FOR REHABILITATION VERUDA
PULA TO REGULAR SYSTEM OF EDUCATION
Sanja Paić1, Gordana Pajca Grbin
1
1Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda, Pino Budicin 23, Pula, Republika Hrvatska
gordanapajcagrbin@gmail.com
Ustanova smo socijalne skrbi organizirana po odsjecima od rane intervencije, predškolskog,
školskog odsjeka do odraslih osoba. Mijenjajući nazive i oblike rada, prilagođavajući se
promjenama radimo već trideset godina na integraciji i inkluziji naših korisnika u redovan sustav
odgoja i obrazovanja. Naš se rad bazira na psihosocijalnoj podršci učenicima s neuromotornim
odstupanjima.
Prednosti našeg rada kao vanjske potpore:
Dijete dobiva potporu edukacijskih rehabilitatora, logopeda, psihologa i fizioterapeuta nakon
nastave. Kroz individualan rad pronalazimo metode i oblike rada kako da dijete najbolje svlada
sadržaje zadane programom. Uslugu uključivanja u redovan sustav provodimo kroz savjetovanja
učitelja i predmetnih nastavnika, stručnih timova škole, nastavničkih vijeća i edukaciju
pomoćnika u nastavi. Djeca i roditelji se osjećaju dobro jer zastupamo njihove interese i
pronalazimo za njih optimalna rješenja. Kroz svoj rad želimo biti potpora i servis školi, te
zajedno sa njima činiti tim za praćenje njihovog učenika- našeg korisnika.
Kao posebna ustanova socijalne skrbi, koju priznaje praksa koja od nas traži podršku, u
mnogočemu nismo u mogućnosti sa njom sudjelovati kao ravnopravni partneri. Razlog vidimo u
tome što nismo isti sustav, isto Ministarstvo. Mišljenja smo da bi bilo nadasve potrebno
međusobno uvažavanje i umrežavanje budući da se bavimo istom populacijom, tj. učenicima s
teškoćama.
Ključne riječi: psihosocijalna rehabilitacija, neuromotorna odstupanja, inkluzija
Key words: psihosocial rehabilitation, neuromotor deviation, inclusion
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 95
OSOBE S INVALIDITETOM U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI U 2014. GODINI
PERSONS WITH DISABILITIES IN VARAŽDIN COUNTY IN 2014.
Tomislav Benjak¹, Marija Škes², Vesna Štefančić¹, Željka Draušnik¹, Maja Vajagić3
1Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, Republika Hrvatska 2Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Zagreb, Republika Hrvatska 3Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Margaretska 3, Zagreb, Republika Hrvatska
marija.skes@stampar.hr
Preduvjet za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s
invaliditetom je raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu. Osobe s invaliditetom su
one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u
međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje
u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Procjenjuje se da oko 15% svjetske populacije živi
s nekim oblikom invaliditeta. Putem Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom prikupljaju se
parametri o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj, uz podjelu prema spolu, dobi, vrstama
oštećenja te usporedbom navedenih podataka izmedju Hrvatske i županija.
Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu RH u 2014. godini iznosi 11,9%, dok u
Varaždinskoj županiji prevalencija invaliditeta iznosi 11,0%. Posljedice invalidteta pogađaju i
članove obitelji, pa možemo zaključiti da četvrtina stanovništva u svakodnevnom životu ima
poteškoće zbog invaliditeta. Najveća prevalencija invaliditeta u Varaždinskoj županiji je u
dobnoj skupini 65 i više godina 28,6%, u radno-aktivnoj dobi od 19 do 64 godine iznosi 8,5%
dok od 0 do 19 godina prevalencija invaliditeta je 4,2%. Međutim, broj osoba s invaliditetom je
ipak najveći u radno-aktivnoj dobi 9.283 (48,0%). Višestruka oštećenja ima 35,9% osoba s
invaliditetom koja pridonose funkcionalnom oštećenju osobe s invaliditetom.
Analizirajući udio broja osoba s invaliditetom prema dobi u ukupnom stanovništvu, Varaždinska
županija je ispod prosjeka RH za ukupnu prevalenciju, iznad prosjeka za prevalenciju u dobi
starijoj od 65 godina dok je ispod prosjeka za radno aktivnu i dječju dob.
Prikazani podatci se mogu koristiti u postupcima planiranja skrbi za osobe s invaliditetom, ali i
kao pokazatelji u postupku evaluacije provedenih mjera i programa za tu posebice ranjivu
populaciju.
Ključne riječi: kretanje invaliditeta, prevalencija invaliditeta, Hrvatski registar osoba s
invaliditetom
Key words: disability patterns, prevalence of disability, Register of Persons with Disabilities
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 96
Radionice
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 97
KORIŠTENJE APLIKACIJA PROŠIRENE STVARNOSTI
U OBRAZOVANJU I REHABILITACIJI
AUGMENTED REALITY APPS FOR EDUCATION AND REHABILITATION
Sara Muršić1
1MA Educational Treatment of Diversity, University of Latvia, Riga, Pulkveža Brieža 6, Riga, Latvija
sara.mursic@gmail.com
Cilj radionice je upoznati sudionike s aplikacijama proširene stvarnosti dostupnim na Android i
iOS platformama kroz demonstraciju, praktični rad i diskusiju o implementaciji u obrazovanju i
rehabilitaciji.
