Paa Veeee Paae Jaea 201401 4 - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2014/11/Zz10.2014.pdf · iz crkve u svijetu 4 ŽIVA ZAJEDNICA10/2014 Papa Franjo pohodio

Pastoralni skup u Vierzehnheiligenu

Pastorale Jahrestagung 2014



D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2014 — BR./NR. 10 (348)D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2014 — BR./NR. 10 (348)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28u_ 01und28 II 08.10.14 21:07 Seite 2

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica:

Jesenski ugođaj iz južne Hrvatske; snimila: V. Bedruna





D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2014 — BR./NR. 10 (348)D 2384 E — 1,50€ — LISTOPAD/OKTOBER 2014 — BR./NR. 10 (348)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Sudionici i sudionice Pastoralnog skupa

ispred bazilike u Vierzehnheiligenu;snimio: A. Polegubić

aktualno

lebendige gemeinde

VATIKAN Pontifikalnom misom započela Sinodabiskupa posvećena obitelji

Na misi na početku Izvanrednebis kupske sinode, papa Franjoje u propovijedi sudionike sino-

de pozvao da se ne gube u nepotrebnimraspravama. Sinodalne skupštine nisuzamišljene da bi diskutirale lijepe i pa-metne ideje i da bi se vidjelo tko je pa-metniji, nego da bi se skrbilo za obitelji

Sinodalni oci na misi, među

kojima je i kardinal Josip

Bozanić (prvi zdesna)

i surađivalo u Božjem planu ljubavi zanjegov narod, rekao je poglavar Crkvena misi koju je slavio 5. listopada.

Bog ima vlastiti plan sa svojim pu-kom. Taj plan ne smije biti poremećenželjom za posjedovanjem i prevlašću.Loši pastiri postavljaju ljudima nepod-nosive terete, koje oni sami ne mogu nipomaknuti — rekao je Papa i pojasnio,kako zasjedanja na sinodi ne služe zaizlaganje original-nih ideja ili za nat-jecanje, već služeza bolje održa va -nje i očuvanje vi - nograda Gospod -njeg. Gospodinzah tjeva od nas,da se brinemo zaobitelj, koja je odpočetka bitna sa-stavnica nje govogplana ljubavi pre-ma čovjeku. Akone dopustimo, da nas vodi Duh Sveti, ris -kiramo poremetiti Božji plan. Sinodalnioci su također pozvani raditi u vinogra-du Gospodnjem, istaknuo je Papa, teposvjedočio važnost vodstva Duha Sve-toga u tome radu. Duh Sveti daje mudrost koja omogućuje nesebično dje-lovanje u istinskoj slobodi i poniznoj kre-ativnosti.

Na početku mise Papa okadio relik-vije sv. Male Terezije i njezinih rodite ljaZelie i Louisa Martina, koji su god.2008. proglašeni blaženima, a koje ćebiti izložene za zasjedanja sinode u si-nodalnoj kapeli. Na misi s Papom kon-

sinode Bruno Forte te generalni tajnik Sinode biskupa kardinal Lorenzo Bal-disseri.

Na Izvanrednoj biskupskoj sinodiposvećenoj obitelji, koja traje do 19. lis -topada, na temu „Pastoralni izazovi vez-ani uz obitelj u kontekstu evangeliza -cije“, sudjeluje u ime Hrvatske biskupskekonferencije zagrebački nadbiskup kar-dinal Josip Bozanić a u ime BK Bosne

i Hercegovine ba -njolučki biskupFranjo Komarica.

U nagovoru uzmolitvu Anđeo Go-spodnji, papa Fra -njo potaknuo je namolitvu za biskupekoji započinju svojdvotjedni rad naSinodi o obitelji tepotaknuo sve obi -telji da u kućamaimaju Bibliju i da

je često čitaju. Za vrijeme Papina nago-vora na Trgu sv. Petra podijeljeno je 15tisuća džepnih Biblija. Posebno izdanjeBibije objavljeno je uz početak Sinode istotu obljetnicu Reda Pavlove obitelji, ko-ju je osnovao talijanski blaženik Giaco-mo Alberione a koja se bavi katoličkimizdavaštvom. Papa se u nagovoru tako-đer spomenuo s. Marije Terese Demja-novich koja je u subotu proglašena bla-ženom, te ohrabrio, u povodu talijans-kog dana „Ruše nja arhitektonskih bari-jera“ sve one koji nastoje oko jednakihmogućnosti za sve bez obzira na tjeles-ne poteškoće. Tekst i snimka: IKA

celebrirala su trojica predsjednika-dela-gata sinode, pariški nadbiskup kardinalAndre Vingt-Trois, nadbiskup Manillekardinal Luis Tagle i nadbiskup Apare-cide kardinal Damasceno Assis, kao iglavni relator budimpeštanski nadbiskupkardinal Peter Erdoe, te nadbiskup nad-biskupije Chieti-Vasto i posebni tajnik

Obitelj je sastavni dio Božjegplana za čovječanstvo, istak-nuo je Papa u propovijedi.Pozvao je na molitvu za su-dionike Sinode te sve obiteljipotaknuo na često čitanje Bi-blije. Na Sinodi sudjelujukardinal Josip Bozanić i bis -kup Franjo Komarica.

02u.27_02u.27farbs.II 09.10.14 11:24 Seite 1

u oVom broju

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2014 3

Ovih je dana, u organizacijiHrvat skoga dušobrižničkog ure -

da iz Frankfurta, u Vierzehnheiligenuodržan Godišnji pastoralni skuphrvat skih svećenika, đakona, paso-ralnih suradnika i suradnica koji dje-luju u hrvatskim katoličkim misijamai zajednicama u Zapadnoj Europi otemi „Zapadna civilizacija u raskora-ku između vjere i razuma“.

Na skupu se okupilo osamdesetšestero sudionika i sudionica. Skup jesvojom nazočnošću na poseban na -čin počastio apostolski nuncij u Nje-mačkoj, naslovni biskup Cibalae (Vin-kovaca), Hrvat mons. Nikola Eterović.Predvodeći misna savlja na dva danaskupa, u propovijedi je istaknuo: „Uime Svetoga Oca Franje, kojegapredstavljam ovdje u Njemačkoj, a ta-kođer i u ime hrvatskih biskupa, zah-valjujem vam što ste i vi lanac u pre-nošenju vjere među našim narodomkoji živi u zemljama u kojima vi služi-

te. Sveta Stolica se uvijek brinula zadušobrižništvo izbjeglica, prognani-ka, ljudi koji su iz razaznih razloganapuštali svoje domovine i odlazili uzemlje gdje su mislili naći bolji život isigurnost. (...) Na žalost i naši su lju-di u nedavnoj prošlosti morali bježatiu vrijeme Domovinskog rata u Hrvat -skoj i BiH. Sada su drukčiji uvjeti i si-tuacija, ali je vaša služba vrlo važnaza očuvanje jedinstva Katoličke Crkveu njeznoj posebnosti — jedinstvu u raz-ličitosti; koja govori raznim jezicima,pa i hrvatskim jezikom“, poručio jemons. Eterović hr vat skim pastoralnimdjelatnicima, te im je tako izrazio zah-valnost i priznanje u obnašanju te va-žne službe kako za domovinsku takoi za opću Crkvu. Tijekom skupa pre-davanja su održali dr. Ivan Bod rožić,dr. Mladen Parlov i dr. Boris Vulić. Rečeno je kako je rješenje raskorakaizmeđu vjere i razuma upravo u sus-retu te dvije stvarnosti. Urednik

● INTERVJU: dr. Željka Lovrenčić

AKTUALNOPontifikalnom misom započela Sinoda biskupa posvećena obiteljiObitelj je sastavni dio Božjeg plana začovječanstvo, istaknuo je Papa u pro-povijedi. Pozvao je na molitvu za su-dionike Sinode te sve obitelji potaknuona često čitanje Biblije. Na Sinodi sud-jeluju kardinal Josip Bozanić i biskupFranjo Komarica.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

PAPA FRANJO U ALBANIJINe osvećivati se i znati živjeti s drugima

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINIPozivi i apeli za veću pravednost„Ne dopustite da drugi vama manipu-liraju! Prosudite zrelo i glasujte svjesnoi odgovorno!“, poručili su bosansko-her-cegovački biskupi u povodu Općih izbora u nedjelju 12. listopada u Bosnii Hercegovini.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. I. Komadina: Das Konzil von Konstanz

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

PovezivanjeHrvatske i njezinedijaspore putemknjižne i ostalegrađe

● TEOLOŠKI OSVRT: dr. N. Vranješ

Župni pastoral„u misij skomključu“

Zapadna civi lizacija u ras koraku između vjere i razuma

● PASTORALNI SKUP 2014.

Iz delegatove Poruke

str. 8

Grad Konstanz na Bodenskomjezeru broji 80.000 stanovni-

ka. Od 2014. do 2018. Konstaz narazličite načine slavi 600 godinaod održavanja općeg Koncila utom gradu. Koncil u Konstanzuodržan je od 5. stude nog 1414. do22. travnja 1418. Kroz te 4 godineKonstanz je stajao u središtu crkve-no-političkog zanimanja u Europi.Koncil je sazvao protupapa IvanXXIII. na izričito traženje kralja Sigismunda, koji je želio postati ca-rem, u čemu je i uspio, 15 godinapo završetku Koncila. Domaćin jebio knez-biskup Otto III. von Hach-berg. Tri su teme obilježile zasjed-anja Koncila: causa unionis, causareformationis i causa fidei. Causaunionis — u vrijeme krunjenja Sigis-munda za kralja svađala su se troji -ca papa oko papinskog primata:Gregor XII., Benedikt XIII. i Ivan XXIII. Budući da je svaki od njihimao svoje svjetovne zaštitnike-vla-dare i budući da je prijetio raspadcarstva, kralj Sigismund je tražio

da se održi opći Koncil kojemu jeglavni zadatak bio biranje novogpape. Kako bi slomio nadmoć tali-janskih biskupa, kralj je nametnuonovi „Pravilnik rada“ Koncila po ko-jemu se biralo po nacionalnom klju-ču. Izbornici su se 11. studenoga1417. već u drugom krugu odlučiliza kardinala Odo Collonasa. No-voizabrani papa je uzeo ime Mar-tin V., te je svečano 21.11. u kate-drali u Konstanzu posvećen za pa-pu. Causa fidei — tu se raspravlja-lo o crkvenom naučavanju, o teolo-giji sakramenata, svedena je naosudu popularnog češkog propov-jednika i crkvenog reformatora Ja-na Husa i njegovog sunarodnjakaHyronimusa von Prag, te engleskogreformatora Johna Wyclifa. O cau-sa reformationis Katoličke Crkve uKonstanzu se nije raspravljalo, štoje 100 godina kasnije kriti ziraoMartin Luther. Dana 22. 04. 1418.papa Martin V. zatvorio je rad Kon-cila 44. sjednicom. Vrijedno se nasve te događaje podsjetiti te boljeupoznati taj dio povijesti Crkve.

Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat

Zahvaljujem vam što ste i vi lanac u prenošenju vjere među našimnarodom koji živi u zemljama u kojima vi služite, rekao je hrvat skimpastoralnim djelatnicima iz Zapadne Europe apostolski nuncij u Njemačkoj mons. Nikola Eterović.

Važnost pastoralne službe među hrvatskim iseljenicima

Koncil u Konstanzu

str. 6

str.12

03u ovom_03u ovom 09.10.14 11:27 Seite 1

Još je na samom početku, u svompozdravu istaknuo što želi ne samoalbanskim katoličkim vjernicima, ne-go svima: „Mir u vašim domovima,mir u vašim srcima, mir u vašoj naci-ji!“ Govoreći kako je Krist poslao 72učenika i podsjećajući da su vjerov-jesnici dužni prenositi navještaj mira,Papa je svima poručio: „Ponekad suvrata zatvorena. U bližoj prošlosti ivrata vaše zemlje bila su zatvorena,

Biti svjedok vrlo često znači biti mu-čenik. Znaju to jako dobro vjerni-ci Katoličke Crkve koji ne samo

da su trpjeli, nego i dalje trpe progonepo cijelome svijetu. O tim se progoni-ma, s velikih svjetskih i medijskih po-zornica, jako rijetko ili gotovo nikadane govori. Tek tu i tamo pročitat ćetenešto o progonima katolika u Siriji i Ira-ku, puno rjeđe o drugim zemljama, pai takozvanim demokratskim u kojima su

iz crkve u svijetu

4 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2014

Papa Franjo pohodio je Albaniju u nedjelju 21. rujna.

Ne osvećivati se i znati živjeti s drugima

me što se zna vjernici različitih vjer -skih zajednica provode miran, možese reći, uzoran suživot pri čemu jeAlbanija jedina europska zemlja, uzKosovo, s pretežito muslimanskim sta-novništvom.

Središnje misno slavlje Sveti Otacslavio je na kiši koja nije spriječila -kako je izvijestio austrijski Kathpress— mnoštvo od 250 tisuća vjernika dase molitveno okupe na Trgu Majke Te-

rezije u glavnome albanskom gradu Tirani. U svojoj je homiliji zahvalio ta-mošnjoj Crkvi što je za vrijeme komu-nističkoga progona ostala čvrsta uvjeri. Albaniju se, sve do sloma ko-munizma, doista može nazvati „zem -

Snim

ka: A

nadol

ija

U zemlji mučenika — „prvojateističkoj državi“

No, Papi nije bitno koliko senegdje zadrži ili zadržava. Njemu jebitno ono što učini, ono što s takvimmjesta poruči, tako da je iovaj puta njegov program bioizuzetno bogat i sadržajem isusretima, i riječima i gesta-ma. Nikoga više valjda ne ču-di da je Sveti Otac za svojeprvo europsko putovanje ičetvrto uopće odabrao — bašzemlju koja je i danas, pomnogočemu, na periferiji. No,baš je s te periferije poslaosnažnu poruku da Katolička

katolici „stjerani u kut“. No, unedjelju 21. rujna glas o krš -ćanskim katoličkim mučenici-ma pronio se opet cijelim svi-jetom. I to iz zemlje koju su nje-zini komunistički tirani progla-sili — prvom ateističkom zem -ljom na svijetu. Riječ je o Alb-aniji, zem lji na periferiji, zem -lji u kojoj su komunisti pod Enverom Hod žom desetljećimatiranizirali vlastiti narod, poku-šavajući iščupati korijen vjere,a koju je na samo četrnaest sa-ti posjetio papa Franjo.

zavezana lancem zabrana ipropisa sustava koji je nije-kao Boga i vjersku slobodu.Oni koji su se bojali istine islobode činili su sve da bi is -tjerali Boga iz čovjekova srcai isključili Krista i Crkvu iz po-vijesti vaše zemlje, premda jeona bila među prvima koje suprimile svjetlo evanđelja“, teje podsjetio da se u biblij -skom tekstu spominje Ilirik„koji je uključivao također ipod ručje današnje Albanije“.

Letite visokopoput orla!

„Prisjećajući se onih desetljećaokrutnih patnja i vrlo teških progonakatolika, muslimana i pravoslavnih

vjernika, možemo reći da jeAlbanija bila zemlja mučenika.Mnogi su biskupi, svećenici,vjernici laici, službenici drugihreligija životom platili svoju vjer-nost. Nije uzmanjkalo dokazavelike hrabrosti i dosljednosti uispovijedanju vjere. Mnogi sekršćani nisu pognuli pred pri-jetnjama, nego su bez oklije-vanja nastavili putem kojim sukrenuli!“, rekao je Papa i do-

S Papinog dočeka u Tirani

Nastavak na str. 24

Prema priopćenju Tiskovnog ure da SveteStolice papa Franjo početkom sljedećegodine odlazi na dva apos tolskoga puto-vanja i to oba u siječ nju 2015. Papa će ŠriLanku pohoditi od 12. do 15. siječnja, aod 15. do 19. pohodit će Filipine, kao jed-nu od malobrojnih azijskih dr žava s ve -ćinskim katoličkim stanovništvom.

ljom mučenika“, rekao je Sveti Otac idodao da su mnogi svoju vjernost Kri-stu i Crkvi platili životom. Komunistinisu progonili samo katolike, nego ipravoslavne i muslimanske vjernike.Vjernike, kojima je za uzor dao bla-ženu Majku Tereziju nazvavši je po-niznom i velikom kćeri albanskoganaroda, pozvao je da radosno i žar-ko žive i isijavaju svoju vjeru, te da sedanas, u promijenjenim društvenimokolnostima, ne boje odgovoriti naKristov poziv.

dao: „U duhu odlazim do zida grob -lja u Skadru, mjestu simbolu mučeni-štva katolika gdje su se izvodila stri-jeljanja, i s ganutošću tamo ostav ljamcvijet molitve te zahvalnoga i neumr-loga sjećanja. Gospodin je bio s va-ma, predraga braćo i sestre, kako bivas okrijepio. On vas je vodio i tješiote vas je na kraju podigao na krilimaorlovim kao što jednoć učini drevnomizraelskom narodu ... Orao, prikazanna zastavi vaše zemlje, neka u vama

Crkva ne zaboravlja svoje mučenike,da zna cijeniti žrtve komunističkogaterora koji je od 1967., od dana pro-glašenja „prvom ateističkom zemljomna svijetu“, sijao strah i smrt. Iz te jezemlje, u kojoj nisu trpjeli samo kato-lici i kršćani, papa Franjo poslao idrugu značajnu i aktualnu poruku:onu o nužnosti i važnosti skladnogasuživota među različitim religijama.A upravo u Albaniji nakon pada ko-munizma sve su vjerske zajedniceuspjele obnoviti svoj život, a po ono-

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 08.10.14 20:27 Seite 1

jem je kroz više izlaganja i raspravaistaknuto da je zadaća Crkve izićina sve periferije.

Sjednica Stalnoga vijeća Unijefranjevačkih provincijala Europe (UFME) kojom je predsjedao pred -sjednik UFME-a fra Milje nko Šteko,provincijal Franjevačke provincijeUznesenja Marijina iz Mostara,održana je u Dubrovniku. Na sjed-

Biskupov apel protiv zatvaranja rafinerije u Sisku

Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić uputio je čestitke prigo-dom židovskih blagdana Roš Hašane- Nove godine, Jom Kipura — Danapomirenja i Sukota — blagdana Sjeni-ca, glavnom rabinu Židovske vjerskezajednice Bet Israel u Republici

iz crkve u DOMOviNi

Pozivi i apeli za veću pravednost


Hrvatskoj dr. Kotelu Da Donu irabinu Židovske općine Za-greb Lucianu Moši Preleviću.

