5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE

Sigurnosna stakla dijele se na: lijepljena sigurnosna stakla VSG i kaljena sigurnosna stakla ESG toplin-

ski obraena

Vrijednosti toplinskih i mehanikih karak-teristika pri djelomino kaljenom staklu TVG negdje su izmeu float stakla i kalje-nog stakla ESG. Djelomino kaljeno sta-klo TVG nije sigurnosno staklo u uobia-jenom znaenju tog pojma.

Oznaka CE

Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju zahtjeve sljedeih normi:- EN 12150 2 za kaljeno staklo ESG- EN 1863 2 za djelomino kaljeno sta-

klo TVG- EN 14 179 2 za kaljeno staklo s toplin-

skim ispitivanjem ESG-H- EN 14 449 za lijepljeno i lijepljeno sigur-

nosno staklo VSG

Oznaka CE potvruje sukladnost proi-zvoda sa zahtjevima vaeih normi.

Posljedica suvremenih tehnologija veli-ka su poboljanja karakteristika stakla u smislu zatite od topline, sunca i zvuka. Graevinski elementi od stakla daju po-seban peat suvremenoj arhitekturi. Mo-gunost da se staklo iskoristi kao nosivi element arhitekte, konstruktere i inenje-re potaknula je na oblikovanje sve hrabri-jih konstrukcija. Odgovor na te izazove su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju mnoge karakteristike aktivne, pasivne i konstrukcijske zatite.

Pojam aktivna zatita znai zatitu zdrav-lja ili ivota ljudi, zatitu od poara, prova-le, pucnjeva ili oteenja imovine.

Pod pojmom pasivna zatita podrazumi-jeva se zatita od oteenja do kojih do-lazi pri lomu stakla.

Pod pojmom konstrukcijska zatita ozna-ava se sposobnost stakla da, usprkos lomu, jo uvijek, barem djelomino, ispu-njava zahtjeve sigurnosti.

134

5.7

Uzrok takvog ponaanja stakla treba traiti u posebnosti njegove unutarnje strukture. Prijelaz iz tekueg u vrsto sta-nje pri staklu protjee bez nastanka kri-stalizacije, a rezultat toga je neureena kristalna mrea. Pojedine molekule su, istina, stabilne, ali je veza meu susjed-nim molekulama slaba, esto i prekinuta. Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi (prvenstveno na povrini) zbog kojih se ve pri minimalnom nateznom opteree-nju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelo-mi manifestiraju se u obliku mikroskop-skih rezova i samo u njima se moe traiti uzrok stvarne vrstoe stakla na savijanje koja je vie od sto puta nia od teoretske.

Ako staklo treba biti vre i sigurnije, mo-raju se smanjiti broj i veliina povrinskih lomova. To se postie kaljenjem stakla. Pod pojmom kaljeno staklo podrazumije-va se toplinski ojaano sigurnosno staklo koje se struno-tehniki naziva i termi-ki prednapregnutim staklom. Kako ve i sam naziv govori, prednaprezanje se po-stie toplinskom obradom stakla. Obrada se provodi tako da se obje povrine sta-kla najprije zagrijavaju do odreene tem-perature, a zatim se brzo hlade.

Tehnologija i znaajke

Posljedica suvremenih tehnologija veli-ka su poboljanja karakteristika stakla u smislu zatite od topline, sunca i zvuka. Time su se otvorile mogunosti planiranja vrlo velikih ostakljenih povrina i korite-nje stakla i na onim podrujima na kojima su jo nedavno prevladavali drukiji ma-terijali.

Veu prepreku pri ostvarivanju novih za-misli moglo bi predstavljati samo nepo-stojanje sigurnosne funkcije stakla. Obi-no prozorsko staklo vrlo je krhak materijal. Usprkos sposobnosti odupiranja veim tlanim napetostima, ima iznimno nisku nateznu vrstou. Natezne napetosti na povrini stakla nastaju kada se staklo savija ili ako na njemu nastanu tempera-turne promjene: iznenadna promjena za 40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi. Komadi slomljenog stakla srpastog su oblika i imaju jako otre rubove.