Sadržaj radionice podijeljen je u tri dijela. Uvodni dio predstavlja osnovne principe rada s
Augmented Reality (AR) programima, njihovu svrhu i demonstraciju tri edukativne aplikacije
(Elements 4D, Anatomy 4D i Animal 4D+). Nakon uvoda slijedi analiza mogućnosti korištenja
aplikacija proširene i virtualne stvarnosti kroz kratak prikaz dosadašnjih rezultata (uključujući
istraživanja s učenicima s teškoćama u razvoju). Istraživanja će biti prezentirana koristeći
Aurasma aplikaciju u prostoru za prezentaciju. Posljednji dio radionice (ovisno o vremenskim
mogućnostima) omogućiti će sudionicima da pokušaju dizajnirati svoju kratku priču u obliku
kratke virtualne knjige. Jednostavno sučelje Zooburst programa omogućava sudionicima da, uz
simultanu demonstraciju na projiciranom ekranu u nekoliko koraka izrade vlastitu aplikaciju i
omoguće si implementaciju ovog interaktivnog alata u mnoge segmente obrazovnog i
rehabilitacijskog rada.
Trajanje radionice: 45-60 minuta, ovisno o vremenskim okvirima i broju sudionika (20 min
uvodni dio i demonstracija, 10 min Aurasma prikaz, 20 min izrada aplikacije)
Broj sudionika: idealno 20-30, ali moguće i s većim brojem sudionika uz minimalne
modifikacije programa i veći broj dostupnih uređaja
Potrebni materijali: laptop i projektor, internet pristup, 3 stola za demonstracije, (u slučaju
većeg broja sudionika) nekoliko dodatnih android/ios uređaja
Ključne riječi: proširena stvarnost, mobilne aplikacije, nove tehnologije
Keywords: augmented reality, mobile applications, new technologies
Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja
Varaždin, 28.-30.04.2016. 98
PERCEPCIJA ZONA EMOCIONALNE STABILNOSTI - POLAZIŠTE U
TRAJNIJEM PREVLADAVANJU STRESA I PROFESIONALNOG OPTEREĆENJA
PERCEPTION OF EMOTIONAL STABILITY ZONES - BASIS FOR PERMANENT
STRESS OVERCOMING
Nebojša Nikolić1, Marinko Petković
1, Rada Kojić
1, Dražena Erdeljan
2
1Škola za osnovno i srednje obrazovanje “Milan Petrović” sa domom učenika, Braće Ribnikar 32, Novi Sad, R. Srbija 2 Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju“Veternik”, Kninska 157, Novi Sad, Republika Srbija nebojsanikolic10@gmail.com
Teorijski analizirajući stres kroz interakcijski model pojedinca i sredine (Lazarus, 2004) ili
tradicionalnu odrednicu stresa kao sume ukupnog trošenja organizma tokom životnog vijeka
(Selye, 1956) i dublje zalazeći u determiniranje njegove suštine iskustvenim sagledavanjem
dolazimo do operativne odrednice stresa kao visokog intenziteta emocionalne napetosti.
Polazno hipotetičko stanovište kaže da negativni odrazi stresa mogu biti efikasno ublaženi
primjenom tehnika relaksacije, a potencijalno stresne situacije prevenirane i strukturirane
primjenom seta kognitivno bihevioralnih tehnika usmjerenih verbalnom oblikovanju tih situacija.
Cilj radionice je senzibilizirati sudionike kroz aktivnu participaciju, na promjenu u stavu o
mogućnosti korekcije stresnih odraza kao i na razvijanje sposobnosti konstruktivnog
sagledavanja i procjenjivanja dnevnih situacija koje su potencijalno visoko stresne.
Metode u realizaciji radionice su zasnovane na vođenoj imaginaciji, vizualizaciji sa podsvjesnom
komunikacijom, odabranim tehnikama iz kognitivno bihevioralnog korpusa, kao i rada na sebi
primjenom metode fokusiranja.
Pristupačnost realizacije mnogih tehnika ograničavanja i ublažavanja stresa iz korpusa
preventivno korektivnih je izuzetna i vrlo podesna situacijskoj prilagodbi konkretnom auditoriju.
Rezultati radionice ogledaju se u potvrdi hipotetičkog polazišta, ovladavanju pojedinim
praktičnim vještinama artikuliranja respiratornih aktivnosti i opće relaksacije progresivnim
mišićnim opuštanjem i otkrivanju zona stabilnosti neophodnih u stvaranju trajnijih obrazaca
prevladavanja stresa, profesionalnog opterećenja i emocionalne iscrpljenosti.
Ključne riječi: stres, zone stabilnosti, fokusiranje
Key words: stress, focusing, stability zone
Recommended