Psihologijska procjena:

PSIHODIJAGNOSTIKA DJECE S

TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

mr.spec.Tatjana Žižekstručni suradnik psiholog mentor

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec

Psihologijska procjena:

• Intervju • Opažanje ponašanja djeteta i

roditelja• Psihologijsko testiranje

• Testovi- mjerni instrumenti kojima se po pravilu, objektivno mjeri određena karakteristika objekta koji podvrgavamo testu

• u psihologiji -psihičke osobine (emocije, motivacija, sklonosti, inteligencija)

• najpoznatiji - testovi inteligencije za određivanje razine naše mentalne efikasnosti

• kvocijent inteligencije IQ

Mjerne karakteristike testova:• Valjanost – test je toliko valjan koliko mjeri

ono što se želi mjeriti • Pouzdanost – predstavlja mjeru u kojoj se

moguće osloniti na dobivene rezultate • Objektivnost – predstavlja veličinu koja se

može točno, kvantitativno odrediti i to na temelju slaganja raznih ocjenjivača

• Osjetljivost – mogućnost razlikovanja malih razlika među ispitanicima

• Standardiziranost – postojanje kriterija za uspoređivanje uspjeha koje ispitanici postignu

- u okviru kliničke psihodijagnostike • kako bismo što bolje procijenili

određenu osobu, njeno doživljavanje, mišljenje i ponašanje (osobito ona neprilagođena) te kako bi joj se mogla pružiti adekvatna psihološka ili psihijatrijska pomoć

- prilikom profesionalne orijentacije

• pomoć u odabiru budućeg zanimanja koje će biti u skladu s intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima

- u svrhu procjene potencijala • kada želimo bolje upoznati i

procijeniti potencijale pojedinaca • psihologijsko testiranje pruža uvid u

intelektualne sposobnosti, osobine ličnosti i specifične vještine vezane uz obrazovno okruženje

Pravilnik o psiho dijagnostičkim sredstvima HPK

• kategorizira sva PDS i navodi kome su namijenjena

• prema područjima i ciljevima koji se žele postići njihovom primjenom te stručnoj osposobljenosti potrebnoj za pravilnu primjenu pojedinog PDS-a

• u obavijestima izdavača, distributera, zastupnika i autora pojedino PDS treba biti označeno s «0», «A»,»B» ili «C»

“0” kategorija• PDS za mjerenje psihičkih osobina u

istraživačkim projektima, pokusima, vježbama…

• primjena i interpretacija ne zahtijeva specifična psihološka znanja

• uz psihologe mogu primjenjivati i drugi stručnjaci u postupcima prikupljanja statističkih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja ili stručnog opažanja te za njihovu uporabu nije potrebno posebno dopuštenje Komore

• ne služe za individualne dijagnostičke ili prognostičke svrhe

“A” kategorija

• PDS koja upotrebljavaju i drugi stručnjaci (npr. logopedi, psihijatri, neurolozi i drugi doktori medicine, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici.)

• za psihodijagnostičke i prognostičke svrhe• primjena i interpretacija rezultata može imati

statusne posljedice za sudionike mjerenja • HPK propisuje potrebu za dodatnom

izobrazbom drugih stručnjaka i određuje provođenje edukacije

• npr. Procjena psihomotoričkog razvoja RPM, Reynell razvojne ljestvice govora RLJG

“B” kategorija

• PDS za isključivo psihologe, a za koja nije nužna dodatna izobrazba

• M serija, Mill-Hill ljestvica rječnika, Revidirana serija Beta

“C” kategorija

• PDS- proceduralno i interpretativno najsloženiji instrumenti (npr. pojedini multidimenzionalni inventari ličnosti, individualni testovi inteligencije i projektivne tehnike)

• za psihodijagnostičku i prognostičku svrhu

• dozvoljena uporaba samo psiholozima s dodatnom izobrazbom

• pr. Projektivna tehnika mozaik PPM, Weschlerovi testovi, TAT

• Psihodijagnostička sredstva iz kategorija «B» i «C» uvrštavaju se u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.

Uporaba psihodijagnostičkih sredstava u ispitivanju osoba s teškoćama u razvoju• razmotriti uporabu alternativnih metoda procjene

umjesto modificiranja PDS• potražiti relevantni profesionalni savjet, ako

potreba za modifikacijom primjene PDS nadilazi postojeće mogućnosti

• znati da modifikacije, ako su potrebne, ovise o prirodi posebne potrebe i trebaju biti napravljene tako da minimalno utječu na valjanost rezultata.