U povodu najava mogu -ćeg zatvaranja Rafinerije u Sisku, sisački biskup Vlado Košić između ostaloga kaže:„Iz sve duše prosvjedujem pro-tiv odluke o zatva ranju sisačke Rafinerije, apeliram na odgo-vorne da se odupru pritiscimai obrane ne samo naš grad Sisak nego i Hrvatsku i našeljude, osobito radnike i njihoveobitelji te spase budućnost zakoju su se s ljubavlju žrtvovalitoliki naraštaji najbo ljih hrvat -

Tiskovni ured Hrvatske biskupskekonferencije objavio je priopće -nje Komisije HBK-a „Iustitia et

pax“ o referendumu, Hrvatima Bun-jevcima, o slobodi medija i obnaša -nju javnih dužnosti u Republici Hrvat -skoj, koje je potpisao predsjednik Komisije sisački biskup Vlado Košić.„S obzirom na referendum o prefe-rencijalnom glasovanju i promjeni iz-

Snim

ka: IK

A

nici se okupilo desetak sudionika dabi pripravili skupštinu svih provinci-jala iz Europe koja će se održati ulis topadu sljedeće godine u Dubrov-niku, na kojoj će sudjelovati sedam-desetak franjevačkih provincijala.

Dr. Tanjić član Međuna -rodne teološke komisije

Papa Franjo imenovao je rektoraHrvatskoga katoličkog sveučilištaprof. dr. Željka Tanjića članom Među -narodne teološke komisije. Dr. Tanji-ću povjeren je petogodišnji mandat(2014.—2019.), koji će obnašati za-jedno s 29 novoimenovanih članovaKomisije.

Prof. dr. Ivica Raguž izabran jeodlukom Fakultetskog vijeća Kato -ličkoga bogoslovnog fakulteta u Đa-kovu Sveučilišta Josipa Jurja Stross-mayera u Osijeku za dekana Ka to -ličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Stros -smayera u Osijeku na mandatno raz-doblje od 1. lis topada 2014. do 30.rujna 2018. godine.

„Ne dopustite da drugi vama manipuliraju! Prosudite zrelo i glasujte svjesno i odgovorno!“, poručili su bosansko-hercegovački biskupi u povodu Općih izbora unedjelju 12. listopada u Bosni i Hercegovini.

Drago mi je da mogu nastaviti niz hrvatskih teologa kojisu do sada djelovali kao članovi Međunarodne teološkekomisije, kazao je dr. Željko Tanjić.

bornog sustava Stalno vijećeHBK-a je reklo da nema ništaprotiv ako pridonosi plodo-nosnijoj i većoj demokratično-sti te uz to promiče i služiopćem dobru društva. Pogoto-vo ako se njime ne krše pozi-tivni državni zakoni i propisiRH, te pri tome ne narušavajukršćanske vrijednosti koje suvažna sastavnica hrvat ske kul-ture. U tom vidu dana je mo-gućnost građanskoj ini cijativi'U ime obi telji' skupljati potpi-se i ispred cr k ve“, navodi se upriopće nju.

U okviru obilježavanja 48. Svjet -skog dana društvenih komunikacija uBosni i Hercegovini euharistijsko slav -lje u franjevačkoj i župnoj crkvi sv.Petra i Pavla u Mostaru predvodio jepredsjednik Vijeća za sredstva druš -tvenog priopćivanja Bis kupske konfe-rencije Bosne i Hercegovine mons.dr. Tomo Vukšić, vojni bis kup u BiH.Član Vijeća za medija BK BiH fra IkoSkoko izrazio je dobrodošlicu svimnovinarima i medijskim djelatnicimakatolicima s kojim je priređen susret uprostorijama samostana.

„Ne možemo bez Krista, molitvei nedjeljne euharistije“ — naslov jeprog lasa zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića kojeg je uputio vjer-nicima Za dar ske nadbiskupije na po-četku pas toralne Godine euharistije2014./2015. koja u mjesnoj Crkvi za-počinje u nedjelju 5. listopada, kaoposljednja u trogodišnjem nadbisku-pijskom hodu Godine vjere koju je2012. g. proglasio umirovljeni papaBenedikt XVI.

Održan Teološko-pastoralni se -minar za svećenike u Đakovu u ko-

skih ljudi.“ Zatvaranjem rafinerije bezposla bi ostalo nekoliko stotina osoba.

Američki dužnosnici zani-maju se za položaj katolika

Predsjednik BK BiH banjolučki bis -kup dr. Franjo Komarica primio je otpravnika poslova VeleposlanstvaSjedinjenih Američkih Država u BiHNicholasa Hilla i novog šefa banjolu-čkog ureda Veleposlanstva SAD Ed-varda A. Gallaghera. Američki duž-nosnici zanimali su se za stanje kato-ličke populacije na području Banjolu-čke biskupije, entiteta RS kao i cijeleBiH. Biskup im je zahvalio na njiho-vom zanimanju za katolike u banjolu-čkoj regiji i cijeloj zemlji kao i za svekonstruktivne napore koje Vlada SADulaže u liječenje još uvijek mnogih otvorenih rana iz nedavnog rata.

Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić primio je u ponedjeljak,15. rujna u Zagrebu, kandidatkinju zapredsjednicu Republike Hrvatske Ko-lindu Grabar Kitarović. A.O.

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 08.10.14 20:27 Seite 2

Dr. Željka Lovrenčić diplomirala je kompara-tivnu književnost i španjolski jezik i književ-nost te magistrirala filologiju na Filozofsko-

me fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Hrvat -skim studijima s temom Hispanistička Croatica — trinaraštaja čileanskih pisaca hrvatskoga podrijetla.Živjela je šest godina u Latinskoj Americi — u Mek-siku i Čileu. Prevoditeljica je sa španjolskoga, ese-jistica i urednica. Također se bavi proučavanjemhrvatskoga iseljeništva, osobito onoga na područ -ju španjolskoga govornoga izričaja. Radi u Nacio-nalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao voditeljica Zbir-ke inozemne Croatice. Napisala je, uredila i pre-vela pedesetak knjiga, redovito piše i prevodi zaneke hrvatske časopise. Svoje prijevode objavljujei u časopisima te na web stranicama u Čileu, Mek-siku, Španjolskoj, Argentini i Boliviji. Često pred-stavlja knjige pisaca španjolskoga govornog izri -čaja u Hrvatskoj, a također promovira i hrvat skusuvremenu književnost na hispanofonom pod ručju.Sudjelovala je na mnoštvu znanstvenih simpozijai književnih susreta u zemlji i inozemstvu. Do predsjednica je Društva hrvatskih književnika.

INTERvju


rijeni čega sežu još u 14. stoljeće. Iz-među ostalih zemalja, naši su suna-rodnjaci selili i u Čile. U toj zemlji da-nas živi oko 1,5% iznimno uspješnihstanovnika hrvatskoga podrijetla kojisu se jako dobro uklopili u sve struk-ture čileanskog društva. U Čileu našpanjolskom jeziku već stoljeće i polsvoja djela objavljuje oko 200 pisacapodrijetlom iz Hrvatske, uglavnom snaše obale, a poglavito s otoka Bra-ča. Oni su sastavni dio čileanske knji-ževnosti, ali često i rado ističu svojehrvatsko podrijetlo. Pripadaju različi-tim epohama i književnim smjerovi-ma, a osim u Latinskoj Americi, nekisu od njih poznati u čitavom svijetu.Čileanska kritika upozorava na njihkao na sastavni dio te književnosti, alibudući da im je — uz podrijetlo — i te-matika književnih djela vezana uzHrvatsku, oni su i naši pisci. U svoje-mu radu prikazujem i analiziram knji-ževno stvaralaštvo najznačajnijihpredstavnika triju naraštaja čileanskihpisaca hrvatskoga podrijetla, koji do-laze iz tri najvažnija središta u kojimažive čileanski Hrvati. To su Nicolás

Povezivanje Hrvatske i njezine dijaspore putem knjižne i ostale građe

RAZGOVOR S DR. ŽELJKOM LOVRENČIĆ, VODITELJICOM ZBIRKE INOZEMNE CROATICE U NSK U ZAGREBU

Nažalost, tema izvandomo-vinstva još je uvijek pri samo -me dnu liste zanimanja naš-ih medija. Naša javnost naizvandomovinstvo gleda pre-više politički — na taj se na činzapostavljaju silni kulturni,znanstveni i gospodarski po-tencijali naših ljudi koji živeizvan granica RH.

U stalnom doticaju s Hrvatima izvan domovine

Živa zajednica: Iz Vaše bogatebiografije vidljivo da je ste na više na-čina povezani s hrvatskim izvando-movinstvom?

Dr. Željka Lovrenčić: Da, moglabih reći da mi je bavljenje Hrvatimaizvan Hrvatske osnovno zanimanje jersu svi moji poslovi na neki način ve -zani uz tu temu: prevodim djela knji-ževnika hrvatskih korijena sa špa -njolskoga jezika, prije svega onih izČilea; pišem o hrvatskim autorima ko-ji žive u inozemstvu, vodim Zbirku ino -zemne Croatice u Nacionalnoj i sveu-čilišnoj knjižnici u Zagrebu koja se, iz-među ostaloga, bavi i pronalaženjem,nabavom i promidžbom djela hrvat -skih autora objavljenih izvan granicaRH, putujem u zemlje u kojima je na-ša dijaspora mnogobrojna i aktivna,blisko surađujem s institucijama kojese bave tom tematikom.

Žz: Doktorski rad pod nazivom„Hispanistička Croatica — tri narašta-

Dr. Željka Lovrenčić: Željela samzaokružiti temu kojom se dugo bavim.Osim toga, Čile smatram svojom dru-gom domovinom. Moj je doktorskirad kulturno-povijesno istraživanje ikritička analiza koja, osim književno-sti, obuhvaća ekonomsku i političkumigraciju. Naime, poznata je činjeni-ca da su Hrvati iseljenički narod, ko-

Sni

mio

: A

. Po

legub

ić

ja čileanskih pisaca hrvatskoga pod -rijetla“ obranili ste na Hrvatskim stu-dijima 2011. u Zagrebu. Što Vas jeposebno motiviralo za tu temu?

06-07i_06-07intervju 08.10.14 20:41 Seite 1


nazore. Njima treba ponuditi privlač-ne turističke, kulturne i znanstvene sa-držaje kako bi ih se privuklo u zemljunjihova podrijetla iz koje su otišli nji-hovi roditelji ili djedovi i bake. Hrvat -ska matica iseljenika ima puno za-nimljivih programa koji odgovarajuupravo pripadnicima tih naraštaja —od škole folklora preko učenja hrvat -skog jezika do objavljivanja i promo-viranja knjiga naših autora iz izvan-domovinstva. Ured za Hrvate izvanHrvat ske također se pokazao kao dje-lotvorna spona između domovine iHrvata u izvandomovinstvu, a i Na-cionalna i sveučilišna knjižnica nasvoj na čin posljednjih godina više po-zornosti posvećuje tome značajnomesegmentu. Tu naravno treba spome-nuti i Druš tvo hrvatskih književnika ko-

Mihovilovic rodom iz Punta Arenasa,Andrés Morales Milohnic iz Santiagai Antonio Skármeta iz Antofagaste.Nicolás Mihovilovich je prvi istaknuti-ji čileanski književnik hrvatskih korije-na, Antonio Skármeta je zasigurnonajčitaniji čileanski i najuspješniji či-leansko-hrvatski pisac, a Andrés Mo-rales Milohnic jedan od najboljih la-tinskoameričkih pjesnika mlađe gene-racije i najmlađi član Čileanske aka-demije za jezik. Cilj mi je bio prika-zati njihovu djelatnost, istražiti njiho-vo mjesto u društvu, obrazložiti njiho-vu vezanost uz zemlju podrijetla, pai nostalgiju za njom.

Hrvati su se uspješno afirmirali u inozemstvu

Žz: I sami ste više godina živjeli uizvandomovinstvu. Tako ste i iskus -tveno povezani s hrvatskim izvando-movinstvom?

Crnu Goru i Kosovo gdje žive pri-padnici hrvatske nacionalne manjine.U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradicijigradišćanskih Hrvata djelovale su de-setine književnika, umjetnika i znan -stvenika. Istaknuto mjesto pripada pre-poroditelju gradišćanskih Hrvata sve-ćeniku Mati Miloradiću i dugogodiš -njemu društvenome djelatniku IgnacuHorvatu.

Žz: Mlade Hrvatice i Hrvati dru-gog i trećeg naraštaja sve su uspješ-niji u zemljama u kojima žive, studi-raju ili rade. Kako naći uspješan ključdjelovanja prema njima kako bi biliod svekolike pomoći zemljama u koji-ma žive i s domovinom svoga podri-jetla?

Dr. Željka Lovrenčić: Smatram daHrvatima drugoga i trećega naraš tajavalja pristupati na drugačiji način ne-go kad se radi o prvim naraštajimanaših iseljenika koji su u zemlje pri-mateljice otišli izravno iz Hrvatske.Jer, oni su prije svega stanovnici zem -lje svojega rođenja, vode drugačijinačin života i imaju drugačije životne

Mislim da je u hrvatskoj kulturnoj zbiljiova Zbirka inozemne Croatice zaistapronašla svoje (zasluženo) mjesto. Pre -po z natljiva je. Odluka da njezina građapostane dostupna javnosti a ne skrive-na u spremištima u velikoj je mjeri pri -do nijela njezinoj promidžbi. Smat ramda je od izuzetne važnosti da Zbirka bu-de samostalna a ne dio nekoga odjela,da bude zasebna i specifična cjelina.

Zbirka je i nastala na temelju tzv. Zbir-ke iseljeničkog tiska. Od 2011., zas-lugom ravnateljice NSK gđe DunjeSeiter Šverko, dostupna je javnosti.

Građa Zbirke inozemne Croaticeusko je vezana uz povijest iseljava njeHrvata koji su, budući da su živjeli iz-van granica Hrvatske, i objavljivali uinozemstvu. Nabava te građe zah -tijeva dobro poznavanje hrvatskeknjiževnosti i kulture, poznavanjestranih jezika, te izvrsne kontakte snašim ljudima u inozemstvu i mnogo-brojnim institucijama u Hrvatskoj. Ni-je dovoljno samo pretraživati građuiz ureda — pot rebni su izravni kon-takti s pojedincima i institucijama.Tako đer se prate prijevodi djela na -ših autora na strane jezike kao i nji-

je dugi niz godina vrlo uspješno nje-guje veze s našim izvandomovin -stvom.

Inozemna Croatica je značajan dio nacionalnogafonda

Žz: Voditeljica ste Zbirke inozem-ne Croatice u Nacionanoj i sveučilišnojknjižnici (NSK) u Zagrebu. Recite, kadje nastala zbirka, koji je njezin cilj teo knjižnom i drugom fondu zbirke?

Dr. Željka Lovrenčić: InozemnaCroatica je značajan dio nacionalno-ga fonda Croatica posebnih obiljež-ja, a u nju spadaju djela hrvatskih au -tora objelodanjena na različitim jezi-cima i u raznim zemljama to jest pri-jevodi djela naših autora, publikacijena hrvatskome jeziku objavljene izvangranice naše zemlje, djela u kojimase spominju Hrvatska i Hrvati. Osimpo kriteriju autora koji se izjašnjavakao Hrvat, u nju spadaju i djela u ko-jima su Hrvati suautori, prevoditelji,sadržajni ili tehnički urednici, ilustra-tori, slikari, dizajneri itd. Kad govo -

rimo o stranim jezicima, najvišeje građe na engleskome i nje-mačkome jeziku, a postoje iknjige na talijanskome, francu-skome, španjolskome te na ne-kim drugim jezicima (primjericena japanskome, korejskome ilibengalskome).

Istaknuti dio inozemne Cro-atice je iseljenički tisak. Njemuje dan poseban status — sveono što su Hrvati objavljivali usvijetu do 1990. godine čuvase na jednome mjestu i ima je-dinstvenu signaturu. Zapravo,

Dr. Željka Lovrenčić: Da, mogu re-ći da poznajem naše izvandomo-vinstvo teoretski i praktično. Prije sve-ga ono na području Latinske Amerikekamo često putujem i gdje seosjećam kao kod kuće. Osim uČileu, potomci Hrvata u većembroju žive u Argentini, Boliviji,Urugvaju, Peruu, Paragvaju,Venezueli…. Zanimljivo je pri-mijetiti da su svugdje ostavilitraga, da su prepoznatljivi kaomarljivi i sposobni, i da ih je ve-liko mnoštvo među poslovnimljudima, znanstvenicima, knji-ževnicima u nizu zemalja — uSAD-u, Kanadi, Južnoj Americi(prije svega u Argentini i Či-leu)…

Primjerice, u Argentinu je međuprvima stigao isusovac Nikola Plantićjoš 1748. godine, a građevinski po-duzetnik major Buratović, rodom izVrbanja na otoku Hvaru već 1860.godine gradi željezničke pruge i ce-ste.

Spomenula sam da je u Čileuhrvatska dijaspora dala oko 200-ti -njak književnika od kojih su mnogi ste-kli svjetsku slavu, u Peruu uspješnostvara književnica Zinka Saric Pardoitd….

Naši su se sunarodnjaci uspješnouklopili i u druge zemlje: Australiju,Juž noafričku Republiku, Belgiju, Švi-carsku, Italiju, Švedsku, Veliku Brita -niju, Njemačku.

Ali i u Austriju, Češku, Mađarsku,Slovačku, Rumunjsku, Italiju, Srbiju, Nastavak na str. 25

06-07i_06-07intervju 08.10.14 20:41 Seite 2

pastoralni skup


Zapadna civilizacija u raskoraku između vjere i razuma

skrb hrvatskih migranata u Njemačkoj.Pozdrvnu riječ uputio je i kanonik prof.dr. Peter Wünsche, koji je u Nadbis -kupiji Bamberg odgovoran za zajed-nice drugih materinskih jezika, međukojima su i dvije hrvatske — one uBambergu i u Nürnbergu. Na skupusu bili i delegati za Skandinavskezemlje mons. Stjepan Biletić, za Švi-carsku fra Mićo Pinjuh te za Francu-sku, zemlje Beleluxa i Veliku Britanijuvlč. Stjepan Čukman.