Ventilatori

5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN 12150

Slaganje Zagrijavanje Kaljenje Hlaenje Oduzimanje

135

5.7.1

Deb

ljina

sta

kla

+ Natezanje- TlakPrednaprezanje

Taj proces odvija se tijekom hlaenja s pribl. 640 na 470 C, odnosno do tempe-rature pri kojoj se i molekule u unutarnjim slojevima stakla vraaju u vrsto stanje. Kaljenje je uinkovito samo u sluaju ako se tijekom hlaenja stvori dovoljno velika temperaturna razlika izmeu povrine i unutranjosti. U nastavku staklo treba ohladiti do temperature pri kojoj je mogu-a runa manipulacija.

U opisanom procesu u kaljenom staklu nastaje karakteristina distribucija nape-tosti: molekule na povrini trajno su izlo-ene tlanim, a molekule u unutranjosti nateznim napetostima. Te napetosti mo-raju biti uravnoteene jer je to uvjet za sta-bilno stanje koje osigurava odgovarajue sigurnosne znaajke kaljenog stakla.

Budui da staklo zbog amorfne struktu-re nema klasinu toku taljenja, nije mo-gue tono odrediti pri kojoj temperaturi staklo vie nije u vrstom stanju, odnosno pri kojoj je ve u tekuem stanju. Izmeu ta dva stanja postoji transformacijsko temperaturno podruje: staklo najprije omeka, zatim postaje tjestasto i, kona-no, tekue. Za kaljenje ploastog prozor-skog stakla u tom su podruju najpriklad-nije one temperature pri kojima je staklo u poetnoj fazi omekavanja. Pri tim tem-peraturama, odnosno izmeu 610 i 660 C, veze izmeu pojedinih molekula se smanjuju, odnosno nisu vie krute. Tije-kom zagrijavanja pojedine molekule se rasteu. Kada se postigne traena tem-peratura, dovoenjem komprimiranog atmosferskog zraka staklo treba to prije ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima stakla brzo se hlade. Pri tome se steu i uvruju. Zbog slabe toplinske provod-ljivosti te molekule zadravaju hlaenje, a time i stezanje molekula u srednjem slo-ju. Posljedica toga je da su molekule na povrini gue, a u sredini stakla rjee. Rezultat vee gustoe je smanjenje bro-ja, odnosno veliine povrinskih mikro-pukotina.

137

5.7.1

Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema EN 14179

Nakon odreenog vremena (nakon neko-liko sati ili godina) kaljeno se staklo moe slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja. Spomenuta pojava naziva se spontani lom. Razlog je molekula NiS (niklov sul-fid) koja ima negativno temperaturno ra-stezanje. Tijekom hlaenja molekule sta-kla se steu, a molekula niklovog sulfida se iri. Ako je molekula u sredini stakla (u polju nateznih napetosti) nastaje lokalna napetost koja moe premaiti nateznu vrstou stakla i ono se lomi.

Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome mora sprijeiti u skladu sa zahtjevima standarda EN 14 179, prvenstveno pri uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim) fasadama. To se postie tako da se stakla izlau vruem optereenju. Pri tom po-kusu, koji se naziva i Heat soak test (HST), stakla u posebnoj komori polako se griju do 290 C 10 C. Stakla se izlau toj tem-peraturi 4 sata. Tijekom tog vremena sta-kla koja imaju molekulu niklovog sulfida vrlo vjerojatno e puknuti. Spontani lom ne smijemo mijeati s lomom koji nasta-je zbog mehanikih utjecaja, odnosno zbog oteivanja rubova pri premjetanju i postavljanju stakla. Moramo znati da se kaljeno sigurnosno staklo, usprkos veoj vrstoi, lomi, a uzrok za to je obino ne-odgovarajue rukovanje (primjerice, ne-propisan prijevoz).

U okviru poetnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvanije znaajke kaljenog stakla pre-ma EN 12150:

- struktura loma: u sluaju ruenja ravno-tee napetosti, odnosno loma, u trenut-ku se oslobaa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mrea sitnih djelia tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja.

- mehanika vrstoa (vrstoa na savi-janje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (kaljeno staklo od float stakla), pri neka-ljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.

Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedeim prednosti-ma:- vea udarna vrstoa: ispitivanje njiha-

nja prema EN 12600.- vea opstojnost na temperaturne razli-

ke: opstojnost na temperaturne razlike na povrini stakla iznosi 200 K. Normal-no float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K).

