View
1.074
Download
8
Category
Preview:
Citation preview
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 29
1. Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji+
Sandra Švaljek*
Sa�etak
U radu se obrađuje porezni tretman pojedinih oblika dohotka od kapitala –
dohodaka od kamata na štedne depozite i obveznice, dividendi i kapitalnih
dobitaka u “staroj” Europi, nekim tranzicijskim zemljama i Republici Hrvatskoj.
Cilj rada je na jednostavan način pružiti uvid u vrstu oporezivanja ovih oblika
dohodaka od kapitala (npr. oporezivanje dohodaka od kapitala zasebnim porezom
ili uključivanje dohodaka od kapitala u ukupan oporezivi dohodak), visinu
odgovarajućih zakonskih poreznih stopa i ključne značajke oporezivanja, te
omogućiti usporedbu poreznog tretmana dohodaka od kapitala u Hrvatskoj i
zemljama u okruženju. Pritom vrlo važna pitanja o teorijskoj pozadini i načelima
na kojima se temelji oporezivanje dohodaka od kamata, dividendi i kapitalnih
dobitaka u pojedinoj zemlji prelaze ambicije ovoga rada i ostavljena su za neko
drugo istraživanje.
Ključne riječi: oporezivanje, dohodak od kapitala, porezna harmonizacija
JEL klasifikacija: H2, H24
+ Ovaj je rad nastao u sklopu istraživanja povezanosti poreznog sustava i financijskog razvitka, koje je u
cjelosti objavljeno u knjizi “Veza koja nedostaje - kako povezati razvitak tržišta kapitala i gospodarski rast”
konzultantske kuće Arhivanalitika d.o.o., www.arhivanalitika.hr.
* Sandra Švaljek, znanstveni suradnik, Ekonomski institut, Zagreb.
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 30
1. Uvod
Svaka zemlja ima svoj jedinstven porezni sustav, ali pri analizi značajki i učinaka
poreznih sustava, kao i prilikom oblikovanja ili preoblikovanja tih poreznih
sustava, često se domaća praksa uspoređuje s rješenjima koja postoje u drugim
zemljama. Budući da Hrvatskoj neposredno gospodarsko i geografsko okruženje
čini Europska unija te zemlje središnje, južne i istočne Europe, osobito su
zanimljiva istraživanja poreznih sustava tih zemalja, i analize njihova razvitka u
vremenu.
Ovaj je rad motiviran nastojanjem da se usporede porezni sustavi zemalja u
hrvatskom okruženju i identificiraju opće karakteristike i različitosti, kao i da se
uvidi u kojoj je mjeri hrvatski porezni sustav sličan poreznim sustavima drugih
zemalja. S obzirom na to da je gotovo nemoguće na jednom mjestu sažeti i
usporediti sve elemente poreznih sustava u nekoj skupini zemalja, ovaj se rad
ograničava samo na usporedbu načina oporezivanja različitih oblika dohotka od
kapitala u dvije skupine zemalja, koje obuhvaćaju stare članice Europske unije i
neke europske tranzicijske zemlje1. Također, usporedba se uglavnom odnosi samo
na trenutačno stanje2, a ne na promjene poreznih sustava tijekom vremena.
Dohotkom od kapitala, ili doh otkom od investicija smatra se dohodak koji fizičke
osobe ostvare pasivnim ulaganjem, odnosno dohodak nastao bez aktivnog
sudjelovanja u stvaranju dohotka ili u upravljanju poslovnim poduhvatom. Pojam
suprotan dohotku od kapitala, koji se naziva i pasivnim dohotkom je dohodak od
rada, odnosno aktivni dohodak (IBFD, 1996). Dohodak od kapitala uključuje
dohodak od nekretnina, dividende, kamate na bankarske depozite i obveznice,
najamnine od davanja u poslovni zakup pokretnih stvari i slično. U ovom radu
razmatrat će se porezni tretman sljedećih oblika dohotka od kapitala - kamata na
bankarske depozite i obveznice, dividendi i kapitalnih dobitaka. Pritom će se
porezni tretman dohotka od kapitala obrađivati uglavnom sa stajališta fizičke
1 Osim 15 starih članica Europske unije u ovom se radu promatraju neki elementi poreznih sustava 11
europskih tranzicijskih zemalja - Bugarske, Češke, Estonije, Latvije, Litve (osim oporezivanja kamata),
Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske.
2 Za sve zemlje osim Hrvatske podaci se odnose na stanje krajem 2004., dok se za Hrvatsku navode podaci
koji se odnose na 2005. godinu.
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 31
osobe rezidenta. Međunarodni aspekti oporezivanja dohotka od kapitala promatrat
će se samo kod poreznog tretmana dohotka od kamata na štedne depozite, jer se
upravo kod oporezivanja kamata na štedne depozite javljaju veliki problemi vezani
uz nejednak tretman kamata rezidenata i nerezidenata. S obzirom na aktualnost
ove teme, zasebno poglavlje posvećeno je i harmonizaciji oporezivanja dohotka od
kamata na štedne depozite u Europskoj uniji. Konačno, na osnovi usporedbi
poreznog tretmana odabranih oblika dohodaka od kapitala u promatranim
zemljama izvest će se neka zaključna zapažanja.
2. Porezni tretman kamata na bankarske depozite
Porezni tretman kamata na bankarske depozite u zemljama Europske unije i
europskim tranzicijskim zemljama je vrlo različit. Općenito, postoje četiri osnovna
tipa poreznog tretmana kamata na depozite u tim zemljama, a to su:
• oporezivanje konačnim porezom po odbitku,
• oporezivanje u okviru globalnog oporezivanja dohotka,
• oporezivanje najprije po odbitku, a zatim u okviru godišnjeg
oporezivanja dohotka,
• porezno oslobođenje dohodaka od kamata.
U najvećem broju starih zemalja Europske unije kamate na depozite oporezuju se
po odbitku te se plaćeni porez smatra konačnim porezom, a dohodak od kamata
ne uključuje se u godišnju poreznu prijavu. Na taj način kamate se oporezuju u
osam starih članica Europske unije – Austriji, Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj,
Italiji, Portugalu i Švedskoj. Pritom u pet zemalja (Austriji, Belgiji, Francuskoj,
Grčkoj i Portugalu) porezni obveznici imaju pravo izabrati da se porez na kamate
na depozite plaćen po odbitku za sve ili samo pojedine oblike štednje uračuna u
godišnji obračun poreza na dohodak te da se na dohodak od kamata primijeni
standardna porezna tarifa poreza na dohodak. Porezne stope poreza na dohodak
od kamata na depozite pritom se razlikuju i iznose od 15 do 30 posto.
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 32
Dvije stare članice Europske unije, Danska i Luksemburg, dohodak od kamata
uključuju u globalni oporezivi dohodak te na njega primjenjuju tarifu poreza na
dohodak. U Nizozemskoj se dohodak dijeli na tri skupine s tri različite porezne
tarife. Jedna od tih poreznih tarifa primjenjuje se na dohodak od kamata.
U četiri stare članice Europske unije (Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj i Velikoj
Britaniji) kamate se prvo oporezuju po odbitku, te se porez plaćen po odbitku
smatra predujmom konačnog poreza na dohodak od kamata. U godišnjoj poreznoj
prijavi, plaćeni porez po odbitku uračunava se u ukupan godišnji porez na
dohodak, na koji se primjenjuje tarifa poreza na dohodak.
Dohodak od kamata na depozite nije oslobođen plaćanja poreza na dohodak niti u
jednoj staroj zemlji članici Europske unije, iako u većini zemalja nerezidenti
plaćaju ili porez na dohodak od kamata po sniženoj stopi ili po nultoj stopi, a u
skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U tranzicijskim
zemljama situacija je drugačija. U Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj kamate kao
dohodak fizičkih osoba oslobođene su plaćanja poreza na dohodak za sve oblike
štednje, a Bugarskoj, Latviji i Estoniji također se ne oporezuje dohodak od kamata
na najveći dio uobičajenih oblika štednje. Od deset odabranih europskih
tranzicijskih zemalja uključujući Hrvatsku, sedam zemalja koje oporezuju kamate
na bankarske depozite, oporezuju ih konačnim porezom po odbitku.
Može se pretpostaviti da je osjetno niže porezno opterećenje kamata na štednju u
tranzicijskim zemljama posljedica nastojanja da se u što većoj mjeri pojednostave
porezni sustavi, ali je vjerojatno motivirano i željom da se u što većoj mjeri
stimulira štednja te umanji potreba za uvozom kapitala3.
U starim članicama Europske unije analize upućuju na trend smanjenja poreznog
opterećenja dohotka od kamata – 2004. godine ono je iznosilo 34 posto u petnaest
zemalja članica Europske unije uz standardnu devijaciju od 11,1, dok je prema
Gorter i de Mooij (2001) u 2000. prosječna stopa poreza na kamate iznosila 36,7
(uz standardnu devijaciju 14), a 1990. 45,9 posto (uz standardnu devijaciju 11,4).