VIERZEHNHEILIGEN

Zapadna civilizacija u raskorakuizmeđu vjere i razuma — tema jeGodišnjega pastoralnog skupa

hrvatskih svećenika, đakona, pasto-ralnih suradnica i suradnika iz Za-padne Europe, koji je održan od po-nedjeljka 22. do četvrtka 25. rujna uKući za daljnja usavršavanja Nadbis -kupije Bamberg u Vierzenheiligenu, uorganizaciji Hrvatskoga dušobrižnič-kog ureda iz Frankfurta na Majni.Skup je započeo u utorak 23. rujna

noj prošlosti morali bježati u vrijemeDomovinskog rata u Hrvatskoj i Bosnii Hercegovini. Sada su drukčiji uvjetii situacija, ali je vaša služba vrlo važ-na za očuvanje jedinstva KatoličkeCrkve u njeznoj posebnosti — jedin - stvu u različitosti; koja govori raznimjezicima, pa i hrvatskim jezikom“, po-ručio je mons. Eterović u propovijedi.Ravnatelj vlč. Markić je kazao kakomu služba nalaže najprije sudionici-ma prenijeti pozdrave hrvatskih bis -

kupa iz R. Hrvatsle i Bosne i Herce-govine koji su ga na tu službu i pos -tavili.

I u domovini se osjeća ras -cjep između vjere i znanosti

„Posebno vam prenosim pozdra-ve mons. Pere Sudara, predsjednikaVijeća HBK i BKBiH za hrvatsku ino -zemnu pastvu, koji je zbog nenada -nog bolničkog liječenja morao odus -tati od sudjelovanja na skupu. Temaovoga skupa 'Zapadna civilizacija uraskoraku između vjere i razuma' do-ista je izazovna. No, nemojmo se za-varavati i misliti kako je ta zapadnacivilizacija u takvom raskoraku samoovdje na zapadu. I mi u Hrvatskoj iBosni i Hercegovini sve jače osjećamotaj raskorak i rascjep vjere i znanosti,vjere i kulture, vjere i razuma. Našisuvremenici i sunarodnjaci posvudasu time pogođeni. Zato će vjerujem

Lanac za prenošenje vjeremeđu Hrvatima u ZapadnojEuropi

Nuncij mons. Eterović je u propo-vijedi istaknuo: „U ime Svetoga OcaFranje kojega predstavljam ovdje uNjemačkoj, a također i u ime hrvat -skih biskupa zahvaljujem vam što stei vi lanac u prenošenju vjere među na-šim narodom koji živi u zemljama ukojima vi služite. Sveta Stolica se uvi-jek brinula za dušobrižništvo izbjegli-ca, prognanika, ljudi koji su iz ra-zaznih razloga napuštali svoje domo-vine i odlazili u zemlje gdje su mislilinaći bolji život i sigurnost. To je oso-bito bilo važno u vrijeme velikih prom-jena, kataklizmi, vremena Drugogasvjetskog rata, a i danas vidimo što sedogađa na Bliskom istoku gdje je ve-lika tragedija naše braće i sestara krš-ćana, ali također i u Europi u Ukraji-ni. Na žalost i naši su ljudi u nedav-

Na skupu se okupilo osamdeset šestero pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe

zazivom Duha Svetoga. Potom je uimeorganizatora delegat za hrvatsku pas -tvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadinapozdravio sudionike, kojih je biloosamdeset šestero iz više zemalja Za-padne Europe, te je svima zaželio plo-donosno vrijeme provedeno na skupu.Sudionike je pozdravio i apostolskinuncij u Njemačkoj mons. Nikola Ete-rović koji je predvodio misna slavlja ipropovijedao 23. i 24. rujna. Prigod-nu riječ uputilo je i ravnatelj dušobriž-ništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr.Tomislav Markić, svećenik Zag re bač -ke nadbiskupije, koji od početka rujnaobnaša tu službu. Ravnatelj dušobriž-ništva za katolike drugih materinskihjezika Njemačke biskup ske konferen-cije (NJBK) Stefan Schohe prednio jepozdrave biskupa Hildesheima mons.Norberta Trellea, zaduženog za stra-ne katolike pri NJBK. Ujedno je izra-zio zahvalnost hrvat skim pastoralnimdjelatnicima za pas toralnu i drugu

08-09i_10-11 Reportaza 09.10.14 12:32 Seite 1


uma i vjere može ljudski život se mo-že ostvariti dolazeći na cilj svih svojihtraženja, kazao je dr. Bodrožić.

Drugo predavanje toga prijepod-nevnog dana održao je dr. MladenParlov o temi „Vjera i razum u Sred -njem vijeku i skolastiti“. Autor je čla-nak podijelio u četiri dijela. U prvomistražuje misao sv. Anzelma te za k lju -ču je kako Anzelmo, u svijetu obilježe -nom kršćanskom duhom, nastoji dar-ovanoj vjeri ponuditi razumske razlo-ge zbog kojih treba vjerovati (fidesquaerens intellectum). Na tragu Plato-na i Augustina, zaključuje autor, An-zelmo smatra da u čovjeku već postojitrag onoga što traži. Vjera koja tražirazumijevanje je ona ista koja otkrivatko je Bog, koja otkriva ime Božje. Ta-ko se u Amzelmovoj misli događa ne-što što bismo mogli nazvati „kružna“

biti veoma zanimljivo poslušati štonam imaju za reći i poručiti ovogodi-šnji predavači. Došao sam ovdje me-đu vas biti učenikom, upoznati vas,poslušati vaša iskustva i zašto ne i sav-jete. Imam doduše kao student i mla-di svećenik osam godina iskustva života u tuđini, jer sam studij završiou Beču. Tim ću više pokušati razumje-ti vaše brige i radosti, kao i radosti inade, žalosti i tjeskobe naših ljudi ko-ji su povjereni vašoj pastoralnoj skrbi.Koliko vaš rad među našim ljudima uiseljeništvu ima smisla, svjedoči i onošto se u subotu zbilo u Chicagu, kadaje objavljeno imenovanje biskupahrvatskih korijena mons. Blaise Chu-picha za nadbiskupa Chicaga. Dokse tome radujemo i veselimo, s novomsnagom sijmo u naše ljude, osobitomlade, sjeme Riječi o vjeri i živi spo-men na domovinu. Potičimo osim toganaše, koji put i jednostavne i priprosteljude, da ulažu u obrazovanje svojedjece. Tako će im pružiti bolji i kvali-tetniji start u životu, a i naši će hrvat -ski korijeni tako moći uroditi još kojimnadbiskupom, kardinalom, znanstve-nikom i nobelovcem“, istaknuo je dr.Markić.

Uvod u skup dao je dr. Adolf Po-legić koji je istaknuo kako nije za oče-kivati da će skup riješiti sve dileme za-padne civilizacije u raskoraku izmeđuvjere i razuma, ali i vlastitog raskora-ka između vjere i razuma. „Dakakoda će biti prostora i za vlastita pro-pitkivanja i traženja osobnih i pasto-ralnih odgovora na brojna pitanja,

je poznavalo pojam vjere na način nakoji su je svjedočili kršćani. Drugi zna-čajni ambijent koji propituje autor jeonaj apologetski u 2. stoljeću. Apolo-geti su, naime, bili svjedoci približa-vanja razuma i vjere, te su omogućilizdravu sintezu i poveznicu kojoj su seprotivili i neki kršćanski krugovi. U to-me je na poseban način dragocjenoiskustvo svetog Justina, ali i KlementaAleksandrijskog, koji su svojim spisi-ma omogućili Crkvi da nadiđe strahod filozofije, te da vješto i odgovornorazabere vrijedno od nevrijednoga.Kao treću uporišnu točku dr. Bodrožićističe primjer i iskustvo svetog Augus -ti na koji je prošao mnoga životna raz-doblja, od racionalizma i skepticizmapa do zrele vjere, te je tako mogaojasno i vjerodostojno prikazati sve ten-dencije društva svoga vremena, teujed no ponuditi kvalitetna rješenja ko-ja su se očitovala u njegovim teološ-kim sintagmama u kojima se ističe va ž - nost kako razuma tako i vjere. Samoiz bitne upućenosti i zajedništva raz-

Za vrijeme okruglog stola. Predavači (slijeva nadesno) dr. Ivan Bodrožić, dr. Mladen Parlov i dr. Boris Vulić

Među visokim gostima na skupu bio jeapostolski nuncij u Njemačkoj mons. Nikola Eterović

spoznaja: na kraju se otkriva ono odčega se je krenulo, što se je pret pos -tav ljalo, no sada kao otkriveno ujed-no je i produbljeno, pojašnjeno. Udrugom dijelu članka autor osvjet ljavagovor o prvenstvu između vjere i ra -zuma, odnosno spor između Bernar-da i Abe larda. U raspravi koja se jevodila između Bernarda i Abelardaza obojicu je na snazi bilo Anzelmo-vo načelo: fides quaerens intellectum.No dok sveti Bernard, tipični pred-stavnik monaške teologije, stavlja nag-lasak na prvi dio definicije, to jest nafides —vjeru, Abelardo, koji je znanst-venik, insistira na drugom dijelu, tj. naintellectusu, na razumijevanju pomo-ću razuma. Za Bernarda samu vjeruresi duboka sigurnost, utemeljena nasvjedočanstvu Svetog pisma i na uče -nju crkvenih otaca. Vjera je uz to oja -ča na svjedočanstvom svetaca i nada -h nućem Duha Svetoga u duši pojedi-nih vjernika. Bernard, teolog, monahi mistik, zaključuje autor, odnijet ćepo bjedu nad filozofom i logičarem ➧

koja proizlaze iz zadane teme, a nakoja će uvaženi predavači pokušatirado odgovoriti.“

Primjer i iskustvo svetogAugustina

Predavaje pod naslovom „Odnosvjere i razuma u kasnoj antici“ odr -žao je dr. Ivan Bodrožić. Autor u pre-davanju obrađuje odnose između raz-uma i vjere u kasnoantičkom društvu,polazeći od vremena novozavjetnihspisa, pa do svetog Augustina kojipredstavlja vrhunac patrističke misli.Najprije propituje novost kršćanskeprisutnosti u ondašnjem društvu, kakoje dokumentirano u novozavjetnimspisima. Najprije se pokazuje kako jekršćansko insistiranje na vjeri jednavelika novost, jer pogansko društvo ni-

08-09i_10-11 Reportaza 09.10.14 12:32 Seite 2


pastoralni skup

kularizaciji povisuju ulog strahu i pesi-mizmu u pogledu budućnosti religije.No, dublje shvaćena, sekularizacija ni-je i ne može biti kraj religije. U hori-

pokušaj povezivanja razuma i vjerenije samo pitanje prijepora oko razli-čitih teorija, nego ima svoje loše eg-zistencijalne posljedice u ćudored-

➧ Abelardom. Abelardova dubokaželja za razumijevanjem istina vjereostala je donekle nezadovoljena, tj.bolje rečeno, on sam je ponudio ne-sigurne i jednostrane odgovore napita nja koja je postavljao i koja su muse postavljala. Na pitanje odnosa vje-re i razuma cjeloviti i zadovoljavajućiodgovor ponudit će trinaesto stoljeće,odnosno Toma Akvinski, o kojem au-tor progovara u trećem dijelu članka,istaknuvši kako je Akvinac ponudio iz-vanrednu sintezu i suglasje vjere i raz-uma ponajprije kroz priznavanjeautonomije razuma, odnosno razliko-vanje dva načina stjecanja spoznaja,jednog znanstvenog (put razuma), a

➧

drugi autoriteta (vjera kojavjeruje objavi). Među nji-ma ne može biti sukobajer oba puta (vjere i raz-uma) potječu od istog Iz-vora te vode istom Izvoru.U završnom četvrtom dije-lu dr. Parlov istražujefilozof sko-teološku misaokasnog srednjeg vijeka oodnosu vjere i razuma, isti-čući kako su filozofi iteolo-zi nominalisti odvojili vjeruod razuma, no kako su istodobnopostojali kršćanski humanisti, poputMarka Marulića, koji su na traguzdrave kršćanske tradicije, naglaša-vali suglasje vjere i razuma.

U popodnevnim satima toga danapredavanje pod nazivom „Novovje-kovlje: veliko razdruživanje vjere i raz-uma“ održao je dr. Boris Vulić. Izla-ganje prikazuje tezu kanadskog filo-zofa Charlesa Taylora o neotklonjivo-sti vjere u sekularnom dobu. Oslanja-jući se na njegovo kapitalno djelo, napočetku se izlaganja dr. Vulić je defi-nirao sekularizaciju, polazeći od dru-štvene predodžbe vjere kao opcije ko-ja se više ne podrazumijeva. Potom se,prateći samorazumijevanje čovjeko-vog ja, ukazuje na procese i klime ko-je su pripravile sekularizaciju: sred -njovjekovna reforma vjere, raščarenjesvijeta, deizam, antropološki obrat iisključivi humanizam. Ti su procesi do-veli ljudsko sebstvo u stanje nepropus-nosti spram izvanjskoga. No, nepro-pusno sebstvo, pod unakrsnim pri -tiskom vjere i nevjere, i dalje pokazujesvoju propetost prema tran scen den -talnom. Zato se, nadalje, izdvajajuključni principi Taylorove pozitivne her-menutike sekularizacije i razlozi nadeu neotklonjivost vjere. Površno razumi-jevanje i neprijateljski stav prema se-

je artikulirano u dva dijela. Autor naj-prije opisuje probleme suvremenogasvijeta s kojima se današnje kršćanst-vo susreće, prema Papinoj viziji, naovom polju, pri čemu ne zaobilazispomenuti problem agnosticizma, re-lativizma, skepticizma i bezrazlikov-nog pluralizma. Ivan Pavao II. drži ka-ko svaki od ovih sustava misli u suv-remenom svijetu ili mentaliteta suvre-menog čovjeka uvjetuje autentičandoživljaj i važnost razuma, te ga kaotakvoga, dovodeći u pitanje njegovuspoznajnu moć, degradira. S drugepak strane, jer je, prema uvjerenu krš-ćana, razum upućen na vjeru, a jervjera pretpostavlja razum, svako slab -ljenje ili dovođenje u pitanja ra zumakao sposobnog za ispravno filozof -sko-metafizičko promišljanje, utječe ina poimanje vjere i vjerski život kršć-ana. Kao pravi odgovor Ivan PavaoII. ukazuje na objavu Božju koja do-seže svoj najveći izričaj u Isusu Kristu.Objava u Isusu Kristu postaje izazovrazumu da se otvori do kraja otajstvukoje može tek nazirati svojim spo-sobnostima i snagama. No kao štoIvan Pavao II. ukazuje na pogubnostrazuma koji ne dolazi do vjere, takoisto jasno tvrdi da bi bila tragedija dase vjera odvoji od razuma, te da kre-ne putem samodostanosti. A svaki loš

pape Ivana Pavla II. o vje-ri i razumu, jer je sv. IvanPavao II. kao odgovornipastir opće Crkve i napod ručju odnosa razuma ivjere htio skrenuti pozor-nost na niz problema kojise održavaju u mentalitetusuvremenoga čovjeka i upraksi Crkve. Na posebannačin je to napravio enci-klikom „Fides et ratio“ iz1999. godine. Izlaganje

kako je članstvo Hrvatske u Europskojuniji nova prilika da se na dubljoj ra-zini sagledaju rasprave o povezano-sti kršćanstva i Europe. Kao prilog to-mu, u izlaganju je analizirao promiš -ljanja talijanskog filozofa i političaraMarcella Pere o položaju kršćanstvau suvremenom liberalizmu i ujedinje-noj Europi te u sučeljavanju s relati-vizmom i njegovom praksom multikul-turalnosti. Pritom postaje razvidno daideje današnjeg liberalizma i ujedi -njene Europe nisu vjerne svojim iz-vornim premisama, što dovodi do za-borava kršćanskoga i stvarne neuje-dinjenosti Europe. Europa se ne možeujediniti bez svoje duše, odnosno bezsvoga identiteta koji je konceptualnoi povijesno oblikovan kršćanstvom. Utom smislu uočava se bliskost misli ag-nostika Pere i pape Benedikta XVI.,istaknuo je dr. Vulić.

Zadnjega dana skupa, u četvrtak25. rujna, predavanje o vjeri kao temelju kršćanskog života održao jedr. Mladen Parlov. U prvom dijelu u

nom životu pojedinca idruštva. Dr. Bodrožić jepokazao da je prema Iva-nu Pavlu II. istinsko rješen-je put susreta između raz-uma i vjere, filozofije i te-ologija, čemu je spona ob-javljeni nauk i osoba IsusaKrista. Time se bez daljn-jega izbjegava zamkaeklekticizma, historicizma,scijentizma, pragmatizmai nihilizma.

Europa se ne može ujediniti bez svoje duše

U srijedu 24. rujna u popodnev-nim satima predavanje o nužnosti krš-ćanske vjere u oblikovanju „europs-kog razuma“ održao je dr. Boris Vu-lić. Dr. Vulić je u predavanju istaknuo

Pozdravnu riječ uputioje i ravnatelj StefanSchohe

Sudionike je pozdravioravnatelj vlč. dr. Tomis-lav Markić

Okupljene jepozdravio i kanonik prof. dr. Peter Wünsche iz Bamberga

zontu Božje pedagogije ireligioznog razvoja ljud -skog sebstva, sekularizaci-ja se pokazuje kao provi-dencijalna etapa i novaprilika za religioznu vjeru.

Skup je nastavio s ra-dom u srijedu 24. rujnapredavanjem dr. Ivana Bo-drožića o temi teologije ovjeri i razumu Ivana PavlaII. Autor je u predavanjuizložio teologiju svetog

10-11i _12-15GI 09.10.14 09:07 Seite 1


ju je o terminima Hrvatskoga dušobriž -ničkog ureda u 2015. govorio delegatvlč. Ivica Komadina. Sudionici su mog -li toga dana uz stručno vodstvo više doznati i o bazilici u Vierzehnhei-ligenu, u tom poznatom hodočasnič-kom mjestu.