Molekula niklovog sulfida

138

5.7.1

Kriteriji za kalibraciju

U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj povrini, u kalibriranoj Heat soak komori za ispitivanje, izlae temperaturi 290 C 10 C. Proces toplinskog ispitivanja mora odgovarati prikazanom tijeku vremena i temperature. Sustav mora biti sposoban slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i pri 10 %.

Legenda:T temperatura stakla u svakoj toki, oC t vrijeme, ht1 vrijeme pri kojem prvo staklo dostie 280 oCt2 vrijeme pri kojem zadnje staklo dostie 280 oCa faza grijanjab faza odravanjac faza hlaenjad temperatura okruenja1 prvo staklo koje je dostiglo 280 oC2 zadnje staklo koje je dostiglo 280 oC3 - temperatura stakla

Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemakog instituta F & K.

140

5.7.1

Podruja upotrebe kaljenog stakla ESG i kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H

stambeni i poslovni objekti (stepenice, vrata, automatska vrata, pregradne sti-jene, pomine stijene)

sportski objekti (otporno na udarce loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3)

kole i vrtii (iz sigurnosnih razloga za sprjeavanje ozljeda)

ugradnju u blizini vruih tijela (radi spre-avanja toplinskih lomova. Ako je uda-ljenost izmeu grijaeg tijela i unutar-njeg stakla manja od 30 cm s unutarnje strane mora se upotrijebiti kaljeno sta-klo).

staklene fasade (parapeti prema DIN 18516, dio 4)

primjena u svrhu zatite (zatita od pada na stepenitima, balkonima, ograde. TRAV Tehniki pravilnik za primjenu ostakljenja za zatitu od pada u dubinu definira podruje primjene ESG)

vanjska primjena (zatita od buke na cestama, stajalita, reklamni panoi, vi-trine...).

U okviru poetnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvanije znaajke kaljenog stakla s to-plinskim ispitivanjem prema EN 14179:- struktura loma: u sluaju ruenja ravno-

tee napetosti, odnosno loma, u trenut-ku se oslobaa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mrea sitnih djelia tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja.

- mehanika vrstoa (vrstoa na sa-vijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm2 (kaljeno staklo s toplinskim ispiti-vanjem od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm2.

Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedeim prednosti-ma:- vea udarna vrstoa: ispitivanje njiha-

nja prema EN 12600.- vea opstojnost na temperaturne razli-

ke: opstojnost na temperaturne razlike na povrini stakla iznosi 200 K. Normal-no float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K).

Ubudue, kada se predvia upotreba ka-ljenog stakla ESG, uvijek koristimo kalje-no staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H s vanjskim nadzorom, osim kada ostaklje-nje nije na prometnoj povrini, odnosno iznad nje i ugrauje se do 4 m visine.

To odreuje TRLV pravilnik za upotrebu linijski uvrenih ostakljenja.

141

5.7.1

Polirani rub dobiva se na isti nain kao fino brueni, damo mu se dodatnim po-stupkom vraa stakleni sjaj.

skinuti rub u odnosu na povrinu stakla pod kutom od 45 < 90. Rub moe biti fino bruen ili poliran.

Skraeni rez

Staklu nepravilnog oblika, s jednim od uglova po kutom otrijim od 30, dimen-zija se u tom kutu skrauje.

Zbog karakteristinog rasporeda nape-tosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne moe se vie obraivati (primjerice re-zati, buiti, brusiti...). Svaki takav zahvat mogao bi, naime, izazvati ruenje ravno-tee napetosti i staklo bi se slomilo. To znai da se toplinska obrada treba izvo-diti tek nakon to su zavrene sve druge vrste obrade.

Priprema stakla za kaljenje

Obrada rubova

Svako staklo prije kaljenja mora ima-ti obraene rubove. Minimalni stupanj obrade, koji ispunjava ovaj tehnoloki uvjetovan zahtjev, jest grubo bruenje ili odstranjivanje sloja s rubova.

Grubo bruen rub dobiva se kada se rezanom rubu tranom brusilicom od-strani otrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla.

Fino bruen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na pre-sjeku ne smiju ostati sitna oteenja ili nebrueni odsjeci. Takav rub naizgled nema sjaja.