3 O uobičajenim razlozima poreznog stimuliranja štednje vidjeti Banks (1996). Dobar pregled teorijskih i
empirijskih istraživanja međuovisnosti između štednje i oporezivanja daju Robson (1995) te Bernheim
(1999).
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 33
Pregled poreznog tretmana dohotka od kamata u starim članicama Europske unije
dan je u Tablici 1., a pregled poreznog tretmana dohotka od kamata u deset
odabranih tranzicijskih zemalja u Tablici 2. Treba, međutim, napomenuti da u
velikom broju zemalja postoje razlike u poreznom tretmanu različitih štednih
instrumenata, a koje nisu detaljnije obrađene i prikazane u tablici, ali mogu
značajno utjecati na odluke osoba o izboru između instrumenata štednje.
Nejednakost poreznih tretmana za dohodak od različitih oblika štednje osobito je
prisutna u Francuskoj.
3. Porezni tretman kamata na obveznice i dividendi
Kamate na obveznice u velikom broju zemalja imaju jednak porezni tretman kao i
kamate na depozite, i obično se porez na kamate na obveznice obračunava
primjenom jednake metode kao i porez na kamate na depozite. U nekim se
zemljama različito porezno tretiraju korporativne i državne obveznice, pri čemu
državne obveznice uživaju povoljniji status. Dividende se oporezuju jednako kao
obveznice, ili ih se djelomično porezno izuzima, kako bi se umanjilo dvostruko
oporezivanje dohotka od ulaganja u dionice – jednom na razini poduzeća, i drugi
puta na razini dioničara.
U Tablici 3. i 4. prikazana je zakonska porezna stopa koja se primjenjuje na
korporativne i državne obveznice, te dividende u starim članicama Europske unije
i nekim europskim tranzicijskim zemljama.
Može se zapaziti da među starim članicama Europske unije kamate na
korporativne obveznice imaju jednak porezni tretman kao i kamate na bankarske
depozite, osim u Grčkoj, Italiji i Portugalu gdje se na kamate na bankarske
depozite primjenjuju više porezne stope. Među tranzicijskim zemljama Bugarska i
Češka korporativne obveznice oporezuju po višim stopama nego kamate na
bankarske depozite.
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 34
Tabl
ica
1.
Pore
zni t
retm
an k
amat
a na
dep
ozit
e u
star
im
lani
cam
a Eu
rops
ke u
nije
è
po
rezn
a st
opa
rezi
dent
i1)
pore
zna
stop
a ne
rezi
dent
i m
etod
a op
orez
ivan
ja
napo
men
a
Aust
rija
25
%
0 –
25%
KP
O
− po
stoj
i mog
uno
st iz
bora
opo
reziv
anja
po
stan
dard
noj s
topi
por
eza
æ n
a do
hoda
k ili
sni�e
noj s
topi
, ak
o su
te
stop
e ni�e
od
stop
e po
reza
po
odbi
tku
B
elgi
ja
15%
0-
15%
KP
O
− iz
uze
e u
visi
ni 1
500
EU
Ræ
-a k
amat
a na
«no
rmal
ne»
bank
arsk
e de
pozi
te
− po
stoj
i mog
uno
st u
raun
avan
ja p
orez
a na
kam
atu
po o
dbitk
u æ
è
Dan
ska
59
%
30%
PD
−
izuz
ee
na š
tedn
e ra
une
u ko
rist d
jece
(do
mak
s. 3
000
DKK
god
išnj
e)æ
è
Fins
ka
29%
0-
25%
KP
O
− os
novi
ca s
e um
anju
je z
a tr
oško
ve o
stva
rivan
ja k
amat
a
Fran
cusk
a
25%
0-
25%
KP
O
− od
reen
i obl
ici k
amat
a su
izuz
eti
ð
− ob
vezn
ik im
a m
ogu
nost
izbo
ra o
pore
zivan
ja u
okv
iru p
ore
æza
na
doho
dak
−
kod
odre
enih
obl
ika
ulag
anja
prim
jenj
uje
se o
pore
zivan
je u
okv
iru p
orez
a na
doh
odak
, s
najv
išom
ð
gran
ino
m s
topo
m o
d 48
,09%
è
Nje
ma
ka
è
44,3
1%
0-
25%
U
PD
− ka
mat
a na
elno
nije
pre
dmet
opo
reziv
anja
po
odbi
tku,
iako
se
kod
razl
iiti
h ob
lika
ulag
anja
èè
opor
ezuj
e po
odb
itku
G
rka
è
20
%
0-1
0%
KPO
−
pore
z po
odb
itku
koji
se p
laa
po s
topi
od
20%
mo�
e se
ura
unat
i u k
ona
an p
orez
na
doho
dak
æè
è
− na
kam
ate
na d
epoz
ite u
eur
ima
i u P
ošta
nsko
j šte
dion
ici p
orez
na s
topa
izno
si 1
5%
Irska
42
%
0-1
5%
UPD
−
post
oje
pore
zno
povl
ašte
ni o
blic
i šte
dnje
– n
a nj
ih s
e ob
raun
ava
kona
an p
orez
po
odbi
tku
po s
topi
è
èod
25
post
o, i
dopu
šten
je p
orez
ni k
redi
t u
visi
ni o
d 25
pos
to u
lo�e
nog
iznos
a
Italij
a 27
%
0-3
0%
KPO
−
razli
it po
rezn
i tre
tman
kam
ata
s ob
ziro
m n
a iz
vor
è
Luks
embu
rg
38,9
5%
0-
15%
PD
−
osno
vica
se
uman
juje
za
troš
kove
ost
variv
anja
kam
ata
−
doho
dak
od k
amat
a po
rezn
o os
lobo
en d
o 15
00
eura
ð
− po
rezn
o su
pov
lašt
ena
ulag
anja
u p
lano
ve s
tam
bene
šte
dnje
N
izoz
emsk
a
30%
0-
25%
PD
«tre
e æka
tego
rije»
−
osno
vica
je p
retp
osta
vlje
ni p
ovra
t od
4%
od
šted
nje
i ula
ganj
a −
dozv
olje
n je
odb
itak
u vi
sini
17
600
eur
a od
por
ezne
osn
ovic
e
Port
ugal
40
%
0-1
5%
UPD
−
pore
z po
odb
itku
na k
amat
u u
visi
ni o
d 15
% u
raun
ava
se u
por
eznu
obv
ezu
za p
orez
a na
doh
odak
è
Špa
njol
ska
45
%
0-1
5%
UPD
−
pore
z po
odb
itku
na k
amat
u u
visi
ni o
d 15
% u
raun
ava
se u
por
eznu
obv
ezu
za p
orez
a na
doh
odak
è
Šve
dska
30
%
0%
KP
O
Ve
lika
Brit
anija
40
%
0 –
25%
U
PD
− po
rez
po o
dbitk
u na
kam
atu
u vi
sini
od
20%
ura
unav
a se
u p
orez
nu o
bvez
u za
por
eza
na d
ohod
akè
−
post
oje
pore
zna
izuz
ea
za k
amat
e na
æ s
peci
jaln
e št
edne
raun
e, t
e po
rezn
i odb
itak
za d
epoz
ite k
od
èN
atio
nal S
avin
gs B
ank
N
apo
men
a: 1
) Ako
se p
rim
jenju
je p
rogr
esiv
no
opor
eziv
anje d
ohot
ka, naved
ene
su n
ajv
iše
granine po
rezn
e stop
e.č
O
bjaše
njenje: K
PO
= k
ona
an p
orez
po
odbi
tku; PD
= o
pore
zivanje u
okviru p
orez
a n
a d
ohod
ak; U
PO
= p
orez
po
odbi
tku u
raunava se
u g
odišnji p
orez
na d
ohod
ak.
čč
Izvor
: IB
FD
(2004a): G
uid
e to
Euro
pean T
axa
tion
Vol
um
e V
I: T
axa
tion
of In
div
iduals in E
uro
pe, A
mster
dam
(lo
ose
leaf) (stanje n
a d
an: 20. 11. 2004.).
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 35
Tabl
ica
2.