• omogućiti dostupnost informacije o prirodi svake modifikacije u PDS ili primjeni PDS onima koji interpretiraju ili odlučuju na temelju dobivenih rezultata, da interpretacija ne bude pristrana, a odluka nepravedna

• napraviti odgovarajuće prilagodbe za korisnike sa slušnim, vizualnim i motoričkim oštećenjima:

• vid – češća primjena verbalnih zadataka• sluh –češća primjena neverbalnih

zadataka, ponavljanje zadataka za vježbu

• kod nagluhosti -jasno napisane upute i verbalni zadaci

• motoričke teškoće- povećan testni materijal

Testovi kognitivnih sposobnosti za djecu školske dobi:

• Razvojni test Čuturić (RTČ-P)• Wechslerova ljestvica inteligencije za

djecu (WISC III, WISC IV-HR)• Ravenove progresivne matrice (CPM)• Columbia test mentalne zrelosti• Cattelov test inteligencije (CTI)• Naglierijev test neverbalne sposobnosti

(NNAT)• “Nacrtaj čovjeka”- crtež ljudske figure

Razvojni test Čuturić

• ispitivanje mentalnog razvoja predškolske djece – RTČ – P

• Djeca u dobi od 2. do 8. godine• okulomotorika, emocionalnost, govor,

verbalno izražavanje znanja• individualna primjena uz prisutnost

roditelja ili odrasle osobe

Wechslerova ljestvica inteligencije za djecu (WISC-IV-HR)

• najpoznatiji i najčešće upotrebljavan test inteligencije za djecu (6.-16.g.)

• 10 temeljnih i 5 dopunskih subtestova

• Četiri indeksa:1. Indeks verbalnog shvaćanja2. Indeks perceptivnog rasuđivanja3. Indeks radnog pamćenja4. Indeks brzine obrade informacija- hrvatska standardizacija- upute za prilagodbu uz minimalnu

modifikaciju standardnog postupka primjene

UKUPNI IQ

IPR

Slaganje kocaka

Slikovno poimanje

Neverbalno rasuđivanje

Dopunjavanje slika

IBOI

Šifriranje

Prepoznavanje simbola

Križanje

IRP

Raspon pamćenja brojeva

Pamćenje nizova slova i brojeva

Računanje

IVS

Sličnosti

Rječnik

Shvaćanje

Obaviještenost

Verbalno rasuđivanje

Ravenove progresivne matrice

• zahtijeva od ispitanika uviđanje određenih odnosa u apstraktnim vizualnim prikazima

• manje ovisan o formalnoj naobrazbi i kulturalnim iskustvima

• mjera “fluidne” inteligencije ( kao i neverbalni WISC)• ne uključuje jezik – često se koristi kod male djece,

starijih ljudi i osoba s jezičnim teškoćama• rezultat u obliku centila- pr. u SPM – rezultat 49 od 60

zadataka kod 10.god. – 99. centil- rezultat 49 bolji je od rezultata koji postiže 99% drugih desetogodišnjaka

• Wecshlerovi testovi, pogotovo verbalni dijelovi visoko koreliraju s uspjehom u osnovnoj školi i prosječnim ocjenama srednjoškolaca i studenata

• Ravenove matrice slabije previđaju školski uspjeh jer se u manjoj mjeri oslanjaju na jezik, matematiku i informiranost – više mjere opće kognitivne sposobnosti tzv. g-faktor

Cattelov test inteligencije (CTI)

• kod ljudi iz različitih jezičnih i kulturnih sredina ili vrlo različitog društvenog statusa

• nastoji mjeriti faktor opće sposobnosti ili tzv. g-faktor- Ljestvica 1 – za djecu od 4-8 g. te

odrasle osobe s intelektualnim teškoćama

Naglierijev test neverbalne sposobnosti

• neverbalna mjera sposobnosti za školovanje, neovisna o kulturi

• djeca od 5 – 17 godina• likovne matrice – bez zahtijevanja

znanja čitanja, pisanja ili govora• i za učenike s različitom jezičnom i

kulturološkom pozadinom, za učenike s teškoćama u učenju, s oštećenjima sluha, govora ili motorike

• rješavanje – 30 minuta• ukupan rezultat: indeks neverbalne sposobnosti –

centili• hrvatska standardizacija• novo u ponudi Naklade Slap – od

početka sljedeće godine

Columbia test mentalne zrelosti

• mjeri opće kognitivne sposobnosti• pogodan za ispitivanje osoba s

motoričkim teškoćama

Goodenough crtež čovjeka 

• test inteligencije za dječju dob koji se temelji na crtežu ljudske figure

• razmatra se broj anatomskih i odjevnih detalja koje je dijete navelo, kako su sklopljeni i sl.

