Upload
temira
View
51
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
„ Makroekonomski kontekst i nova strategija konkurentnosti “. Kemal Kozari ć Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Neum 20.9.2012. Bosna i Hercegovina – trenutna situacija. 2. Potencijalni rizici na putu razvoja. 3. Konsolidovani budžetski bilansi zemalja Zapadnog Balkana. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
„„Makroekonomski kontekst i nova Makroekonomski kontekst i nova strategija konkurentnosti strategija konkurentnosti ““
Kemal Kozarić
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine
Neum 20.9.2012.
2
Bosna i Hercegovina – trenutna situacijaBosna i Hercegovina – trenutna situacija
2
2010. 2011. 2012. (projekcija)
Bruto domaći proizvod (BDP) 24,58 milijardi KM 25,95 milijardi KM cca. 26,80 milijardi KM
BDP po glavi stanovnika 6.397 KM 6.758 KM
Realna stopa rasta 0,7% 1,6% 0,6%
Stopa rasta industrijske proizvodnje 1,6% 5,6% 5%
Prosječna inflacija na godišnjem nivou 2,1% 3,7% 3,0%
Stopa nezaposlenosti na nivou BiH 27,2% 27,6 % 28%
Prosječna plata na nivou BiH 798 KM 816 KM 820 KM
Vanjski dug 6,25 milijardi KM (25,2 % BDP) 6,64 milijardi KM (25,6 % BDP) 7,3 milijardi KM (27,2 % BDP)
Deficit tekućeg računa 1,50 milijardi KM (6,3% BDP) 2,23 milijardi KM (8,6% BDP) 1,499 milijardi KM (BDP 4,1%)
Pokrivenost uvoza izvozom 52,1% 54,5% 55%
DSI (procjena) 340 miliona KM 612 miliona KM
Devizne rezerve 6,457 milijardi KM 6,424 milijardi KM
Potencijalni rizici na putu razvojaPotencijalni rizici na putu razvoja
Vanjski riziciVanjski riziciGlobalna ekonomska kriza, posebno ekonomsko usporavanje u zemljama koje su naši glavni trgovinski partneri – uticaj na izvoznike i direktna strana ulaganja
Rizici prelijevanja u bankarskom sektoru - 84% u stranom vlasništvu
Promjene u susjednim državama - ulazak Hrvatske u EU i uticaj na naš vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i negativan)
33
Unutrašnji riziciUnutrašnji riziciPolitička stabilnost - uticaj na percepciju potencijalnih investitora i na kreditni rejting
Brzina implementacije potrebnih strukturnih reformi
Velika ekspanzija javnih rashoda u prethodnim godinama ugrozila fiskalnu održivost
Budžetski deficit BiH mora biti pod kontrolom
Javni dug BiH treba pratiti
Konsolidovani budžetski bilansi Konsolidovani budžetski bilansi zemalja Zapadnog Balkanazemalja Zapadnog Balkana
4
Zemlja 2003. 2005. 2007. 2009. 2010 2011.
Albanija -4,9 -3,5 -3,5 -7,0 -4,2 -3,7
Bosna i Hercegovina
2,3 2,2 -0,1 -5,7 -4,5 -3,5
Hrvatska -3,4 -2,8 -2,3 -4,1 -5,0 -5,7
Makedonija -0,6 0,3 0,6 -2,7 -2,5 -2,5
Crna Gora -3,1 2,1 6,4 -5,3 -3,8 -3,4
Srbija -1,1 1,0 -1,9 -4,3 -4,6 -4,6
PROSJEK -1,5 0,4 0,3 - 4,8 -4,1 -3,9
Izvor: EBRD, Transition Report 2009 i 2012. Procenti za 2010. godinu se vode pod “procjene” a za 2011. pod “projekcije”
U% BDP-a
Ukupna budžetska potrošnja u Ukupna budžetska potrošnja u zemaljama Zapadnog Balkanazemaljama Zapadnog Balkana
5
Zemlja 2003. 2005. 2007. 2009. 2010. 2011.