Pore
znit
retm
anka
mat
ana
depo
zite
utr
anzi
cijs
kim
zem
ljam
a
pore
zna
stop
are
zide
nti
pore
zna
stop
ane
rezi
dent
im
etod
aop
orez
ivan
jana
pom
ena
Bug
arsk
a0%
0%
/1
5%KP
O−
velik
dio
kam
ata
nade
pozi
teje
pore
zno
izuz
et
Èeš
kaR
epub
lika
15%
kao
iza
rezid
ente
KPO
Esto
nija
0%
/2
6%0
%/
26%
KPO
− po
rezn
oizu
zete
kam
ate
koje
pla
aju
kred
itne
usta
nove
sasj
ediš
tem
uEU
æ
Hrv
atsk
a0
%0
%-
− na
kam
ate
poos
novi
dani
hza
jmov
aik
redi
tapl
aa
sepo
rez
pood
bitk
uu
visi
ni35
%æ
Latv
ija0
%/
25%
kao
iza
rezid
ente
KPO
− po
rezn
oizu
zete
kam
ate
koje
pla
aju
kred
itne
usta
nove
sasj
ediš
tem
uLa
tviji
æ
Ma
arsk
að
0%0
%-
Poljs
ka20
%20
%KP
O−
izuz
ea
seod
nose
naka
mat
ena
ulag
anja
prije
1.p
rosi
nca
200
1.æ
Rum
unjs
ka0
%/
1%10
%KP
O−
pore
zno
izuze
teka
mat
ena
teku
era
une,
oro
ede
pozi
tete
šted
nein
stru
men
teru
mun
jski
hæ
èèn
bana
ka
19%
kao
iza
rezid
ente
KPO
Slo
veni
ja0%
0–1
5%KP
O−
naka
mat
epo
osno
vida
nih
zajm
ova
ikre
dita
pla
ase
pore
zpo
odbi
tku
uvi
sini
25%
koji
seæ
ura
unav
au
pore
znu
obve
zuè
Obj
ašen
jenje
:K
PO
=ko
na
an
pore
zpo
odbi
tku.
č
Izvor
:IB
FD
(2004
b):G
uid
eto
Euro
pean
Tax
ati
onVol
um
eV
:Taxa
tion
&In
vestm
ent
inC
entr
aland
Eas
tE
uro
pean
Cou
ntr
ies,
Am
ster
dam
(loo
sele
af)
(sta
nje
na
dan:20
.11
.
2004.),Z
akon
opo
rezu
na
doh
odak
(NN
177
/04).
Slo
vaèk
a
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 36
Tabl
ica
3. P
orez
ni t
retm
an k
amat
a na
kor
pora
tivn
e i d
r�av
ne o
bvez
nice
te
divi
dend
i u z
emlja
ma
Euro
pske
uni
je
st
opa
pore
za n
a ko
rpor
ativ
ne o
bvez
nice
1)
stop
a po
reza
na
dr�a
vne
obve
znic
e1)
stop
a po
reza
na
divi
dend
e1)
napo
men
a uz
opo
rezi
vanj
e di
vide
ndi
Aust
rija
2
5%
25%
25
%
− po
rezn
o os
lobo
ene
divi
dend
e no
vih
dion
ica
u do
ma
im p
roiz
vodn
im
ðæ
podu
zeim
aæ
Bel
gija
1
5%
15%
15
% /
25%
−
sni�e
na s
topa
prim
jenj
uje
se n
a di
onic
e izd
ane
nako
n 19
94.
(pod
odr
een
im
ðuv
jetim
a)
Dan
ska
5
9%
59%
28
% /4
3%
− vi
ša s
topa
prim
jenj
uje
se a
ko d
ohod
ak o
d di
onic
a pr
elaz
i 424
00 D
KK
Fins
ka
29%
29
%
29%
−
post
oje
odre
ene
olak
šice
ð
Fran
cusk
a
15+
10%
1
5+1
0%
48,0
9% +
10%
−
opor
ezuj
e se
sam
o po
lovi
na d
ivid
endi
−
divi
dend
e i o
bvez
nice
se
doda
tno
opor
ezuj
u so
cija
lnim
por
ezim
a (s
topa
od
10%
) −
post
oji n
eopo
rezi
vi o
dbita
k
Nje
ma
ka
è
44,
31%
44
,31%
44
,31%
−
opor
ezuj
e se
sam
o ½
div
iden
de
Gr
ka
è
0%
0%
0%
−
divi
dend
a se
ne
opor
ezuj
e ko
d di
oni
ara
è
Irska
4
2%
42%
42
%
− gr
anic
a iz
uze
a je
521
0 E
UR
æ
Italij
a
12,
5%
12,5
%
12,5
%
− ko
d kv
alifi
cira
nih
druš
tava
div
iden
da s
e op
orez
uje
prog
resi
vnim
por
ezom
na
doho
dak
(naj
viša
gra
nina
sto
pa 4
5%
), i
izuze
to je
60
post
o di
vide
ndi
è
Luks
embu
rg
38,
95%
0
%
38,9
5%
− do
pušt
eno
izuze
e od
50
pos
to d
ivid
endi
plu
s iz
uze
e u
visi
ni 1
500
eura
ææ
Niz
ozem
ska
3
0%
30%
25
% /
30%
−
osno
vica
je p
retp
osta
vlje
ni p
ovra
t od
4% o
d št
ednj
e i u
laga
nja,
−
dozv
olje
n je
odb
itak
u vi
sini
192
52 e
ura
od p
orez
ne o
snov
ice
−
ni�a
sto
pa p
rimje
njuj
e se
ako
pos
toji
zna
ajan
udi
o u
vlas
ništ
vuè
Port
ugal
2
0%
25%
40
%
− do
pušt
eno
izuze
e u
visi
ni 5
0 po
sto
divi
dend
eæ
Špa
njol
ska
4
5%
45%
45
%
− im
puta
cijs
ki k
redi
t izn
osi 4
0 po
sto
divi
dend
e
Šve
dska
3
0%
30%
30
%
− do
pušt
eno
ogra
nien
o izu
zee
za d
ivid
ende
mal
ih i
sred
njih
pod
uze
aè
ææ
Velik
a B
ritan
ija
40%
40
%
32,5
%
− im
puta
cijs
ki k
redi
t izn
osi 1
/9 p
osto
div
iden
de
N
apo
men
a:
1)
Ako
se p
rim
jenju
je p
rogr
esiv
no
opor
eziv
anje d
ohot
ka, naved
ene su
najv
iše gr
anine po
rezn
e stop
e.č
Izvor
: IB
FD
(2004a): G
uid
e to
Euro
pean T
axa
tion
Vol
um
e VI: T
axa
tion
of In
div
iduals in E
uro
pe, A
mster
dam
(lo
ose
leaf) (stanje n
a d
an: 20. 11. 2004.).
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 37
Tabl
ica
4.
Pore
zni t
retm
an k
amat
a na
kor
pora
tivn
e i d
r�av
ne o
bvez
nice
te
divi
dend
i u t
ranz
icijs
kim
zem
ljam
a
st
opa
pore
za n
a ko
rpor
ativ
ne o
bvez
nice
st
opa
pore
za n
a dr�a
vne
obve
znic
e
stop
a po
reza
na
divi
dend
e na
pom
ena
uz o
pore
ziva
nje
divi
dend
i
Bug
arsk
a
20%
0
%
15%
Èešk
a R
epub
lika
25%
0
%
25%
Esto
nija
26
%
26%
0%
−
pore
z na
div
iden
de k
oji p
laa
podu
zee
koje
rasp
odje
ljuje
div
iden
de je
kon
aan
ææ
è
Hrv
atsk
a1)
0%
0%
0%
Latv
ija
25%
0
%
0%
− di
vide
nde
se o
pore
zuju
sam
o ko
d po
duze
a ko
ja p
oslu
ju u
pos
ebni
m
ægo
spod
arsk
im z
onam
a i s
lobo
dnim
luka
ma
Litv
a
15%
0
%
15%
/ 3
3%
− ni�a
sto
pa p
rimje
njuj
e se
na
divi
dend
e do
ma
ih p
oduz
ea
i odr
een
ih s
tran
ih
ææ
ðpo
duze
aæ
Ma
arsk
að
0
%
0%
20
% /
30,
5%
− ni�a
sto
pa p
rimje
njuj
e se
na
divi
dend
e iz
str
anih
izvo
ra
Poljs
ka
20%
0
%
19%
Rum
unjs
ka
1%
1
%
5%
Slo
vaka
è
19
%
19%
0%
−
divi
dend
e se
opo
rezu
ju s
amo
na ra
zini
pod
uze
aæ
Slo
veni
ja
0%
0
%
50%
−
opor
eziv
a os
novi
ca iz
raun
ava
se u
vean
jem
izno
s di
vide
ndi z
a iz
nos
pla
enog
è
ææ
pore
za p
o od
bitk
u (p
o st
opi o
d 25
pos
to)
i um
anjiv
anje
m z
a 40
pos
to
N
apo
men
a: 1
) Sta
nje n
akon
1.1
. 2005. D
o kra
ja 2
004. stop
a p
orez
a n
a d
ivid
ende iz
nos
ila je
15 p
osto
.
Obj
ašn
jenje: K
PO
= k
ona
an p
orez
po
odbi
tku.
č
Izvor
: IB
FD
(2004b)
: G
uid
e to
Euro
pean T
axation
Vol
um
e V
: Ta
xation
& I
nvestm
ent in
Cen
tral and E
ast E
uro
pean C
ountries, A
mster
dam
(lo
ose leaf) i I
BFD
Taxa
tion
of In
divid
uals in E
uro
pe, A
mster
dam
(lo
ose leaf
) (sta
nje n
a d
an: 20. 11. 2004.), Z
akon
o p
orez
u n
a d
ohod
ak
(NN
177/0
4).
