KROATIEN — lebendige gemeinde - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz07+8-2009.pdf · voda, izvrsna hrvatska kuhinja i srdačni domaćini! Zašto

Započela Svećenička godina Započela Svećenička godina

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50E - SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2009 - BR./NR.7-8 (296)

KROATIEN —

eine Reise wert!

KROATIEN —

eine Reise wert!

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: Pogled na Šibenik;snimio: A. Polegubić

Započela Svećenička godina Započela Svećenička godina

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50€ - SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2009 - BR./NR.7-8 (296)

Naslovnica: Detalj s hodočašća u Zwiefalten;

snimio: A. Polegubić

SAKRAMENT POTVRDE

lebendige gemeinde

Sakrament potvrde u Frankfurtu stotini krizmanika podijelio je mons. Nikola Eterović. Krizma nice(gore ) i krizmanici (dolje) s nadbiskupom Eterovićem, voditeljem misije fra Petrom Klapežom i s. Damirom Gelo. Snimke: Weddingphoto

Sakrament potvrde u HKZ Sindelfingen podijelio je šibenski biskup mons. Ante Ivas. Na slici kriz-manici s biskupom Ivasom, voditeljem zajednice fra Marinkom Vukmanom i sestrama Bernarde-tom Tomić i Bogoljubom Jurić. Snimila: Ivana Livaić

Dobrodošli u Hrvatsku!Dobrodošli u Hrvatsku!

NNeki su već krenuli na odmor,drugi će uskoro. Ako još ne

znate kamo poći, predložio bihvam jednu od najljepših destinaci-ja na svijetu — Hrvatsku! Dočekatće vas čisto plavo more, bistra je-zera i slapovi, zelene šume, brojninacionalni parkovi, bogata kultur-na baština, visokokvalitetna pitkavoda, izvrsna hrvatska kuhinja isrdačni domaćini! Zašto provestiodmor baš u Hrvatskoj?! Bezbrojrazloga govori tomu u prilog. Svo-jom bogatom baštinom priča svojuzanimljivu priču o životu Hrvata.

Zaljubljenici u antičku, rimsku ikulturu srednjega vijeka, romanič-ku sakralnu baštinu te kulturuHrvatske, sve to mogu naći na jed-nom mjestu. Spomenike svjetskekulturne baštine pronaći će i uHrvatskoj: Dioklecijanovu palaču uSplitu, Dubrovnik, Trogir, Eufrazi-jevu baziliku u Poreču te katedralusv. Jakova u Šibeniku. Sve je tostvorila ljudska ruka, a ono što jestvorila Božja ruka, ubraja se u ve-

ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2009 3

Suzni pogled na HrvatskuSuzni pogled na Hrvatsku

„Ne želim olako reći da se vratite jer dobro znam da Bog progo-vara dublje od mojih ljudskih riječi.”

UUvremenima kada su Hrvati mo-rali napuštati Domovinu, govor-

ilo se da idu u tuđinu. Vjerojatno stese i vi danas sjetili svojih prvih izadnjih suza koje su potekle, zamu-tile pogled odlaska. Nitko tko u svo-joj duši ne nosi taj suzni pogled naHrvatsku, o Hrvatskoj ne može vje-rodostojno govoriti; taj Hrvatsku nemože poznavati niti je može voljeti,niti se za nju moliti, kazao je nedav -no pomoćni biskup Zagrebačke nad-bis kupije mons. dr. Ivan Šaško uZwiefaltenu hrvatskim vjernicima izbiskupije Rottenburg-Stuttgart, koji suse okupili na 29. hodočašću.

„Ne želim biti jedan od tolikihkoji će izgovoriti rečenicu kako tre-ba mis liti na svoju Domovinu. Na tonemam pravo, jer ako netko na njumisli, onda su to oni koji je sanjajudaleko od nje. Ne želim olako rećida se vratite jer dobro znam da Bogprogo vara dublje od mojih ljudskihriječi.”

U biskupovu nadahnutom govorusažet je realan pristup hrvatskome

iseljeništvu, njegovu odnosu premazemlji useljenja, kao i vlastitoj Do-movini. Kao što je odlazak čin vlasti-te odluke, tako se i povratak možegledati realno samo iz toga kuta.

„Tko nosi suzu u očima i ranu naduši zbog ljubavi prema Bogu i na-rodu, bit će nadanuće i mladima ko-ji traže sebe i Domovinu. Volio bihvidjeti uvjerljivost sućuti i suzne oči —nas svećenika, biskupa, političara iintelektualaca — suze koje govore danam je do Hrvatske stalo, da nam jestalo do čovjeka, da nam je stalo doKrista gdje god bili, da nam je staloi do Njemačke i do Europe”, kazaoje mons. Šaško.

A istina je da je unatoč svojojdržavi, veliki broj Hrvata i dalje os -tao živjeti u Njemačkoj i drugimzemljama. Stoga je bolje umjestoprigodičarskog poziva na povratak,realnije pristupati hrvatskoj dijas porii pratiti je u svim njezinim situa -cijama.

Svima ugodan odmor i sretanpovratak! Urednik

� ALTÖTTING

IZ CRKVE U SVIJETU:Jesu li kršćani ravnodušni prema Europi?Predsjednik Komisije biskupskih konfe-rencija Europske unije i roterdamski bis kup Adrianus van Luyn izrazio ježa ljenje zbog slaboga odaziva biračana izbore za predstavnike u Europskiparlament.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINI:Odgovori Crkve na probleme u Europi„A nažalost valja nam se zapitati tkoupravlja Hrvatskom, da li oni kojima suto povjerili građani ili razni inozemnilanci“, stoji u Izjavi Hrvatskoga Cari -tasa.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

PAVAO I NJEGOVA PORUKA:Pavao u Korintu i Efezu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Willkommen in Kroa-tien!Thomas Löhr — neuer Weihbischof. . . . . . . . . . . . . . . . 13--15

Hrvati 36.put na hodočašću

� ZWIEFALTENDvadeset deveto hrvatsko hodočašće

Započela Svećenička godina

� VATIKAN

str. 8

str. 10

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

lebna Božja djela: Plitvička jezera,najljepši i najpoznatiji nacionalnipark Hrvatske dio je UNESCO-veSvjetske baštine, pa Mljet, Risnjak,Paklenica, Sjeverni Velebit, Korna-ti, Brijuni, slapovi Krke, kanjoni ri-jeka Zrmanje, Krke, Cetine i Ne-retve, zagorski bregi, slavonskaravnica, Medvednica te druga za-štićena područja, rezervati, spo-menici prirode, parkovi… Tko tra-ži izletnički raj na zemlji u kojem seu kratkom roku mogu odmoriti du-ša i tijelo, neka ove godine pođena odmor u Hrvatsku.

Hrvatska željno čeka svoju dje-cu, a tek onda one koji žele prove-sti nekoliko dana na čistom zraku,kupati se u čistom moru, dobro jes -ti i piti, u krasnim crkvama se moli-ti Bogu. Naša zemlja čeka nas ra-širenih ruku! Na kraju učenicima istudentima želim uspješan zavr -šetak školske i akademske godine,a svima koji idu na godišnji odmorugodan boravak u Hrvatskoj!

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 7

U OVOM BROJU

Užupi Sošice pokraj jame Jazov-ka na Žumberku u nedjelju 22.lipnja misom zadušnicom, po-

laganjem vijenaca i paljenjem svijećaodana je počast ubijenim i u jamu ba-čenim Hrvatima koje su partizani ba-cili u tu jamu. Organizator je bila

udruga Hrvatski obredni zdrug — Ja-zovka. Misu zadušnicu kraj jame Ja-zovke predvodio je pomoćni biskupzagrebački mons. Valentin Pozaić, ko-ji je u propovijedi prozvao odgovor-ne za prikrivanje istine o stratištimapoput Jazovke. „Stojimo nad tragič-nim grobom i tragičnom sudbinommnogih ljudi, kojima se ni dan danasne može i ne smije obilježiti grob,nipostaviti dos tojan nadgrobni kamen,natpis, spome nik”, kazao je biskup Po-zaić. Na mi si su bili i rimokatolički igrkokatolič ki svećenici, a u ime islam -ske zajednice molitvu za žrtve pred-vodio je izaslanik muftije Šefka Omer-bašića imam Idriz efendija Bešić. Po-kraj jame Jazovke pročitan je i „Zaht-jev” hodočasnika Spomen-pohoda, ukojem se Hrvatski sabor i Vladu pozi-va da uklone nas ljeđe jugokomunisti-čkoga totalitarnoga sustava te osudepolitikom i sudbenim odlukama jugo-komunistička zlodjela. Navode da tozahtijeva i Europa.

U Gospiću je u subotu 20. lipnjau biskupskom ordinarijatu održanokonstituiranje drugog saziva Bisku-pijskog pastoralnog vijeća Gospićko-

senjske biskupije. Pod predsjedanjemgospićko-senjskog biskupa Mile Bo-govića vijećnici su se upoznali sa sta-tutom, nakon čega se pristupilo izbo-ru članova u poslovni odbor vijećakao i ostale odbore. Generalni vikarTomislav Šporčić je prezentirao pas -

toralni plan za narednu godinu,a bis -kup Bogović je najavio proslave pred10. obljetnicu osnivanja biskupije.

Ukinuta neradna nedjelja

Hrvatski Caritas oglasio se priop -ćenjem u povodu odluke Ustavnog su-da o ukidanju zabrane rada trgovinanedjeljom i blagdanima. U priopće njustoji da je to drugi neuspješni pokušajVlade RH, koja je dosadašnje za-konsko rješenje predložila, i Hrvat -skog Sabora, koji ga je usvojio, da re-guliraju rad trgovina nedjeljom na na-čin koji će biti pravedan, koji će naj-bolje odgovarati potrebama, intere -sima i pravima hrvatskih građana i ko-ji će biti u skladu s Ustavom RH. Na-žalost, svi bitni razlozi koje smo dosada isticali, i zbog kojih su se Hrvat -ski Caritas i druge crkvene ustanoveuključile u rješavanje ovoga pitanja,ponovno su aktualizirani. To su, prijesvega, zaštita prava čovjeka na slo-bodu, odnosno pravo radnika na slo-bodnu nedjelju: prava zajamčenaUstavom RH. U odnosu na nepravdukoja se čini malom čovjeku i njegovu

interesu da tjedni dan odmora možeprovesti sa svojom obitelji, naš se stavnije promijenio. „A nažalost valjanam se zapi tati tko upravlja Hrvat -skom, da li oni kojima su to povjeriligrađani ili razni inozemni lanci”, sto-ji u Izjavi.

Europa u Bosni i Hercegovini

Na svetkovinu Presvetog Srca Isu-sova, u petak 19. lipnja, svečanimmis nim slavljem u kapeli Nadbiskup -skog bogoslovnog sjemeništa zagre-bački nadbiskup kardinal Josip Boz-anić otvorio je Svećeničku godinu zaZagrebačku nadbiskupiju. Svećeničkagodina otvorena je diljem domovine.

Međunarodni znanstveni simpozij„Trapisti u Banjoj Luci — Europa u Bos-ni i Hercegovini” održan je u organiza -ciji Banjolučke biskupije, opatije „Ma-rija Zvijezda“ i suorganizatora Hrvat -skog instituta za povijest Zagreb, a upovodu140.obljetnice trapističke opa-tije „Marija Zvijezda” i 100. ob ljet nicesmrti njenog utemeljitelja o. FrancaPfannera od 18. do 20. lipnja.

Europski susret biskupa zaduženihza socijalna pitanja pri europskim bis kupskim konferencijama održan jeu utorak 9. lipnja, u prostorijama Nad-biskupijskog pastoralnog instituta uZagrebu. Govorilo se o temi „Gospo-darsko-financijska kriza: očajavati ilinadati se? Iskustva, inicijative, proble-mi i odgovori Crkve u Europi”. Na kon-ferenciji za novinare izvijestili su pot-predsjednik Vijeća europskih biskup -skih konferencija (CCEE) zagrebačkinadbiskup kardinal Josip Bozanić,predsjednik Vijeća europskih biskups-kih konferencija ostrogonsko-budim-peštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö i generalni tajnik Papinskog vije-ća Iustitia et pax mons. GiampaoloCrepaldi. Kardinal Bozanić je istak-nuo kako je u Zagrebu održan redovitisas tanak Predsjedništva Vijeća eu-ropskih biskupskih konferencija koji jekao glavnu temu imao pripremu ple-narnog zasjedanja što će se održati uParizu početkom listopada. Tijekomsastanka dotaknuta su i aktualna pita -nja iz živo ta CCEE i Crkve u Europiuopće. A.O.

Odgovori Crkve na probleme u Europi


„A nažalost valja nam se zapitati tko upravlja Hrvatskom, da li oni kojima su topovjerili građani ili razni inozemni lanci”, stoji u Izjavi Hrvatskoga Caritasa.