Na kraju skupa progodnu je riječsudionicima uputio ravnatelj dušobriž -ništva za Hrvate u inozemstvu dr. To-mislav Markić, koji je potaknuo su-dionike i na buduće zauzeto pasto-ralno djelovanje. Okupljenima je zahalio na sudjelovanju na skupu te ihje pozvao i na daljnje sudjelovanje delegat vlč. Ivica Komadina, koji jeujedno i zatvorio rad skupa.

Misna slavlja slavlja 23. i 24. ruj-na predvodio je nuncij mons. NikolaEterović u zajedništvu s delegatimamons.StjepanomBiletićem i vlč.Stjepa -nom Čukmanom (23.09.) i delegatomfra Mićom Pinjuhom i dr. Ivanom Bod -rožićem (24.09.). Zadnjega dana sku-pa, 25. rujna, misu je predvodio rav-natelj dr. Tomislav Markić u zajedniš -tvu s dr. Mladenom Parlovom i dr. Bo-risom Vulićem. Pjevanje je tijekom mis-nih slavlja animirala s. Auksilija Milić,a na orguljama je pratila MagdalenaFerenčina. Tekst i snimke: A. Polegubić

predavanja, polazeći od datostiObjave, autor prikazuje ulogu teolo-galnih kreposti u kršćanskom životu.Teologalne (bogoslovne) kreposti suulivene, darovane, a cilj im je kršća -nina izravno povezati, sjediniti s Bo-gom koji ih dariva. Potom, u drugomdi jelu predavanja, autor progovara okreposti vjere u svjetlu Objave i nau-ka crkvenog Učiteljstva, ističući izno-va darovanost vjere, odnosno kako jevjera nezasluženi dar koji Bog darivačovjeku kako bi ga sa sobom sjedinio.Sa strane čovjeka koji prima dar vje-re, ističe autor, vjera se predstavlja nesamo kao pristanak razuma uz ob-javljene istine, nego još više kao pov-jerenje u Boga, kao predanje Bogukoji se objavljuje i dariva. Potom, unastavku članka, autor izlaže razlogezbog kojih se vjera nalazi u temeljukršćanskog života, naglašavajući ne-ke značajke darovane vjere: njezinuusredotočenost na osobu Isusa Krista,njezinu crkvenost, okrenutost konkret-nom životu te življenu u poniznosti.

Nakon svih šest predavanja orga-niziran je okrugli stol sa svim preda-vačima. Sudionici su postavljali kon-kretna pitanja o zadanoj temi te su iz-nosili svoja mišljenja i zapaža nja.

Predstavljen zbornik „Kršćanstvo i identitet“

U večernjim satima, u utorak 23.rujna, priređena je duhovno-kulturnavečer tijekom koje je predstavljen 15.po redu zbornik radova o temi „Krš -

➧

ćanstvo i identitet“, s pastoralnog sku-pa održanog prošle godine u BergischGladbachu kod Kölna. Zbornik je ob -jav ljen u izdanju Hrvatskoga dušobriž -ničkog ureda iz Frankfurta, a predsta-vili su ga njegovi recenzenti dr. Bod -rožić i dr. Vulić. Potom je dekoliko rije -či o Vjesniku Đakovačko-osječke nad-biskupije i Srijemske biskupije govorionjegov urednik dr. Vulić. Sudionicimase još jednom obratio i nuncij Eterovićkoji je govorio i o službi nuncija, dušo -brižništvu za migrante u Crkvi te oKato ličkoj Crkvi u Njemačkoj. Na kra-

Rad skupa otvorio je

delegat vlč. Ivica

Komadina

LINZ papa Franjo — ohrabrenje i izazov za teologiju i pastoral u istočnoj i srednjoj Europi

Papa Franjo — ohrabrenje i izazovza teologiju i pastoral u Srednjoji Istočnoj Europi — bila je tema

stručnog skupa Udruge PosT — mrežesrednjoeuropskih i istočnoeuropskihpastoralnih teologa i teologinja, kojije održan od četvrtka 18. do subote20. rujna u Linzu. Na skupu se okupi-lo trideset četvero pastoralnih teologai teologinja iz više zemalja Istočne iSrednje Europe, među kojima je bila iskupina pastoranih teologa iz Hrvat -ske. Prvoga dana prof. em. ddr. PaulM. Zulehner, na čiju je inicijativu udru-ga i osnovana, predstavio je u Centruza mlade biskupije Linz „STUWE“ stu-diju „Aufbruch 3“ (2017.), u sklopu ko-je bi se nastavilo istraživanje vjere i života u poskomunističkim zemljamaIstočne i Srednje Europe. Drugi danskupa održan je u pastoralnom pro-storu „mensch & arbeit voestalpine“koji se nalazi u blizini tvorničkih pos -trojenja u Linzu. Nakon što je okupl-jene pozdravio predsjednik Udrugeprof. dr. Pero Aračić, djelatnice cen-

tra su sudionike i sudionice skupaupoznali s centrom. Predavanje ocrkvenom razvoju koje trebaju vizijeodržao je ddr. Zulehner te je istaknuokako to upravo nudi papa Franjo.Prof. dr. Wieslav Przygoda održao jepredavanje o siromaštvu kao pasto-ralnom principu prema papi Franji.Prof. dr. Josip Baloban je u svom pre-davanju govorio o papi Franji i umor-nim europskim navjestiteljima i krš -ćanima. „Papa je svjestan koliko su

današnji kršćani i navjestitelji, osobi-to u europskim Crkvama umorni usvom pastoralnom radu. Usprkos sto-ga Papa od njih očekuje da budu solzemlje i svjetlo svijeta. U subotu 20.rujna skup je nastavio djelovanje uprostorijama sjemeništa BiskupijeLinz. Posebno je bilo riječi o UdruziPosT, koja djeluje već deset godina,od kojih je dr. Aračić predsjednik Uru-ge sedam godina.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Okupljeni pastoralni teolozi i teologinje na stručnom skupu u Linzu

10-11i _12-15GI 09.10.14 09:07 Seite 2


ZAJEDNIŠTVO I SURADNJA U ŽUPI

Naša dosadašnja razmišljanjao temi zajedništva i suradnje užupi, kao i općenito o temi

župnog pastorala nastojali smo pove-zati s poticajima pape Franje iznese-nim u njegovoj programatskoj pobud-nici „Radost evanđelja“. Kako smomog li i do sada uvidjeti, misijski ilievangelizacijski ključ je temeljna sin-tagma njegovu poruke u odnosu na ci-jeli pastoral, a to znači i na pastoralžupne zajednice. Iako smo se i do sa-da pokušali suočavati s tolikim izazo-vima i problemima župnoga pastora-la, u ovim ćemo završnim ovogodiš -njim prilozima u Živoj zajednici oovoj temi dodatnu pozornost posveti-ti ovom papinom dokumentu, imajućina osobiti način pred očima predsto-jeće zasjedanje Sinode biskupa u Rimu na temu obitelji i sve ono što bito trebalo značiti za župnu zajednicu.

Crkva koja „izlazi“

Kao što je moguće uočiti izčita-vanjem pobudnice „Radost evanđe -lja“, jedan od temeljnih problema pas -torala je ponekad prevelika usmjere-nost Crkve na svoj unutarnji život i organizaciju. To ne znači da je orga-nizacija nevažna; no niti ona niti bilokoji drugi aspekt crkvenog života nebi nikada smjeli zasjeniti pogled naonu temeljnu zadaću zbog koje Crkvapostoji, a to je naviještanje evanđelja.Sve u Crkvi treba sagledavati kroz tuprizmu. Zato papa Franjo Crkvu uprvom redu vidi kao zajednicu koja„izlazi“, koja je usmjerena prema pe-riferijama ljudskih života koje trebajusvjetlo evanđelja, a posebice premasiromasima. Potreba ovakvog izlaskasasvim je logična posljedica trajnogIsusovog poziva na širenje njegove radosne poruke (usp. Mt 28,19). Da -naš nja Crkva taj poziv na „izlazak“ipak treba ostvarivati puno odlučnije,krea tivnije, inovativnije i radosnije.

Župa koja „izlazi“

Gore iznesene tvrdnje za župnuzajednicu imaju sasvim posebno zna-čenje. Treba uočiti da te tvrdnje u

Župa treba postati puno više pastoralno poduzetnijom, krea -tivnijom i inovativnijom zajednicom.

Piše: dr. Nikola Vranješ

pozvani otkrivati i obogaćivati s poru -kom evanđelja.

Hrvatske katoličke misije u ovomese pogledu nalaze u sasvim specifič-noj situaciji. U njima se, s jedne stra-ne čuva vjersko, nacionalno i kulturnonas ljeđe hrvatskog naroda, dok su, sdruge strane, postavljene u jednu no-vu kulturu. Ta situacija, iako može unekim segmentima djelovanja dovo-diti do određenih pastoralnih napeto-sti, zapravo je sasvim posebna prilikaza obo gaćenje života zajednice iz-nutra i za evangelizaciju. Misije i žu-pe u ovakvim prilikama predstavljajujedinstvenu priliku za povezivanje bla-ga kršćanske poruke s kulturom vlasti-tog naroda, ali i s lokalnim društvom ikulturom u kojima zajednica sada dje-luje. U mreži međusobnih društvenihodnosa i povezanosti doista postojipuno načina za naviještanje i prono-šenje Kristove poruke spasenja. Nuž-no je biti kreativan i više otvoren kakobi se te načine prepoznalo i aktuali-ziralo.

Župa kao kreativna zajednica

Iako smo već obrađivali temu mo-dela i načina djelovanja u pastoralu,valja se detaljnije zaustaviti na jed-nom aspektu te teme kojega papaFranjo na poseban način ističe. Riječje o potrebi veće kreativnosti u pasto-ralu, pogotovo u onom župnom. Krozcijelu pobudnicu „Radost evan đelja“provlači se potreba upravo takvog pri-stupa djelovanju. Dosadašnji pasto-ral, uobličen većim dijelom kao pasto-ral očuvanja, ne može preko noćipostati snažnije evangelizacijski. Nu-žna je hrabrost i odlučnost u izlaže njuprema drugačijim pristupima djelo-vanju. Drugim riječima, nužan je kre-ativni pristup koji će u mudrom teolo-ško-pastoralnom razlučivanju povezi-vati istine vjere sa zahtjevnostima uvi-jek novih povijesnih situacija, te na tajnačin stvarati prikladne i nove mode-le djelovanja. Župa u tome pogledutreba postati puno više pastoralno po-duzetnijom, kreativnijom i inovativni-jom zajednicom. n

prvome redu znače da i župu trebashvaćati kao zajednicu koja „izlazi“,tj. kao najkonkretniji ambijent crkve-nog života koji je strukturiran i zauzetoko evangelizacije na jednom odre-

đenom prostoru i u određenoj kulturi.Župa kao konkretno lice Crkve nijepozvana biti tek čuvaricom kršćan -skog nasljeđa, već se otvoriti susretu skulturom određenom društva u koje jepostavljena. Pozvana je uključiti se umrežu društvenih odnosa na jednomkonkretnom prostoru i kroz to uključi-vanje ponuditi ljudima ovoga vreme-na bogatstvo Kristove poruke i ljepotui radost zajedništva s njim u zajedni-ci Crkve.

Takav izlazak i djelovanje obilje-ženo njime treba ostvarivati u dijalo-gu, u spremnosti na slušanje i suosje-ćanje. Zasigurno postoji puno eleme-

nata kulture koje je potrebno pročisti-ti, dok je neke nužno i odbaciti budu-ći da su nespojivi s kršćanskom poru-kom. No, postoji i puno pozitivnih plo-dova kulturnog napretka koje smo

Župni pastoral „u misijskom ključu“

U župnom pastoralu je nu žankreativni pristup koji će umud rom teološko-pastoral-nom razlučivanju povezivatiistine vjere sa zahtjevnostimauvijek novih povijesnih situa-cija, te na taj način stvaratiprikladne i nove modele dje-lovanja.

Postoji puno elemenata kul-ture koje je potrebno pro -čistiti, dok je neke nužno iodbaciti budući da su nespo-jivi s kršćanskom porukom.Postoji i puno pozitivnih plo-dova kulturnog napretka koje smo pozvani otkrivati iobogaćivati s porukom evan -đelja.

12-15GI_12-15GI 09.10.14 11:35 Seite 1

Grenze ihrer Belastbarkeit“. Man er-fährt, dass man sich durch die schlam-migen Strassen der freien Reichstadtam besten mit Trippen bewegte, Unter-schuhen aus Holz, dass die Speisenmit „Paradieskörnern“, Muskatnuss so-wie Zimt gewürzt waren und Biber-fleisch auf der Speisekarte stand.“

Die wichtigsten drei Punkte derVerhandlungen des Konzils waren:causa unionis, causa reformationisund causa fidei. Causa unionis: Wäh-rend des Amtsantritts König Sigis-munds stritten sich die drei PäpsteGregor XII., Benedikt XIII. und Johan-nes XXIII. um den Primat in der katho-lischen Kirche. Da die drei Päpste je-weils von verschiedenen Herrschern inihrem Anspruch unterstützt wurden,bedrohten diese Wirren das Reich. So

Die Stadt Konstanz am Bodenseezählt zu den schönsten StädtenDeutschlands. Mit ihren rund

80.000 Einwohnern ist Konstanz inder Tat auch wegen ihrer schönen La-ge sehr attraktiv. Auf der Webseite le-sen wir zum Stadtportrait folgendes:„Wer hier lebt, hat wirklich Glück.Welche Stadt in Deutschland ist soschön gelegen, wie Konstanz? Vonwelchen Ufern erschließen sich so viel-fältige Blicke und Perspektiven überdas Wasser auf die Alpen, den Sän-tis, den Hegau, den Schweizer See-rücken, wie hier? Schon die privile-gierte Lage der Stadt an genauge-nommen ja drei Gewässern — demObersee, dem Überlinger See unddem Seerhein — macht Konstanz zu ei-nem attraktiven Ferienziel nicht nur fürdie Gäste der Stadt“.

2014 bis 2018 jährt sich das Kon-stanzer Konziljubiläum zum 600. Mal.Nicht zuletzt wegen der Nähe zuWasserstraßen, der guten Infrastruk-tur, der Attraktivität und als damaligerBischofssitz konnte sich Konstanz alsAustragungsort des Konzils gegen dieebenfalls zur Wahl stehenden StädteStraßburg, Basel und Kempten (All-gäu) durchsetzen. Das Kirchenkonzilin Konstanz fand vom 5. November1414 bis 22. April 1418 statt. Wäh-rend dieser Zeit stand Konstanz im Fo-kus des kirchenpolitischen Interesses inEuropa. Das Konzil wurde vomGegenpapst Johannes XXIII. einberu-fen auf Betreiben des König Sigis-munds, der Kaiser werden wollte, wasihm schließlich fünfzehn Jahre nachEnde des Konzils auch gelang. Gast-geber war Fürstbischof Otto III. vonHachberg. In der Chronik steht hierzuvermerkt: „Kaiser, Papst und Kirchen-fürsten nahmen mit ihrem jeweiligenGefolge in Konstanz und den umlie-genden Orten Aufenthalt. Man zählte33 Kardinäle, 346 Patriarchen, Erzbi-schöfe und Bischöfe, 2148 weltlicheDoktoren sowie 546 Vorsteher undGlieder der Mönchsorden, alle mitPferden und ihren zahlreichen Beglei-tern, so dass die Stadt aus allen Näh-ten platzte. Die geschätzten 50.000bis 70.000 Konzilbesucher verschaff-ten der Stadt nicht nur einen beträcht-lichen wirtschaftlichen und kulturellenAufschwung, sondern brachten siewährend vierer Jahre auch an die

BOTSchAfT DES DElEgATEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.161

Das Konzil von Konstanz

stanz zugegen war, mehr oder weni-ger freiwillig auf ihre Amtstitel ver-zichteten, erreichte Kardinal Odo Col-lona am 11. November 1417 dieMehrheit der Stimmen bereits im zwei-ten Wahlgang. Da die Wahl am Ge-denktag des hl. Martin stattfand, nahmder neugewählte Papst folgerichtigden Namen Martin V. an und wurdeam 21. November 1417 im Konstan-zer Münster zum Papst geweiht.

Es war die einzige Papstwahlnördlich der Alpen. Damit wurde dasAbendländische Schisma beendet.

In der causa fidei sollten Fragender kirchlichen Verkündigung und Sa-kramentslehre geklärt werden. DieserPunkt des Konzils konzentriete sich jedoch auf die Verurteilung des be-kannten tschechischen Predigers undKirchenreformators Jan Hus und sei-nes Landsmanns Hyronimus von Pragsowie des englischen ReformatorsJohn Wyclif. Die causa reformationis(Reformen der Kirche an Haupt undGliedern) blieb in Konstanz ganz aus,was einhundert Jahre später von Mar-tin Luther kritisch angemahnt werdensollte. Am 22. April 1418 beendetePapst Martin V. das Konzil von Kon-stanz mit der 44. Sitzung.

Die Stadt Konstanz feiert das 600.Konziljubiläum bis 2018 mit Vorträge,Ausstellungen, wissenschaftliche Sym-posien und Festspielen. Sicherlich wäre es sehr wertvoll, die eine oderandere Veranstaltung im Rahmen desKonziljubiläums zu besuchen, um auchdiesen Teil unserer Kirchengeschichtekennenzulernen oder zu vertiefen.

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

wurde Sigismund als advocatus et de-fensor ecclesiae (Vogt und Beschützerder Römischen Kirche) zur treibendenKraft für ein Kirchenkonzil, das zurHauptaufgabe hatte, einen neuenPapst zu wählen. Um eine Majorisie-rung durch die italienischen Bischöfezu verhindern, setzte König Sigismundin Abstimmung mit einigen angesehe-nen Theologen eine neue Geschäfts-ordnung durch, die festlegte, dassnach Nationen und nicht, wie bisherüblich, nach Köpfen abgestimmt wur-de. Insgesamt gab es in Konstanz fünfNationen: Italica, Gallicana, Germa-nica (zu dieser Gruppe gehörten auchKroaten, Polen und Ungarn sowie ei-nige andere Nationen) Anglica undHispanica.

Jede der fünf Nationen entsandtesechs Vertreter, die zusammen mit den23 am Konzil teilnehmenden Kardinä-len im städtischen Kaufhaus am See(heute als Konzilsgebäude bezeich-net) ins Konklave zur Wahl des neuenPapstes gingen. Nachdem die dreiPäpste, von denen keiner mehr in Kon-

Papst -weihe

Martin V.

