View
310
Download
14
Category
Preview:
DESCRIPTION
geodezijha
Citation preview
Primjenjena geodezija IVZ.imi
RRL duljina krunog lukacentralni kut polumjer krunog lukaKruni luk je dio krunice.Koristi se u projektiranju i izgradnji prometnica (cesta i eljeznikih pruge),kanala Kruni luk
Elementi krunog luka toke krunog lukaS sredite zakrivljenosti krunog lukaT tjeme krunog luka glavne toke krunog luka: PK poetak krunog luka SK sredina krunog luka KK kraj krunog luka detaljne toke krunog luka
TSPKKKSK elementi krunog lukaR polumjer Ta=Tb tangenteb bisektrisat polovica tetive centralni kut tjemeni kutxSK , ySK koordinate SK
TaTbRRbttyskxsk
ABT1T2SRRaunanje tjemenog i centralnog kuta
Usvajanje polumjera RR se usvoji pri projektiranju i ogranien je s Rmin
TPKKKSKTaTbRR/2S + = 180
TPKKKSKRR/2S /2ySKxSKAtevBa
TPKKKSKRS /2aRx1y1x2y212Ortogonalna metoda od tangente
TPKKKSKRS /2Rt1t2 12Polarna metoda od tangente
PKKKRS t180+2tT12Polarna metoda po obodu kruga
TPKKKSKRRS 1d1011121314151234234Poligonska metoda
AT1PKSKxSKySKRaunanje koordinata glavnih toaka krunog luka kao male toke
AT1PKSRtRaunanje koordinata sredita krunog luka kao male toke
AT1PKSKx1x2 x112Raunanje koordinata detaljnih toaka krunog luka kao male toke
ABT1T221S1R21S2R1KK1t1t1t2t22R1R2PK1SK1PK2SK2KK2Raunanje koordinata glavnih toaka trase pomou poligonskog vlaka
ABT1T22/21/2S1S2KK1t1t22R2PK1SK1PK2SK2KK21/22/2R1bbPoligonski vlak za raunanje koordinata glavnih toaka trase
ABCDRRR00000900000
1800000
T1T2SKrunica
S1011020 00 0090180270ababADBCElipsa
SADBCX - osY - osxy1x2y2123lanac ili vrpcaOrtogonalna metoda iskolenja elipsex proizvoljno odrediti ( x = 5,10, 20, m)
SADBCbad1122d21122a-bPolarna metoda iskolenja elipse
ABT1T221S1R21S2R1KK1t1t1t2t22R1R2PK1SK1PK2SK2KK2S krivina
Serpentina
Serpentina
SABCTT2T1RPKSKKKacedmnbt12Serpentina Duljine za iskolenje glavnih toaka serpentine
Stacionaa
TAB0+0000+1000+200STPKSTSKSTkkSTBtRaunanje stacionae glavnih toaka krunog luka
Stacionaa
Prijelazne krivine
Prijelazne krivineKoltoida
Prijelazne krivineKubna parabola
Prijelazne krivineLemniskata
TPPKPPKRROUmetanje prijelaznice
Klotoida
OKPK=PKPPKSPKXYRXKPK=lYKPK=YlLdL dxdyOdreivanje kuta
OKPK=PKPPKSPKXYRXKPK=lYKPK=YlLdL dxdyOdreivanje koordinata KPK : XKPK=lYKPK=Yl
OKPK=PKPPKSPKXYRdtRXSPK=XoTdXKPK=lYKPK=YlLYoYSPKeKlotoida - elementi
Prijelaznica kao tlocrtni element ceste slui za:postupan prijelaz zakrivljenosti iz pravca u kruni luk, a time i za postupnu promjenu radijalnog ubrzanja, odnosno za prijelaz iz jedne zakrivljenosti u drugu,za osiguranje dovoljne duljine vitoperenja kolnika za prijelaz iz poprenog nagiba u pravcu na popreni nagib u krunom luku,za postupno proirenje kolnika iz irine u pravcu na irinu u krunom luku.
Duljina prijelaznice odreena je:voznodinamikim zahtjevimakonstruktivnim zahtjevimavizualnim (estetskim) zahtjevima
Voznodinamiki zahtjevi za duljinu prijelaznice Lmin (m)Konstruktivni zahtjevi
Vp (km/h) ceste30405060708090100110120130X (m/sec3)0.8750.8000.7250.6500.5750.5000.4500.4000.3500.3000.250Lmin (m)25303545506065758595115Amin2537517394122150184226267313Rmin (m)254575120175250350450600750850
Vp (km/h) ceste 4060 80Dsmax (%)1.51.00.75
Proirenje kolnika
Najmanja duljina prijelaznice Lmin = f (R)
Prema projektnoj brzini Pravilnika za projektiranje odreuju se veliine tlocrtnih elementa trase. Tlocrtne elemente trase ine pravac, krunica i njihova veza klotoida, a njihove granine vrijednosti date su u tablici: Kao mjerodavna veliina najmanje dozvoljene duljine prijelazne krivine Lmin uzima se najvea od tri vrijednostidobivene prema navedenim zahtjevima.Optimalna duljina prijelaznice :Lprije. : Lkr.luka : Lprije. = 1 : 1 : 1: : = 1 : 2 : 1Tk : Td priblino 1: 2
OKPK=PKPPKSPKXYRRXSPK=XolYlYotT/2/2bSKYskXskRKlotoida izmeu pravca i krunog luka simetrine klotoide
OKPK=PKPPKSPKXYRXSPK=XoYoTSKNNPRNKLXNPRYNPRXNKLYNKLNPR detaljna toka na klotoidiNKL detaljna toka na krunom luku
Detaljne toke
TAB0+0000+1000+200STPPK1STSPK1STKPK1=PKSTSKSTKk=KPK2STSPK2STPPK2STBtStacionaa krivine
0 + 0000 + 500 + 1000 + 1500 + 175,40PK0 + 225,400 + 275,400 + 341,20SKKKRtehniki nivelmandetaljni nivelmanUzduni profil i popreni profili tehniki i detaljni nivelman abcVezne toke (a,b,c,..) se postavljaju nastacioniranim tokama osi trase
stacionae - STH - koteniveletauzduni presjek terenaLT lomna toka niveletenasipusjekM = 100 / 1000Za visine M = 1:100Za duljine M = 1: 1000Uzduni profil
Uzduni profil
Uzduni profil
Uzduni profil Popreni profili
Zaobljenje niveleteALT1LT2ST1ST2HLT1HLT2HAd1d2h1h21212t't"h'h"PZKZtt
Stacionaa i visina poetka i kraja zaobljenja
ALT1LT2STLT1STLT2HLT1HLT2HAPZKZST1ST2ST3ST4d1h1STPZSTKZd2d3h3h2y2y32134h4d4H2H1x2x3Visine detaljnih toaka
Raunanje visina stacioniranih detaljnih toaka traseDetaljne toke 1 nalazi se na usponu, a detaljna toka 4 nalaze se na padu.Raunanje visina toaka uspona ili pada trase.