U župi Sošice pokraj jame Jazovka na Žumberku misu zadušnicu predvodio je pomoćnibiskup zagrebački mons. Valentin Pozaić Snimio: T. Vuković

4 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2009

KKako je izvijestila austrijskaagencija Kathpress, na izboreza Europski parlament, koji su

odr žani 7. lipnja, odazvalo se prosje-čno oko 42,9 posto birača, što je slabodaziv, komentirao je biskup van Luyndva dana kasnije na tiskovnoj konfe-renciji. Osim aktivnoga sudjelovanjavjernika u politici — a izbori i tome pri-donose — Crkva je očekivala i dubljidijalog između Crkava i ustanova Eu-ropske unije, i to kako bi zajedničkislužili „ljudskome dostojan stvu i za-jedničkome dobru“. Biskup van Luynpojasnio je da je ovako slabo sudje-lovanje na izborima zapravo nesh-vatljivo, tim više ako se zna da će na-kon stupanja na snagu Lisabonskogsporazuma Europski parlament do bitiviše kompetencija, pa samim time i vi-še utjecaja, a ujedno i moći odluči-vanja. On bi, na taj način, mogaopostati sve više „snažno predstavnič-ko tijelo građana“.

Postoji li europskograđan sko društvo?

Biskup van Luyn smatra da je je-dan od glavnih uzorka ovako slabogazanimanja građana za europska pita nja općenito znak još uvijek sla-boga europskoga građanskoga druš -tva. Njemu se zapravo niti ne posve -ćuje dovoljno pažnje, niti se itko sus -tavno brine o njegovom razvitku i nap -retku, kao što se brine o razvoju za-jedničkoga gospodarstva i tržišta.Upravo bi se zato europske ustanove,ali i nacionalne vlade, političke stran-ke kao i sama Crkva, što hitnije mo-rale priupitati: „Jesmo li učinili dovolj-no da kod građana poraste europskasvijest?“ Roterdasmki biskup još je jed-nom istaknuo specifičnu i osobitu te -žinu i vrijednost europskih integracijau pos ljednjih 60 godina, jer su one je-dinstven proces u povijesti. Govorećio svim problemima i poteškoćama sko jima se suočava današnji svijet, bis -kup van Luyn smatra da ujedinjenaEuropa, „Europa koja govori jednimglasom te se zajednički zauzima zapravednost i mir“, zapravo nema alter -native. Pri tome je kao glavne prob -leme istaknuo svjetsku gospodarsku

krizu, klimatske promjene ali i svjetskukrizu hrane.

Jasan znak političarima

Međutim, slab odaziv na izboremogao bi biti i jasan znak političari-ma. Upravo zato što građani osjeća-ju da su europske ustanove u svomedjelovanju nedovoljno transparentne,ovakva reakcija građana mogla bi sebez oklijevanja smatrati i njihovom rea kcijom. Prema riječima pravnogasavjetnika ComECE-a Thomasa Pik-kartza, kršćani imaju obvezu ne ostatiravnodušni prema Europi. Kako bi imogli i smjeli biti, ako svi znaju da suoci, to jest osnivači današnje Europs-ke unije Robert Schuman, Konrad Ade-nauer i Alcide de Gasperi — sve re-dom uvjereni katolici. Oni su i samonadahnuće za osnivanje zajednice eu-ropskih naroda pronalazili upravo ukršćanskoj vjeri, a ujedinjenu su Euro-pu prije svega promatrali kao velikiprojekt mira i pomirenja, nakon tragi-č nih stoljeća krvavih sukoba među nje-zinim narodima i državama. Upravozbog tih dubokih kršćanskih vrijed nostipotpuno je opravdano kršćane pozi-vati da se zauzmu za europsko uje-dinjenje, a ne da stoje po strani, rav-nodušni. Pickartz smatra da kršćanimogu ponuditi i naći zajedničke od-govore sa svima ostalima na pitanjapoput klimatskih promjena, opskrbeenergijom i poštivanja ljudskih prava.U tom „dijalogu sa svijetom“ krš ća ni,a posebno institucionalna Crk va, neželi imati „povlaštenoga partnera“, tojest ne želi surađivati i razgovarati sa-mo s jednom, već sa svim strankama.Crkva njeguje otvoreni i redoviti dija-log ne samo sa Crkvama u Europi, ne-go i sa svijetom politike, što je zapi sa -no kao dio europskoga prava i u Lisa -bonskom sporazumu. Razmišljanju bis kupa van Luyna i Thomasa Pickart-za pridružio se i trajni promatrač Sve-te Stolice u Vijeću Europe mons. AldoGiordano. Prema njemu, Europa bi semorala vratiti svome početnom idealu.Europa je uvijek znala s vizijom i otvo -renom perspektivom pristupiti svjet skimpitanjima. Čini se da toga sada ne-dos taje, smatra mons. Giordano, pa

stoga niti sadašnja „hiperbirokratizi -rana slika“ Europe ne oduševljava ni-koga, pogotovo ne mlade. Mons.Giordano istaknuo je kako je potreb-no postaviti pitanje o razvoju odnosaizmeđu istočnog i zapadnog dijelakontinenta koje je do demokratskihpromjena, sve do 1989. godine, dije-li la željezna zavjesa. I danas se činikako — kako je to volio isticati blagopo -kojni papa Ivan Pavao II. — Europa jošuvijek ne diše „s oba pluć na krila“. Za-pravo, stječe se dojam kako se Zapadnije potrudio, niti se dovoljno trudi, ka-ko bi istinski razumio istočnu Europu.

Spasenje započinje vjerom

Hoće li ikome od političara i go-spodarstvenika — stvarne vlasti suvre-menoga doba — koji se bave „izla-zom iz krize“ išta značiti riječi IvanaSkota Eriugene o tome kako spasenjezapočinje vjerom, još se ne zna. No,o tom je važnome misliocu kršćansko-ga zapada na općoj audijenciji u sri-jedu 10. lipnja govorio papa BenediktXVI. Papa je sve podsjetio da je SkotEriugena učio kako vlast i razum ni-kada ne mogu biti međusobno sup -rotstavljeni. „Bilo kakva vrsta vlasti ko-ju ne potvrđuje pravi razum mora sesmatrati slabom“, piše taj ugledni spi-satelj, dodajući da „istinska vlast ni-kada ne proturječi pravome razu mu,niti ikada može proturječiti pravoj vlas ti. I jedna i druga proizlaze ne-sumnjivo iz istoga izvora — a taj je bo-žanska mudrost“. U tom se njegovomrazmišljanju primjećuje potvrda vri-jednosti razuma, utemeljenoga na sigur nosti da je prava vlast razumnajer je Bog stvarateljski razum, bez ko-je ga ništa ne postoji.„Oduzmi mi Kris -ta, i neće mi ostati nikakvo dobro, i niš ta me drugo neće tako užasnutikao njegova nenazočnost“, kao da jeupozorio i današnju Europu i kršćaneu njoj Skot Eriugena poručujući da jenajveća muka za racionalno stvore njeako „nema Boga, ako je On odsutan“.Te riječi vrijede i za današnje doba,dodao je papa Benedikt XVI., i te rije či mogu usvojiti svi, pretvarajući ih„u molitvu Onome koji budi žudnju inašega srca“. M. K.

Predsjednik Komisije biskupskih konferencija Europske unije (ComECE) i roter-damski biskup Adrianus van Luyn izrazio je žaljenje zbog slaboga odaziva bira-ča na izbore za predstavnike u Europski parlament.

Kršćani ravnodušni prema Europi?

IZ CRKVE U DOMOVINIIZ CRKVE U SVIJETU


SVEĆENIČKA GODINA

VATIKAN Započela Svećenička godinaTo je, prema Papi, godina posvećena promicanju nužne nutarnje obnove svih sve-ćenika radi njihova čvršćeg i učinkovitijeg evanđeoskog svjedočenja u današ njemsvijetu. Godina je započela 19. lipnja, a trajat će do 19. lipnja 2010.

GGodina posvećena „promicanjunužne nutarnje obnove svihsve ćenika radi njihova čvršćeg

i učinkovitijeg evanđeoskog svjedoče -nja u današ njem svijetu”, tako je papaBenedikt XVI. u pismu upućenom „bra-ći u svećenstvu” opisao Sveće nič ku go-dinu koja počinje danas 19. lip nja, nasvetkovinu Presvetoga Srca Isuso va iDana molitve za posvećenje klera. Pa-pa je htio da se svećenička godina sla-vi zajedno s obilježavanjem 150. ob -ljetnice „rođendana za nebo“, od -nosno preminuća, svetoga Ivana Ma-rije Vianneya, poznatijeg kao Arškižupnik, nebeskoga zaštitnika župni kâ,koji je preminuo 4. kolovoza 1859.godi ne. Papa svim svećenicima u svi-jetu predlaže jednostavan i stvaranhod po uzoru na Arškoga župnika.

Benedikt XVI. prije svega ističe„neizmjeran dar svećenika ne samoza Crkvu nego i za čitavi svijet”. Papaspominje apostolske napore, neumor-no i skrovito služenje, ljubav brojnihsvećenika, bezrezervno predanih slu -ženju Bogu i bližnjemu, unatoč teš ko -ćama i neshvaćanjima, katkada i pro-gonima sve do vrhovnoga svjedočen-ja krvlju. S gorčinom ističe „također isituacije, nikada dovoljno op lakane, ukojima ista Crkva pati zbog nevjerno-sti nekih svojih službenika, a svijet u to-me nalazi razlog za sablazan i odba-civanje, potom jednostavno navodičimbenike koji su Arškoga župnika uč-inili 'pastirom po srcu Božjem': bio jeprije svega jako ponizan čovjek i svje-s tan da je kao svećenik najdragocje-niji dar božanskoga milosrđa za svojnarod”. Izgledao je slomljen bezgrani-čnim osje ćajem odgovornosti: Ako bis-mo dobro shvatili što je sve ćenik nazemlji — govorio je — umrli bis mo, aline od straha nego od ljuba vi. Znao jeda je pozvan „utjeloviti Kris to vu pri-sutnost, svjedočeći njegovu spa so -nosnu ljubav. Ono što najprije mora-mo naučiti, kaže se u Papinu pis mu,jest „pos vemašnje poistovjećivanje Arš-koga župnika sa svojom služ bom. Uis -tinu nije riječ o tome da se zaboravikako je bitna učinkovitost otajstva ne-ovisna o svetosti službenika; ali tako -đer se ne može zanemariti izvanrednaplodonosnost koja nastaje u susretu iz-

među objektivne svetosti otajstva i sub-jektivne svetosti službenika. Vianney jesus tavno pohađao bolesnike i obitelji,orga nizirao pučke misije i zaštitničkeblag dane; prikupljao novac za svoja

karitativna i misionarska djela; uljep -šavao svoje crkve, brinuo se za siroti-ce, zanimao za izobrazbu djece; os ni -vao bratstva i pozivao laike na surad -nju s njim”. Njegov me primjer poti če,istaknuo je Papa u svjetlu Drugo ga va-tikanskog sabora, da istaknem pros -tore suradnje koju valja sve više proši-riti na vjernike laike, s kojima sve će nicičine jedinstveni svećenički na rod.

Papa zatim podsjeća na svakod-nev no svjedočenje Arškoga župnika:molitvu pred Presvetim oltarskim sak -ramentom, slavljenje mise i ispovije-danje. Bio je uvjeren da o misi ovisisav životni žar jednoga svećenika. Uz-rok opuštenosti svećenika — govorio je— u tome je što nije pozoran na misu.Bože moj — uzvikivao je — koliko li tre-ba sažalijevati svećenika koji iz obič-aja slavi misu! Benedikt XVI. potom,po uzoru svetoga Ivana Vianneya, po-tiče na nepresušno pov je renje u sa-krament pokore, te potiče da ispovije-danje bude središte pastoralnih briga.Arški je župnik u ispov jedaonici kat-kada provodio po 16 sati na dan: hra-brio je žalosne, zagrijavao mlake,

uspijevajući preobraziti srce i dušubrojnih osoba, jer znao je učiniti daosjete „milosrdnu ljubav Gos po di -novu”. Ars je tada bio „velika bolnicaza duše”. Velika je nesreća za nasžupnike — govorio je sveti Ivan — u to-me što duša tolikih vjernika otromi, pri-vikavajući se na grijeh ili ravnoduš-nost. Stoga je činio strogo trapljenje sbdijenjima i postovima. Jednom sepovje rio nekom subratu svećeniku: Re-ći ću vam svoj recept: Duše su plaće-ne Isusovom krvlju, a svećenik se nemože posvetiti njihovu spasu ako od-bija osobno sudjelovati u velikoj cijeni ot kup ljenja, kaže se u pismu.