5.7.2 Obrada kaljenog stakla

Maks. 2 mm

Skraenirez

142

5.7.2

Udaljenost izmeu ruba stakla i rupe, odnosno otvora, moe biti manja samo u sluaju da se izvede rasteretni rez od ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x debljina stakla: D 1,5 S.

Za udaljenost izmeu dva otvora vrijede jednaka pravila kao za udaljenost izme-u rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak rupe od kuta stakla neka bude vei od esterostruke debljine. Promjer otvora (izreza) ne smije biti vei od 1/3 duljine stranice: D K/3

Kada stakla za fasadne elemente treba vijcima privrstiti na podkonstrukcije, mogu se izraditi uputene rupe.

Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi

A, B = odmak od ruba staklaD = promjer rupe, odnosno otvoraK = duljina straniceS = debljina stakla

Izvedbe takvih rupa ograniene su slje-deim tehnolokim zahtjevima:

promjer rupe, odnosno otvora mora iznositi barem onoliko koliko iznosi de-bljina stakla: D S

udaljenost izmeu ruba stakla i rupe, odnosno otvora, ne smije biti manja od polovice njezina promjera: A D/2.

Raspored, odnosnopoloaj rupa

S < 8 mm S 8 mm

D 1,5S S D < 1,5S D 1,5S S D < 1,5S

Rubno podrujeUdaljenost od ruba

A 2S A 2S A 2,5S A 2,5S

Kutno podrujeUdaljenost od dva ruba

A 2S + 5 mmB 2S + 5 mm

A 5SB 2S + 5 mm

A 2,5S + 5 mmB 2,5S + 5 mm

A 5SB 2,5S + 5 mm

Nominalni radijus rupe (mm) Tolerancija

4 D 20 1,0

20 < D 100 2,0

100 < D Savjetovanje s proizvoaem

Tolerancije rasporeda rupa:

Dimenzijske tolerancije za rupe(EN 12150)

143

5.7.2

Podruje primjene

Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo, izraeno horizontalnom tehnologijom, namijenjeno primjeni u graevinarstvu. Kaliti se moe float (EN 572-2) ili orna-mentirano staklo (EN 572-5). Stakla mogu biti:

bezbojna ili obojena u masi prozirna, transparentna ili netranspa-

rentna s nanosom (primjerice emajlom, piroli-

tikim nanosom) povrinski obraena (primjerice pje-

skarena, gravirana).

Tolerancije

1. Tolerancija irine i visine stakla(EN 12150)

Tolerancije rupa i izreza odreene su tehnoloki uvjetovanim mogunostima. Openito te tolerancije odgovaraju to-lerancijama duljine i irine stakla koje se navode u tablici u nastavku. Promjer rupe i veliina izreza moraju se dimenzionirati tako da se time moe poravnati odstupa-nje od tolerancija za promjer i tolerancija za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnu-tog distancera, koji sprjeava kontakt vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4 mm vei od debljine vijka.

Kako bi montaa stakala bila to jedno-stavnija, pri dimenzioniranju promjera rupe treba uzeti u obzir toleranciju uda-ljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada u staklu u istom redu treba napraviti vie od etiri rupe, treba poveati minimalnu udaljenost meu njima.

Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti polukruni. Radijus mora biti jednak ili vei od debljine stakla, ali ne manji od 10 mm. Veliina izreza mora se dimen-zionirati tako da se izravnaju tolerancije udaljenosti. Izrez ne smije biti vei od 1/3 duljine stranice.

Nominalna dimenzija stranica

( ili V)

Tolerancija

Nominalna debljina

stakla d 12

Nominalna debljina

stakla d > 12

2000 2,5 3,0

2000 < ili V 3000 3,0 4,0

> 3000 4,0 5,0

5.7.3 Kriteriji kvalitete kaljenog stakla

144

5.7.3

tl =h2

300

b) Lokalna iskrivljenostLokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvi-jek se mjeri samo izmeu dvije toke koje su meusobno udaljene 300 mm. Postu-pak mjerenja jednak je kao kod mjerenja kompletne iskrivljenosti. Odgovarajuim pomagalom, primjerice napetom icom, odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se najvea udaljenost h2. Deformacija se mjeri u polju koje je paralelno s rubom stranice i udaljeno od nje najmanje 25 mm. Lokalna iskrivljenost izraava se odnosom izmeu udaljenosti h2 i duljine 300 mm. Kod ornamentnog stakla lokal-na iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj strani tako da se na najvii vrh konstruk-cije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do najvie toke konstrukcije.