Altes Konzilsgebäude in Konstanz

Foto

s: w

ww

.sta

dtfu

ehre

r-kon

stanz

.de

12-15GI_12-15GI 09.10.14 11:35 Seite 2


AKTUEllES

Kardinal Rainer Maria Woelki istam 20. September im KölnerDom als neuer Erzbischof von

Köln eingeführt worden. In seiner Pre-digt beschrieb Woelki seine neue Auf-gabe: „Christus und seinem Evange-lium heute ein Gesicht zu geben. Dasist meine Berufung und Sendung hierbei Ihnen, der ich mit dem heutigen Tagmeinen Dienst als Ihr Bischof begin ne“.Er erinnerte an die Heiligen Drei Köni-ge: „Wie einst die Weisen aus demMorgenland sind wir heute eingeladen,uns auf den Weg zu machen, Christusals die Mensch gewordene Liebe Got-tes, die ewiges Leben schafft, zu be-zeugen. Wir sind berufen und gesandt,ihm heute ein Gesicht zu geben. Ma-chen wir uns dazu gemeinsam auf denWeg, voller Hoffnung und Mut, vollerVertrauen und Zutrauen, ganz einfachdeshalb, weil der Herr in einen jedenvon uns sein Vertrauen setzt.“

Kardinal Woelki ist nun der 95.Erzbischof von Köln. Sein VorgängerJoachim Kardinal Meisner überreichteihm symbolisch den Petrusstab. Durchdie Übergabe wurde die Verbunden-heit zu seinen Vorgängern, den Apo-steln und der Weltkirche deutlich. DerStab war bis zur Übertragung der Ge-beine der Heiligen Drei Könige diebedeutendste Reliquie des Doms.

Dem neuen Erzbischof von Kölngratulierten noch im Dom der Vorsit-zende der Deutschen Bischofskonfe-renz Erzbischof Reinhard KardinalMarx, Ministerin Sylvia Löhrmann fürdie Landesregierung, Präses ManfredRekowski für die Evangelische Kircheim Rheinland und Tim-O. Kurzbachvom Diözesanrat der Katholiken imErzbistum Köln. Nach dem Gottes-

Im Erzbistum Köln leben rund 2,1Millionen Katholiken links und rechtsdes Rheins in Bonn, Köln, Düsseldorf,Wuppertal und den umliegendenKreisen. Allein über 2.000 Menschensind als Seelsorger in den 180 Seel-sorgebereichen für die Menschen da.

„Lassen Sie mich nicht allein.Christ sein kann ich nur zusammenmit Ihnen, damit ich dann auch für SieBischof sein kann“, bittet Woelki inseinem Hirtenwort. „Lassen Sie unsgemeinsam in den kommenden Jah-ren mit den Gaben, die Gott jedemvon uns geschenkt hat, in unseremBistum, in unseren Pfarreien, Seelsor-gebereichen und Gemeinden, unse-ren Verbänden und GemeinschaftenChristus ein Gesicht geben.“

StA Kommunikation/pek; www.erzbistum-koeln.de

KÖLN Kardinal Woelki:„christus heute ein gesicht geben“

Symbolen der verschiedenen Regio-nen zeigt, begrüßte das Erzbistumden neuen Erzbischof in seiner Mitte.

Er stehe vor allem im Dienst anden Menschen, wie Woelki in einemHirtenwort anlässlich seiner Einfüh-rung erklärt: „Wie der Apostel möch-te ich nicht ‚Herr über euren Glaubensein‘, sondern Diener und Helfer zueurer Freude. Geben wir Gott ein Ge-sicht, indem wir in alles unsere Liebehineingeben: In das Lächeln, das wireinander schenken können, in die Ar-beit, die wir zu tun haben, in das Pla-nen unserer Unternehmungen, in dasMiteinander und in unseren Umgangin unseren Gemeinden, in die Tränen,die wir angesichts von Leid und Notund Trauer vergießen, in das Essen,das wir kochen, in die Mail, denBrief, den Artikel, den wir schreiben.“

Foto: www.erzbistum-koeln.de

Dana 11. srpnja 2014. papaFranjo imenovao je berlinskognadbiskupa kardinala dr. Rai-

nera Mariu Woelkia za novog nad-biskupa Kölna. Kardinal Woelki rođen je 18. kolovoza 1956. godineu Köln-Mülheimu. Bio je svećenikKölnske nadbiskupije, ravnatelj od -goj nog zavoda za spremanje novihsvećenika i jedno vrijeme tajnik kar-dinala Joachima Meisnera. Dana30. ožujka 2003. posvećen je za

pomoćnog biskupa u Kölnu te jepreuzeo pastoralnu brigu za sjevernidio nadbiskupije. Za svoje biskup skogeslo mladi je biskup Woelki izab -rao citat iz Djela apostolskih (5, 32):„Nos sumus testes” — „Svjedoci smo.”Na mjestu pomoćnog biskupa zadr -žao se do 2011. godine kada ga jepapa Benedikt XVI. odredio za nad-biskupa Berlina. Na konzistoriju 18.veljače 2012. godine papa BenediktXVI. uvrstio ga je u Kar di nal ski zbor

gdje je aktivno sudjelovao 2013. go-dine u izboru novog pape Franje.Od travnja 2014. godine član jeKongregacije za kler u Vatikanu. Ranije je bio članom Kongregacijeza katolički odgoj i Papinskog vijećaza promicanje jedinstva krš ćana.Novi nadbiskup kardinal Rainer Maria Woelki svečano je uveden uslužbu kölnskog nadbiskupa na sve-čanom misnom slavlju u subotu 20.rujna u katedrali u Kölnu. F.J.R.

KÖLN Kardinal Woelki uveden u službu kölnskog nadbiskupa

dienst mischte sich der neue Erzbi-schof unter die Menschen auf demRoncalliplatz, wo bei Imbiss und Ge-tränken alle Mitfeiernden zur Begeg-nung eingeladen waren. KardinalWoelki kam mit vielen Menschen insGespräch und nahm zahllose Glük-kwünsche entgegen. Mit einem zehnMeter breiten Poster am Domforum,das die Bistumskarte mit typischen

Nach drei Jahren als Erzbischof inBerlin ist Woelki nun in seine Heimat-stadt zurückgekehrt. Nach der Wahldurch das Kölner Domkapitel hattePapst Franziskus Kardinal Woelki am11. Juli zum Erzbischof von Köln ernannt. Erst durch das Verlesen derpäpstlichen Urkunde und der Inbesitz-nahme des Bischofsstuhls hat Woelkidieses Amt nun auch übernommen.

KardinalWoelki

neuer Erzbischofvon Köln

12-15GI_12-15GI 09.10.14 11:35 Seite 3


FRANKFURT AM MAIN Majka svih naroda /Mutter aller Völker

NAŠE ZAJEDNIcE

Ove godine po prvi put, u sub-otu 20. rujna, u organizacijiBiskupije Limburg, pod ges -

lom „Mutter aller Völker“ (Majka svih

U ophodu je nošen

Gospin kip

svojim imenom i zajednicom u kojojdjeluje. Upravo to je i pokazalo samubit cijelog slavlja — različitost, koja sespaja u jedno s Isusom Kristom pred

Misno slavlje predvodio je pomoćni biskup Thomas Löhr

terinskom jeziku. Marija je rođena dabi rodila Sina Božjega, koji je tijelo cijele Crkve, a mi smo njegovi udovi,zato je Gospa i majka svih nas. U raz-

naroda), slavljena je u Frankfurtu sv.misa za sve katolike drugih materin -skih jezika u čast blagdana RađenjaBlažene Djevice Marije. Misno slav ljeu Frauenfriedenskirche u Frankfurtuzapočelo je u 17 sati, a predvodio gaje pomoćni limurški biskup ThomasLöhr, u suslavlju s petnaest svećenika.U punoj crkvi prije propovijedi pred-stavio se svaki svećenik posebno, sa

Nebeskom Majkom. To je istaknuo ipredsjedatelj slavlja Thomas Löhr, ka-ko smo u Crkvi okupljeni iz svih naci-ja i jezika kako bi proslavili Marijin rođendan. Ta različitost obogaćujeCrk vu, koja je ujedinjena u Tijelu Kris -tovu slaveći sveta misna otajstva, nasvim jezicima u istom Duhu. To se naj-jasnije očitovalo u zajedničkom mo -ljenju „Očenaša“, svatko na svom ma-

ličitim zemljama postoji posebna po-božnost i privrženost određenim sve-cima, ali Marija je za sve nas najve-ća svetica, koja ujedinjuje sve nas usvome Sinu i čuva Crkvu koja je štujepo cijelome svijetu. Stoga nam je i mo-liti Majku svih nas, svih naroda posvoj zemlji, poručio je mons. Löhr. Na-kon sv. mise organizirana je procesi-ja s Gospinim kipom kroz park ispred

crkve. Procesija je završilaispred crkve gdje je bio bla-goslov s Presvetim Oltar -skim Sakramentom. Nakonblagoslova za sve je biloorgnizirano druženje uzrazličita jela iz svih zema -lja koje su sudjelovale uovom slavlju. Sve je bilopripremljeno u crkvenomprostoru, uz pomoć vjerni-ka, među kojima je, daka-ko, bio i veliki broj Hrvata.

fra Ivan Čikara

Snim

ke:

iz a

rhiv

a H

KŽup

e Fr

ankf

urt

12-15GI_12-15GI 09.10.14 11:35 Seite 4

BERLIN

stva Marijine Legije. Ukupno je djecipodijeljeno preko 5000 misijskih kru-nica, bezbroj knjižica i letaka s upu-tama molitve krunice, kako bi se po-taknula molitva u obitelji. Molilo se zarazličite potrebe, za djecu i obitelji uBerlinu te na svim kontinentima. Ani -miranje i pjevanje predvodili su na po-četku dječji zbor 'Berlinski mališani' tekasnije Zbor mladih HKM Berlin. 'Pro-jekt' Internacionalne krunice dokaz jedobre i plodonosne suradnje svećeni-ka i laika na dobrobit Katoličke Crkve,buđenju vjere i molitve u obiteljima tesvjedočanstvu 'žive' Crkve. Dokumen-tacija prikazuje kako je jedna cijelageneracija djece 'odrastala' uz kruni-cu, kako je zajedničko ulaganje razli-čitih talenta laika u suradnji sa sveće-nicima dovelo do ostvarenja jednoguspješnog projekta za vjeru i Crkvu.Pokazuje i kako Hrvatska katolička mi-sija daje, i na ovaj način, već godi-nama veliki doprinos jačanju vjere uBerlinskoj nadiskupiji. Neka ova do-kumentacija bude lijepo sjećanje nasve krunice koje su organizirane u i odnaše misije te 'svjedočanstvo kako biovo potaknulo i ostale na nasljedo-vanje, jer primjeri privlače'“, napisalaje urednica Anica Krstanović u pred-govoru. www.franjevci-split.hr

Uizdanju Hrvatske katoličke misi-je Berlin u povodu 10. obljetni-ce međunacinalne krunice za

djecu tiskana je na 92 stranice doku-mentacija o toj krunici, koja se odr -žavala od 2004. do 2014. godine.

Urednica Anica Krstanović napisala jeu uvodniku: „U vremenu od 2004. do2014. godine, u Hrvatskoj katoličkojmisiji Berlin, održano je ukupno osam'Internacionalnih krunica za djecu'. Uorga nizaciji Hrvatske misije pod vod -

deset godina Međunacionalne krunice za djecu

Naše zaJedNiCe


Papa Franjo imeno-vao je biskupaBlasea J. Cupicha

novim nadbis kupomChicaga, a na tome ćemjestu nasljediti kardi-nala Francisa Eugenea Georgea. Ime-novanje je 20. rujna u Washingtonuobjavio nadbis kup Carlo Maria Viga -na, apostolski nuncij u SAD-u. Novoi-menovani nadbiskup Blase J. Cupichhrvatskoga je podrijetla. Oba su muroditelja djeca hrvatskih useljenika koji su se početkom 20. stoljeća dose-lili iz Hrvatske u SAD. Obje obitelji pri-padale su hrvatskoj župi sv. Petra iPavla u Omahi. Rođen je 19. ožujka1949. u Omahi, Nebraska, u obiteljiu kojoj je bilo devetero djece. Za sve-ćenika je zaređen godine 1975., a zabiskupa 1998. Od godine 2010. bioje biskup biskupije Spokane. Ravnatelj

VATIKAN, WASHINGTON Novi nadbiskup Chicaga Blase J.Cupich

hrvatskog je podrijetla„Nakon što smo napodručju Chicaga pri-sutni više od 175 go-dina, sada imamo no-voga nadbiskupa kojije vrlo ponosan na

svoje hrvatske korijene“, rekao jeGrbeš američkim medijima. Na tis -kovnoj konferenciji u Chicagu u subo -tu ujutro novinari su novoimenovanognadbiskupa pitali o njegovu hrvat -skom podrijetlu na što je on odgovo -rio da se veseli susretu s hrvat skom za-jednicom u Chicagu. Na područjuChicaga živi više od 250 tisuća vjer-nika hrvatskoga porijekla, a u naj-manje tri katoličke župe služi se misana hrvatskome jeziku, navodi se uknjizi „Croatians of Chicagoland“Marije-Dugandžić-Pašić. Ustoličenjenovog nadbiskupa bit će 18. stude-noga u katedrali u Chicagu. IKA

stvom župnika fra Petra Čirka i fra Ra-doslava Tolića, te ukoor dinaciji tima la -ika u tih proteklih 10 godina, između4.000 i 5.000 djece,različitih nacija, mo -lilo je Gospinu kruni-cu na dvanaest različ-itih jezika. U molitvi ipjesmi sudjelovala sudjeca iz cijele Berlins-ke nadiskupije, pogo-tovo iz Hrvatske misi-je te ostalih stranih mi-sija. Krunicu su pred-vodili nunciji, kardi-nali, biskupi te prelatiiz Berlinske nadbisku-pije. Internacionalnakrunica proizašla je izmjesečne dječje kruni-ce, koju je predvodiofra Radoslav, a kojaje potaknuta od vod -

je Ureda za pomoć Katoličkoj Crkvi uSredišnjoj i Istočnoj Europi pri Bis -kupskoj konferenciji Sjedinjenih Ame-ričkih Država. Više je puta pohodioHrvatsku, a posljednji puta u ožujkuove godine kada je pohodio višehrvatskih biskupija a kardinal JosipBozanić uručio mu je spomen-meda ljuZagrebačke nadbiskupije s likom bla-ženih pastira Augustina Kažotića iAlojzija Stepinca.

Hrvatska zajednica u Chicaguoduševljena je što je novoimenovaninadbiskup hrvatskoga podrijetla, re-kao je kustos hrvatskih franjevaca zaAmeriku i Kanadu fra Jozo Grbeš.

16-17 NZ_16-17 NZ 09.10.14 11:40 Seite 1

Oproštaj fra Frane Čugure i uvođenje u službu fra Josipa Bebića


BIETIGHEIM-BISSINGEN

Fra Frano Čugura oprostio se unedjelju 5. listopada od hrvats-kih katoličkih zajednica (HKZ)

Bietigheim-Bissingen, Illingen i Wai-hingen a.d. Enz, u biskupiji Rotten-burg-Stuttgart, koje je vodio četirigodine, te odlazi na službu vodite -lja Hrvatske katoličke misije Berlin ižupnika njemačke župe sv. Sebasti-jana u Berlinu, a službu voditelja tihzajednica preuzeo je fra Josip Be-bić, koji je dosad obnašao služburavnatelja dušobrižništva za Hrvateu inozemstvu. Obojica u članoviFranjevačke provincije PresvetogaOtkupitelja sa sjedištem u Splitu.

Svečano misno slavlje u crkvi sv.Laurencija u Bietigheim-Bissingenupredvodio je novi voditelj zajednicafra Josip Bebić u zajedništvu s dosa-dašnjim vodite ljem fra Franom Ču-gurom, njemačkim svećenikom za-

sta, a potom je pročitao biskupov de-kret o imenovanju fra Josipa Bebića vo-diteljem tih zajednica, kojemu je mons.Fürst zaželio plodonosno pastoralnodjelovanje. Vlč. Deckwart je fra Franii fra Josipu predao i prigodni dar. Dvo-jezično je propovijedao o. Bebić kojije posebno potaknuo okupljenu hrvat -

tavljeno u dvorani župe sv. Laurencija.Na početku je prigodni ples izvelafolklorna skupina HKZ Waihingena.d. Enz. U ime delegata za hrvat skupas tvu u Njemačkoj vlč. Ivice Koma-dine sudjelovao je dr. Adolf Polegubićkoji je fra Frani zahvalio sa sve što jeučinio za Hrvate katolike iz tih hrvat -

duženim za pastoral u dušobrižničkojjedinici Bietigheim-Bissingen vlč. Rolan -dom Deckwartom, s predstavnikom re-gije hrvatskih katoličkih misija regijeBaden-Würtemberg I., voditeljem HKZStuttgart Bad Cannstatt i HKZ StuttgartFeuerbach fra Jurom Zebićem, vodite -ljem Ludwigsburg i HKZ Korntal fra An-

Misno slavlje predvodio je o. Bebić u zajedništvu s o. Čugurom i drugim svećenicima

Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika, među kojima je bila i skupina mladih u narodnim nošnjama

tom Malešom. U koncelebraciji su bi-la još dvojica njemačkih svećenika, teje još jedan pribivao misnom slavlju.Sve je na početku pozdravio fra FranoČugura koji je zahvalio svima na lije-poj i uspješnoj suradnji. Potom je vlč.Deckwart upitio riječi zahvale fra Fra-ni na izvrsnoj suradnji s njemačkim za-jednicama nazvavši ga graditeljemmostova između hrvatskih i njemačkihzajednica. Za sve mu je izrazio zah-valnost u ime bis kupa Genharda Für-

sku zajednicu, među kojima je bilo iNijemaca, u punoj crkvi sv. Laurencija,na vjernost Isusu Kristu i katoličkoj vje-ri te očuvanju svojih hrvatskih nacio-nalnih posebnosti. Više mladih vjerni-ka iz HKZ Waihingen a.d. Enz pribi-valo je misnom slavlju u hrvatskimnardnim nošnjama. Misno slavlje svo-jim skladnim pjeva njem uveličao jezbor hrvatskih zajednica predvođenihpastoralnom suradnicom Anom Madu -nić. Slavlje je uz zajednički objed nas -

skih zajednica. Fra Josipu Bebiću jezaželio svako dobro na početku pa-storalne služ be u tim zajednicama. FraFrano Čugura je na službi u Njemač-koj 25 godina. Fra Josip Bebić je pas -toralno djelovao u domovini i u Nje-mačkoj. Od 2003. do 2010. obnašaoje službu delegata za hrvatsku pastvuu Njemačkoj (Frankfurt am Main) teod 2011. do 2014. službu ravnateljaza dušobrižništvo Hrvata u inozem stvu(Zagreb). Tekst i snimke: A.P.