Papa u svom pismu potiče sveće-nike da po uzoru na tog sveca poputnjega žive „novim životom” koji jeKrist savjetovao, slijedeći tri evanđeo-ska savjeta siromaštva, čistoće i pos -lušnosti, kao redoviti put kršćanskogaposvećivanja u svakodnevnome živo-tu. Kao siromah Arški je župnik mo-gao reći: „Moja je tajna jednostavna— sve dati i ništa zadržati.” Njegovase čistoća caklila u njegovu pogledukada se očima jednog zaljubljenikaobraćao prema svetohraništu. A sas -vim poslušan tvrdio je: „Ne postojedva dobra načina služenja Bogu. Imasamo jedan: služiti Bogu kako On že-li da mu se služi.” Papa posebice po-ziva svećenike da znaju prihvatiti no-vo proljeće koje Duh u Crkvi ovih da-na budi preko crkvenih pokreta i novihzajednica. Sveti Otac ističe potrebuzajedništva između svećenika i vlasti-toga biskupa u učinkovitome i osjeć-ajnome bratstvu. Jedino će tako, po-jasnio je Benedikt XVI., svećenici mo-ći u potpunosti živjeti dar beženstva ibiti kadri potaknuti procvat kršćanskihzajednica u kojima se ponavljaju ču-de sa prvoga propovijedanja. Na kra-ju, Papa podsjeća kako je Pavao VI.govo rio da „suvremeni čovjek radijesluša svjedoke nego učitelje, a ako slu-ša učitelje onda to čini jer su svjedoci”.Povjeravajući svećeničku godinu Bla-ženoj Djevici, Papa završava pismo ri-je čima: „Dragi svećenici, Krist računana vas. Po uzoru na svetoga Arškogžupnika, prepustite da vas osvoji Kristi bit ćete u današnjem svijetu vjesnicinade, pomirbe i mira.” IKA

Svećeničku godinu svečano je otvorio pa-pa Benedikt XVI. 19. lipnja u Rimu

slavlju su koncelebrirali o. Dukić, fraBoris Čarić, fra Daniel Stipanović uzasistenciju đakona Mate Kutleše. Pje-vanje je predvodio misijski crkvenizbor pod vodstvom s. Nikoline i rav-nanjem Floriana Šibenika. Dubrovačkibiskup se na početku propovijedi zah-valio svećenicima koji već 60 godi nabrinu o iseljenim Hrvatima u glavnombavarskom gradu. Na kraju misnogslavlja biskup Puljić je blagoslovio dje-cu i ljiljane.

Predavanje Bernda Posselta U prostorijama HKM u utorak 2.

lipnja Bernd Posselt, član Europskogparlamenta, kandidat CSU-a na izbo-ri ma za Europski parlament, pred sjed -nik Paneuropske unije Njemačke i osv -je dočeni prijatelj Hrvatske, održao jezanimljivo predavanje o temi „Izboriza europski parlament i Hrvatska”.Posselt se posebno osvrnuo i na uloguSlovenije u pregovorima sa EU. On jekod pristupnog procesa Slovenije začlanstvo u EU uložio velik napor u pro-bijanju otpora protiv talijanske strane.Italija je tada bila protiv pristupa Slo-venije u EU, jer Sloveni ja ima nerije-šeni granični spor s Hrvatskom.

Predavanje voditelja misijeo. Dukića

U Generalnom konzulatu RH uMünchenu, u srijedu 27. svibnja, pre-davanje o Izraelu — Svetoj Zemlji odr -žao je voditelj misije fra Tomislav Du-kić. Predavanje je privuklo veći brojzainteresiranih iseljenika koji su vo-đeni brojnim fotografijama i tekstov-nim zapisima mogli doživjeti ljepotu,anatagonizme i krvavu povijest svetihmjesta po kojima je prije 2000 godi-na kročio Isus Krist. Anđela Drmić


MÜNCHEN Biskup Puljić podijelio sakrament potvrde

DDubrovački biskup Želimir Puljić,u nedjelju 14. lipnja, u Hrvat -skoj katoličkoj misiji (HKM)

München podijelio je sakrament potvr-de koji je primilo 109 mladih krizma-nika iz glavnog bavarskog grada.Crkva sv. Mihaela je kao i svake ned-jelje bila ispunjena do posljednjegmjesta. Misno slavlje je započeloophodom u kojem su uz biskupa i sve-ćenike iz misije sudjelovali krizmanicis kumovima, misijski folkloraši i minis -tranti. U procesiji su nošene bavarskai hrvatska zastava. Ujedno je nošenoi sedam zastava na kojima su bili za-pisani da rovi Duha Svetoga. Uz bis -kupa Puljića misno slavlje su koncele-brirali voditelj misije fra Tomislav Dukić, gvardijan samostana sv. Gabri -jela fra Ante Vuk Buljan i mons. Wolf-

no pretjerivanje nas odvodi od onogbitnog. Crkva zagovara svetost iskromnost ovog slavlja, i moram istak-nuti da današnja pretjerana slav lja na-kon primanja crkvenih sakramenata

Misnoslavlje

predvodioje mons.

Puljić.Na slici s

voditeljemmisije

o.Dukićemi đakonom

Kutlešom

Pedavanje oSvetoj Zemljiodržao je o. Dukić.Sve je pozdravio generalni konzul Duvnjak.

gang Huber, koji je u München skojnadbiskupiji zadužen za strane kato-ličke misije.

U propovijedi biskup Puljić je istak-nuo kako krizmanici primaju pečatdara Duha Svetoga kako bi mogli iz-držati sve zavodljivosti ovoga svijeta.U današnjem modernom svijetu kojiobilježava potrošački mentalitet i ego-izam i gdje je sve podloženo osob-nom probitku djeca se ne odgajajukroz darove Duha Svetoga i zato čes -to u našim obiteljima imamo trnje kojeguši kršćansku duhovnost. Trebamo sesvi zapitati, jesu li u našim životimaprisutni darovi Duha svetoga, odgaja-mo li svoju djecu da imaju osjećaj zapotrebite i one koji pate, ili se samonatječemo u materijalnim vrijednosti-ma. Imam osjećaj da je čin krizmepostao materijalno natjecanje, tko ćeimati više gostiju na večeri, tko će do-nijeti najskuplje darove i to materijal-

udaljavaju od onog bitnog, od temelj-nih vrijednosti koje zagovara Crkva,istaknuo je biskup Puljić u propovijedi.Misijski zbor pod ravnanjem s. Niko-line Bilić obogatio je misno slavlje.Na kraju je zbor otpjevao hrvatskuhimnu. Mons. Puljić odsjeo je u hote-lu „Poinger Hof”, kojemu je u čast sve-čanu dobrodošlicu priredio vlasnik ho-tela Hrvat Ivo Sadrić.

Antunovo u Münchenu

U crkvi sv. Pavla, na blagdan sv.Ante 13. lipnja, okupio se veliki brojhrvatskih iseljenika, posebno roditeljas malom djecom koji su došli proslavi-ti blagdan svoga zaštitnika i završetakvjeronaučne godine u HKM München.Euharistijsko slavlje je predvodiomons. Puljić, koji je ujedno u ime bis -kupskih konferencija Hrvatske i BiH za-dužen za inozemnu pastvu. U misnom

NAŠE ZAJEDNICE


ferencije BiH kardinala Vinka Puljića,kao i predsjednika Vijeća za hrvatskuinozemnu pastvu tih dviju konferenci-ja mons. Želimira Puljića. „Dok bude-mo hodočastili, cijenili hodočašće idolazili u crkvu, živjet ćemo kao vjer-nici. Prelat Hagmann je okupljenimaprenio pozdrave biskupa GebhardaFürsta. Župnik Zwiefaltena vlč. PaulZeller je istaknuo kako toga danaZwiefalten, s obzirom na njihovu broj-nost na hodočašću, pripada Hrvati-ma.“ Misnom slavlju pribivao je i no-vi generalni konzul Generalnog kon-zulata RH u Stuttgartu Ante Cicvarić.

Mons. Šaško je zahvalio organi-zatorima što su ga pozvali da prevo-deći misno slavlje bude dio njihovahodočašća. Ujedno je prenio pozdra-ve zagrebačkog nadbiskupa kardina-la Josipa Bozanića i cijeloga hrvats-kog episkopata, a u tim pozdravima,kako je kazao, nalazi se zajedništvohrvatskih vjernika u domovini s hrvats-

kim vjernicima u biskupiji Rottenburg-Stuttgart.

„Na Višeslavovoj krstionici u ka-men je urezan natpis koji nam vraćapotpis Presvetoga Trojstva i u naše na-cionalno biće: 'Ovo vrelo prima neja-ke da ih prosvijetli. Ovdje se čiste odgrijeha da postanu Kristovi štovateljispasonosno ispovijedajući vječnoTrojstvo.' To je razlog zbog kojegasmo i danas ovdje. Taj nas zalog na-še prošlosti kroz četrnaest stoljeća pra-ti, opominje i ulijeva utjehu. Zato smoi danas ovdje pozvani učvrstiti svojuradost u otajstvu vjere“, kazao jemons. Šaško u propovijedi. U nastav-ku je istaknuo kako pogled Neba ne-dostaje suvremenom čovjeku. „Božjisilazak čovjeku pretače se u sve pros -tore života; od kulture do politike, odumjetnosti do gospodarstva. Krš ćan -ska kultura nastala je iz iskoraka Pres vetoga Trojstva u stvoreni svijet, unaš svijet. Ova crkva u Zwiefaltenu

nam pokazuje da sve što u Europi na-zivamo europskim ima dodira s krš -ćanskim otajstvom. Nemoguće je mis -liti kršćanskog Boga bez jedinstva Triju Osoba. Ispitaj, hrvatski narode,prošla vremena! Bog je ušao u našupovijest i u njoj otkriva svoju blizinu.Oni koji su brojili kažu da se izrijek uSv. pismu 'Ne boj se' nalazi više od360 puta. Za svaki dan u godini je-dan Božji zov čovjeku da se ne boji.To je kršćanski svagdanji kruh u svije-tu prepunom ucjena, strahova i nejas-noća“, kazao je na kraju mons. Šaš koistaknuvši kako Hrvati kao kršćani me-đu kršćanima nisu stranci te kao tak viobogaćuju i mjesnu Crkvu u Nje mač -koj.

U prikaznim darovima prikazanisu kruh, vino, hostije, klasje i bista bl.Alojzija Stepinca. Misno slavlje uveli-čao zbor HKZ Stuttgart centar podvodstvom i orguljskom pratnjom s. Ne-venke Tadić, a u pripremi misnogslavlja sudjelovala je i HKZ Aalen načelu s njezinim voditeljem vlč. Vilimom Koretićem.

Nakon misnog slavlja nastavljenje nakon objeda program u obližnjemšatoru pod geslom „Mira daj srcima“.Nakon hrvatske himne okupljenina sejoš jednom obratio mons. Šaško. Okupljene su pozdravili i ravnateljvlč.Kutleša, prelat Hagmann kao i ge-neralni konzul Ante Cicvarić. U prog -ramu, kojeg je vodio predstavnik re-gije vlč. Luka Lucić, nastupila je dječ-ja i odrasla foklorna skupina HKZ Aa-len. U zabavnom programu je nastu-pila tamburaška skupina „Plavi Dunav“ iz Heilbronna. Hodočašće jezavršilo krunicom i blagoslovom s Pres vetim. Valja podsjetiti kako jemons. Šaško u subotu 6. lipnja u HKZBalingen i HKZ Heilbronn podijeliosakramnet pot vrde.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Mladi su donijeli lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta i položili ga ispred oltara

Popodnevni program odvijao se u obližnjem šatoru

zavjeta i položili ga ispred oltara. Sveje na početku u ime svećenika pasto-ralnih suradnica i suradnika svih hr-vatskih zajednica koje djeluju na tomepodručju pozdravio organizator ho-dočašća voditelj HKZ Reutlingen vlč.Ivica Komadina. Ravnatelj vlč. Kutlešaje sve pozdravio u svoje ime, a prenioje i pozdrave predsjednika Hrvatskebiskupske konferencije mons. MarinaSrakića, predsjednika Biskupske kon-


HODOČAŠĆA

DDvadeset deveto hodočašće Hr -va ta biskupije iz Rottenburg-Stuttgart organizirano je na

svetkovinu Presvetoga Trojstva, 7. lip -nja, u marijanskom svetištu Zwiefal-ten. Misno slavlje u punoj baroknojcrkvi Rođenja Blažene Djevice Mari-je u tome mjestu predvodio je pomoć-ni bis kup Zagrebačake nadbiskupijemons. dr. Ivan Šaško u zajedništvu sravnateljem dušobrižništva za Hrvate

u inozemstvu vlč. Antom Kutlešom, uime Rottenburško-stuttgartske biskupi-je prelatom Rudolfom Hagmannom, tes još devetnaest biskupijskih i redov-ničkih svećenika, uglavnom voditeljahrvat skih katolič kih zajednica (HKZ),koje djeluju u toj biskupiji. Misno slavl-je započelo je ophodom kroz crkvu ukojoj su mladi obučeni u hrvatske na-rodne nošnje iz svih hrvatskih krajevanosili lik Gospe Hrvatskoga krsnog

ZWIEFALTEN Dvadeset deveto hrvatsko hodočašće

Uvjerljivost sućuti i suznih očijuMons. Ivan Šaško u svom je govoru u Zwiefaltenu kazao:

„U vremenima kada su Hrvati morali napuštati Domo-vinu, govorilo se da idu u tuđinu. Premda je puno togakidalo srce i osjećaje, rađajući nostalgiju do boli, tuđinaje prihvaćala hrvatsku bol. Vjerojatno ste se i vi danas sje-tili svojih prvih i zadnjih suza koje su potekle, zamutile po-gled odlaska. Nitko tko u svojoj duši ne nosi taj suzni po-gled na Hrvatsku, o Hrvatskoj ne može vjerodostojno go-voriti; taj Hrvatsku ne može poznavati niti je može volje-ti, niti se za nju moliti. No, i tuđini treba reći hvala, jer jei ona gutala bol, darivala nove slike i postala bliskom. Tu-đi na je postala svojina duše, počela nas zbližavati domjere čuvanja Domovine. Tuđina nam je postala bliska,ali nas je upozoravala da nikada ne može biti zamjenaDomovine. I onda kada je djeci postala Domovinom, do-pustila je da hrvatski korijeni ostanu živi. U ozračju Crkveuvijek se otkriva nešto što nadilazi i gospodarske i poli -tič ke razloge, otkriva se prisutnost koja izranja iz Božje-ga dara svijeta. Posebno zahvaljujemo Njemačkoj kojase nije umorila — bez obzira na svoje poteškoće — poka-zivati snagu ljubavi i prepoznavanja. Znamo da ne pos -toji propoznavanje bez zajedničkoga življenja. Ovo ho-

dočašće postaje jasnim govorom života; ovo zajedništvoupućuje na razloge koji ne stanu ni u što drugo osim u mo-litvu. Ne želim biti jedan od tolikih koji će izgovoriti re-če nicu kako treba misliti na svoju Domovinu. Na to ne-mam pravo, jer ako netko na nju misli onda su to oni ko-ji je sanjaju daleko od nje. Ne želim olako reći da se vra-tite jer dobro znam da Bog progovara dublje od mojihljudskih riječi. Radije ću dopustiti da današnji susret s Bo-gom vodi vaše korake, misli i osjećaje te da kao naroddublje promislimo što nam Bog govori po povijesnim do-gađajima. Kao narod nismo dovoljno promislili o svojojpovijesti u svjeltu Božjih tragova u njoj. Ako to ne učini-mo, nećemo Boga prepoznati ni u sadašnjosti. Svaki putkada narod to ne prepoznaje - luta i cijeli mu svijet pos -taje tuđina. Tko nosi suzu u očima i ranu na duši zbog lju-bavi prema Bogu i narodu, bit će nadanuće i mladima ko-ji traže sebe i Domovinu. Volio bih vidjeti uvjerljivost su -ćuti i suzne oči — nas svećenika, biskupa, političara i in-telektualaca — suze koje govore da nam je do Hrvatskestalo, da nam je stalo do čovjeka, da nam je stalo do Kris ta gdje god bili, da nam je stalo i do Njemačke i doEuro pe. Sjetite se svoje prve suze i zadnjega pogleda pre-ma Domovini i naći ćete istinu i o svome životu!“ �

Nadahnutu propovijed održao je mons.Ivan Šaško

Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika


Krist. Ljubav je pokrenula cijeli svijet izato postojimo. Ona Božja ljubav jejedina kadra pokrenuti sve ono što jeranjeno, slom ljeno, sebično, zlo čes to,pokvareno u nama. Božja je ljubav ja-ča od svega toga. Ona sve to možepreobraziti i preokrenuti, učiniti da unama uistinu počne pobjeda ovogasvijeta”, istakuo je mons. Škvorčević.„Kad razmišljamo o našoj hrvatskoj si-tu aciji, onda ljudi očekuju od političa-ra, od gospodarstvenika da oni ostva-re ono što ja u svome srcu želim i začim čeznem. Pa nije politika pokrenu-la srce i pokrenula čeznju u nama, ni-je ni gospodarstvo. Bog nas je probu-dio, On nas je probudio u srcu i čez-nemo za njim. Poželimo na ovom ho-dočašću da Bog bude prisutniji u na-šem srcu i životu, da svi mi poput Isu-sovih učenika, na poticaj Marije svrs -tamo se čvršće u Isusovo zajednistvo izajedništvo njegove Crkve Katoličke.

To je iskustvo silno potresno, našehrvatsko. Mi smo 14 stoljeća živjeli naonim blagoslovljenim prostorima. De-vet stoljeća nismo imali svoje države.Nismo imali ni prave politike. Uspjelismo vjerujući Bogu. Marijinim zago-vorom, vjernošću Bogu i Isusu Kristu iživeći po Božjim zakonima mi smo

kraju je organizator hodočašćavlč. Antonac zahvalio svima na usp -ješ nom hodočašću te je pozvao vjer-nike na hodočašće i sljedeće godine.Na kraju misnog slavlja pjevana jehrvat ska himna. Milodari u iznosu odoko 7000 eura bili su namijenjeni zaobnovu crkve u Staroj Gradišci. Ho-

Mons. Antun Škvorčević za vrijeme propovijedi

Mons. Škvorčević je odsjeo u hotelu „Poinger Hof” u Poingu gdje ga je dočekao vlasnikIvo Sadrić s visokim gostima Snimio: Jozo Ćurić

spriječili propast roda našega. Hoće linas ta propast danas zahvatiti, to ovi-si o svima nama. Svako je hodočašćeveliki ispit savjesti što to hrvatsko srcehoće, želi i kako s Bogom računa”, ka-zao je na kraju mons. Škvorčević kojije okupljene pozvao na molitvu i vjer-nost Bogu, poglavito za uspješnostbračnog i obiteljskog života. Pjeva njena misi je animirao Josip Vrdoljak, apjevanje su pratili na orguljama Mirko Kapetanović i Johana Kowat-schewitsch, te na tenor flauti KristinaLukanović. Pjevanje je predvodila sku-pina pjevača iz HKM Rosenheim. Na

do čašće je završilo molitvom večernjei blagoslovom s Presvetim, a prije mis-nog slavlja vjernici su imali prigoduza ispovijed i osobnu molitivu.

Mons. Škvorčević je u subotu 27.lipnja odsjeo u hotelu „Pinger Hof” uPoingu kod Münchena vlasnika Hrva-ta Ive Sadrića. Biskup je svečano do-čekan s glazbom, a na susretu su bilii gradonačelnik Poinga Rainer Lauter-bach, konzul Duvnjak, konzul Bosnei Hercegovine u Münchenu Nikica Džambo, voditelj HKM München fraTomislav Dukić te više svećenika i dru-gih gostiju. Ivo Sadrić je uz to spon-zorstvo donirao i objed za pastoralnoosoblje na hodočašću u Altöttingu.

Tekst i snimke: A. PolegubićOkupljeno mnoštvo hodočasnika u molitvi isabranosti sudjelovalo je u misnom slavlju


ALTÖTTING Trideset šesto hodočašćeTTradicionalno, 36. hodočašće

Hrvata katolika iz hrvatskih kato-ličkih misija iz Bavarske organi-

zirano je u nedjelju 28. lipnja u poz-natom marijanskom svetištu u Altöttin-gu. Svečano misno slav lje, u kojem jesudjelovalo više tisuća Hrvata, u tomje povodu u bazilici sv. Ane predvo-dio požeški biskup mons. Antun

Münchenu Vladimir Duvnjak sa su-radnicima te hrvatski poduzetnik isponzor Ivo Sadrić, vlasnik hotela „Po-inger Hof“ u Poingu kod Münchena.Sve je na početku pozdravio o. Belkoposebno istaknuvši skupinu pješaka ibiciklista koji su pristigli iz Münchenai drugih mjesta. Mons. Škvorčević jepotom kazao kako se raduje svakom

da On sve naše suze i boli pretvori upobjedu svoga uskrsnuća.“

U propovijedi mons. Škvorčević jekazao kako ima nekih nemira i neza-dovoljstava u Hrvatskoj. „Nešto bismoželjeli, a onda očekujemo jedni oddrugih, i kao da ne uspijevamo to štoočekujemo jedini od drugih ostvariti,pa se onda nepres tano proziva politi-

U koncelebraciji je bilo više svećenika, uglavnom voditelja hrvatskih katoličkih misija u Bavarskoj

U ophodu kroz baziliku nošene su hrvat ska i bavarska zastava

Škvorčević u zajedništvu s ravnateljemdušobrižništva za Hrvate u inozem -stvu vlč. Antom Kutlešom, predstavni-kom Bavarske regije voditeljem HKMNürnberg don Rudijem Belkom, orgni -zatorom hodočašća voditeljem HKMRegensburg vlč. Josipom Antoncem,voditeljem HKM München fra Tomis-lavom Dukićem, voditeljem HKM Ner-singen vlč. dr. Ivanom Leutarom, vo-diteljem voditeljem HKM Ingolstadtdon Nikom Šošićem, voditeljem HKMRosenheim fra Ivanom Vidovićem, vo-diteljem HKM Traunreut fra Mogomi-rom Kikićem, dušobriznikom u HKMMünchen fra Antom Jojom Markovi-ćem, fra Nikom Stipanovićem te uzasistenciju stalnoga đakona u HKMMünchen Mate Kutleše. Više je sveće-nika pribivalo misnom slavlju, međukojima i dušobrižnik u HKM Münchenfra Luka Livaja i župnik na njemačkojžupi u Malgersdorfu vlč. Josip Vidić.

Misno slavlje započelo je opho-dom kroz baziliku tijekom koje su mla-di u hrvatskim narodnim nošnjama no-sili stijegove Hrvatske i Bavarske. Mis-nom slavlju pribivao je i generalnikonzul Generalnog konzulata RH u

susretu s ljudima, ali kad se Hrvati me-đusobno susretnu iz različitih dijelovasvijeta i domovine, onda je to snažandogađaj. „Donijeli ste ovdje svojehrvatsko srce koje je, vjerujem, ispu -njeno poštovanjem i zahvalnošću pre-ma Isusovoj Majci za sve ono što namona u naših 14 hrvatskih stoljeća pos-reduje od Sina Isusa, a ne ostav ljanas ni danas. Želimo joj povjeriti sveto da ona prenese svome Sinu Isusu,

ka da ona ne valja i ne čini ono što mitrebamo. Pa tako ne valja gospo-darstvo, pa sad evo i svjetska recesi-ja pa je još i gore. Onda pokušavamojedni kod drugih pronalaziti ono zlokoje nešto čini pa o tome govorimo”,kazao je. „Potrebno je okrenuti pog -lede i srce na Božju stranu pa razum-jeti što Bog može s nama kad mu pov-jerujemo. Božji argument za novi svi-jet, novi život, novoga čovjeka jest Isus

HODOČAŠĆA


Willkommen in Kroatien!Willkommen in Kroatien!Sehr geehrte Leserinnen und Leser! tern und mit mir) mit den folgenden

Worten bedankt: „Lieber Pater Josip,vielen Dank für die sechs Tage, die duuns in Kroatien geschenkt hast. Es waralles wundervoll: das Land, die Güteseiner Bewohner, ihr Glaube, das Es-sen ebenfalls. Es lebe Kroatien! Es le-ben seine Franziskaner!“

Ja, liebe Freunde, ein kleinesLand, jedoch groß an Natur- und Kul-turdenkmälern. Wer das Ausflugspa-radies auf Erden sucht, wo sich inner-halb kurzer Zeit sowohl Körper als

auch Seele erholen können,der soll in diesem Jahr seinenUrlaub in Kroatien verbrin-gen. Aufgrund meiner eige-nen dreißigjährigen Erfah-rung — so lange verbringe ichmeinen Urlaub bereits in Kro-atien — garantiere ich allen,die neue Kraft für das ge-samte Jahr schöpfen und mitFreude ihre Arbeitsverpflich-tungen und Aufgaben destäglichen Lebens erledigenmöchten, dass sie sich in Kro-atien in der Tat erholen wer-den! Wenn sie durch die al-

ten dalmatinischen Straßen und überdie Plätze spazieren, werden sie sichdavon überzeugen, dass es wahr ist,was vor vielen Jahren der SchriftstellerGeorge Bernard Shaw gesagt hat:„Jede Stadt ein Bild — jedes Mädchenein Stern“, und was der weltbekannteBerichterstatter Job Paal geschriebenhat: „Man kann in Europa und in derWelt keinen Landstrich finden, derDalmatien ähnlich wäre“. Der ehema-lige Limburger Bischof Franz Kam-phaus sagte an den Mauern von Du-brovnik: „Während meine Germanenauf den Bäumen saßen, hattet ihrsolch wundervoll errichteten Städte!“

Kroatien wartet auf alle, die einigeTage frische Seeluft und sauberesMeerwasser genießen, gut speisenund trinken, in wunderschönen Kir-chen zu Gott beten möchten. UnserLand erwartet uns mit offenen Armen!Am Ende wünsche ich den Schülernund Studenten einen erfolgreichen Ab-schluss des Schuljahres bzw. Akade-mischen — Schuljahres, und all denen,die in den Urlaub fahren, einen ange-nehmen Aufenthalt in Kroatien!