(2004a): G
uid
e to
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 38
U starim članicama Europske unije tretman korporativnih i državnih obveznica je
podjednak, osim u Luksemburgu gdje za određene beskuponske državne obveznice
postoji eksplicitno porezno oslobođenje. Za razliku od toga, razmjerno velik broj
tranzicijskih zemalja državnim obveznicama daje porezno povlašteni položaj u
odnosu na korporativne obveznice - Bugarska, Češka, Latvija, Litva i Poljska. Sve
ove zemlje u potpunosti izuzimaju državne obveznice od plaćanja poreza na
kamatu. Razlike poreznih politika prema državnim obveznicama u dvjema
skupinama zemalja mogu se objasniti većom potrebom država u tranzicijskim
zemljama za financiranje zaduživanjem, te njihovim naslijeđenim favoriziranjem
državnog sektora4.
4. Harmonizacija u podruèju oporezivanja dohotka od kamata na štedne depozite u Europskoj uniji
Oporezivanje dohotka od kamata na štedne depozite fizičkih osoba na području
Europske unije još nije predmet harmonizacije, iako je uvođenjem Direktive o
dohotku od kamata na štedne depozite ono djelomično regulirano tom
direktivom. Direktiva o dohotku od kamata na štedne depozite5 usvojena je tek
2003. godine i stupila na snagu 1. srpnja 2005., iako je još u 60-tim godinama 20.
stoljeća započela priprema regulative koja bi uvela određeni stupanj porezne
harmonizacije u to područje (Oravec, 2002). Uzrok nastojanjima da se poreznom
harmonizacijom obuhvati oporezivanje dohotka od kamata na štednju je činjenica
da je važeće načelo kod oporezivanja kamata načelo zemlje prebivališta, koje se krši
time što porezne vlasti mogu porezno zahvaćati prinose kamata samo u zemlji, a
ne i u inozemstvu. To motivira štediše da iznose štednju u druge zemlje i da ne
prijavljuju prinos na tu štednju u zemlji prebivališta, što rezultira gubitkom
potencijalnih poreznih prihoda matičnih zemalja, kao i gubitkom kapitala (Härtel,
2000).
4 Obrazloženje nepovoljnih učinaka poreznog oslobođenja državnih vrijednosnica na učinkovitost i
pravednost u distribuciji može se naći kod Norregaarda (1997).
5 Direktiva o dohotku od štednje (Council Directive 2003/48/EC of 3 June 2003 on taxation of savings
income in the form of interest payments) objavljena je u službenom glasilu EU, Official Journal of the
European Union, 26.6. 2003.
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 39
Zemlje članice nisu, međutim, dugi niz godina uspijevale postići suglasnost oko
toga kako ujednačiti porezni tretman dohodaka od kamata. Posebno ograničenje
usuglašavanju postavljao je institut bankarske tajne kojeg se nisu željele odreći neke
zemlje članice (Luksemburg, Belgija i Austrija). Tijekom 2000. godine podnesen je
prijedlog direktive koji predviđa razmjenu informacija, odnosno uvođenje
kontrolnih izvještaja između zemalja članica Europske unije. Belgiji, Luksemburgu
i Austriji dano je prijelazno razdoblje u kojem mogu primjenjivati sustav poreza
po odbitku, koji nakon toga moraju zamijeniti sustavom kontrolnih izvještaja.
Krajnji cilj ove direktive je omogućiti da dohodak od štednje u obliku plaćanja
kamata u jednoj zemlji članici Europske unije rezidentima druge zemlje članice
Europske unije bude efektivno oporezovan u skladu sa zakonima te druge zemlje
članice Europske unije. Polazi se od stajališta da se cilj ove Direktive najlakše može
postići tako da se razotkriju plaćanja kamata od strane ekonomskog subjekta u
jednoj zemlji članici u korist osobe koja je rezident druge zemlje članice putem
automatske razmjene informacija vezanih uz plaćanja kamata između zemalja
članica EU. Obuhvat ove direktive trebao bi biti ograničen na oporezivanje
dohotka od štednje u obliku plaćanja kamata na potraživanja proizašla iz
zaduživanja, a osobito dohodak od državnih vrijednosnica i dohodak od obveznica
i zadužnica, uključujući i premije i nagrade proizašle iz takvih vrijednosnica,
obveznica i zadužnica, te kamatu naplaćenu ili kapitaliziranu prilikom prodaje,
povrata ili otplate takvih potraživanja proizašlih iz zaduživanja, ali ne na naknade
od mirovina ili osiguranja, kao i na kamate na određene prenosive obveznice (kako
bi se izbjegli nepovoljni utjecaji na tržište) tijekom prijelaznog razdoblja, za
obveznice izdane prije 1. ožujka 2001.
U vezi s Direktivom o dohotku od kamata na štedne depozite, važno je naglasiti
da Direktiva ne regulira oporezivanje dohotka od kamata domaćih štediša, već
isključivo porezni tretman dohotka od kamata nerezidenata, da se ne odnosi na
dohodak od kamata osobe kojoj se prebivalište nalazi izvan Europske unije i da
zemlja članica u kojoj porezni obveznik ima prebivalište može odlučiti hoće li ili
ne oporezivati dohodak od kamata. Direktiva, prema tome, ne zahtijeva da zemlje
članice ujednače ni način niti visinu poreznog opterećenja dohodaka od kamata.
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 40
5. Porezni tretman kapitalnih dobitaka
U svim starim članicama Europske unije pojavljuje se neki oblik oporezivanja
kapitalnih dobitaka6, bilo u obliku posebnog poreza na kapitalne dobitke, bilo u
obliku oporezivanja unutar poreza na dohodak. Ovdje će se razmatrati oba načina
oporezivanja kapitalnih dobitaka, i to kapitalnih dobitaka od svih vrsta imovine
čiji realizirani dobici podliježu oporezivanju. U Tablici 5. pregledno su prikazani
osnovni elementi poreza na kapitalne dobitke u tim zemljama. Vidljivo je da, mada
sve zemlje u nekoj mjeri oporezuju kapitalne dobitke, postoje bitne razlike u
načinu oporezivanja, pa tako i u poreznom opterećenju kapitalnih dobitaka7.
Zemlje je moguće klasificirati na one koje kapitalne dobitke oporezuju zajedno s
ostalim oblicima dohotka, te na zemlje koje primjenjuju poseban porez na
kapitalne dobitke. Devet starih članica Europske unije (Austrija, Danska, Finska,
Njemačka, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska i Švedska) kapitalne dobitke
integrira u ukupan oporezivi dohodak te na njih primjenjuje progresivne porezne
stope u skladu s propisanom poreznom tarifom. U dvije skandinavske zemlje u
kojima se primjenjuje tzv. dualni sustav oporezivanja dohotka8, kapitalni se dobici
pribrajaju dohotcima od kapitala i oporezuju porezom na dohodak od kapitala. U
preostalih šest starih zemalja Europske unije (Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj,
Nizozemskoj i Velikoj Britaniji) kapitalni se dobici oporezuju zasebnim porezom.
Porezne stope kojima se oporezuju kapitalni dobici razlikuju se i unutar pojedine
zemlje za različite vrste imovine, i između zemalja. Ako se pretpostavi da u
zemljama u kojima se kapitalni dobici oporezuju progresivnim stopama poreza na
dohodak kapitalni dobici podliježu oporezivanju maksimalnim poreznim
stopama, iz Tablice je vidljivo da se porezne stope kreću između 5 posto za
specifične oblike imovine u Grčkoj i 59 posto u Danskoj.
6 Kapitalni dobici su dobici od promjene cijene imovine od trenutka njezine kupovine do trenutka prodaje.
7 O pojedinostima u vezi oblikovanja poreza na kapitalne dobitke može se vidjeti Messere (1993), dok se
učincima oporezivanja kapitalnih dobitaka na efikasnost, prihode, realizaciju kapitalnih dobitaka, sklonost
preuzimanju rizika, štednju i investicije, cijenu imovine, blagostanje, strukturu portfelja i raspodjelu bave npr.
Auten (1999), Zodrow (1995), Sandmo (1985) i Poterba (2001).
8 Uzroke uvođenja i značajke dualnog sustava poreza na dohodak objašnjava npr. Hamaekers (2003).
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 41
U većini, odnosno u deset starih članica Europske unije pravi se razlika između
kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka, odnosno dobici od prodaje
imovine u kratkom roku od stjecanja imovine smatraju se špekulativnim dobicima
čiji tretman mora biti nepovoljniji od tretmana dugoročnih kapitalnih dobitaka. Iz
Tablice 5. u kojoj su navedene vrste imovine koja podliježe oporezivanju porezom
na kapitalne odbitke, odnosno vrste imovine izuzete od plaćanja tog poreza,
vidljivo je da je različit tretman kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka
osobito uobičajen kod nekretnina. Ipak, granica razgraničenja između
kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka prilično se razlikuje, te se kod
nekretnina kreće od 2 do 10 godina, a kod ostale imovine između šest mjeseci i tri
godine.