16-17 NZ_16-17 NZ 09.10.14 11:40 Seite 2

NAŠE ZAJEDNICE


TRAUNREUT Oproštaj fra Mogomira Kikića

Fra Mogomir Kikić, sve-ćenik Franjevačke pro-vincije Bosne Srebre-

ne, oprostio se u nedjelju28. rujna od Hrvatske ka-toličke misije (župe) Traun-reut u Bavarskoj i odlazina mjesto voditelja Hrvat -ske katoličke misije Victo-ria u Kanadi. Fra Mogomirje Hrvatsku katoličku misi-ju, koja je od 2013. godi-ne postala župom, vodiood 1. rujna 2000. godine.

zahvalio na uspješnom pastoralnomdjelovanju u Traunreutu te mu je za-želio Božji blagoslov u daljnjem pa-storalnom radu u Kanadi. Ujedno jenovom voditelju fra Pavi Filipoviću za-žalio uspješan početak. U ime dele-gata za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivice Komadine na oproštajnomslavlju je bio dr. Adolf Polegubić kojije fra Mogomiru u znak zahvalnosti zasve što je učinio za Hrvate katolike natome području predao dar u ime

Hrvatskoga dušobrižničkog ureda izFrankfurta. Misno slavlje uveličao jezbor njemačke župe iz Pallinga i sku-pina mladih HKŽ Traunreut pod vod -stvom pastoralnog suradnika JosipaVrdoljaka. Nakon misnog slavljaispred crkve župna folklorna skupinaizvela je nekoliko hrvatskih kola i ple-sova. Slavlje je nastavljeno zajednič-kim objedom i druženjem u prostori-jama „Chiemgau-Lebenshilfe“ u Traun-reutu. Tekst i snimka: A. P.

Gospa Velikoga hrvatskog krs -nog zavjeta svečano je pros -lavljena u nedjelju 21. rujna u

Hrvatskoj katoličkoj župi Main-Tau-nus/Hochtaunus, koja je ujedno i nje-zina zaštitnica. Svečano misno slavljeu tom je povodu u punoj crkvi Sv. Dio-nizija u Kelkheimu predvodio vlč. dr.Mladen Parov, profesor na Katoličkombogoslovnom fakultetu u Splitu, u za-jedništvu s domaćinom, župnikom fraMarinkom Vukmanom. Prije misnogslavlja išlo se u ophodu od sakris tijekroz dvorište ispred crkve te u crkvu, ukojem su mladi u hrvatskim narodnimnošnjama nosili sliku s re ljefom GospeVelikoga hrvatskog krsnog zavjeta ipoložili je ispred olta ra. Sve je na po-četku pozdravio fra Marinko koji jeistaknuo kako taj Gos pin lik simbolizi-ra sva hrvatska marijanska svetišta, tekako hrvatski vjernički puk i danaspred tim Gospinim likom moli da muGospa pomogne u različitim suvreme-nim potrebama.

Dr. Mladen Parlov je propovijedi,nakon što je prikazao povijest nas -

tanka blagdana Gospe Velikogahrvatskog krsnog zavjeta, upozorio naulogu koju Blažena Djevica Marijaima u životu Crkve. Istaknuo je kakosv. Luka prikazuje Mariju kao kovčegNovog zavjeta, kao onu koja u svom

KELKHEIM Proslava Gospe — zaštitnice župe

krilu nosi svoj život, ali ne da bi ga za-držala za sebe nego da bi ga dariva-la drugima. Marijin pohod Elizabetiispunja Elizabetu Duhom Svetim i ra-došću. Kao da Luka želi istaknuti, na-stavio je propovijednik, ondje gdje ➧

Fra Mogomir Kikić oprostio se od Hrvatske katoličke misije (župe) Traunreut, koju je vodio četrnaest godina. Novi voditelj misije (župe) je fra Pavo Filipović.

Zahvalno oproštajno misno slavlje predvodio je fra Mogomir Kikić

Svečano misno zahvalno slavlje u tomje povodu u crkvi Presvetog Otkupite -lja u Traunreutu, u kojoj se inače Hrva-ti okupljaju na središnje nedjeljno mis-no slavlje, predvodio fra Mogomir. Usluslavlju je bilo više hrvatskih i nje-mačkih svećenika. Prelat Josef Ober-maier, koji je u Nadbiskupiji Mün-chen-Freising zadužen za pastoralvjernika drugih materinskih jezika, fraMogomiru je uime münchenskog nad-biskupa kardinala Reinharda Marxa

Gospin reljef u procesiji je nosila skupina mladih u narodnim nošnjama

18-19 NZ_16-17 NZ 09.10.14 10:21 Seite 1


Franjevačkog reda. Šetnja se sastoja-la od ukupno šest postaja. Svaka odpostaja bila je posvećena jednomdije lu života sv. Franje. Kroz te pos -taje mladima je približen život i djelosv. Franje, te njegova karizma koja idanas ima što pružiti svijetu i ljudima.Na kraju svake postaje voditelj pos -taje je posvjedočio svoj osobni du-hovni poziv, te se osvrnuo na trenutaksvog vlastitog izbora franjevaštva.Nakon šetnje po prirodi uslijedila jesv. misa u crkvi St. Laurentius koju jepredvodio fra Mijo Šabić, dušobrižniku Hrvatskoj katoličkoj zajednici Stutt-gart-centar. U koncelebraciji je bilodeset svećenika, koji su doveli mladeiz svojih zajednica na taj dragocjenisusret. Bio je i obred preminuća sv.Franje. U prigodnoj homiliji fra Mijoje pozdravio sve okupljene, te ih jepodsjetio kako susreti kojima smo obi -lježeni nužno ostavljaju traga na na-ma, osobito ako su prvi ili s posebnimosobama. Osvrnuvši se na lik i djelosv. Franje Asiškoga, fra Mijo je istak-nuo upravo Franjin susret s IsusomKris tom. Taj susret ga je dodirnu i od

Upetak 3. listopada organiziran je susretmladih Hrvata katoli-

ka nastanjenih na područjubis kupije Rottenburg-Stutt-gart. Veća skupina mladih,njih oko 130, okupila se uBietigheim-Bissingenu, u crk -vi St. Laurentius, na susretumladih koji je započeo u 14sati. Nakon okupljanja ikratkog pozdrava, koji jeuputio domaćin na odlasku,fra Frano Čugura, krenulose na šetnju po prirodi pod

BIETIGHEIM-BISSINGEN Susret mladih

Snim

io:

Ž.

Galić

toga susreta je živio, poručio je fraMijo Šabić. Također je pozvao sveokupljene da poput ovog velikog sve-ca znaju susresti Krista i od tog susre-ta živjeti. Na kraju homilije pročita nje tekst iz izvješća sv. Bonaventure opreminuću svetoga Oca Franje. Nakraju misnoga slavlja fra Frano Čugu-ra je zahvalio mladima i svećenicimana dolasku i angaž manu, te je poz-dravio novoga voditelja hrvatskih katoličkih zajednica Bietigheim-Bissin -gen fra Josipa Bebića. Nakon sv. mi-se uslijedilo je, u župnoj dvorani, dru-ženje uz tjelesnu okrjepu, lijepu pjes-mu i glazbu. Atmosferi su doprinijelitamburaši iz Stuttgarta, te rasplesanamladost. Sv. misom i druženjem sudi -onici su se oprostili od fra Frane Čugure koji odlazi na novu službu,voditelja Hrvatske katoličke misije uBerlinu. Zaželjeli su mu svako dobrote su mu zahvalili za sve što je činioza vrijeme svog boravka u Bietigheim-Bissingenu, a fra Josipu Bebiću, no-vom voditelju hrvatskih katoličkih zaje -dnica Bietigheim-Bissingen, zaželjelisu dobrodošlicu. Ivica Zrno

Na postajama se upoznavao život i djelovanje sv. Franje

➧ je Marija tu je Bog, ljubav, ra-dost i mir. Potom je u nastavku po-jasnio u čemu Marija pomaže svo-joj ljub ljenoj djeci. Upozorio je ka-ko suvremeni stil života dovodi dogubitka identiteta koji se temelji naobi telji i vjeri. Baš tu, zaključio jedr. Parlov, Marija pristiže u pomoćsvojoj djeci pomažući im da oču-vaju obitelj, svoj jezik i vjeru, kojaih povezuje s Gospodinom Bogomi otvara put u istinski život. Milo-dari te nedjelje bili su namijenjeniza potrebe Caritasa. Misno slavljeuveličao je župni mješoviti zborpod vodstvom s. Magdalene Višići orguljskom pratnjom Hrvoja Bar -njaka. Za sve vjernike priređen jeispred crkve zajednički agape. Dr.Parlov je toga dana predvodio imisna slavlja u Bad Homburgu iBad Sodenu. A. P.

geslom „Stopama svetog Franje“.Kroz molitvu, pjesmu, tumačenje iugodan razgovor, mladi su razmatra-li život i karizmu sv. Franje, osnivača

18-19 NZ_16-17 NZ 09.10.14 10:21 Seite 2


NAŠE ZAJEDNICE

Po povratku s proslave Velike Gos -pe u Hrvatskoj župi sv. Pavla uClevelandu, vojni ordinarij R.

Hrvatske mons. Juraj Jezerinac zadr -žao se, na poziv župnika Marijana Mi-hokovića, u Hrvatskoj župi sv. Križa uHamiltonu u Kanadi od 20. do 29. ko-lovoza. U petak, 22. kolovoza, o 100.obljetnici akta kojim je kanadski parla-ment 1914. godine ustanovio koncen-tracijske logore za useljenike koji su seprije i početkom Prvoga svjetskog rataiz tadašnje Njemačke i Austro-Ugarskeuselili u Kanadu, u cijeloj Kanadi pos -tavljeno je 100 spomen ploča na crkvei objekte značajne za život Kanade iuseljenih naroda koji su bili žrtve te ne-pravde. U novi život pozvani useljeni-ci, najbrojniji Ukrajinci, zbog početkarata proglašeni su narodnim neprijate -ljima „enemies of the nation“, imovinaim je bila zaplijenjena a oni s obitelji-ma strpani u 24 radna logora u uda -ljene skrivene prostore Kanade gdje su

radili u šumama, rudnicima, gradili ce-ste i pruge. Tek 1920., po završetku ra-ta, logori su ukinuti. Sada je to dio tuž -ne kanadske povijesti koje se Kanadastidi; ali i priznaje nepravdu. Ukrajin-cima je već ranije priznato da su bilinevine žrtve koje su izbjegle rat i doš-le u obećanu zemlju slobode, gdje suih dočekali logori iako nisu ni sudjelo-vali u ratu niti išta skrivili. Konačno je —zalaganjem skupine mladih hrvatskihpovjesničara iz Ontarija pod vodstvomFranka Jankača oko Kanadsko-hrvat skegospodarske komore — kanadski par-lament priznao i useljenicima drugihnarodnosti, među kojima su bili naj-brojniji Hrvati, da su bili nevine žrtve.U hrvatskoj zajednici spomen ploče supostavljene u Hrvatskom kulturnom cen-tru u Norvalu, u parku torontske župe uMississaugi, te u Hamiltonu na dvamjes ta: u 11 sati na ulazu u zgradiHrvat skog narodnog doma na Bartonu,najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji

HAMILTON Pohod mons. Jurja JezerincaBiskup Jezerinacblagoslivlja spomen pločuna zgradi župne dvoraneSv. Križa u Hamiltonu

u Kanadi; i u 6.30 navečer na vanj -skom zidu župne dvorane Sv. Križa (od1959. do 1969. prva crkva Sv. Križa),na prometnoj King ulici.

U obadva slučaja spomen pločeblagoslovio je i otkrio biskup Juraj Jezerinac, a nazočni su bili hamilton skižupnik Marijan Mihoković, predsjed-nik Hrvatskog narodnog doma u Ha-miltonu Ivan Lukšić, hamiltonski grado-načelnik hrvatskog porijekla Bob Bra-tina te lokalni hamiltonski političari usaveznoj i provincijalnoj vladi i grad -skoj skupštini. Događaj je u Hrvat skomnarodnom domu, nakon govora pred -sjednika Doma i blagoslova biskupaJezerinca, popratila svojim nastupomtamburica Hrvatskog narodnog doma.Navečer je u župnoj crkvi Sv. Križa —prije otkrivanja spomen ploče — biskupJezerinac slavio misu u kojoj se po-sebno osvrnuo na 100. obljetnicu po-četka Prvoga svjet skog rata i misu pri-kazao za sve žrtve rata i logora u Kanadi. Posebno je istaknuo odvaž-nost Kanade da se hrabro suoči sa svo-jom ne tako slavnom prošlošću te priz-na pogreške, za razliku od Hrvatskekoja to još nije u sta nju te joj unatočproklamiranim frazama nisu sve žrtveiste. Gradonačelnik Bratina objasnio jeizraz „dp“ (displaced person — osobabez porijekla) kojim se pogrdno nazi-valo strance, useljenike, koje se već poimenu prepoznavalo pa su mnogizbog toga mijenjali ime i prezime.Postavljene ploče — s tekstom na eng -leskom i francus kom jeziku — mnoge ćestarije Kanađane podsjetiti na njihovetužne početke u Kanadi. Za ploču nadvorani župe sv. Križa posebno drve-no postolje izradio je hrvatski kiparVlado Mutnjaković: ploču je pos tavioizmeđu izrezbarenog kanadskog (go-re) i hrvatskog grba (dolje), a oba sugrba uokvirena bodljikavom žicom:Hrvati su napustili domovinu koja jekrvarila u tadašnjim sustavima i počet-kom rata te došli u zemlju koja ih jeumjesto slobodom okružila opet bod -ljikavom žicom. A na priznanje istinečekalo se čitavo jedno stoljeće. mgm

Sni

mka

: (P

hoto

Pin

klec)

Nova adresa HKMFreisnigHrvatska katolička misija Freisingnalazi se na novoj adresi koja gla-si: Am Lohmühlbach 21, 85356Freising. Tel. i fax. su ostali isti.

NOVA ADRESA!

ZAGREB

Sv. misa u povodu Dana neovisnosti

Euharistijsko slavlje u povodu Dana neovisnosti R. Hrvatske u srijedu, 8.listopada, u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodioje pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. Uvodeći u euharistijsko slav -

lje, biskup Šaško je istaknuo, kako „spomen-čin koji slavimo kao vjernici naprvo mjesto ne stavlja naša sjećanja, naš spomen, nego molimo Boga da se spomene svoje ljubavi, očitovanja svoje blizine; da u nama pre-pozna zahvalnost i da nas prati svojom milošću. Naš je prvi čin i danas zah-valnost. Molimo Gospodina da nas se spomene, da se spomene naše domovine, da vidi u nama potrebu i čežnju za milosrđem“.

U homiliji biskup je posvijestio kako je ideja slobode ušla u ljudsku po-vijest ponajprije zahvaljujući kršćanstvu, a ona je i danas prepoznatljiv znakidentiteta Zapada. Na kraju mise nazočni su hrvatskom himnom odali po častDomovini. IKA

20-21i_16-17 NZ 09.10.14 10:22 Seite 1

umjeti ni sadašnje stanje i problemenaroda i društva, pa za dobru dijag-nozu nude proučavanje geneze pro-blema i sta nja. Stoga oni propitujuhrvatski nacionali identitet ne samo udanašnjem društvenom okruženju ne-go ga vrednuju i s povijesnog stajališ-ta u cijeloj lepezi značenja. Pa i kadne govore izričito o teologiji identite-ta, osim Vranješa, ipak je razvidno dasu njihova promišljanja osnažena teo-loškom sviješću i duhom privrženostiKatoličkoj crkvi, bez koje je identitethrvatskoga naroda nerazumljiv. Ra-dovi su pisani stručno i kritički, teološ-kom metodom uz uporabu znanstve-nog aparata, te tako, zahvaljujući ob-ilnoj dokumentaciji, iznose mnoštvonepristranih činjenica.“ Drugi pak re-cenzent dr. Boris Vulić je istaknuo ka-ko svaki rad zbornika resi logičnasmislenost i izvrsna metodološka ute-meljenost. „Služeći se čitateljstvu ra-zumljivim jezikom, autori nam jasnodaju spoznati stavove, kritike i zaklju-čke do kojih su došli tijekom istraži-vanja. Jake točke svih radova - kao nji-hov zajednički nazivnik - pronalazimou vlastitom doprinosu ispravnom vred-novanju i shvaćanju identiteta te raz-umijevanju nužnosti obnove identitetau svim njegovim dimenzijama i nasvim njegovim razinama.“ A.P.