Ich grüße Sie alle und wünsche Ihnen Friede und Heil.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

die Schönheit der Landschaften Bos-nien-Herzegowinas, in denen auchseit vielen Jahrhunderten Kroaten be-heimatet sind. In Bezug auf die Si-cherheit im Land ist Kroatien sichererals viele andere europäische Länder.Es ist kaum fassbar, dass sich Men-schen, die diesem Land in jeglicherHinsicht feindlich gegenüber stehen,heute frei auf kroatischem Boden be-wegen! Wie lange haben einige eu-ropäische Länder gebraucht, um dieVergangenheit zu vergessen und in

der europäischen Völkergemeinschaftfreundschaftlich mit ihren ehemaligenFeinden zusammenzuleben!? Dannschreiben Neider und boshafte Men-schen, Kroatien sei kein sicheres Land!Es heißt: „Die Hunde bellen, die Ka-rawane zieht weiter“. Heute, nach er-langter Freiheit, entwickelt sich Kroa-tien zu einem modernen, fortschritt-lichen Land. Endlich ist es auch durchein gutes Straßen- und Autobahnnetzverbunden. Wenn wir heute die kroa-tischen Straßen entlang fahren, kön-nen wir neue Landschaften entdecken,solche, die wir bis vor kurzem höch-stens aus dem Flugzeug betrachtenkonnten. Der Staat investiert viel in dieLandschaftspflege. Denkmäler werdenrestauriert und touristische Objekte mo-dernisiert. Noch nie wurde so viel ge-baut wie heute. Für viele ist Kroatiennoch ein unbekanntes Land. Der ita-lienische Delegat Don Pio hat nach sei-nem Aufenthalt in Zagreb gesagt: „Ichkonnte nicht einmal ahnen, was ihr al-les habt! Ich war Kroatien gegenübervoreingenommen!“ Der Leiter der spa-nischen Mission in Offenbach und sei-ne Sekretärin haben sich nach ihremAufenthalt in Kroatien (mit den kroati-schen Priestern, pastoralen Mitarbei-

EEinige sind bereits in den Som-merurlaub gefahren, andere wer-den das noch tun. Falls Sie noch

nicht wissen, wohin die Reise diesesMal gehen soll, möchte ich Ihnen ger-ne eine der schönsten Destinationenauf der Welt empfehlen — Kroatien!Dort erwarten Sie das blaue Meer undebenso saubere, klare Seen und Was-serfälle, grüne Wälder, zahlreicheNationalparks, ein reiches Kulturerbe,Trinkwasser von hoher Qua-lität, eine außerordentlichekroatische Küche und liebevol-le Gastgeber! Warum denSommerurlaub gerade in Kro-atien verbringen?! ZahlloseGründe sprechen dafür. Mitseinem reichen Erbe erzähltdieses Land seine interessanteGeschichte über das Leben derKroaten.

Liebhaber antiker, römi-scher und mittelalterlicher Kul-tur, romanischer sakralerHinterlassenschaften und deskroatischen Kulturguts könnenalles das an einem Ort finden. Denk-mäler des Weltkulturerbes werden sieebenfalls in Kroatien vorfinden: denDiokletianpalast in Split, die Städte Du-brov nik und Trogir, die Euphrasius-Ba-silika in Poreč und die Kathedrale desheiligen Jakob in Šibenik. Alles das istvon menschlicher Hand erbaut wor-den, und das, was durch Gottes Handentstanden ist, zählt zu seinen großar-tigen Werken: die Plitvicer Seen, derschönste und bekannteste National-park Kroatiens ist Teil des UNESCO-Weltkulturerbes, die Insel Mljet, dieNationalparks Risnjak und Paklenica,das nördliche Velebitgebirge, die In-sel gruppen Kornati und Brijuni, dieWasserfälle der Krka, die Canyonsder Flüsse Zrmanja, Krka, Cetina undNeretva, die Hügel von Kroatisch-Zag-orien, die slawonische Ebene, der Ge-birgszug Medvednica und andere Na-turschutzgebiete, Reservate, Natur-denkmäler, Parks …

Sollten Sie, liebe Leser, nach Kro-atien kommen, so preisen Sie Gott denHerrn für seine Wunderwerke! MögeSie diese „Schönheit und Größe derGeschöpfe zum Nachdenken über Ih-ren Schöpfer und Herrscher anregen“(vgl. Weish 13,5). Nicht geringer ist

Split

Foto

: Jos

ip B

ebić


Pavlov dolazak u Korint

UUKorint Pavao dolazi iz Atene.Tu susreće Akvilu i Priscilu kojisu pobjegli iz Rima zbog Klau-

dijevog edikta po kojem su svi Žido-vi morali napustiti grad. I oni su bilišatoraši kao i Pavao (usp. Dj 18,3).Pavao je u korintskoj sinagogi ras -pravljao sa Židovima i s Grcima, svje-dočeći Židovima da je Isus Krist. Bu-dući da oni nisu prihvaćali taj navje-štaj, Pavao „od sada” ide k poga -nima (usp. Dj 13,46). U tom smislumijenja i smještaj, te se nastanjujekod bogobojaznog Ticija Justa. To jeprvi korak u naviještanju riječi Božjepoganima, tj. preko bogobojaznih.Povjerovao je i pokrstio se i nadstoj-nik sinagoge Krisp sa svim svojim do-mom. Gospodinovo obraćanje Pavlunoću događa se u viđenju. To viđe njeuvijek stoji u funkciji poslanja poga -nima (usp. Dj 9,10.12; 10,3. 17.19;11,5; 12,9; 16,9.10), ali i Židovima(usp. Dj 7,31; 12,9). Ovu vezu izme-đu poslanja i kontinuitet povijesti spa-senja čitamo i u Gospodinovu „jasam s tobom”, a što je izričita aluzijana Izl 3,12 i na druge tekstove gdjeGospodin stoji na strani izabranognaroda (usp. Post 26,24; Iz 41,10; Jr1,8.17.19; 26,28). Za Galionovaprokonzulovanja u Ahaji Židovi se digo še protiv Pavla. Optužiše ga dapotiče ljude da mimo Zakona (usp. Dj18,13) štuju Boga. No budući da seGalion nije htio uplitati u tu raspravu,Pavao je otišao neozlijeđen, a išibanje Sosten nadstojnik sinagoge.

Proboravi još podosta vremenaondje a onda otplovi Pavao prema Si-riji, a s njim Akvila i Priscila. U Kenh-reji se ošiša zbog zavjeta (usp. Dj18,18). Riječ je o nazireatu. To se do-gađa pred sam put u Jeruzalem da biga mogao izvršiti do kraja u Hramu.Time je pokazao svoju ljubav premaZakonu za koji su ga optuživali da mi-mo njega štuje Boga. U Efezu je os -tavio Akvilu i Priscilu. No ne zadržase u Efezu nego otplovi prema Ceza-reji odtale uziđe u Jeruzalem gdjepozdravi Crkvu i siđe u Antiohiju (usp.

Govor u jezicima je zapravo dar prorokovanja koji sesastoji u hvaljenju Boga zbog njegovih velikih djela,koja je Bog učinio i koja čini po Gospodinu Isusu.

ljivali knjige s takvim magijskim for-mulama. Magij ske formule je opisaoveć Plutarh. Magi su nalagali op -sjednutima od demona da si recitira-ju efeške spise i izgovaraju naizust simenom. Ondje gdje se naviješta Isusi izgone demoni u njegovo ime, od-nosno gdje se događaju čudesa, ne-ma mjesta magiji.

U Efezu se dogodila i pobunazbog Pavlova navještaja da nemabogova rukama izdjeljanih (usp. Dj19,26; također 17,24.29). Pobuna jebila protiv Puta (usp. također 9,2;16,17; 18,25.26; 19,9; 22,4;24,14.22). To je put spasenja, putGospodnji, put Božji. Putom koji na-zivaju sljedbom Pavao služi otačkomBogu vjerujući sve što je u Zakonu iProrocima napisano, uzdajući se uBoga da će uskrsnuti pravednici i ne-pravednici, što i sami Židovi čekaju.Prema tome ništa se više neće držatido Artemidina hrama. Kult božice Ar-temide je naslijedio čašćenje maloa-zijske božice majke Cibele s kojomsu je poistovjećivali. Svetište, od ko-jega su danas samo vidljivi ostaci, jebilo izvan grada. Kultna zgrada sa-građena je po prvi puta u 8. st. pr.Kr. i oko 560. pr. Kr. uz pomoć lidij -skog kralja Kreza prerasla je u hram.Ta građevina se ubrajala u sedamsvjetskih čuda. U prostoru bez krova(cella) nalazio se glasoviti božičinkip. Hram je izgorio 356. pr. Kr., noubrzo je ponovno podignut. U 1. st.posl. Kr. bio je taj hram značajno ho-dočasničko mjesto. Učenici i neki azi-jarsi ne dopustiše Pavlu da iziđepred narod u kazalištu. Zanimljivo jeda se iz mnoštva izdvaja neki Alek-sandar da govori (usp. Dj 19,33).No mnoštvo mu ne dopušta kadspoznaje da je Židov. Neki Židovi suu efeškoj sinagogi ocrnjivali taj Put,tako da se Pavao odvojio s učeni -cima i naučavao u školi nekog Tira-na (usp. Dj 19,9). Budući da se De-metrije okomio na Pavla, pokušaj jeAleksandrov da pokaže kako Židovinemaju ništa s njim i s tim Putom(sljedbom). Situaciju je smirio grad -ski pisar. �

Dj 18,21-22). Tako završava tzv. dru-go misijsko putovanje.

Pavao kreće opet prema Galacijii Frigiji, dolazi u Efez, putuje u Ma-kedoniju i Grčku. Preko Filipa dođeopet u Troadu, a iz Troade u Miletgdje se oprosti s Efeškim starješinama.Iz Mileta se uputio u Jeruzalem. To jeukratko treće misijsko putovanje. Za-držimo se u Efezu.

U Efezu

Pavao susreće neke učenike kojinisu primili Duha Svetoga jer su kršte-ni krštenjem Ivanovim. Kad su čuliPavla, krstili su se u ime GospodinaIsusa, a polaganjem Pavlovih ruku pri-miše Duha Svetoga (usp. Dj 1,5.8;2,38; 8,15-17.19; 10,47-48). Znaktoga primanja bio je govor u jezicimai prorokovanje. Slično se događa i uDj 2,11 i 10,46. Na temelju ovih tek-stova gdje se pojavljuje kao fenomengovor u jezicima zaključujemo da jezapravo to dar prorokovanja koji seopet sastoji u hvaljenju Boga zbognjegovih velikih djela. Djela, naravno,koja je Bog učinio i koja čini po Gos -podinu Isusu.

Pavao u efeškoj sinagogi ra-spravlja i uvjerava o kraljevstvu Bož-jem (usp. Dj 19,8). O kraljevstvu Bož -jem je i uskrsli Isus kroz četrdeset da-na poučavao učenike (usp. Dj 1,3). Uto kraljevstvo se ulazi kroz mnoge ne-volje (usp. Dj 14,22). O kraljevstvuBožjem govori Pavao i u Rimu (usp.Dj 28,31). Ovaj dvogodišnji navješ-taj o kraljevstvu koji je usko vezan uzIsusovu osobu (usp. Dj 28,31) dose-gao je sve azijske žitelje, Židove iGrke. No, navještaj je potvrđen i ču-desima koja su se događala po Pav-lovim rukama. Vidimo da su se ta ču-desa događala u Isusovo ime jer sunjegovim zazivanjem neki Židovihtjeli istjerati zloduhe. Tipični je gla-gol „zaklinjati“ koji upućuje na ma-gijsku praksu, jer izgoniti demone uIsusovo ime s uspjehom ili neuspje-hom znači „izbacivati ih“ (usp. Lk9,40.49). Potom su neki stanovniciEfeza, koji su se bavili magijom, spa -

PavaoPavao uu KorintuKorintu ii EfezuEfezuPAVAO I NJEGOVA PORUKA GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR. 109

MELDUNGEN


DDomkapitular Dr. Thomas Löhr(57) ist von Papst Benedikt XVI.zum neuen Weihbischof in Lim-

burg und zum Titularbischof von Dia-na in Numidien ernannt worden. Daswurde am Montag (15. Juni) zeitgleichin Rom und Limburg bekannt gegeben.

Bischof Dr. Franz-Peter Tebartz-vanElst betete im Kreuzgang des Bischöf-lichen Ordinariates in Limburg den „En-gel des Herrn“ (Angelus) und präsen-tierte dann den neuen WeihbischofThomas Löhr, der mit lang anhaltendemBeifall begrüßt wurde: Im Ordinariathatten sich das Domkapitel und Mitar-beiter der Diözese versammelt, um demHeiligen Vater für die Ernennung zudanken und bei der Bekanntgabe desneuen Weihbischofs dabei zu sein. Am

ROM/LIMBURG ThomasThomas LöhrLöhr istist neuerneuer WeihbischofWeihbischof imim BistuBistumm LimburgLimburg

Papst ernennt 57-jährigen zum Nachfolger von Gerhard Pieschl

Weihbischöfe stehen dem Bischof einer Diözese (dem so genannten Diözesan-bischof) zur Seite. Ihr Name leitet sich davon ab, dass sie unter anderem Wei-hen vornehmen (etwa von Priestern, Kirchen oder Altären). Sie tragen auch diebischöflichen Amts- und Ehrenzeichen wie Ring, Hirtenstab und die spitze Bi-schofsmütze (die so genannte Mitra). Als Mitglieder des Kollegiums aller katho-lischen Bischöfe haben sie zudem Teil an der Lehrvollmacht der Gesamtkirche— beispielsweise bei den Beratungen und Beschlüssen eines Konzils. Im 13. und14. Jahrhundert waren viele Bischöfe aus dem Orient vertrieben und im Abend-land aushilfsweise mit bischöflichen Weihehandlungen betraut worden. JederWeihbischof trägt seither als Titel den Namen einer untergegangenen Diözese.