Raunanje visina toaka u zaobljenju Detaljne toke 2 i 3 nalaze se na zaobljenju.
ISKOLENJE PROJEKTIRANIH POPRENIH PROFILA Iskolenje poprenog profila na terenu znai odrediti mjesta u kojima projektirani profil prometnice sijee teren. Prema kategoriji prometnice popreni profil moe biti razliite irine. Radi odvodnje kolnika povrina je u odreenom nagibu (od 1.5 % - 2,5 %)Bankine imaju popreni nagib do 2 % vei od nagiba kolnika.
Popreni profiligalerijatunelusjeknasip
kota terenakota niveleteosusjekosK.N.K.T.nasiposzasjekK.T.K.N.Popreni profili
Popreni nagib
irine kolnika
Popreni presjek - profil4%2,5%
Debljine slojevakolnike konstrukcijeAsfaltni slojevi - zastor
Popreni profil4%q%irina kolnikairina planuma (posteljice)posteljica1:n1:mjarakbankinabermaos cesteilirigoldebljina kolnikairina posteljice
Usjek zq%chKNlijevoKTlijevoK.T.K.N.debljina slojeva iznad posteljiced - irina posteljiceC irina ceste u usjeku1:mLh= KTlijevo - KNlijevo p%
Nasip zq%hKTlijevoK.T.K.N.os cesteposteljicaLP%1:ndKNlijevo
Postupak na terenuna irini posteljice - izmjeri se visna terena KTlijevo izrauna duljinu d tj. mjesto presjeka usjeka ili nasipa s terenom (toka L )tu se napravi pokosna letva ( B)
Pokosna letva
RAUNANJE KUBATURE ZEMLJANOG MATERIJALATo je raunanje volumena (zapremine ) pravilnih ili nepravilnih tijela Tonost raunanja kubature ovisi o nainu odreivanja podataka za raunanje:podaci dobiveni oitavanjem s plana - najmanja tonostpodaci dobiveni iz crtanih profila - vea tonostpodaci dobiveni iz podataka mjerenja na terenu - najvea tonost
Raunanje kubature
Kubatura se rauna :pomou visinskih razlikapomou poprenih profilapomou slojnica
1. RAUNANJE KUBATURE NA OSNOVU VISINSKIH RAZLIKAKoristi se za raunanje kubature za izravnavanje vee povrine terena pri gradnji: aerodroma, sportskih objekata , zgrada Na terenu koji se treba izravnati obave se slijedee radnje:iskoli se mrea kvadrata ili pravokutnikadetaljnim nivelmanom odrede se visine vrhova kvadrata ili pravokutnikaizraunaju radne visinske razlike tj. N = HP - HN
a) Raunanje kubature kad su visinske razlike istog predznakanasipavanje cijelog kvadrata za pozitivne visinske razlike (+ ) iskop cijelog kvadrata za negativne visinske razlike ( - )
za etverostrane prizme za trostrane prizme
V = V1 + V2 + V3 + V4 + V5 + ukupna kubatura zemljane mase na cijelom gradilitu
b) Raunanje kubature kad su visinske razlike razliitog predznaka prvo se raun razlika zapremine iskopa i nasipa - zapremina trostrane prizme
Zatim se rauna zapremina trostrane piramide (zapremina iskop ili nasip )
2. RAUNANJE KUBATURE NA OSNOVU PROFILA Ova metoda pogodna je za sve uzdune objekte, ako je obavljena izmjera uzdunih i poprenih profila. Nakon izrauna povrine profila, mogu se izraunati volumeni mase iskopa i nasipapriblina formula po Winkleru
P2P1dTrapezoidna prizma tijelo izmeu dva poprena profila
P2PkP3P4P2PkP4P2P3 = P4P1
Raunalno odreivanje povrina iz koordinata Gauss-ova trapezna formula za nasip toke se numeriraju u smjeru kazaljke na satuza iskop toke se numeriraju u suprotnom smjeru.
y horizontalna udaljenostz - visina
z5
z6
z1
z2
z3
1
2
3
4
5
6
+
+z
-y
+y
y6
z4
y1
y5
y4=0,00
y2
y3
z5
z6
z1
z2
z3
1
2
3
4
5
6
-
+z
-y
+y
y6
z4
y1
y5
y4=0,00
y2
y3
Recommended