Iz tiska je izašao 15 po redu zbornikradova s godišnjih pastoralnih sku-pova hrvatskih pastoralnih djelatni-

ka iz Zapadne Europe, koje organizi-ra u Njemačkoj ili u domovini Hrvat skidušobrižnički ured iz Frankfurta naMajni. U novom su zbor-niku predavanja odr -žana na skupu krajemrujna 2013. u BergischGladbachu kod Kölna otemi „Pitanje (kršćan -skog) identiteta danas“.U zborniku, kojega jeure dio dr. Adolf Polegu-bić, a predgovor napi-sao delegat za hrvat skupastvu u Njemačkoj vlč.Ivica Komadina, objav -ljena su predavanja dr.Nikole Vranješa iz Rijeke „Identitetpostmodernoga čovjeka u europskomkontekstu i kršćanski identitet danas“,dr. Slavka Sliškovića iz Zagreba „Krš-ćanstvo u temeljima hrvatskoga iden-titeta: povijesno-kritički prikaz“ i „Kato -lički identitet u suvremenoj Hrvat skoj“te dr. Ante Pavlovića iz Mostara„Naci onalni, kulturni i vjerski identitetHrvata u BiH — izazovi i perspektive“i „Demokratske promjene i doprinosKatoličke crkve u očuvanju nacional-noga i kulturnoga identiteta Hrvata ka-

Kršćanstvo i identitetKršćanstvo i identitet, zbornik radova, (uredio dr. Adolf Polegubić), Diaspora croatica knj. 20,Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2014., 222 str.; cijena 9 eura.

tolika u BiH“. Govoreći o sadržajusvakoga predavanja posebno, u uvod-noj riječi delegat vlč. Komadina jeistaknuo: „Možda ćemo u doglednovrijeme imati stručnjake koji će namdetaljnije moći progovoriti o identitetu

Hrvata katolika u Nje-mačkoj ili u ZapadnojEuropi, možda i o identi -te tu svećenika i drugihpastoralnih djelatnika uhr vat skoj inozemnoj pa s -tvi. Dotad vam želimoda čitajući ovaj vrijednizbornik steknete novespoznaje i otkrijete nekenove vidike krš ćanskogaidentiteta danas.” Prvi re-cenzent dr. Ivan Bodro-žić je istaknuo kako su

radovi objavljeni u zborniku drago -cjeni jer su kompendij povi jesti hrvat -skoga naroda, ali ujedno i detektornjegova sadašnjeg sta nja, kako uHrvatskoj tako i u BiH. „Dok rišu povi-jesnu sliku i sadašnje stanje hrvat skognaroda, može se us t vrditi da je za au-tore povijest ne samo učiteljica životai nepresušno vrelo pamćenja nego je iistinski locus theologicus u kojem sus-reću Boga u svome narodu. Autori po-kazuju da bez kvalitetnog i iscrpnogistraživanja povijesti nije moguće raz-

rije i u osobnom i u druš -tvenom i u crkvenom ži-votu. Upravo s tim iza -zovom suočio se dr. fraIvan Macut te je i svojimtekstovima objavljenim umjesečniku „Mariji“ i no-vim tekstovima, priređeni-ma za ovo izdanje podnaslovom „Marija — našamajka“, ponudio jasan,razumljiv, suvremen teo-loški i pastoralni govor oBlaženoj Djevici Mariji.Četrnaest predložaka propovijedi zamarijanske svetkovine, blagdane teobvezne i neobvezne spomendane,sabrane u prvi dio knjige pod naslo-vom „S Marijom kroz liturgijsku godi-nu“, izvrsno može poslužiti ne samopropovjednicima i vjeroučiteljima, ne-

KNJIGE

Nedavno je iz tiska izašla knji-ga dr. fra Ivana Macuta „Ma-rija — naša majka“ — Propovi-

jedi i razmatranja o Blaženoj DjeviciMariji, koja je objavljena je u nizuNedjeljna biblijska poruka, knj. 10, uizdanju Glasa Koncila. Knjigu, kojabroji 208 str., uredila je Anja Kovač.

Premda je štovanje Blažene Dje-vice Marije i u suvremenim pokolje -njima hrvatskih katolika vrlo živo, pro-šireno i popularno — što je osobito vid -ljivo o velim vjerničkim okupljanjimaza svetkovinu Uznesenja Marijina nesamo u popularnim marijanskim sve-tištima, nego i u drugim, osobito ma-rijanskim, crkvama — dojam je dahrvatski duhovni autori premalo pratetaj izazov i premalo nude suvremenekvalitetne tekstove koji bi produbljiva-li zdravo štovanje i nasljedovanje Ma-

Propovijedi i razmatranja o Gospi go i vjernicima za bolje idublje razumijevanje ulo-ge i djela Blažene Djevi-ce Marije u Crkvi Kristo-voj i u cjelokupnoj eko-nomiji spasenja. Takođeri trideset i jedno pro mi š -lja nje, sabrano u II. dioknji ge pod nazivom„Ra z - matranja o Blaženoj Dje-vici Mariji“, osim što jeprikladno za svibanj ske ilistopadske pobožnosti,pruža čitateljima iznimnobogat spektar važnih po-ruka i poticaja Marijina

života i djela za osobni, crkveni i druš -tveni vjernički angažman i rast. GlasKoncila s tim ciljem rado predaje ovuknjigu „Marija - naša majka“ čitatelji-ma za duhovno obogaćivanje, napi-sao je u predgovoru knjige mons. IvanMiklenić. n

20-21i_16-17 NZ 09.10.14 10:22 Seite 2

TENIKDESBEROTOCHIMAELŠEĆIL DAPAHOJISKIM

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Slistopadom nam je stigla jesen, a dani postaju sve kraći. Za

vaše bolje raspoloženje pripremili smo vam zanimljive deta -lje o samom listopadu. Ostanite nam i nadalje dobro i neka

vam je lijep jesenjski odmor!

1) 8. listopada je neradni dan u Hrvatskoj. Što se slavi togadana?a) Dan neradab) Dan neovisnostic ) Dan domobrana

2) U portugalskoj Fatimi dogo -dilo se 13. listopada 1917. koje čudo?a) „čudo sunca”b) „čudo mjeseca”c ) „čudo zvjezda”

3) U Solinu je 8. listopada 1075. okrunjen koji hrvatski kralj?a) kralj Tomislavb) kralj Branimirc ) kralj Zvonimir

4) Kristofor Kolumbo je otkrioAmeriku 12. listopada koje godine?a) 1490.b) 1491.c ) 1492.

5) 19. listopada 1874.g. otvore- no je moderno Sveučilište u?a) Splitub) Zagrebuc ) Rijeci

Rješenje:1b, 2

a, 3

c, 4c, 5

b

Pitalice

da je 12. listopada 642. umro papa Ivan IV., podrijetlom iz Dal-macije, koji je uspostavio prve zabilježene veze Svete Stolice s hrvat skim krajevimada se 16. listopada 1801. rodio ban Josip Jelačić, koji je pobije-dio Mađare i ukinuo kmetstvoda je 8. listopada 1890. otvorena zagrebačka uspinjača, naj-kraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu

da je 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio u MarijiBistrici kardinala Alojzija Stepinca blaženim

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

•

IIzzgguubbll jjeennee rr ii jjeečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

osam — potpuno — promjene — otonbar — starih —ime — poljskom — miholjski — naziv — deseti —

Listopad je hrvatski naziv za _ _ _ _ _ _ mjesec po gre-gorijanskom kalendaru i ima 31 dan. Kod _ _ _ _ _ _ Rim -ljana je označavao osmi mjesec, pa s toga korijen njegovog latinskog ime-na october dolazi od riječi octo, što znači _ _ _ _. Hrvatski _ _ _ _ _ je jednostavno objasniti: mjesec u kome list-opada. Umjesecu listopadu naime bjelogorično drveće _ _ _ _ _ _ _gubi svoje lišće. Starohrvatski nazivi za listopad su u nekim krajevima bili:miholjščak, mihojski, _ _ _ _ _ _ _ _ , po blagdanu sv. Mi-haela Arkanđela, koji je 29. rujna, a prije _ _ _ _ _ _ _ _kalendara obilježavao se u listopadu. U nekim područjima se nazivao de-setnik ili kožaprst, a u čakavskom narječju _ _ _ _ _ _ _. Udrugim slavenskim jezicima kao slovenskom, _ _ _ _ _ _ _, ukra-jinskom, bjeloruskom i češkom listopad je izvorno _ _ _ za hrvat -

ski mjesec studeni!

✍

??

?

Posloži slova, pa ćeš dobiti 5 pojmova u svezi s listopadom

Snim

ka:R

K; w

ww

.pix

elio

.de

22-23a_22-23djecji.. 09.10.14 10:40 Seite 1

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


kršćanski junaci naših dana

sve što u vašem životu i kulturi ugroža-va nadu, krepost I ljubav. Na taj načinće vaša mladost biti darom za Isusa i zasvijet. To je vapaj mnogih ljudi u na šimanonimmnim gradovima, vapaj mnogihvaših vršnjaka. I vapaj onih mučenika,koji i danas trpe progonstvo i smrt za Isu-sa: Isuse, pomozi mi! Često je to vapajnašega vlastitoga srca. Isuse, pomozimi! Odgovorimo ne kao oni, koji ljude,koji ih za nešto mole, odbacuju, kao danas naše služenje trpećima priječi biti bli-zu Gospodinu. Moramo biti poput Kris -ta, koji na svaku molbu za pomoć od-govara s ljubavlju, milosrđem i sućuti.“

Sultan a.Idea-Redakteur Thorsten Brückner pi-

še o Sultanu A., jednom bivšem radi-kalnom muslimanu, koji je ratovao pro-tiv kršćana u Iraku, koji su za njega bili„nevjernici“, ali je u međuvremenu i sampostao kršćaninom. Nakon povratka izrata on je u svome mjestu u Jordanu do-čekan kao junak. Jednoga dana slučaj-no je čuo razgovor između jedne krš -ćanke i njezina ujaka. „Ljubi svoga ne-prijatelja“, rekla je mlada žena ujaku,citirajući Isusove riječi. Te su riječi (Mt5,44 ). Sultanov svijet okrenule nagla-vačke. „Nikada ranije nisam slušao otakvom Bogu, koji poput zemaljskogaoca ljubi svoju djecu, umjesto da ubijanevjernike.“ Nakon toga se počeo za-nimati za kršćansku vjeru. Njemu su go-vorili da kršćani vjeuruju u tri boga, a

Lee Ho-jin, korejaZa vrijeme nedavnog pohoda Juž -

noj Koreji Papa Franjo krstio je Lee Ho-Jina, oca jedne mlade žrtve velike brod -ske katastrofe „Sewol”. Njegov najmlađisin izgubio je život u toj tragediji s višeod 300 mrtvih, među kojima je bilo oko250 učenika. Utjehu i nadu novokrštenikje našao u krš ćanskoj vjeri. Papa je ususretu s mladima rekao: „Po prisutnostiDuha Svetoga, koji vam je darovan u sa-kramentu krštenju i koji vam je utisnutkao pečat u sakramentu potvrde te u je-dinstvu sa svojim pastirima vi možetepriznati mnoge pozitivne vrednote razli-čitih azijskih kultura. Vi ste međutim u

da to stoji i u Kuranu. „Slušao sam po-tom propovijed jednog arapskog žup-nika, koji je objasnio Presveto Trojstvo.Tada mi je postalo jasno: Kršćani ne vje-ruju u tri boga, nego u jednoga Boga“.Zatim je doživio još jedno čudo. Četirigodine bolovao je na zglobovima. Nje-govi bolo vi su prestali nakon što se po-kajao i povjerio Isusu. Upravo je Isusovprimjer bio odlučan za njegovo konač-no obra ćenje, jer on nije, kao reče, po-put Muhameda ratovao i ubijao te že-nio maloljetnice, nego je bio bez grije-ha. Iz osvete zbog njegova obraćenjana kršćanstvo njegov je punac ubio nje-govu suprugu pokušavao i njega ubiti.Morao je bježati iz Jordana. Uspio sedokopati Švicarske gdje, uz potporu„Crkve mučenika”, (HMK) vodi među-narodni seminar za teologiju i vođenjezajednice. Velika mu je želja vidjeti dvi-je kćeri koje su ostale u Jordanu, a kojestoje na „crnom popisu” u toj zemlji.

Frere alois Löser, taizéPrije 40 godina, 30. 08.1974.,

održan je u Taizéu prvi tzv. Sabor mla-dih, na kojem je sudjelovao i Alois Löser (60). Ta jubilarna godina počinjenjegovim pozivom mladima, da se usvojim mjestima stanovanja u svibnju2015. skupljaju na zajedničku molitvu ipriprave jednu socijalnu akciju u smis-lu solidarnosti. S geslom solidarnosti že-li istaknuti da su kršćani u suvremenomglobalizirnom svijetu nanovo izazvani.Frere Alois: „Saboru je kroz tri dananazočilo mladih 40.000 mladih u Tai-zéu. Frere Roger je vrlo brzo shvatio da se mora promijeniti smjer; ne morasve biti usredotočeno na Taize. Mi mo-ramo djelovati konkretno u Crkvi. U Tai-zeu i oko Taizea nismo htjeli graditi ni-kakav organiziran pokret mladih. Našpoziv vrijedi i danas: Idite u svoje žup-ne zajednice; tu je mjesto za Crkvu.Vjera se živi samo u zajedništvu, a onose mora naći u vašoj mjesnoj Crkvi. Toliko mladih ljudi kod nas i stalni kon-takt s njima obilježilo je sve nas i potak -lo nas da i dalje organiziramo Europ -ske susrete mladih o Novoj godini.2015. bit će posebna godina: 100. Rođendan Frere Rogera, k tomu 10.obljetnica njegove smrti i 75. obljetnicaosnutka Communaute. Temu je solidar-nosti. Vjera nam otvara oči za nevoljeoko nas i u svijetu.” T. G.

Meriam Yahia ibrahiyn ishaq, Sudan

Junakinja naših dana, koja se ni na-kon osude na smrt i višemjesčnog zat-vora u ćeliji smrti nije odrekla svoje krš-ćanske vjere. Nakon intervencija i pros -vjeda iz cijeloga svijeta puštena je naslobodu, ali je ponovno morala potra žitiutočište u američkom veleposlanstvu uKartumu (Sudan). Više puta je izrazilaželju da je primi papa Franjo. To se ost-varilo 24. srpnja 2014., kada je 27-go-dišnju liječnicu i pravoslavnu sudanskukršćanku Meriam Yahia Ibrahiyn Ishaqs cijelom obitelji na polusatni susret uVatikanu primio Papa Franjo. PapaFranjo prima ih stojeći na izlazu iz diza -la. I na taj način izražava svoje pošto-vanje premahrabrom kršćanskom svje-dočenju te mlade žene. Njezine velikelijepe oči promatraju ga ganutim div -ljenjem. Kao da govore, kao da mole:„O Bože moj, hvala ti! Hvala ti na ovomtrenutku i na ovom susretu s Petrovimnasljednikom. Hvala ti na milosti hra-brosti, kojom si dopustio da svjedočimza vjeru u Tvoga Sina, Gospodina na-šega Isusa Krista. Ta vjera dala mi jesnagu da izdržim sve prijetnje i patnje.Ja znam da je Isus cijelo vrijeme bio samnom. Znam da se i Papa zauzeo zamene. Hvala ti, Bože, za Papu Franju!“Taj susret je bio i Papin znak solidarno-sti sa svima koji su proganjani zbog svo-je kršćanske vjere. Ova istinska juna-kinja naših dana zasigurno nema sluč-ajno u svome imenu i Marijino (Meri-am) i Isusovo (Ishaq) ime u arapskoj ver-ziji. Njezina obitelj našla je konačnoutočište kod rodbine u Americi.

stanju razlikovati ono što nije spojivo svašom katoličkom vjerom, ono što pro-tivno životu milosti koji nam je darovanu krštenju, a čiji su aspekti današnje kul-ture grješnji i pokvareni te vode u smrt…Svoj prirodni optimizam pretvorite u krš-ćansku nadu, svoju energiju u moralnukrepost, svoju dob ru volju u pravu nese-bičnu ljubav! To je put na koji ste poz-vani. To je put koji se može prevladati

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

U našem vremenu, u kojem su kršćani najprogonjenija vjerska skupina u svijetu, predstavljamo vamnekoliko svijetlih primjera istinskoga kršćanskog junaštva i vjernosti Kristu.

22-23a_22-23djecji.. 09.10.14 10:40 Seite 2

Češkapotvrdnariječ

MariofilSoldo

Bolnicaza ra đa -nje djece

Red čijije ute-

meljitelj

Dobitikoru

Nor -veška

Kalij

AnteTomić

Upitnariječca

Rimski:40GlumicaŠo va go -vić-Despot

Odjeli,područja

Vulkan u Italiji

Ante Ivas

„Ener -gija“

Obar,obarac

… Bjelo-kosti

Toksin

„Lovačkisavez“

NosnikKopački…

Ljutit kao…

GlumicaWoods

ItalijaObo -žavaniuzor

VladimirAnić

Gripa

„Karat“GlumicaGardner

Dovolj-no, pri-

lično

Inoslavaod milja

Nazo -rov

Pastir

Zem -ljišni

posjed

ŠimoIvkić

„Teh -nička

služba“

Znanosto mo -

ralu

AutorkvizovaGoluža

Na krajutočka na…

Pozitiv-ne elek-

trode

Belgija

Ljetopisi,godiš -njaci

Ekonom-ski struč -njak

Neugod-no dušev-no stanje

Maure-tanija(kratica)

Nizo-zemskinogomet-ni klub

Njegovaekselen-cija

Evo,eno „Rabat“

Postoja -nje bi ćau cjelini

Bivširuko -metaš,Patrik

EmileZola

Red čiji je uteme -ljitelj (sv. Klara)

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Sv. Franjo Asiški Rješenje poslati najkasnije do 29. listopada

IZ CRKVE U SVIJETU

priziva osjećaj za nadu, da svojepouzdanje uvijek stavljate u Boga kojinikada ne razočarava, nego je uvijekna našoj strani, osobito u teškim tre-nutcima“, rekao je Papa te je s prisje -ćanja na prošlost „prešao“ u sadaš -njost, te vjernicima poručio da ih je do-šao ohrabriti, kako bi u sebi i dalje ga-jili nadu. Istaknuo im je da svaki kršte-nik u sadašnjem trenutku ima svoju za-daću i da se mora zauzimati za mir ipravednost, za solidarnost u društvu.„Ne zaboravite orla. Oralo ne zabo-ravlja gnijezdo, ali leti visoko. Letite visoko! Idite prema gore!“, rekao je Pa-pa i samim Albancima još jednom osvi -jestio da su mlad narod: „Ovo je mladnarod! A gdje je mladost, tu je i nada.“A upravo je mladima, prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, poručioda svoj život grade na Kristu, jer On jeuvijek vjeran, pa i onda kada čovjekgriješi. Idolatrija novca, pogrešnje indi -vidualističke slobode, ovisnosti i nasi ljanikada nikoga ne čine sretnim, rekaoim je Papa i pozvao ih da se otvore,

da kažu „da“ susretima kulture i soli-darnosti, ljepoti, koja je neodjeljiva oddobra i istine. Reći „da“ životu, žrtvo-vanom velikodušno i vjerno u malimstvarima. „Tako ćete izgraditi boljuAlbaniju i bolji svijet.“ A te je porukePapa stalno ponavljao i u drugim sus-retima, počevši još od onoga prvoga ukojemu je svima jasno poručio da vje-ra ne smije nikada biti „opravdanje“za nasilje. Predsjedniku, članovimavlade, građanskim vlastima i diplo-matskim predstavnicima u Albaniji, pa-pa Franjo je istaknuo da je miroljubivsuživot i suradnja među pripadnicimarazličitih vjeroispovijesti dragocjen dartoj zemlji, a u Predsjedničkoj je palačiizrazio radost i zahvalnost zbog ozra-čja poštovanja i povjerenja koje pos -toji između katolika, pravoslavnih imuslimana. No, podsjetio je da su sviodgovorni i za cijeli svijet, za siromaš-ne i očuvanje okoliša. Danas su glo-balizirana tržišta, a treba globaliziratii solidarnost: zajedno s gospodarskimras tom mora rasti poštovanje za stvo-reno, pravo pojedinca, mora se jam čitiprava onih koji su most između poje-dinaca i države, kao i prava obitelji.