DomkapitularDr. Thomas Löhrist von Papst Benedikt XVI.zum neuenWeihbischof in Limburg ernannt worden

Foto: Bistum Limburg

Montagmittag läuteten zudem in allenGemeinden des Bistums die Glocken:Festliches Geläut zur Feier des Tagesund als Signal für die Gläubigen.

Die Bischofsweihe wird Domkapi-tular Thomas Löhr am 30. August2009 (15.00 Uhr) im Hohen Dom zuLimburg empfangen. Der 57-jährigePriester wird damit Nachfolger vonWeihbischof Gerhard Pieschl (75).

Thomas Löhr kam am 29. Februar1952 in Frankfurt am Main zur Welt.Er wurde im Oktober 1976 in Romzum Priester geweiht. Zunächst arbei-tete er als Kaplan in Frankfurt und Elz,als Regens des Priesterseminars in Lim-burg und dann als Pfarrer in Rüdes-heim im Rheingau. Im Bezirk Rhein-gau wurde er 2002 Bezirksdekan. Im

November 2006 war er vom Bischofvon Limburg zum Leiter des Dezerna-tes Pastorale Dienste berufen und zumOrdinariatsrat ernannt worden. SeitApril 2008 gehört Thomas Löhr demLimburger Domkapitel an. Mit der Er-nennung des neuen Weihbischofs end-ete am Montag die Amtszeit des bis-herigen Weihbischofs GerhardPieschl. Er war seit 1977 Weihbischofim Bistum Limburg. Mit seinem 75. Ge-burtstag im Januar 2009 hatte Pieschldem Papst (wie im Kirchenrecht vor-gesehen) den Verzicht auf das Weih-bischofsamt angeboten. Benedikt XVI.hatte den Verzicht angenommen,Pieschl allerdings gebeten, bis zur Er-nennung eines Nachfolgers im Amt zubleiben. www.bistumlimburg.de/(rge/bf)

FRANKFURT

An Fronleichnam blicken die Katholiken „auf den, der uns zeigt, wovon wir lebenkönnen, wenn die Lebensphilosophie des Gewinnstrebens zusammenbricht“

Bischof Franz-Peter Tebartz-van Elst

DDastraditionelleFronleichnamsfestfeierten am Donnerstag, den 11.Juni um 10 Uhr die Frankfurter

katholischen Gemeinden (mitunter diekroa tische kath. Gemeinde) im Frank-furter St. Bartholomäus-Dom. Die großeFronleichnamsprozession durch die

Bischof Tebartz-van Elst (v. rechts.), Stadtdekan Tilmann während des Festgottesdienstes

FronleichnamFronleichnam —— gelebtesgelebtes ChristentumChristentum

Innenstadt wurde aufgrund der schlech-ten Wetterlage in den Dom verlegt.Den Festgottesdienst feierte der Lim-burger Bischof Dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst gemeinsam mit dem scheiden-den Stadtdekan Dr.Raban Tilmann undzahlreichen Seelsorgern der Frankfur-

ter katholischden Gemeinden. In der„gefühlten Mitte dieser Stadt“ Frankfurtsei an Fronleichnam mit Christus imMahl und in der Mitte zu sehen, „dieMenschen im Glauben hält, wenn dasLeben brüchig wird“ sagte der Bischofmit Blick auf die Krisenzeiten, in dersich die Menschen in unserer heutigenWohlstandsgesellschaft oftmals befin-den und betonte, dass dann „der Hun-ger nach dem, was wirklich nährt“ grö-ßer wird. Im Anschluss an den Gottes-dienst fand ein Fronleichnamsfest aufdem Domplatz statt. Željka Čolić

Foto

s: Lj

.Mar

kovi

ca-B

aban


DDoch was kein Bild hat, ist auchnicht gegenwärtig. Die Leug-nung und Verharmlosung der

kommunistischen Verbrechen stehtebensowenig unter Strafandrohungwie die Propagierung der kommunisti-schen Ideologie, selbst nicht in denLändern, die unter dem Terror am mei-sten zu leiden hatten. Im März 2009,während Leichnam um Leichnam ausdem Barbara-Stollen geborgen wur-den, veranstaltete der slowenischePhilosoph Slavoj Zizek an der Londo-ner Universität eine dreitägige Konfe-renz, die der „Idee des Kommunismus”gewidmet war. Als Motto diente ihrBrechts Lob des Kommunismus: „Er istdas Einfache, das schwer zu machenist.” Die kommunistischen Parteichefsschafften das schon, der Partisanen-führer Tito ganz besonders. Wo immersich Widerstand regte oder auch nurzu befürchten war, schwärmten die To-desschwadronen aus. In den erstenbeiden Monaten nach dem Ende derdeutschen Besatzung wurden 15000Slowenen exekutiert, ohne je vor einGericht gestellt worden zu sein - dasentspricht etwa einem Prozent der da-maligen slowenischen Bevölkerung.Wären die italienischen Partisanenähnlich vorgegangen, sagt Dezman,hätte es in Italien nach Kriegsende ei-ne halbe Million Tote unter den ehe-maligen Mitgliedern faschistischer Ein-heiten und deren Familienangehörigengegeben. Slowenien seien die „killingfields” des Kommunismus nach 1945gewesen. Krieg und Revolution hätten95000 Slowenen das Leben gekostet.Davon seien 40 000 im Kampf gefal-len. Mehr als 25000 Unbewaffnetehätten die Besatzer getötet, 25000die Partisanen, mehr als 2000 dieantikommunistischen Einheiten. GegenKriegsende versank Slowenien imChaos. Unter dem Eindruck des Rük-kzugs der Wehrmacht aus Jugoslawi-en flohen kroatische Ustasa, sloweni-sche Domobranci (Heimwehren), ser-bische und montenegrinische Cetniki,oft begleitet von ihren Familien, in end-losen Kolonnen nach Norden. Tau-sende wurden von den Partisanen ab-gefangen, sofort erschossen oder inLager gebracht und danach exekutiert.Anderen gelang es, über die Berg-pässe bis zur Demarkationslinie an derDrau zu gelangen und sich den briti-schen Truppen zu ergeben, die Kärn-

ten besetzt hatten. Von denen erhoff-ten sie sich Schutz vor Titos Partisanen.Kosaken, die in Oberitalien an HitlersSeite gekämpft hatten, stellten sich denBriten in Oberkärnten, slowenischeDomobranci südlich von Klagenfurt,Ustasa-Verbände in Bleiburg. Derweilwaren Partisanenverbände in Süd-kärnten eingefallen, hatten einige hun-dert Deutsche verschleppt und warenin der Absicht, Kärnten zu annektie-ren, bis Klagenfurt vorgedrungen. DieBriten zwangen sie zum Rückzug,übergaben ihnen aber die geflüchte-ten und entwaffneten Kroaten und Slo-wenen. Die Kosaken wurden an Stalinausgeliefert. Tausende der aus Blei-burg zurückgeschickten Kroaten liegenim Panzergraben von Tezno. Die etwa11000 slowenischen Domobranci ka-men in die Lager von Sentvid (Laibach)und Teharje (Cilli). Dann wurden diehalb verhungerten und schwer miss-handelten Gefangenen aneinandergefesselt und auf Lastwagen verladen.Der Barbara-Stollen war nur eines vonvielen letzten Zielen. Rund um dasBraunkohlebergwerk von Trbovlje-Hrastnik, in der zerbombten Siedlungvon Zidani most und in den Wälderngibt es noch zahlreiche weitere Mas-sengräber. Der ehemalige Partisan Ja-kob Ugovsek sagte am 9. Mai 1994vor der Pucnik-Untersuchungskommis-sion aus, er habe drei Tage lang undmehrmals täglich mit einem Lastwagengefangene Domobranci vom Lager inTeharje nach Huda Jama gebracht,unter ihnen junge Männer von 17 oder18 Jahren, alles Slowenen, zu Paarenzusammengebunden mit Telefondraht.„Die wurden aufgeladen wie Holz”, er-zählte Ugovsek, etwa 30 für jedeFahrt. Das ging so lange, bis ein Offi-zier sagte, der Stollen sei voll. Dar-aufhin habe er die Gefangenen an an-dere Orte bringen müssen. Slowenen,Kroaten, Serben und Montenegrinerwurden selektiert und jeweils Partisa-nen ihrer eigenen Nationalität über-geben. Titos Konzept jugoslawischer„Brüderlichkeit und Einheit” schlossaus, dass Serben von Kroaten oderMontenegriner von Serben getötetwerden; das hätte das harmonischeZusammenleben im Gesamtstaat ge-fährdet. Slowenen töten Slowenen,Kroaten töten Kroaten, Serben tötenSerben — so musste es sein. Erstaunlichviele, die sich als Zeugen melden, sind

ehemalige Partisanen, alte Männer,die jahrzehntelang unter ihren Erinne-rungen gelitten haben und nun ihr Ge-wissen erleichtern möchten. Dezmanerzählt die „Geschichte von Joze”, derals Wächter im Barbara-Stollen einge-setzt war. Vor seinem Tod hatte er sichseinem Schwiegersohn anvertraut, derdie Aussage niederschrieb. Er habesich, heißt es in dem Protokoll, nichtvon der Erinnerung an den jungen Slo-wenen befreien können, der ihnkniend um Verschonung bat, da erdoch zwei kleine Kinder habe. Nachund nach kommt ans Licht, dass weitmehr Slowenen von dem schrecklichenGeheimnis des Barbara-Stollens ge-wusst haben, als die Geheimhaltungdurch das Regime erwarten ließ. Ja-nez Stanovnik, der Vorsitzende desVeteranenverbandes der slowenischenPartisanen, hatte bisher standhaft ge-leugnet, etwas über die Massenmordegewusst zu haben. Jetzt, unter demEindruck des Entsetzens, das die Bilderaus dem Bergwerk in der Öffentlich-keit hervorgerufen haben, revidierte erseine Haltung. Er habe von Anfang anBescheid gewusst, aber nichts gesagt,um nicht „alte Wunden” aufzureißen,sagte Stanovnik. Immer noch ist er derMeinung, die westlichen Alliierten hät-ten die Exekutionen legitimiert, weil sieKollaborateuren den Status von Kriegs-gefangenen abgesprochen hätten„und alle Quislinge den Ländern aus-lieferten, in denen sie ihre Verbrechenbegingen”. Der Veteranenverband,sagte Stanovnik, habe Verständnis fürdie Umstände, unter denen die Tötun-gen stattfanden.

Verständnis für die „große undkomplexe historische Figur” Josip BrozTitos äußerte auch der slowenischePräsident Danilo Türk, als die konser-vative Opposition vorschlug, nundoch endlich die dem „Marschall” ge-widmeten Straßen und Plätze umzu-benennen. Einen Kommentar zur Ent-deckung des Massengrabes lehnteTürk zunächst ab. Erst auf massivenDruck der Öffentlichkeit revidierte erseine Haltung und ließ sich von denErmittlern informieren. Ob die Bilderaus dem Barbara-Stollen wohl dasstrahlende Bild trüben, das noch im-mer von Tito gezeichnet wird?