U devet starih zemalja članica Europske unije određen je prag, odnosno novčani
iznos do kojega su obveznici oslobođeni plaćanja poreza na kapitalne dobitke.
Iako se ranije u više zemalja primjenjivala prilagodba porezne osnovice poreza na
kapitalne dobitke kako bi se oporezivali samo realni, a ne nominalni kapitalni
dobici, danas se indeksacija porezne osnovice primjenjuje samo u dvije zemlje
(Irskoj i Portugalu). Isto tako, u većini zemalja nije dozvoljen odbitak kapitalnog
gubitka, a četiri od preostalih pet zemalja (Danskoj, Irskoj, Luksemburgu,
Nizozemskoj i Švedskoj) dopušten je samo ograničeni odbitak kapitalnog gubitka
od oporezivog dohotka. U pet zemalja dopuštena je, pod određenim uvjetima,
odgoda plaćanja poreza na kapitalne dobitke.
U Tablici 6. dan je pregled poreznog tretmana kapitalnih dobitaka s obzirom na
vrstu imovine, pri čemu se oporezivom imovinom smatra ona koja se eksplicitno
navodi kao oporeziva, a izuzetom ona za koju je eksplicitno navedeno da je
izuzeta. Kao izvor informacija poslužile su publikacije Međunarodnog ureda za
fiskalnu dokumentaciju (eng. International Bureau of Fiscal Documentation,
IBFD) koje sadrže razmjerno detaljne preglede poreznih zakonodavstava europskih
zemalja (IBFD, 2004a i 2004b). Zbog činjenice da u mnogim zemljama postoji
mnoštvo različitih olakšica i posebnih tretmana različitih vrsta imovine, ovaj
pregled valja smatrati samo ilustracijom. Osim vrsta oporezive tj. izuzete imovine,
kada se pravi razlika između kratkoročnih i dugoročnih kapitalnih dobitaka,
naveden je i broj godina od stjecanja imovine do kojeg se dobici smatraju
kratkoročnim, odnosno nakon kojeg se smatraju dugoročnim.
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 42
Ta
blic
a5
.N
an
opor
eziv
anja
kapi
taln
ihdo
bita
kau
star
imla
nic
èiè
ama
Euro
pske
unije
vrst
aop
orez
ivan
jast
ope1
)ra
zli
ittr
etm
ankr
atko
roni
hi
èè
dugo
roni
hdo
bita
kaè
prag
prila
godb
aza
infla
ciju
odbi
tak
kapi
taln
ihgu
bita
kaod
goda
Aust
rija
UO
Dpr
osje
nest
ope
èpr
imije
njen
ena
opor
eziv
ido
hoda
k,m
aks.
50%
dane
nene
da,u
odre
enim
ðuv
jetim
a
Belg
ija2
)Z
16,5
/33%
dane
nene
neD
ansk
aU
OD
59%
dada
neda
neFi
nska
UO
DK
29%
(28
%od
2005
.)ne
dane
nene
Fran
cusk
aZ
26%
dada
nene
neN
jem
akaè
UO
D47
,48%
dada
nene
neGr
kaè3)
Z5
/20%
nene
nene
neIrs
ka4)
Z20
/40%
neda
dada
,od
kapi
taln
ihdo
bita
kada
Italij
a5)U
OD
12,5
/45%
nene
nene
neLu
ksem
burg
UO
D38
%da
dada
,od
špek
ulat
ivni
hdo
bita
kaN
izoz
emsk
aZ
25%
nene
neda
,od
doho
tka
izis
teka
tego
rije
ne
Port
ugal
UO
D40
%da
neda
,kod
nekr
etni
nada
Špan
jols
kaU
OD
45%
dane
nene
daŠv
edsk
aU
OD
K30
%da
dada
,ura
zli
itom
èpo
stot
kuza
razl
iiteè
oblik
eim
ovin
e
da
Velik
aB
ritan
ijaZ
40%
dada
nene
da
Napo
men
e:1)
Ako
sepr
imje
nju
jepr
ogre
sivno
opor
eziv
anje
doh
otka,naved
ene
sunajv
iše
granine
pore
zne
stop
e.č
2)
Bel
gija
–sn
ižen
apo
rezn
astop
aod
16,5
posto
odn
osise
na
prod
aju
zna
ajn
ogudje
la(o
dvi
šeod
25
posto)
udo
ma
ojkor
pora
ciji,stra
noj
kor
pora
ciji
tena
dugo
trajn
ekapi
taln
eč
ć
dob
itke
odpr
odaj
enek
retn
ina.
Na
osta
leop
orez
ive
kapi
taln
edob
itke
prim
jenju
jese
viša
stop
aod
33
posto.
3)
Gr
kač–
sniž
ena
pore
zna
stop
aod
5po
sto
odnos
ise
na
kapi
taln
edo
bitk
eod
prod
aje
dion
ica
dru
štav
akoj
ane
koti
raju
na
burz
i.N
aos
tale
opor
eziv
ekapi
taln
edo
bitk
epr
imjenju
je
seviša
stop
aod
20
posto.
4)
Irsk
a–
pred
met
opor
eziv
anja
pore
znom
stop
omod
40
posto
sukapi
taln
idobi
ciod
prod
aje
nei
zgra
ene
zem
lje.
Sta
nda
rdna
stop
apo
reza
na
kap
italn
edob
itke
iznos
i20
posto.
đ5)
Italija
–standard
na
stop
apo
reza
na
kapi
taln
edob
itke
je12,5
posto.
Dob
iciod
prod
aje
dio
nic
a,financi
jskih
instru
men
ata
srod
nih
dio
nic
am
ai
udjela
udo
ma
imdru
štvim
ai
ć
part
ner
stvim
aop
orez
uju
sestop
omod
40
posto,
ali
suos
lobo
eni
pla
anja
pore
zau
iznos
uod
60
posto.
đć
Obj
ašn
jenje:U
OD
=ukl
juen
ou
opor
eziv
anje
doh
otka
;U
OD
K=
uklju
eno
uop
orez
ivanje
doh
otka
odkapi
tala
;Z
=za
sebn
o.č
č
Izvor
:IB
FD
(2004a)
:G
uid
eto
Euro
pean
Taxa
tion
Vol
um
eV
I:Taxa
tion
ofIn
div
iduals
inE
uro
pe,A
mster
dam
(loo
seleaf
)(s
tanje
na
dan:20.11.
2004.
);IB
FD
(2004c)
:E
uro
pean
Tax
Han
dboo
k,A
mster
dam
.
1 /2
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 43
Tabl
ica
6.Po
rezn
itre
tman
kapi
taln
ihdo
bita
kas
obzi
rom
navr
stu
imov
ine
ust
arim
lani
cam
aEu
rops
keun
ijeè
OPO
REZ
IVA
IMO
VIN
AIZ
UZE
TAIM
OVI
NA
Aust
rija
-po
slov
naim
ovin
a-
nekr
etni
ne<
10go
dina
-ze
mlja
<15
godi
na,o
d5
.do
15.