2. Tolerancije nazivnih debljina(EN 12150)

3. Planimetrija (EN 12150)

Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na tem-peraturu blizu toke omekavanja, cikli-ki se pomie preko keramikih valjaka. Zbog toga nije mogue izraditi staklo koje nema (barem minimalno) deformi-rane povrine. Odstupanje u ravnini (pla-nimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim dimenzijama i odnosu stranica i izraava se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od odluujueg je znaaja za optike zna-ajke stakla. Spomenute deformacije dijele se u dvije skupine: kompletnu i lo-kalnu iskrivljenost.

a) Kompletna iskrivljenost tcAko se eli izmjeriti ta vrsta deformacije, dulja stranica stakla mora se poloiti ver-tikalno na dvije podloke irine 100 mm koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4 duljine stranice. Odgovarajuim pomaga-lom, primjerice napetom icom, treba iz-mjeriti najveu udaljenost (h1) izmeu ice i konkavne povrine stakla. Iskrivljenost se mjeri uzdu svih stranica i obje dijago-nale. Kompletna iskrivljenost izraava se odnosom izmeu izmjerene udaljenosti h1 i irine (), odnosno visine stakla (V).

Vrsta stakla

Najvie doputene vrijednosti

Kompletna iskrivljenost

(mm/mm)

Lokalna iskrivljenost

(mm/300 mm)

Float staklo(EN 572-2) 0,003* 0,5

Ostala stakla 0,004 0,5

* kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja u planimetriji u pravilu su vea nego kod uskih pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do 6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s tehnolozima tvrtke REFLEX.

tc =h1

ili VE[\ccJJ

EZ

-LH>IK>FPHOFSIGBKLPQ QL

FIF7

,LJMIBQK>FPHOFSIGBKLPQ Q(

Nazivna debljina

(mm)

Tolerancija (mm)Ornamentno

staklo Float staklo

3

0,5 0,24

5

6

8 0,8

0,310 1,0

12 -

15 - 0,5

19 -1,0

25

145

5.7.3

Broj i dimenzije djelia

Struktura loma u skladu s EN 12 150 - 1

Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slo-bodno leati u okviru koji spreava rasi-panje djelia, a istovremeno ne sprjeava njihovo irenje. Na polovici due stranice treba udariti ekiem (masa 75 g; radi-jus zaobljenog vrha 0,2 mm) u toki koja je od ruba stakla udaljena 13 mm. etiri do pet minuta nakon udarca poinju se brojiti djelii. Za brojanje se koristi maska 50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati na polja koja su u radijusu od 100 mm od mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimeta-ra od staklenih rubova.

Ispitivanje njihanjem

U skladu s EN 12 600.

Vizualno ocjenjivanje kvalitete

U poglavlju 6.9.6 navode se Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za graevinarstvo, u kojima su opisane

4. Promjene u boji i strukturi

Pri ornamentnim staklima ne moe se osigurati simetrija strukture uz upotrebu vie stakala postavljenih jedno pokraj drugoga u zajedniku povrinu.

Zbog proizvodno-tehnikih uvjeta kod nekih ornamentnih stakala tijekom toplin-ske obrade moe se djelomino iskriviti tijek strukture.

Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi obojenih stakala djelomino se mijenja i vlastita boja.

Testiranje

U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemakog mjesta Rose-nheima) stalno se provjerava proizvod-nja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema uvjetima vaeih normi.

Vrsta stakla Nominalna debljina (mm)Najmanji broj

djelia

Najvea duina najveeg djelia

(mm)

Kaljenosteklo od

float stakla 4 12 40 100

float stakla 15 19 30 100

ornamentnog stakla 4 10 30 100

Vrsta stakla Nominalna debljina (mm)Mehanika vrstoa (vrstoa

na savijanje) (N/mm2)

Kaljenosteklo od

float stakla 4 19 120

ornamentnog stakla 4 10 90

emajliranog stakla 4 19 75*

* Emajlirana povrina je u nateznoj zoni.