(Von Karl-Peter Schwarz, Frankfurter Allge-meine Zeitung,15.4.2009,Nr.87/Seite.7)

DasDas grausigegrausige GeheimnisGeheimnis derder PartisanenPartisanen ((22 ))

AKTUELLES


HEIDENHEIM AN DER BRENZ

SSvetkovina Presvetoga Srca Isusova,zaštitnika Hrvatske katoličke za-

jednice Heidedenheim an der Brenz,svečano je proslavljena u nedjelju 21.lipnja u crkvi Bl. Djevice Marije u tomegradu. Misno slavlje, koje je započe-lo ophodom od prostorija zajednicedo crkve, predvodio je župnik župePohođenja Bl. Djevice Marije u Sis kuvlč. Branko Koretić u zajedništvu s vo-diteljem zajednice vlč. Vilimom Kore-tićem. Sve je na početku pozdraviovlč. Korerić, poglavito članove zboramladih rodne župe vlč. Vilima Koreti-ća sv. Brcka biskupa iz Kalnika, te čla-nove zbora mladih župe Pohođenjabl. Djevice Marije iz Siska. Zbor izKalnika vodi Andrea Jež, a zbor iz Sis ka Dora Gazibara. Članovi su zbo-

rova svojim zajedničkim i skladnimpjevanjem uveličali misno slavlje. Uuvodnoj riječi vlč. Branko Koretić jekazao da je potrebno neprestano Bo-gu zahvaljivati na brojnim darovima.„Neka ova misa ne bude trenutak folk-lora, nego iskrenog susreta s Bogom.”U nadahnutoj je propovijedi kazao ka-ko je u povijesti Bog nježnost premaljudima iskazivao na razne načine.„Samo Bog čovjeka u potpunosti mo-že oraspoložiti i osloboditi. Isusov likje realan. Bog pruža puno više negošto mi možemo postići”, kazao je vlč.Branko Koretić . U prikaznim darovi-ma prineseni su kalež, kruh, hostije, vi-no, voda i kip Presvetoga Srca Isuso-va. Na kraju je Andrea Jež vlč. VilimuKoretiću zahvalila na gostoprimstvu te

mu je u ime mješovitog crkvenog zbo-ra „Benediktus” župe sv. Brcka bisku-pa iz Kalnika, kojega je voditeljica iorguljašica, predala sliku umjetnikaDavora Holende, koja prikazuje starudrvenu obrešku klet i vinograd u ranujesen. Nakon misnog slavlja za sve jeu dvorani zajednice priređen objed, aproslavi hrvatske zajednice pridružiose župnik župe sv. Marije u Heiden-heimu Jürgen Zorn. Proslavi svetkovinePresvetoga Srca Isusova prethodila jeduhovna obnova koju je u petak 19. isubotu 20. lipnja predvodio vlć. Bran-ko Koretić. Pjevali su članovi zborovaiz Kalnika i Siska. Obnova se odvija-la pod geslom „Gospodine, Ti si pastirmoj” i „Ne boj se, jer sam s tobom”.

Adolf Polegubić

Proslavljen zaštitnik zajedniceProslavljen zaštitnik zajednice

KrizmaKrizma uu FrankfurtuFrankfurtu

Na proslavi su posebno dojmiljivi bili djeca i mladi u narodnim nošnjama. Na slici s vlč. Vilimom i vlč. Brankom Koretićem.

UUsubotu 6. lipnja, u katedrali sv.Bartolomeja u Frankfurtu svečano

se slavila podjela sakramenta sv.potvrde. Mons. dr. Nikola Eterović,nadbiskup iz Rima, tajnik Biskupske si-node, podijelio je sakrament potvrde,kojeg je primilo sto mladih hrvat skihvjernika.

Voditelj Hrvatske katoličke misijeFrankfurt fra Petar Klapež u svojim jepozdravnim rječima u ime cijele župezahvalio nadbiskupu i iskazao mu do-brodošlicu. Pozdravio je i s. dr. Nata -liju Palac iz Rima, Vrhovnu poglava-ricu školskih sestara sv. Franje u do-movini i u svijetu, a ujedno i sestarakoje već godinama djeluju u Frank-furtu, te sve vjernike, ne samo na

hrvatskom, nego i na njemačkom je-ziku. U ime krizmanika MagdalenaKuprešak je pozdravila bis kupa i pre-dala mu buket od sedam ruža, kaosimbol sedam da rova Duha Svetoga.

Mons. Eterović, obraćajući se po-sebno krizmanicima i svim nazočni-ma, rekao je kako je Duh Sveti brani-telj, ali u hrvatskom prijevodu bi seuloga Duha Svetoga mogla bolje opi-sati kao savjetnika i tješitelja, jer jeIsus Krist poslao Duha Svetoga kao„odvjetnika“ za ukazivanje Istine. DuhSveti, kojeg će primiti krizmanici, sav-jetovat će ih i voditi kroz život. SvetiOtac, nastavio je nadbiskup, ističe ve-liko značenje toga sakramenta, jer seoznačava povezanost s Bogom ipred stavlja biljeg, koji će ostati cijelogživota. Znak križa s balzamom je pot -

vrda, koju primaju sada kao zreli isvjesni mladi vjernici. Duh Sveti uka-zuje na put, istinu, život i spoznajuprave, pune istine, kazao je nadbis -kup. Ovaj veliki broj mladih, koji suveć u trećoj generaciji u Njemačkoj iovdje rođeni, znak je i dokaz da mla-di žive još u hrvatskom duhu, da setradicija njihovih roditelja i praro di -telja prenijela na njih i da nose hrvat -ske korijene Duha i vjere u srcima, ka-zao je o. Klapež.

U koncelebraciji su bili župnik fraPetar Klapež, fra Krešo Samardžić ifra Ivica Erceg. Slavlje je uveličao mi sijski zbor „Mato Lešćan“ pod vod -s tvom s. Pavlimire Šimunović. Zah val -ne riječi je u ime krizmani ka uputio Petar Dominik Tadić. (snimke v.str.27)

Željka Čolić

ESSEN

HHrvatska katolička misija u Essenuproslavila je u nedjelju 14. lipnja

po 16. put Dan misije. Za to tradicio-nalno slavlje priprave su počele većnekoliko dana prije jer je bilo potreb-no postaviti šatore i kućice, a sve su topripremili vrijedni članovi i prijateljižupnog vijeća. Sama proslava zapo-

čela je sa sv. misom koju je predvodiovoditelj misije vlč. Stjepan Penić. Po-sebnost ovoj sv. misi dali su ovogodi-šnji prvopričesnici, njih sedamnaes -tero, koji su dva tjedna nakon Prve pri-česti imali toga dana zahvalu za Prvupričest. Za vrijeme svete mise pjevaoje župski zbor pod ravnanjem s. Fani-

Dan misijeDan misije


te Jukić, a na kraju sami prvopričesni-ci otpjevali su dvije zahvalne pjesme.Nakon sv. mise slavlje je nastavljenouz samu crkvu, odnosno u dvorištu, žu-pe sv. Tome Morusa. Oko tisuću žup -ljana dočekalo je pedesetak dobro-voljaca s velikom ponudom domaćihspecijaliteta i pića. Priređen je kulturniprogram. Dvije folklorne misijske sku-pine pod ravnanjem Pište Bablija ot-plesale su kola, za što ih je mnogo-

brojna publika nagradila dugotraj-nim pljeskom. Na početku kulturnogprograma sve prisutne pozdravio jedomaći župnik Penić, da bi potompredao riječ Vjeloslavu Križanecu,voditelju Generalnog konzulata uDüsseldorfu, koji je nazočio ovomeslavlju uz pratnju konzula KristijanaTušeka. Križanac je prigodnim rije-čima pozdravio okupljeno mnoštvonaglasivši važnost hrvatskog okup -ljanja i tradicije. Goste je u zabav-nom dijelu programa zabavljo Vis„Mostar” koji je hrvatskim hitovimadržao mnoštvo u dobrom raspolo-ženju. Ukupna novčana dobit nami-jenjena je za kuhinju koju vode se-stre Majke Terezije za potrebne ugradu Zagrebu. Zvonko BosnićOko tisuću župljna uživalo je u pjesmi i plesu

LÜDENSCHEID Proslavljen sv. Ivan KrstiteljProslavljen sv. Ivan Krstitelj

BBlagdan sv. Ivana Krstitelja i ove jegodine iznimno svečano proslav -

ljen, u nedjelju 21. lipnja, u Lüden-scheidu, kao župni blagdan Hrvatskekatoličke misije Ennepetal-Lüden-scheid. Ova je hrvatska župa prije 14godina izabrala velikog sveca sv. Iva-na Krstitelja za svoga zaštitnika.

Svečanost, koju je predvodioupravo župnik vlč. Šimović, započe-la je svečanim ophodom oko crkve, ukojoj je iza Križa ponijeta slika sv.Ivana Krstitelja, a nosile su je Marija-na Alilović i Dragica Jurić uz pratnjudjece odjevene u nrodne nošnje. Sli-jedila je svečana koncelebrirana sv.misa, koju je predvodio župnik vlč. Ši-mović, a koncelebrirao je vlč. AntonSlavić, umirovljeni svećenik iz Gra -dišća.

Misno slavlje uveličao je zbor uzpratnju na orguljama Caroline Geck.Na kraju svete mise zahvalu za istak-nuti rad sa djecom dobila je župnatajnica Ivanka Krause, posebno odprvopričesnika koje je pripremala naprvu pričest. Od djece je dobila ruže,a mnoštvo ju je nagradilo velikim pljes kom što je bilo dovoljno da po-teknu suze.

Nakon sv. mise slijedio je u dvo -rani i prostoru oko crkve prigodni program uz tradicionalno narodnovese lje.

Procesiji, sv. misi i programu pri-bivali su i predstavnici Generalnogkonzulata RH u Düsseldorfu, voditeljKonzulata Vjekoslav Križanec i vi ce -

konzul Ivan Sablić. Nazočnima se na-kon sv. mise obratio Vjekoslav Kri -žanec. U programu je nastupila folk-lorna skupina djece iz misije podvodstvom Marijane Alilović i Jadran-ke Čulina, a izveli su više hrvatskih na-rodnih plesova. Goste je do kasnoposlijepodne zabavljao Grgić-Band izOffenbacha.

Tekst i snimka: Zvonko Bosnić

NAŠE ZAJEDNICE


UUHrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu6. lipnja upriličena je sveča nost

Prve sv. pričesti. Sakrament su primila62 dječaka i djevojčice. Prvopričesni-ci su u procesiji koju su predvodili ministranti i svećenici fra Rade Tolić ifra Stipe Čirko, ponajprije obišli crkvu

BERLIN Sakrament sv. pričestiSakrament sv. pričestisv. Sebastiana te ušli u crkvu gdje suih, uz župnika fra Petra Čirka, doče-kali i roditelji braća i sestre, bake i dje-dovi. Radujemo se da dočekasmo iovaj dan, važan dan. I naši prvopri-česnici potpuno su spremni, njihoveduše čiste, sakramentom ispovijedi,

osnažene. S njima je osam mjeseci ra-dio fra Radoslav Tolić i pomagao mufra Stipe Čirko, rekao je župnik fra Petar. Potom se nakon prvih pozdravaod strane svećenika, malim prvopri-česnicima u ime roditelja, obratila Ja -nja Kovačević. Župnik fra Petar Čirkoje potom prvopričesnicima i njihovimroditeljima održao propovijed.

U berlinskoj crkvi sv. Sebastiana,gdje je sjedište Hrvatske katoličke mi-sije, upriličen je 13. lipnja, važan do-gađaj u vjerskom životu brojnih Hrva-ta. Naime, sakrament sv. potvrde tomje prigodom primilo šezdeset i čet veromladih vjernika. Za ovaj događaj pri-premali su se osam mjeseci, a pripre-mali su ih svećenici, posebno fra Sti-pe Čirko. Bilo je tu obaveza i posla iza ostale svećenike fra Radoslava Tolića te župnika fra Petra Čirka kaoi za roditelje i kumove. Ovaj sveti sak -rament je mladim Hrvatima podijeliopomoćni biskup Wolfgang Weider,zamijenivši tako očekivanog i najav -ljivanog kardinala Sterzinskog koji jeposlom morao iznenada otputovati.

Pomoćni biskup Wolfgang Wei-der se s mladim Hrvatima pripravnimaza svetu potvrdu, susreo sat vremenaprije početka misnog slavlja.U propo-

vijedi je mons. Wei-der pozvao mla depotvrđenike da nas -tave sa svjedoče -njem vjere i Isusovanauka ojačani sv.potvrdom. Duh Sve-ti, Duh nade i ra -dos ti, neka vas pra-ti i čini jačima, re-kao je mons. Wolf-gang Weider. Po-tom je u dogovore-nom i uvje žbanomredu, započela po -d jela svete potvrdepraćena prigodnimpjesmama. Da cije-la sve čanost budepotpunija, pobrinuli su se skladnimnapjevima mladići iz klape „Berlin”,mje šoviti crkveni zbor, potom mlada

Martina Martinović te izvrsna opernapjevačica Evelin Novak.

Tekst i snimke: Sonja Breljak

Sakrament potvrde podijelio je mons. Wolfgang Weider

STUTTGART Proslava hrvatskog TijelovaProslava hrvatskog Tijelova

VVeliku proslavu Tijelova u Stutt-gartu, 11. lipnja, organizirale su

hrvatske katoličke zajednice iz Stutt-garta i Bad-Cannstatta. Na početkuje bila procesija koja je vodila okocijelog stadiona Festwiese u BadCannstattu. Cijelo slavlje imalo jenaslov „Hrvatsko Tijelovo“. „Okupilismo se kao hrvatska narodna za-jednica oko oltara, da slavimo ovuliturgiju na hrvatskom jeziku“, kazao

je dr. vlč. Tonči Matulić iz Zagrebau svojoj propovjedi. Vjernike je poz-dravio župnik HKZ-a Stuttgart-centarfra Nediljko Brečić. Proslavi su na-zočili i generalni Konzul Ante Cic-varić iz Stuttgarta, kao i njegov ko-lega iz Münchena Vladimir Duvnjak.Trostruko zajedništvo objedinilo jevjernike toga dana; narodno, crkve-no i duhovno. Na čelu ophoda okostadiona, zajedno sa svećenicima i

ministrantima, bili su i članovi folklo-ra iz Bad Cannstatta, a njihova vo-diteljica Ivanka Kamenšek objasnilaje značenje njihovih raskošnih noš -nji: „To su slavonske ljelje ili kra ljice,a radi se o tradicionalnoj noš nji zablagdan Tijelova iz Andrijevaca.“Sunce je potom pridonijelo dosto-janstvenom ugođaju koji se nakonmisnog slavlja, uz domaće specija-litete i nastup sastava Double „M“,pretvorio u pravo narodno veselje.

www.swr.de

„Daj nam svima Duha svog!”„Daj nam svima Duha svog!”