godi
nesm
anju
jese
osno
vica
-os
tala
imov
ina
(ivr
ijedn
osni
ce)
<1
godi
na-
dion
ice
koje
ine
zna
ajan
udio
uè
èvl
asni
štvu
-do
bici
odlik
vida
cije
druš
tva
ilipo
vrat
aul
oga
dion
iar
ima
è
-ne
kret
nina
koja
jesl
u�ila
kao
osno
vno
preb
ival
ište
uza
dnje
2go
dine
-ne
kret
nine
>1
0go
dina
-ze
mlja
>15
godi
na-
osta
laim
ovin
a(i
vrije
dnos
nice
)>
1go
dina
-ob
vezn
ice
koje
izdaj
edo
ma
iædu�n
ik
Bel
gija
-po
slov
naim
ovin
a-
neiz
gra
ena
imov
ina
<5
godi
nað
-po
rtfe
ljko
jise
prod
aje
inoz
emno
jpra
vnoj
osob
i
-ne
izgr
aen
aim
ovin
a>
5go
dina
ð
Dan
ska
-di
onic
e<
3go
dine
-os
tale
dion
ice
koje
neko
tiraj
uin
jihov
avr
ijedn
ostp
rela
zi13
3700
DKK
-in
tele
ktua
lno
vlas
ništ
vo
-di
onic
e>
3go
dine
-ob
vezn
ice
idru
gidu�n
iki
vrije
dnos
nipa
piri
deno
min
irani
uda
nski
mkr
unam
a,è
koji
nose
kam
atnu
stop
uvi
šuod
min
imal
ne-
deriv
ativ
nifin
anci
jski
inst
rum
enti
str
ansf
erom
unut
ar2
dana
-ku
a,st
anik
ua
zaod
mor
koja
jesl
u�i
ææ
laka
opr
ebiva
lište
vlas
niku
Fins
ka-
nekr
etni
nena
mije
njen
est
anov
anju
nako
n>
2go
dine
nepr
ekid
nog
koriš
tenj
aFr
ancu
ska
-po
slov
naim
ovin
aip
oslo
vnip
ortfe
lji-
nekr
etni
ne-
pokr
etna
imov
ina
osim
nam
ješt
aja,
mot
orni
hvo
zila
iku
ansk
ihap
arat
aæ
-ne
kret
nina
koja
jeos
novn
opr
ebiv
ališ
tepo
rezn
ogob
vezn
ika
Nje
maè
ka-
posl
ovna
imov
ina
-ne
kret
nine
<10
godi
na-
pokr
etna
imov
ina,
uklju
uju
idio
nice
iobv
ezni
ce<
1go
dine
èæ
-po
vla
enje
imov
ine
izpo
slov
anja
è–
nekr
etni
ne<
10
godi
na,a
osta
laim
ovin
a<
1go
dine
-de
rivat
ivne
tran
sakc
ije,u
govo
rno
razd
oblje
<1
godi
ne
-ne
kret
nine
>1
0go
dina
-po
kret
naim
ovin
e,uk
ljuuj
uid
ioni
ceio
bvez
nice
>1
godi
nuè
æ-
povl
aen
jeim
ovin
eiz
posl
ovan
jaè
–ne
kret
nine
>10
godi
na,a
osta
laim
ovin
a>
1go
dine
-de
rivat
ivne
trans
akci
je,u
govo
rno
razd
obl
je>
1go
dine
Grè
ka-
posl
ovna
imov
ina
-di
onic
edr
ušta
vako
jene
kotir
aju
-ud
jeli
upa
rtne
rstv
ima
ilidr
uštv
ima
sog
rani
enom
odgo
vorn
ošu
èæ
-go
odw
illili
zašt
itniz
nak
-os
tali
oblic
iim
ovin
e
Irska
-im
ovin
ako
jani
jeizu
zeta
-ve
likbr
ojizu
zeta
ka-
nekr
etni
nako
jaje
osno
vno
preb
ival
ište
pore
znog
obve
znik
a
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 44
Tabl
ica
6.
Nas
tava
k Ita
lija
-
posl
ovna
imov
ina
- ze
mlja
-
nekr
etni
ne <
5 g
odin
a -
udje
li u
druš
tvim
a i p
artn
erst
vim
a -
vrije
dnos
ni p
apiri
-
deriv
ativ
ni in
stru
men
ti
- ne
kret
nine
> 5
god
ina
Luks
embu
rg
- po
slov
na im
ovin
a -
nekr
etni
ne <
2 g
odin
a
- po
kret
na im
ovin
a <
6 m
jese
ci
- zn
aaj
ni u
djel
i u v
lasn
ištv
u è
- ob
vezn
ice
koje
izda
ju d
oma
i rez
iden
tiæ
Nizo
zem
ska
-
zna
ajni
udj
eli u
vla
sniš
tvu
è
Port
ugal
-
nekr
etni
ne (
sam
o 50
%)
- in
tele
ktua
lno
i ind
ustr
ijsko
vla
sniš
tvo
(50%
) -
dion
ice,
obv
ezni
ce <
1 g
odin
a
- m
ater
ijaln
a im
ovin
a in
divi
dual
nog
podu
zetn
ika,
ako
se
prih
odi r
einv
estir
aju
u sl
ina
sre
dstv
a u
nare
dne
3 go
dine
è
- ne
kret
nina
koj
a je
osn
ovno
pre
biva
lište
por
ezno
g ob
vezn
ika,
ako
se
ukup
an
prih
od in
vest
ira u
nab
avku
iste
imov
ine
unut
ar 2
god
ine
Špan
jols
ka
- im
ovin
a <
1 g
odin
e -
nekr
etni
na k
oja
je o
snov
no p
rebi
vališ
te p
orez
nog
obve
znik
a, a
ko s
e uk
upan
pr
ihod
inve
stira
u n
abav
ku is
te im
ovin
e un
utar
2 g
odin
e
Šved
ska
-
priv
atna
imov
ina
nam
ijenj
ena
stan
ovan
ju (
2/3
kapi
taln
ih d
obita
ka)
- ne
kret
nine
nam
ijenj
ene
posl
ovno
j akt
ivno
sti o
bvez
nika
(9
0% k
apit
alni
h do
bita
ka)
Velik
a B
ritan
ija
- im
ovin
a ko
ja n
ije iz
uzet
a
- uz
def
inira
ne u
vjet
e, m
ogu
je iz
uzet
ak r
azli
itih
oblik
a im
ovin
e (n
pr.
æè
mat
erija
lne
pokr
etne
imov
ine
ija je
vrij
edno
st n
i�a o
d od
reen
og iz
nosa
, è
ðob
vezn
ica
s nu
ltom
ili s
ni�e
nom
kam
atno
m s
topo
m, m
otor
nih
vozil
a,
osno
vnog
pre
biva
lišta
i dr
.) i
odgo
da n
a ra
zli
ite o
blik
e im
ovin
eè
Izvor
: IB
FD
(2004a): G
uid
e to
Euro
pean T
axa
tion
Vol
um
e V
I: T
axa
tion
of In
div
iduals in E
uro
pe, A
mster
dam
(lo
ose
leaf) (
stanje n
a d
an: 20. 11. 2004.); IB
FD
(2004c)
:
Euro
pean T
ax
Handbo
ok, A
mster
dam
.
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 45
Može se zaključiti da oporezivanju obično podliježe poslovna imovina i
kratkoročni kapitalni dobici od prodaje nekretnina i vrijednosnih papira te udjela,
dok su izuzeti kapitalni dobici od prodaje nekretnine koja je služila kao osnovno
prebivalište te dugoročni kapitalni dobici od prodaje nekretnina, vrijednosnih
papira i udjela. U nekim zemljama (npr. Belgiji, Nizozemskoj) porezom na
kapitalne dobitke oporezuju se samo dobici od vrlo specifičnih i malobrojnih
oblika imovine, te se gotovo može reći da u tim zemljama i ne postoji porez na
kapitalne odbitke.
Iako bi se na osnovi činjenice da u starim članicama Europske unije postoje brojna
izuzeća od plaćanja poreza na kapitalne dobitke, kao i da se u nekim zemljama
primjenjuju različite stope poreza na kapitalne dobitke na različite oblike imovine,
moglo zaključiti da porezna zakonodavstva stvaraju značajne ne-neutralnosti
između kapitalnih dobitaka od različitih oblika imovine, usporedbe u vremenu
svjedoče o napretku prema većoj neutralnosti (Joumard, 2001). Uvođenje dualnog
sustava oporezivanja dohotka u skandinavskim zemljama doprinijelo je jednakosti
u poreznom tretmanu kapitalnih dobitaka od različitih vrsta imovine, pa čak i u
poreznom tretmanu različitih oblika dohodaka od kapitala. Ipak, očito je da se i
dalje države pri oblikovanju oporezivanja kapitalnih dobitaka ne rukovode
načelima ostvarivanja neutralnosti među oblicima imovine i jednakosti u
poreznom tretmanu različitih oblika imovine, već prioritet daju fiskalnim i
političkim ciljevima, ne vodeći računa o tim načelima. U području oporezivanja
kapitalnih dobitaka za sada na razini Europske unije ne postoji inicijativa za
harmonizacijom, te se u tom području vjerojatno još neko vrijeme ne mogu
očekivati bitnije promjene.
Odabranih jedanaest tranzicijskih zemalja također poznaje oporezivanje kapitalnih
dobitaka. U Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj kapitalni se dobici oporezuju zasebnim
porezom, a u ostalim zemljama oporezuju se integrirano s ostalim oblicima
dohotka porezom na dohodak. U Mađarskoj se kapitalni dobici u načelu
oporezuju kao dohodak, ali se gotovo na sve vrste kapitalnih dobitaka primjenjuje
jedinstvena proporcionalna stopa.
Iz Tablice 7. u kojoj su prikazane osnovne karakteristike oporezivanja kapitalnih
dobitaka u tranzicijskim ekonomijama vidljivo je da se stope poreza na kapitalne
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 46
dobitke razlikuju od zemlje do zemlje. Raspon poreznih stopa također je vrlo velik
i kreće se od 1 u Rumunjskoj do 50 posto u Sloveniji, ali može se primijetiti da se
u većini tranzicijskih zemalja porezna stopa koncentrira oko 20 posto.