• ljudski lik - česta tema dječjih crteža i blizak svakom djetetu

• umjetnička sposobnost nema utjecaja na uspješnost  na tom testu

• važno-dijete ne crta uvijek sve ono što zna, nego ono što je za njega važno u spoznajnoj ili emocionalnoj sferi

• crteži djece s IT zaostaju za crtežima vršnjaka i sličniji su crtežima djece normalne inteligencije, ali niže dobi

• uspješnost crteža kod djece ovisi i o stupnju razvoja grafomotorike, tj. dijete može imati smetnje u vidno-motoričkoj koordinaciji i vidno-prostornoj percepciji unatoč normalnoj inteligenciji

Testovi pamćenja

• Test auditivno verbalnog učenja (AVLT)

- učenje liste riječi – provjera neposredno nakon čitanja i odgođeno – dosjećanje

Ray-Osterriethov test složenog lika

• dva zadatka: precrtavanje lika prema predlošku i reproduciranje lika nakon uklanjanja predloška

• · rezultat precrtavanja- mjera vidno-konstruktivnih funkcija

• · rezultat dosjećanja - mjera količine zadržanih informacija

• reproduciranje može biti neposredno nakon uklanjanja predloška te nakon dužeg vremena – funkcije neposrednog i odgođenog pamćenja

Vizuokonstruktivne sposobnosti

• Bender gestalt vidno-motorički test (LB-G)

- mjeri vizualno-motoričke i perceptivne vještine

- koristan pri otkrivanju organskih oštećenja, te procjenu vizualne zrelosti, vizualno-motoričke integracije, reakcija na frustraciju

- precrtavanje zadanih likova

Reynellova razvojna ljestvica govora

• ispitanici: djeca u dobi od 7 mjeseci do 7 godina.

• test je prilagođen i za primjenu na djeci oštećenog sluha, djeci s oštećenjima vida, djeci s cerebralnom paralizom, djeci s višestrukim teškoćama, kao i za bilingviste

• namjena: ispitivanje razvoja govora• moguće je zasebno ispitivanje sposobnosti

razumijevanja govora i sposobnosti govornog izražavanja

• mogu koristiti i logopedi

Upitnici ličnosti• Eysenckov upitnik ličnosti za

djecu – 7.-15.g.• ekstraverzija / introverzija• neuroticizam / emocionalna stabilnost• pr. iznadprosječni rezultat na skali

neurotizima• psihoticizam• sklonost k davanju socijalno poželjnih

odgovora- varijable ličnosti koje tek u ekstremnim

uvjetima prelaze u patološko• Hanesova skala ekstraverzije i

neuroticizma

Poteškoće:

• Pravilnik ne određuje nužnost psihologa kao člana Povjerenstva

• nedostatak instrumentarija- financijski razlozi

• nedostatak hrvatskih normi

Dileme:

• utvrđivanje razine intelektualnih teškoća kod djece iz socijalno depriviranih sredina

– primjeren izbor testova, - jako važna procjena adaptivnog

ponašanja• jasna napomena u psihologijskom

nalazu uz potrebu rekategorizacije• djeca s problemima u ponašanju –

tretman stručnjaka za mentalno zdravlje

Područja intervencija:

• nužno interdisciplinarno praćenje učenika tijekom školovanja – stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila , psiholog, socijalni radnik, uz podršku zdravstva i pravosuđa (međuresorna suradnja !)

• prohodnost i fleksibilnost sustava obrazovanja – posebni odjeli pri redovnim školama, vraćanje u redovne škole po prilagođenom programu

• pravovremena intervencija u obitelji – udomljavanje djece, mjere obiteljsko-pravne zaštite

• kontinuirano surađivanje djelatnika škole i socijalne službe te brzo reagiranje u rješavanju problematike

Hvala na pažnji!