Mehanika vrstoa (vrstoa na savijanje) u skladu s EN 1288 - 3 / EN 12150 - 1

146

5.7.3

RX ESG-HEN 14179

F & K

Ovlaivost staklenih povrina

Otisci valjaka, prstiju i koritenih vakuum-skih draa ili etiketa pod posebnim uvje-tima mogu izazvati minimalne promjene u mrei atoma na povrini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je dolo do takve pojave postaju vidljiva, jer ima-ju drukiju prijemivost za vodenu paru (ovlaivost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budui da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne moe biti predmet reklamacije.

Oznaavanje stakala

Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak (EN 12150 i ime ili oznaka proizvoaa) iz kojega je vidljivo da je to sigurnosno staklo. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklonjiv.

RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplin-skim ispitivanjem takoer mora imati vid-ljiv i trajan otisak (EN 14179 i ime ili oznaka proizvoaa).

Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG H sa-dri sljedee podatke:

- proizvoa: RX ESG-H- standard: EN 14179- nadzorni, odnosno certifikacijski or-

gan: F & K

metode ocjenjivanja i prikazane tablice s doputenim odstupanjima. U nastavku navedene posebnosti kaljenog stakla fizi-kalno su uvjetovane, zato se na njihov na-stanak ili intenzivnost ne moe utjecati.

Optike posebnosti

Tijekom postupak toplinske obrade staklo se u pei pomie po vruim keramikim valjcima. Zbog toga se na njegovoj povr-ini povremeno pojavljuje blaga valovitost (naziva se i roller waves). Spomenuta pojava ne moe se izbjei, a u praksi se primjeuje kao iskrivljenje slike, gledane u odbijenoj svjetlosti. Zbog termikog po-stupka kaljenja moe doi i do kemijskih i mehanikih promjena povrine, kao to su tokice na povrini koje se nazivaju i roller pick up, odnosno otisci valjaka.

Anizotropija

Tijekom termike obrade kaljenom sigur-nosnom staklu mijenja se stanje nape-tosti. U njemu nastaju polja napetosti na kojima se polarizirana svjetlost (odreeni dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremen-skim uvjetima, uvijek polariziran) dvostru-ko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo primjeuju polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je samo na kaljenom staklu.

Toplinska opstojnost

Posebna distribucija napetosti, karakteri-stina za kaljeno staklo, ostaje u ravnote-i i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od + 250 C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperatur-ne razlike izmeu dvije toke (do 200 K).

147

5.7.3

5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije

Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H

Vrsta stakla Boja Debljina stakla/dimenzije (cm)

4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 15 mm 19 mmFloat Prozirna 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480 244x480

Planibel Color

Bronze 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Green 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Grey 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -Dark Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -Priva Blue 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -Azur 120x200 - 244x480 244x480 244x480 - - -

Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 244x480 - -

Low-e T 120x200 - 244x480 244x480 - - - -

StopsolSupersilver

Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -Grey - 150x250 244x480 244x480 - - - -Green - - 244x480 244x480 - - - -Dark Blue - - 244x480 244x480 - - - -

StopsolClassic

Clear 120x200 150x250 244x480 244x480 244x480 - - -Bronze 120x200 150x250 244x480 - - - - -Grey 120x200 150x250 244x480 - - - - -Green 120x200 150x250 244x480 244x480 - - - -

ChinchillaProzirna 120x200 - 185x400 185x435 - - - -Smea 120x200 - - - - - - -

Ornament504/rosa

Prozirna 120x200 - 185x335 - 204x435 - - -Smea 120x200 - - - - - - -

Katedral

Prozirna 120x200 - - - - - - -uta 120x200 - - - - - - -Plava 120x200 - - - - - - -

GothicProzirna 120x200 - - - - - - -Smea 120x200 - - - - - - -

Altdeutsch

Prozirna 120x200 - - - - - - -uta 120x200 - - - - - - -Plava 120x200 - - - - - - -Smea 120x200 - - - - - - -

Mastercarre Prozirna 120x200 - 321x200 330x204 - - - -Masterpoint Prozirna - - 200x321 204x252Matelux Satinirana 120x200 - 225x321 225x321 244x321 - - -

Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-HMinimalni promjer: 250 mmMaksimalni omjer stranica: 1:10Maksimalna teina: 300 kgZa oblike koji su slini kvadratnima i imaju omjer stranica izmeu 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbjeno je vee od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporuuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX.

148

5.7.4