Za razliku od starih članica Europske unije koje u pravilu dopuštaju porezno
oslobođenje kapitalnih dobitaka do određene granice, među tranzicijskim
zemljama samo Madžarska i Litva oslobađaju kapitalne dobitke do određenog
praga. Prilagodba porezne osnovice za inflaciju dopuštena je u Bugarskoj, Sloveniji
i Hrvatskoj, a odbitak kapitalnog gubitka u Sloveniji, i to do visine kapitalnih
dobitaka te Hrvatskoj ako se kapitalni dobici oporezuju u okviru poreza na dobit,
te kapitalni gubici umanjuju poreznu osnovicu. Odgoda plaćanja poreza na
kapitalni dobitak moguća je u Mađarskoj i Poljskoj.
U Tablici 8. navedeni su oblici imovine koja dovodi do nastanka obveze plaćanja
poreza na kapitalne dobitke, i imovina izuzeta od obveze plaćanja poreza na
kapitalne dobitke u tranzicijskim ekonomijama. U usporedbi sa starim članicama
Europske unije čini se da manji broj imovine generira dobitke oporezive porezom
na kapitalne dobitke, te da također postoji nešto manji broj izuzeća. Ponešto
jednostavnije i neutralnije oporezivanje kapitalnih dobitaka u tranzicijskim
ekonomijama moglo bi se pripisati činjenici da je oblikovanje poreza na kapitalne
dobitke u manjoj mjeri opterećeno tradicijom nego u starim zemljama članicama
Europske unije.
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 47
Ta
blic
a7.
Na
inop
orez
ivan
jaka
èpi
taln
ihdo
bita
kau
tran
zici
jski
mek
onom
ijam
avr
sta
opor
eziv
anja
stop
e1)ra
zli
ittr
etm
ankr
atko
roni
hè
èid
ugor
oni
hdo
bita
kaè
prag
prila
godb
aza
infla
ciju
odbi
tak
kapi
taln
ihgu
bita
kaod
goda
Bug
arsk
aIO
D2
9%da
neda
nene
Èešk
aR
epub
lika
UO
D3
2%da
nene
nene
Esto
nija
UO
D2
6%(2
004
.)24
%(2
005.
),22
%(2
006.
)i
20%
(od
200
7.)
dane
nene
ne
Hrv
atsk
a2)
UO
D15%
/25%
ili20%
dane
dada
daLa
tvija
UO
D2
5%da
nene
nene
Litv
aZ
15%
dada
nene
neM
aar
ska
ð3)
UO
D/Z
20%
/45%
dada
nene
da,k
odne
kret
nina
Poljs
ka4
)Z
10%
/19%
dane
nene
da,k
odne
kret
nina
Rum
unjs
kaZ
1%ne
nene
nene
Slov
akaè
UO
D1
9%da
nene
nene
Slov
enija
5)U
OD
50%
dane
dada
,od
dobi
taka
ne
Obj
ašnjenje
:U
OD
=ukl
juče
no
uop
orez
ivanje
doh
otka;U
OD
K=
uključe
no
uop
ore
Kod
zem
alja
ukoj
ima
sena
kapi
taln
edob
itke
prim
jenju
jepr
ogre
sivno
opor
eziv
anje
doh
otka
dana
jem
aksim
aln
agr
anič
na
pore
zna
stop
a.
osnov
ipr
imit
aka
oddo
djele
ili
opci
jske
kupn
jevla
stitih
dion
ica,dok
sena
doh
odak
odot
uđen
ja
nek
retn
ina
iim
ovin
skih
prava
plaća
pore
zpo
stop
iod
25
posto,
od1.1
.2005
.go
din
e.D
okra
ja2004.go
dine
stop
apo
reza
na
doh
odak
odot
uđen
janek
retn
ina
i
imov
insk
ihpr
ava
iznos
ila
je35
posto.
Doh
odak
odot
uđe
nja
nek
retn
ina
ne
opor
ezuje
seako
jenek
retn
ina
služi
laza
stanov
anje
pore
znom
obve
znik
uiliuzd
ržavan
im
članov
ima
nje
gove
uže
obit
elji,a
iu
sluča
juako
jenek
retn
ina
iliim
ovin
sko
pravo
otuđen
onako
ntr
igo
dine
oddana
nab
ave
-pr
ema
tom
e,po
stoj
ira
zlič
ittr
etm
an
kra
tkor
očnih
idugo
ročn
ihdob
itaka.
Sto
paod
20
posto
prim
jenju
jese
ako
sepo
rezn
iob
vez
nik
opre
dijel
iza
plaća
nje
pore
zana
dob
it.O
pore
ziva
nje
mkap
italn
ih
dob
itaka
ovdje
sesm
atr
aop
orez
i
Mad
žars
kajedin
stven
astop
aod
20
posto
prim
jenju
jese
na
već
inu
kapi
taln
ihdob
itaka
stop
omod
10
posto
opor
ezuje
sedo
bita
kod
prod
aje
pokre
tnin
a,nek
retn
ina
ivla
sničkih
prava
ako
prod
aja
nastupa
unut
ar
5go
dina
odkup
ovin
e,dok
su
viš
omstop
omod
19
posto
opor
ezov
ani
kapi
taln
ido
bici
odpr
odaje
dio
nic
aios
talih
vri
jednos
nih
papi
ra
venija
kapi
taln
idob
ici
seop
orez
uju
prvo
po
stop
iod
30
posto,
ata
jse
pore
zuraču
nav
au
konačn
upo
rezn
uob
vezu
.
zivanje
doh
otka
odkap
itala
;Z
=za
sebn
o
Napo
men
e:
Hrv
atsk
aniž
omstop
omod
15po
sto
opor
ezuje
sepo
odbi
tku
dohod
ak
po
vanje
svakog
dob
itka
odpr
omjene
cijene
imov
ine,
bilo
da
prop
isi
taka
vdo
hoda
knaz
ivaju
doho
tkom
odkapi
tala
,ili
dohot
kom
od
imov
ine
iim
ovin
skihp
rava.
Pol
jska
niž
om
Slo
Izvor
:IB
FD
(2004b)
:G
uid
eto
Euro
pean
Taxa
tion
Vol
um
eV
:Taxa
tion
&In
ves
tmen
tin
Cen
traland
Eas
tE
urop
ean
Cou
ntr
ies,
Am
ster
dam
(loo
sele
af)
(sta
nje
na
dan
:20.
11.2004.),Z
akon
opo
rezu
na
doh
odak
(NN
177/0
4).
1)
2)
3)
5)
4)
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 48
Ta
blic
a8.
Pore
znit
retm
anka
pita
lnih
dobi
taka
sob
ziro
mna
vrst
uim
ovin
eu
tran
zici
jski
mek
ono
mija
ma
OP
OR
EZIV
AIM
OVI
NA
IZU
ZETA
IMO
VIN
ABu
gars
ka-
nekr
etni
ne-
pokr
etna
imov
ina
–au
tom
obili
,avio
ni,
amci
,dio
nice
iudj
eli<
1go
dine
è-
dion
ice
koje
kotir
aju
naBu
gars
kojb
urzi
-os
novn
o>
3go
dine
koriš
tenj
aili
>5
godi
navl
asni
štva
Èešk
aRep
ublik
a-
mot
orna
vozil
a,av
ioni
ibro
dovi
<1
godi
ne-
nekr
etni
ne<
5go
dina
-vr
ijedn
osni
papi
ri,di
onic
e,ud
jeli
udi
oni
kim
druš
tvim
a<
6go
dina
è-
udje
liu
osta
limdr
uštv
ima
<5
godi
na
-m
otor
navo
zila,
avio
niib
rodo
vi>
1go
dine
-ne
kret
nine
>5
godi
na-
vrije
dnos
nipa
piri,
dion
ice,
udje
liu
dion
iki
mdr
uštv
ima
>6
godi
naè
-ud
jeli
uos
talim
druš
tvim
a>
5go
dina
Esto
nija
-im
ovin
ako
jani
jeizuz
eta
-pr
odaj
avla
stito
gst
ana
-ku
eza
odm
or>
2go
dine
æ-
razli
itipr
ogra
mir
estit
ucije
è-
pokr
etna
imov
ina
koja
slu�
iza
vlas
tite
potre
bepo
rezn
ogob
vezn
ika
Latv
ijane
kret
nine
<1
godi
na-
dion
ice
iost
aliv
rijed
nosn
ipap
irine
kret
nine
>1
godi
naLi
tva
-im
ovin
auk
ljuuj
uid
ioni
ceè
æ-
nekr
etni
nair
egis
trira
napo
kret
naim
ovin
a>
3go
dine
-di
onic
e>
1go
dine
,ako
obve
znik
nepo
sjed
uje
više
od10
%ka
pita
lau
subj
ektu
uza
dnje
3go
dine
-im
ovin
aos
imne
kret
nina
idio
nica
,ak
one
prem
ašuj
uizn
os24
puta
veio
dæ
osno
vnog
osob
nog
odbi
tka
Mað
arsk
a-
nekr
etni
ne-
vrije
dnos
nipa
piri
-po
kret
naim
ovin
a-
povl
aen
jepo
duze
tni
keim
ovin
eè
è
-ne
kret
nine
,ak
ose
kapi
taln
idob
icik
oris
teka
kobi
seku
pilo
traj
nopr
ebiv
ališ
teza
obve
znik
ain
jego
vuro
dbin
uod
1go
dine
prije
do5
godi
nana
kon
prod
aje
Poljs
ka-
dion
ice
iost
aliv
rijed
nosn
ipap
iri-
nekr
etni
ne,v
lasn
ika
prav
aip
okre
tnin
e<
5go
dina
è-
stan
,zgr
ada
izem
ljako
jese
neko
riste
zapo
slov
neak
tivno
sti,
ako
seno
vac
isko
risti
unut
ar2
godi
neza
kupo
vinu
drug
ogst
ana,
zgra
deili
zem
ljeRu
mun
jska
-di
onic
edi
oni
kih
druš
tava
iudj
eliu
druš
tvim
as
ogra
nie
èè
nom
odgo
vorn
ošu
teæ
roni
ugov
ori
è-
imov
ina
koja
nije
opor
eziva
Slov
aèka
-st
ambe
nipr
osto
rkoj
ije
preb
ival
ište
pore
znog
obve
znik
a<
2go
dine
-os
tala
imov
ine
<5
godi
na-
stam
beni
pros
tork
ojij
epr
ebiv
ališ
tepo
rezn
ogob
vezn
ika
>2
godi
ne-
osta
laim
ovin
e>
5go
dina
Slov
enija
-ne
kret
nine
,dio
nice
iudj
eli<
3go
dine
-ne
kret
nine
,di
onic
eiu
djel
i>3
godi
ne
Izvor
:IB
FD
(2004b)
:G
uid
eto
Euro
pea
nTa
xation
Vol
um
eV
:Taxa
tion
&In
ves
tmen
tin
Cen
traland
East
Euro
pean
Cou
ntr
ies,
Am
ster
dam
(loo
seleaf)
(sta
nje
na
dan:20.11.2004.),Z
akon
opo
rezu
na
doh
odak
(NN
177/0
4).