Isus je davao snagu

Iz mnogih poruka sa susreta kojeje imao s biskupima, predstavnicimadrugih religijskih zajednica, mnogisu mediji posebno prenijeli poruke igeste sa susreta u tiranskoj katedralisv. Pavla u predvečerje. Tamo su sena molitvi Večernje okupili biskupi,svećenici, redovnici i redovnice, sje-meništarci i predstavnici laičkih pok -reta, a svoja su svjedočanstva iznijeli84-godišnji Ernest Simoni. On je je-dan od samo 30 svećenika koji suuspjeli preživjeti komunističke pro-gone. Nakon njega svjedočila je go-dinu dana starija, 85-godišnja re-dovnica Marije Kaleta. I nju su pro-gonili jer je na molbu jedne majkekrstila dijete nekoga komunista. Kako je istaknuo austrijski Kathpress,svećenik Simoni rekao je kako su gatjerali da govori protiv Crkve, ali onnije pristajao, dok je s. Marije istak-nula kako joj se nevjerojatnim činida su uspjeli preživjeti užas i mnogepatnje, ali je svjesna da je svima bašIsus davao snagu.

M. K.

Nastavak sa str.4

24-25i_24 09.10.14 12:18 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE

Unedjelju 14. rujna tijekom svihsvetih misa, koje se slave uHrvatskoj katoličkoj misiji

(HKM) Frankfurt am Main, a na po-seban način u katedrali sv. Bartolo-meja, te u Unterliederbachu, oprosti-la se članica školskih sestara franje-vaka Krista Kralja splitske ProvincijePresvetog Srca Isusova s. Damira Gelo, koja je u HKM Frankfurt djelo-vala dvanaest godina. Ujedno je togadana zajednici predstavljena nova su-radnica s. Luca Petrović, članica isteProvincije, koja je došla iz domovine.S. Damiri Gelo, koja će se pridružitizajednici svojih sestara u Darmstadtu,misija je izrazila zahvalnost za svešto je učinila tijekom dvanaest godinau misiji, a s. Luci Petrović zaželjen jeuspješan početak i da se što bolje osjeća na novoj službi u misiji. Ujed-no valja podsjetiti kako je prethodnos. Damiri za petnaest godina djelo-vanja u HKM Mainz biskup MainzaKardinal Karl Lehmann uputio zahval-nicu. Tijekom dvanaest godina djelo-

Oproštaj s.Damire i predstavljanje s.Luce

hova djela objav ljena izvan granicaHrvatske. Istražuje se što se o Hrvats-koj i Hrvatima piše u inozemstvu.

Žz: Vrednuje li se dovoljno zna-čenje Zbirke u NSK i u hrvatskoj kul-turnoj zbilji?

Dr. Željka Lovrenčić: Mislim da jeu hrvatskoj kulturnoj zbilji ova Zbirkazaista pronašla svoje (zasluženo) mje-sto. Prepoznatljiva je. Odluka da nje-zina građa postane dostupna javnostia ne skrivena u spremištima u velikojje mjeri pridonijela njezinoj promid -žbi. Smatram da je od izuzetne važ-nosti da Zbirka bude samostalna a nedio nekoga odjela, da bude zasebnai specifična cjelina.

Opća vrijednost hrvatskogizvandomovinstva

Žz: Kako potaknuti Hrvate iz ise -ljeništva da učinkovitije surađuju sNSK-om, poglavito s tom Zbirkom.

Dr. Željka Lovrenčić: Hrvati iz ise -ljeništva znaju za ovu Zbirku. Izuzet-no je važno da nam šalju svoju građukako bismo je uvrstili u naš fond. Zbir-ku treba pozicionirati u NSK i ka-

Nastavak sa str. 7


INTERVJU

drovski je opremiti; tek tada će moćiu potpunosti ispuniti svoju misiju — po-vezivanje Hrvatske i njezine dijaspo-re putem knjižne i ostale građe.

Žz: Nedavno ste u sklopu Prvogahrvatskog iseljeničkog kongresa uNSK u Zagrebu organizirali izložbu„Serijske publikacije Hrvata izvanHrvatske (iz fond NSK)“. Čemu ste pri-tom dali posebno težište i kakva je bila posjećenost?

Dr. Željka Lovrenčić: Prvi Hrvatskiiseljenički kongres koji je održan od23. do 26. lipnja 2014. godine i ko-ji su organizirali Hrvatski studiji Sveu-čilišta u Zagrebu, Hrvatska maticaiseljenika i Ured HBK i BK BiH zahrvatsku inozemnu pastvu uz su-orga-nizaciju niza značajnih institucija iudruga (među ostalima i NSK i DHK)okupio je najznačajnije stručnjake izzemlje i inozemstva koji se bave ise -ljeništvom — znanstvenike, političare,umjetnike, književnike itd. NSK, od-nosno Zbirka inozemne Croatice, da-la je obol ovome značajnome doga-đaju predstavljanjem dijela našegabogatog fonda, odnosno izložbom se-rijskih publikacija objavljenih izvanRH na svim kontinentima od Hrvat -

skoga vjesnika i Nove Hrvatske kojiizlaze u Australiji, preko Hrvatske kro-nike i Zajedničara (SAD), Župnogavjesnika hrvatskih rimokatoličkih župaToronto (Kanada), Malih novina (Čile)itd. do Hrvatskih novina i GlasilaHrvatskoga kulturnoga društva u Gra-dišću (Austrija), Insieme (Italija), Gla-sa mira (BiH), Godišnjaka za znan -stvena istraživanja koji objavljuje Za-vod za kulturu vojvođanskih Hrvata izSubotice do Žive zajednice.

Razvidno je da ljude zanima ovagrađa što je potvrđeno i posjećenoš-ću izložbe. Cilj nam je bio pokazatidjelić bogatstva našega fonda i mis-lim da smo u tome uspjeli.

Žz: Vrednuje li se dovoljno u do-movini sve ono vrijedno što nastaje uhrvatskom izvandomovinstvu?

Dr. Željka Lovrenčić: Po mome mi-šljenju, ne. Nažalost, tema izvando-movinstva još je uvijek pri samomednu liste zanimanja naših medija. Na-ša javnost na izvandomovinstvo gledapreviše politički — na taj se način za-postavljaju silni kulturni, znanstveni igospodarski potencijali naših ljudi koji žive izvan granica RH.

Razgovarao: Adolf Polegubić

FRANKFURT AM MAIN

vanja u HKMFrankfurt, posebnoje bila aktivna u fili -jali u Unterlieder-bachu. Tu je katehi-zirala djecu od 1.do 8. razreda. Sva-ke nedjelje u 16 sati svirala je i ani -mirila sv. misu uUnterliederbachu.Kako sama ističe,posebnu joj je ra-dost činila tamoš -nja litur gijska sku-pina, koja se nakonmise sastajala napjevanju, pripremimis nog slavlja te razmjene mišljenjakroz ugodne razgovore. Skupina jebrojila oko dva deset članova različi-tih uzrasta. S. Dami ra im i ovim putemod srca zahvaljuje. Dirljivo su se ods.Damire oprostili i članovi skupinekoji su joj zahvalili na svemu što jeuči nila za tu zajednicu. U Frankfurtu

je držala vjeronauk različitim uzrasti-ma. Po potrebi je svirala na sv. misa-ma u crkvi sv. Alberta i u katedrali.S. Dami ra je rođena 1947. u Lusnićukod Livna, a u Njemačkoj je od 1981.Najprije je djelovala u Baden-Bade-nu, potom od 1987. u HKM Offen-bach, a od 2002. u Frankfurtu. n

S. Damira Gelo i s. Luca Petrović s fra Željkom Ćurkovićem

Snim

ka: iz

arh

iva

HKŽ

upe

24-25i_24 09.10.14 12:18 Seite 2

sedam načina kako žena može povrijediti muža

šale — saVjeTi — RecePTi

s P l e T ■ M a R i j i n aP o ■ K o l o n i Z a T o Ro l a ■ T o R i j ■ Z a T oM a T K o ■ a n e R a ■ a Me Z R a ■ b l o K o V i ■ Un n ■ n a ■ Đ a K o nd i d a K ■ e c a T ia c i d i ■ nj ■ M o ■

n e M a n ■ a T o n a

Rješenje iZ PRošlog bRoja


Nagrađen: Ivan Tolić, Rüsselsheim

VrijemeDošao Mate u ljekarnu i pita

ljekarnicu:— Imate li sat?— Oprostite, ali mi u ljekarni neprodajemo satove. Zašto Vam tre-ba?— Rekli su mi da vrijeme liječi sverane.

Kravata i očiDolazi mlađa žena u butik:

— Kupila bih mužu jednu lijepukravatu, neku koja će istaknuti nje-gove lijepe plave oči.

Prodavačica domišljato odgo-vori: — Svaka kravata lako istakne očimuškarcu — samo je treba dobrozategnuti.

Tableta za spavanje

Usred noći budi žena muža:— Probudi se, nisi popio tabletuza spavanje!?!

Zagorac na moru

Otišao Štef na more. Kad sevratio, svi ga pitaju kako je na mo-ru.

On im odgovori:— Nije nekaj posebno. Sve samagola sirotinja — ja jedini bio u odi-jelu s kravatom.

Predizborna obećanja

Gleda neki djed na TV prediz-borna obećanja jednog političarapa će:— Koliko će radnih mjesta biti,još ćemo se morati i mi umirovlje-nici vratiti na posao!?!

PosaoPitali Dalmatinca što radi, a on

odgovara:— Ništa, a kad bolje razmislim inemam kada!?!

1. Ponižava ga pred drugim lju-dima — Većina muškaraca se vjero-jatno nikad neće usprotiviti ovoj vrstiponiženja u javnosti. Jednostavno ćeto prihvatiti, ali će ih to povrijediti.

2. Prati ga kada se on u kući tru-di nešto napraviti — Kada mu stalnopokazujete koliko biste vi bolje od nje-ga nešto učinili, njegov ego je povri-jeđen.

3. Stalno ga gnjavi — Ako ne uči-ni ono što vi želite da učini, i vi ga nato podsjećate. Opet. I opet… Nikadanećete postići ono što mislite. Zapra-vo, to ga povrjeđuje i dovodi do su-protnog učinka.

4. Koristi se pretjerano frazom „tiuvijek” — Jer, on „uvijek”… Nije baštako, ali kada ga optužujete da uvijeknešto čini … nažalost, to samo poma-že da postane muškarac koji će to uvi-jek i činiti.

5. Smatra ga odgovornim za do-brobit njezina emocionalnog stanja —Ponašanjem kao da je on razlog zaš-to se danas osjećate loše, kao i svakiput kada se osjećate loše, stavljate na

njega pretjeran pritisak s kojim se onne zna nositi. Mislit će da je njegovakrivnja, čak i ako nije. I to će ga pov-rijediti.

6. Žali se na ono što nemate ilinis te imali priliku učiniti — On ima že -lju ispraviti stvari. On vam želi priskr-biti sve što je potrebno. Svaki muška-rac to želi. No, kada se trudi i dajenajbolje što može, a u isto vrijeme osjeća da ne uspijeva u tome, to ćega slomiti. Kada stalno komentiratešto sve druge žene imaju, a vi nema-te, on se osjeća krivim, čak i ako vamto nije bila namjera.

7. Ne cijeni njegov trud — Želitepovrijediti muškarca? Nemojte cijeni-ti stvari za koje osjeća da ih čini do-bro. To može biti radno mjesto, hobiili neki potez. On osjeća dio svogidentiteta u onome što radi. Kada tone smatrate „vrijednim”, kao što onsmatra, njegov ego je povrijeđen.

Ron Edmondson, www.ronededmondson.com; ovdje prema: www.bitno.net

Kotlovina

mena. U posudi (kotlu) u kojojćete pripremati kotlovinu dobrozagrijte ulje. Popecite priprem -ljene odreske. Nakon toga kot-lete podlijte s malo vode i pir-jajte dok ne omekšaju. Kad me-so omekša, stavite ga na rubmetalnog tanjura, a u preostaliumak dodajte sitno narezaniluk, papriku i sjeckanu rajčicu.Podlijte vodom i pustite da pro-kuha. Potom dodajte kobasice,podlijte vinom, dobro promije-šajte i nastavite kuhati. Potkrajdodajte šampinjone.

Posluživanje: Uz kotlovinu poslu-žite kuhani krumpir.

Savjet: Uz kotlovinu se standard-no poslužuje kruh, ali izvrsno će pris -tajati i predloženi kuhani te pečenikrumpir. www.vegeta.hr

Sastojci za 8 do 10 osoba: 10 kotleta ili svinjske vratine (2 kg); 2 žli-ce Vegete pikant; 100 ml ulja; 1 l vo-de; 250 g luka; 500 g svježe papri-ke; 1 pakiranje Sjeckane rajčice Po-dravka (390 g); 10 Kranjskih kobasi-ca Podravka (1 kg); 300 ml domaćegbijelog vina; 800 g Šampinjona u sla-noj otopini Podravka.

Priprema: Kotlete pospite Vege-tom pikant i ostavite stajati oko sat vre-

26 Sale_26 Sale 09.10.14 11:11 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE

FRANKFURT AM MAIN


Obred preminuća i proslava blagdana sv. Franje

UHrvatskoj katoličkoj misiji(HKM) Frankfurt svečano je mis-nim slavljem u subotu 4. listo-

pada proslavljen blagdan sv. FranjeAsiškoga u crkvi sv. Ante, tijekom ko-jeg je bilo primanje, obećanje i zav-jetovanje članova Trećega franjevač-kog reda i Frame.

Obred preminuća sv. Franje bioje u petak 3. listopada u crkvi sv. An-te u Frankfurtu. Prije obreda molila sekrunica, a potom je služena sv. misa,koju je predvodio dušobrižnik u tojmisiji fra Marko Domazet-Lošo uz sus-lavlje voditelja misije fra Željka Ćur-kovića, misijskog dušobrižnika fraIvana Čikare i voditelja HKM Rüssels-heim fra Ante Markovića. Na počet-ku mise molila se večernja molitva.Fra Marko je u propovijedi podsjetiona životni put sv. Franje koji je nakon

što je susreo Krista, odlučio dati sveBogu i do kraja mu posvetiti svoj ži-vot. U mladosti je imao sve, ali nijebio sretan, te je težio za uzvišenim.Sv. Fra njo je shvatio veličinu Božju i

postao je primjerom mnogima koji sukrenuli njegovim putom. U svijetu gapoštuju ne samo kršćani, već i pri-padnici drugih vjera, pa i oni koji nevjeruju. Hvalio je Boga za sva stvo-renja, sve je nazivao braćom i se-strama. Sv. Franjo je posebno pre-poznao Boga u porebnima koji su bili na rubu društva, kazao je u pro-povijedi fra Marko. Nakon misnogslav lja slijedio je obred preminuća sv.Franje uz sudjelovanje svećenika, no-ve pastoralne suradnice s. Luce Petro-vić, kao i misij skog mješovitog zbora„Mato Lešćan“ pod vodstvom s. Pavli -mire Šimunović te većeg broja vjerni-ka. Tijekom obreda čitana su izvješćao premuniću sv. Franje sv. Bonaven-trure i brata Ilije. A.P.

Misno slavlje pred-vodio je fra Marko Domazet-Lošo

Okupljeni vjernici u crkvi sv. Ante

ENNEPETAL Trodnevna duhovna obnova UHrvatskoj katoličkoj misiji Ennepetal-Lüdenscheid, kojuvodi don Branko Šimović,

održana je trodnevna duhovna obnova pod geslom „Velika je ra-dost služiti Bogu, Crkvi, čovjeku isvom narodu“. Obnovu je predvo-dio vlč. Zlatko Sudac uz pomoć teo-loga i glazbenika Ivana Puljića. Ve-liku pomoć domaćinima u organi-zaciji tog duhovnog događaja, nakojem je okupilo mnoštvo vjernika,od Sttutgarta do Hamburga, pružioje voditelj HKM Siegen don VinkoPuljić, koji je također sudjelovao ueuharistiskom slavlju. „Otvorite svo-ja srca prema Isusu i njegujte svojuvjeru. Svoju vjeru i ljubav prema Bo-gu dokažite svojim djelima“, poruč-io je vlč. Sudac.

Daniel Bošnjak & Zvonko Bosnićwww.fenix-magazin.com

02u.27_02u.27farbs.II 09.10.14 11:46 Seite 2

Miris Ti trsova rodaduša kreposti nosina iskren duše dar:

Sunce ga jači, tijesak ga cijedi:tegobnim putem u kalež zlat.Neka Ti naša odanost budenajdraži prinos na Tvoj oltar.

Miris Ti trsova rodaduša kreposti nosina iskren duše dar:

Sunce ga jači, tijesak ga cijedi:tegobnim putem u kalež zlat.Neka Ti naša odanost budenajdraži prinos na Tvoj oltar.

01und28u_ 01und28 II 08.10.14 21:07 Seite 1

Documents

Paa Veeee Paae Jaea 201401 4 - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2014/11/Zz10.2014.pdf · iz crkve u svijetu 4 ŽIVA ZAJEDNICA10/2014 Papa Franjo pohodio