Albanija 28,7% 28,5% 29,3% 33,4% 30,0% 28,8%
Bosna i Hercegovina 47,2% 45,8% 46,8% 50,6% 50,7% 49,4%
Hrvatska 43,8% 41,4% 41,9% 42,3% 41,9% 41,4%
Makedonija 37,4% 34,0% 31,6% 33,2% 32,7% 32,1%
Crna Gora 42,6% 38,2% 40,9% 47,7% 45,9% 44,2%
Srbija 45,4% 41,9% 45,3% 46,0% 44,6% 43,5%
PROSJEK 40,9% 38,3% 39,3% 42,2% 41,0% 39,9%
U% BDP-a
Izvor: International Monetary Fund, World Economic Outlook Database, April 2012, podaci za 2011. godinu su procjene
Porast javnog duga u zemljama Porast javnog duga u zemljama BalkanaBalkana
6Podaci o javnim dugovima zemalja Zapadnog Balkana preuzeti su sa web stranice Međunarodnog monetarnog fonda po zemljama (www.imf.org – „Country Info“)
Javni dug u eurozoniJavni dug u eurozoni
7
Promjene kreditne aktivnosti u Promjene kreditne aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkanazemljama Zapadnog Balkana
8
Rast nekvalitetnih kreditaRast nekvalitetnih kredita
9Podaci su u procentima. Izvor: ECFIN
Nezaposlenost u regionuNezaposlenost u regionu
10Izvor: ECFIN, osim za nezaposlenost u BiH
Trgovina u CEFTA regionuTrgovina u CEFTA regionu
Zemlje
2009 2010 2011
Ukupni obim trgovine
Trgovina sa zemljama CEFTA-e
Procenat u trgovine sa
CEFTA u ukupnoj trgovini
Ukupni obim trgovine
Trgovina sa zemljama CEFTA-e
Procenat u trgovine sa
CEFTA u ukupnoj trgovini
Ukupni obim trgovine
Trgovina sa zemljama CEFTA-e
Procenat u trgovine sa
CEFTA u ukupnoj trgovini
Albanija 3.745.575 310.647 8,3% 4.202.779 435.921 10,4% 4.766.650 510.030 10,7%
Bosna i Hercegovina 6.373.622 2.771.538 43,5% 7.404.404 3.185.324 43,0% 8.687.895 3.454.029 39,8%
Hrvatska 20.368.662 2.380.824 11,7% 21.552.442 2.477.138 11,5% 23.054.552 2.811.038 12,2%
Makedonija 4.427.727 1.146.108 25,9% 5.370.544 1.246.101 23,2% 6.782.102 1.246.101 18,4%
Crna Gora 1.154.533 776.648 67,3% 1.187.175 800.521 67,4% 1.187.175 800.521 67,4%
Srbija 14.283.235 3.134.618 21,9% 16.825.025 3.564.889 21,2% 19.362.938 3.828.698 19,8%
CEFTA ukupno 55.285.090 11.274.273 20,4% 62.173.288 12.595.999 20,3% 71.019.142 14.035.306 19,8%
11U 000 eura; Izvor CEFTA, http://www.cefta2006.com
Pad ekonomske aktivnosti u zemljama Pad ekonomske aktivnosti u zemljama partnerimapartnerima
12
Struktura finansijskog sektora u BiHStruktura finansijskog sektora u BiH Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog
toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH
Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika
1313
2008 2009 2010 2011
Vrijednost, milioni KM
Učešće, %Vrijednost, milioni KM
Učešće, %Vrijednost, milioni KM
Učešće, %Vrijednost, milioni KM
Učešće, %
Banke 19.570 79,8 20.815 80,8 20.604 82,7 20.416 84,3
Investicijski fondovi 1.762 7,2 1.225 4,8 871 3,5 888 3,7
Kompanije za lizing 1.378 5,6 1.607 6,2 1.416 5,7 1.108 4,6
Društva za osiguranje i reosiguranje 853 3,5 890 3,5 940 3,8 941 3,9
Mikrokreditne organizacije 946 3,9 1.213 4,7 1.087 4,4 856 3,5
Ukupno 24.510 25.749 24.919 24.210
Bankarski sektor u BiHBankarski sektor u BiH
“Bankocentričnost” finansijskog sektora: 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.)
Dominantnost ino bankarskih grupacija 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano u
bankama s većinskim stranim vlasništvom Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog
sektora – 29,5% ukupnih obaveza)
1414
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)(i regionu)??
Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupacija i EU
Procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva
Učinkovitost supervizije (prekogranična saradnja) Korporativno upravljanje u bankama, s posebnim
akcentom na poboljšanje odnosa s klijentima Izloženost u regionu – važnost home-host supervizijskog
okvira
1515
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)(i regionu)??
Nakon pada nivoa štednje tokom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 10% u 2011)
Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, oko 4% u 2011)
Rezultati testova na stres (za sada bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove)
Finansijski i bankarski sektor pokazali zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu?
1616
Budući izazovi za realni sektorBudući izazovi za realni sektor Kako bi ekonomija mogla da postigne željeni oporavak,
potrebno je:1. podržati domaću proizvodnju, posebno izvoznike;2. raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda;3. raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru;4. razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane;5. raditi na obnovi i izgradnji novih turističkih kapaciteta; 6. nastaviti proces privatizacije;7. raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminisanju
administrativnih barijera za ulagače.
Najvažniji preduslov za postizanje bilo kog od navedenih ciljeva je politička stabilnost.
17
Potencijali regionaPotencijali regiona Zemlje regiona sve više se suočavaju s manjkom izvora
finansiranja Narastajući pritisci domaćih i međunarodnih faktora za
uvođenje mjera štednje na svim nivoima
Ključno pitanje je kako štediti a ne ugroziti konkurentnost?
Iskoristiti domaće resurse (energetika, proizvodnja hrane, turizam)
Jača regionalna saradnja i zajednički nastup na trećim tržištima
Politička stabilnost regiona i euro-atlantske integracije
18
1919
Hvala na pažnjiHvala na pažnjihttp://www.cbbh.bahttp://www.cbbh.ba
19