Napo
men
a:1)Sta
nje
nakon
1.1
.2005.
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 49
6. Zakljuèna zapa�anja
U prethodnim su poglavljima provedene jednostavne usporedbe osnovnih
zakonskih odredbi vezanih uz oporezivanje dohotka od kamata, dividendi i
kapitalnih dobitaka u starim članicama Europske unije i nekim zemljama u
tranziciji. Kako se te usporedbe ne bi nepotrebno komplicirale, u načelu nisu
razmatrani teorijski koncepti na kojima se temelje porezni sustavi tih zemalja.
Ipak, i jednostavna usporedba može navesti na neke zaključke.
Što se tiče oporezivanja kamata na štedne depozite, jasno je vidljivo da stare članice
Europske unije oporezuju taj izvor dohotka razmjerno visokim stopama od 15 do
59 posto. U želji da ipak oporezivanjem ne destimuliraju štednju, mnoge zemlje
dopuštaju određena porezna oslobođenja, i predviđaju porezne povlastice za
pojedine oblike štednje. Zemlje u tranziciji nastoje, s druge strane, u što većoj mjeri
dohodak od štednje izuzeti od obveze oporezivanja, te oporezuju uglavnom samo
prinose na štednju ostvarene u stranim bankama.
Stare članice Europske unije jednako tretiraju prinose na korporativne i državne
obveznice, pri čemu su porezne stope na kamatu od obveznica jednake ili niže od
poreznih stopa na kamate na štedne depozite. Tranzicijske zemlje kamate na
korporativne obveznice porezno opterećuju više nego kamate na štedne depozite,
ali još uvijek niže nego stare članice Europske unije. Državne obveznice uglavnom
izuzimaju od obveze plaćanja poreza.
Stope poreza na dividende u starim zemljama Europske unije jednake su ili niže od
stopa poreza na obveznice, što se može objasniti nastojanjem da se ublaži
dvostruko oporezivanje dividendi. U tranzicijskim zemljama stope poreza na
dividende u prosjeku su niže nego u starim članicama Europske unije, a nemali
broj tih zemalja u potpunosti oslobađa dividendu plaćanja poreza.
Kod poreza na kapitalne dobitke postoji najveća raznolikost i u pogledu visine
poreznih stopa, i u pogledu oblikovanja tog oblika poreza na kapital te tretmana
kapitalnih dobitaka od različitih vrsta imovine. Razlike u oporezivanju kapitalnih
dobitaka osobito su izražene u “staroj” Europi, što je vjerojatno posljedica
Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji 50
djelovanja tradicijskih faktora na oblikovanje poreza na kapitalne dobitke. Stope
poreza na kapitalne dobitke mnogo su ujednačenije u tranzicijskim zemljama, i
manji je broj oblika imovine čiji kapitalni dobici podliježu oporezivanju ovom
vrstom poreza.
Hrvatska se ističe kao zemlja u kojoj je porezna politika osobito blaga prema
stjecanju dohotka od kapitala, budući da se dohodak od kamata na štednju ne
oporezuje, kao ni dividende niti prinosi od obveznica, dok se oporezuju kapitalni
dobici ostvareni prodajom tek malobrojnih oblika imovine. Ipak, kada se usporedi
s drugim zemljama u tranziciji, takav porezni tretman dohodaka od kapitala nije
neuobičajen. Bitno je primijetiti da na razini Europske unije ne postoje propisi
koji bi zahtijevali harmonizaciju poreznog opterećenja za ovu vrstu poreza.
Literatura
Auten, Gerald, 1999, “Capital Gains Taxation” u The Encyclopedia of Taxation and
Tax Policy, Joseph Cordes, Robert D. Ebel i Jane G. Gravelle (ur.), The Urban
Institute Press, str. 58-61.
Banks, James, 1996, “Tax Incentives for Saving” (skraćena verzija članka
objavljenog u New Economy, December 1996), pod nazivom “Putting TESSA in the
Dock”, http://www.ifs.org.uk/pensions/taxincentivesforsaving.html
Bernheim, B. Douglas, 1999, “Taxation and Saving”, NBER Working Paper Series,
br. 7061, http://www.nber.org/papers/w7061.
Gorter, Joeri i Ruud A. de Mooij, 2001, “Capital income taxation in Europe,
Trends and trade-offs”, CPB Series, CPB Netherlands Bureau for Economic Policy
Analysis, The Hague.
Härtel, Hans-Hagen, 2000, “EU-Zinsbesteuerung weiterhin ungeklärt”,
Wirtschaftsdienst 7/2000.
Hamaekers, Hubert, 2003, “Taxation Trends in Europe”, IBFD Asia-Pacific Tax
Bulletin, February, str. 42-50.
IBFD, 1996, International Tax Glossary, IBFD Publications BV.
Privredna kretanja i ekonomska politika 104 / 2005. 51
IBFD, 2004a, Guide to European Taxation Volume VI: Taxation of Individuals in
Europe, Amsterdam (loose leaf).
IBFD, 2004b, Guide to European Taxation Volume V: Taxation & Investment in Central
and East European Countries, Amsterdam (loose leaf).
IBFD, 2004c, European Tax Handbook, Amsterdam.
Joumard, Isabelle, 2001, “Tax Systems in European Union Countries”, OECD
Economics Department Working Papers, br. 301.
Messere, Kenneth C., 1993, Tax Policy in OECD Countries: Choices and Conflicts,
IBFD Publications BV, Amsterdam.
Narodne novine, Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04.
Norregaard, John, 1997, “The Tax Treatment of Government Bonds”, IMF
Working Paper, br. 25, March 1997.
Official Journal of the European Union, 2003, Council Directive 2003/48/EC of 3
June 2003 on taxation of savings income in the form of interest payments, 26.6.2003., L
157/38 – L 157/48.
Oravec, Peter, 2002, “Taxation of Interest Income in European Union Countries”,
BIATEC, Národná banka Slovenska, Vol. X, 7/2002, str. 19-24.
Poterba, James M., 2001, “Taxation, Risk-Taking and Household Portfolio
Behaviour”, NBER Working Paper, br. 8340, http://www.nber.org/papers/w8340.
Robson, Mark H., 1995, “Taxation and Household Saving: Reflections on the
OECD Report”, Fiscal Studies, 16(1), str. 38-57.
Sandmo, Agnar, 1985, “The Effects of Taxation on Savings and Risk Taking”,
Handbook of Public Economics, vol. I, A. J. Auerbach i M. Feldstein (ur.), Elsevier
Science Publisher B.V. (North-Holland).
Zodrow, George R., 1995, “Economic Issues in Taxation of Capital Gains”,
Canadian Public Policy – Analyse de Politiques, 21, str. 25-57.
Recommended