MANNHEIM Drugi dani hrvatske kultureDrugi dani hrvatske kulture

SINGEN-VILLINGEN Izlet misijskih pjevača i suradnikaIzlet misijskih pjevača i suradnika

TTijekom duhovskih blagdana, 30.svibnja, članovi misijskih zborova

i suradnici u Hrvatskoj katoličkoj mi-siji (HKM) Singen — Villingen išli suna izlet. Autobus je iz Konstanza,preko Singena i Villingena „uzimao“putnike. Tako su zajedno s pastoral-nom suradnicom Nadom Kolić, kojaje ujedno i orguljašica i voditeljicazborova, misijskom tajnicom Karoli-nom Rajić i voditeljem misije fra Din-kom Grbavcem krenuli u srceSchwarzwalda. Zajedno su obišli naj-duži vodopad u Njemačkoj u Triber-gu te se potom uputili vidjeti najvećiKuckucksuhr na svijetu u Schonachu.Nakon ovih zanimljivosti i prirodnihljepota, koje su na području misije,krenuli su u St. Peter, gdje su se za-jedno pomolili u prekrasnoj baroknojcrkvi bivšeg benediktinskog samost-ana iz 11. stoljeća. Tu su se i okrije-pili te pješice nastavili put premaodredištu u „srce Schwarzwalda“ —Gos pino svetište od 1497. godine. Tusu nakon molitve krunice dočekani odsestara Franjevki misionarki koje sebrinu za svetište i rektora svetišta. Dr.Bernhard R. Kraus je sve pozdravio iopisao svetište. Od 1955. godine eu-haristijsko se klanjanje neprekinutoupriličuje u ovom svetištu kojeg „traj-no održavaju“ muškarci, koji su seokupili u zajednicu s ciljem da se uovom svetištu kroz cijelu godinu odr -

žava klanjanje Presvetom Oltarskomsakramentu. Tu je slavljena misa zah-valnica za sve pjevače i suradnike ko-ju je predvodio fra Dinko. Zatim su seuputili istim putem kućama s tim da suna povratku svratili na izvor Dunavau Donaueschingenu, s čim je završioovogodišnji izlet.

Blagoslov novog misijskogureda

Nakon svetog misnog slavlja, unedjelju 21. lipnja, voditelj HKM Sin-gen-Villingen fra Dinko Grbavac jeblagoslovio novouređeni središnji mi-

sijski ured u Singenu. Nove prostorijesu unutar župne kuće i crkve sv. Josi-pa, gdje se ova zajednica već 40 go-dina okuplja. Preseljenje nakon nepu-na četiri desetljeća je bilo nužno bu-dući da su se ostale strane misije kojesu djelovale u Singenu, imali urede uBildunswerku, počele zatvarati. Hrvat -ska je zajednica živa i ima budućnostte je zahvaljujući pomoćnom biskupuKlugu — zaduženom za strane misije unadbiskupiji Freiburg i susretljivosti do-maće njemačke zajednice, dobila pro-storije. Kompletno opremanje ure da isve troškove preuzela je Nadbis kupijaFreiburg, kazao je o. Grbavac. �

DDrugi dani hrvatske kulture održanisu u Mannheimu od 21. do 28.

lipnja. Orgaizator dana bila je Hrvat -ska kulturna zajednica Mannheim usuradnji s Povjerenikom za strane su-građane u Mannheimu, kinodvora -nom „Cinema Quadrat”, MannheimerAbendakademie, Europabüro derStadt Mannheim, Seelsorgeeinheit„Am Luisenpark“, Antoniusbrot Deut -schland, Hrvatskom katoličkom misi-jom, Caritasom i Generalnim konzu-latom RH iz Stuttgarta. Dani hrvatskekulture su započeli 21. lipnja misnimslavljem na njemačkom i hrvatskom je-ziku u crkvi Duha Svetoga u Mann-heimu. Potom je otvorena izložba sli-ka hrvatskog umjetnika Marijana Da-dića iz Kölna u crkvi Duha Svetoga uMannheimu. Izložba je bila otvorenado 28. lipnja. U utorak 23. lipnja uHrvatskoj katoličkoj misiji predavanje

o općem pojmu kulture, specifičnostihrvatske kulture, materijalnoj i nema-terijalnoj baštini u cilju promicanja tu-rizma održao je mr. Marko Kopić. Učet vrtak 25. lipnja održao je u pros -torijama misije predavanje pod nas-lovom „Kroatien ante portas der Eu-ropäischen Union“ dr. Helmuth Wan-tur. Urednik Žive zajednice dr. AdolfPolegubić na Danima je pred staviosvoje pjesme na njemačkom i hrvats-kom jeziku, u petak 26. lipnja, uMannheimer Abedakademie. U sub-otu 27. lipnja prikazan je film po ro-manu Ivana Otta „Djeca s Petriče -ka“ (Cinema Quadrat, Collini-Center— Mannheim). Na završetku filma gle-datelji su imali prigodu razgovarati sautorom romana. U nedje lju 28. lip -nja organizirano je na ulicama nje-mačko-hrvatsko prijatelj sko slavlje uzglazbu i dječji program. �

KOBLENZ

ProslavljenaProslavljenasvetkovinasvetkovina DuhovaDuhova

UUHrvatskoj katoličkoj misiji Ko-blenz svečano je proslavljena

svetkovina Duhova 31. svibnja. Pri-je sv. mise predškolska i nižeraz-redna djeca molili su krunicu sasvojom vjeroučiteljicom Ivom Lesi-com. Posebno lijep trenutak bio jekrštenje trečeg djeteta, malog Da-vida mlade obitelji Marijane i Ma-rija Orlović. Roditelji su iz Tomis-lavgdraske općine.

Još ljepši doživljaj bio je na Du-hovski ponedje ljak, kada je isto ta-ko mlada obitelj Gordane i AnteSerdarušić krstila svog malog Mar-ka, koji je njihovo peto djete. OtacJakov je sa najsunčanijeg otokaHvara. Jakov Vranković

NAŠE ZAJEDNICE


TTradicionalni, 22. po redu, među-nacionalni susret održan je 20. lip -

nja u Hattersheimu na Majni, u orga-nizaciji izaslanice za strance gradaHattersheima Bosiljke Dreher, u surad -nji s Vijećem stranaca toga grada,stranih kutlurnih društava Hattersheimai Njemačkoga društva FC „Germania“Okriftel e.V. Sve su pozdravli gradno-načelnik Hans Franssen, izaslanicaDreher, predsjednica Vijeća stranacaBožica Krug i drugi. U programu jenastupila i folklorna skupina Hrvatskekat. župe Main-Taunus/Hochtaunus.Kroz program je znalački vodila Hrva-tica Kristina Kovačević. A. P.

HOFHEIM AM TAUNUS Tijelovo Tijelovo —— župnožupno

SSubota 20. lipnja u Sindelfingenubila je za 32 mladih krizmanika,

njihove roditelje, kumove, rodbinu iprijatelje, od kojih su neki došli izHrvatske i Bosne i Hercegovine, po-

sebno svečana. Za taj dan priprema-li su se cijeli svoj život, a posljednjihgodinu dana posebno intenzivno ka-ko bi položili ispit zrelosti i time pos -tali punoljetni kršćani. Svečanost je

započela ophodom od prostorija HKZSindelfingen do župne crkve Presve-toga Trojstva, a nastavila sv. misomkoju je predvodio šibenski biskup An-te Ivas uz voditelja misije fra MarinkaVukmana, svećenika u pratnji biskupaAnte Pavlovića i fra Ivana Mihalincaiz Nagolda, čijih je deset krizmanikadošlo primiti potvrdu u ovoj župi. FraMarinko je pozdravio sve prisutne.„Velik je ovo dan, a još nam je većačast što je ovaj dan došao proslavitis nama biskup Ivas, koji će i podijeli-ti sakramenat svete potvrde.“ U pro-povijedi je biskup istaknuo Isusov po-ziv da prijeđemo preko, na drugustranu u Božji zagrljaj. Svečanost supjevanjem uveličali misijski zbor podravnanjem časne sestre Bernardete Tomić i zbor mladih Salve angeli.

Tekst i snimka: Ivana Livaić

ME�UNARODNI SUSRETI U HATTERSHEIMU NA MAJNI Integracija Integracija —— višeslojan procesvišeslojan proces

IIsusovo tijelo i njegova krv svima na-ma je snaga u svakodnevnim život-

nim patnjama, iskušenjima i ona namje spasenje, rekao je vojni ordinarijmons. Juraj Jezerinac u svojoj propo-vijedi na Tijelovo, 11. lipnja, u Hof-heim am Taunus. Toga su se danavjernici Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus okupili na brduBergkapelle povrh Hofheima, na mo-litvi franjevačke krunice, na misnomslavlju kojeg je predvodio mons. Je-zerinac, te na popodnevnom kulturno-zabavnom programu. Sv. misa, zbogopasnosti od lošeg vremena, slavljenaje u crkvici posvećenoj Mariji. U kon-celebraciji su bili delegat za hrvatskupastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić ižupnik fra Željko Ćurković. Crkveni

zbor je na orguljama pratio HrvojeBar njak, a zbor je vodila s. Magda-lena Višić. Nakon misnog slavlja sli-jedio je blagoslov vozača i automo-bila, te klanjanje i blagoslov s Presve-

tim. U popodnevnom programu, naotvorenom, nakon tjelesne okrijepe,nastupili su djeca, mladi i odrasli,pjesmom i plesom. Kroz program jevodio fra Željko Ćurković. �

SINDELFINGEN Živjeti Božje vrednoteŽivjeti Božje vrednote


SCHWÄBISCH GMÜND

UUnedjelju 21. lipnja, u Hrvatskoj ka-toličkoj zajednici sv. Nikole Tave-

liće u Schwäbisch Gmündu održanaje proslava Dana hrvatske državnosti.Organizirale su je hrvatske katoličkezajednice Schwäbisch Gmünd sv. Ni-kole Tavelića i Schorndorf bl. AlojzijaStepinaca, u suradnji s Hrvatskom na-stavom na tim područjima.

Najprije je služeno misno slavljekoje je predvodio gost iz domovinedr. fra Vjekoslav Lasić, a potom je usli jedio popodnevni program s hrvat -skim kulinarstvom i bogatom tombo-lom za sve. Program je vodio mjesnihrvatski župnik vlč. dr. Vjekoslav Ša-ravanja u prekrasnoj i prostranoj žup-noj dvorani. Prvi dio programa odno-sio se na pozdrav i govor koordina-torice Hrvatske nastave u pokrajini Ba-den-Württemberg prof. Slavice Miha -ljević, koja je istaknula važnost po-vezanosti hrvatskih katoličkih zajed -nica i hrvatske nastave. Drugi dio bioje nastup učenika hrvatske nastave izSchwäbisch Gmünda i Schorndorfakoje je uvježbala ovdašnja hrvatskaučiteljica prof. Kristina Ćaćić. Oni su

ProslavljenProslavljen DanDan državnostidržavnosti

svojim izvrsnim naučenim recitacija-ma oslikali ljepote hrvatskih dviju do-movina, Hrvatske i Bosne-Hercegovi-ne. Svojim su roditeljima i brojnim go-stima prenijeli ljubav prema domoviniporijekla. Pričali su o ljepoti plavogamora, o zlatnim ravnicama, zelenimvinogradima, planinskim vijencima i otoplim hrvatskim srcima.

Treći dio programa odnosio se napredavanje vlč. o. dr. fra Vjekoslava

Lasića s naslovovom „Hrvatska, ne bi-lo kakva!”. Izrazio je želju za što višeovakvih okupljanja Hrvata. Istaknuo jekako se samo svjesnim i pazljivim ču-vanjem našega hrvatskog jezika, kul-ture i običaja može očuvati i opsta nakjednoga naroda. Proslava je proteklau veselom raspoloženju do kasnih po-podnevnih sati uz tradicionalnehrvatske pjesme i hrvatska narodnakola. V. Š.

PPetar Ćuk iz Reutlingena kod Stutt-garta krenuo je 26. svibnja bici-

klom na hodočašće u Međugorje. Putje trajao jedanaest dana, do 5. lip -nja. Sretno je oženjen s Mirnom Ćuk,rođ. Perko. Roditelji su troje djece:Mladena (11), Mile (2) i Ivana (1). Petar je rodom iz Kočerina, a Mirnasa Širokog Brijega. Na to odvažnoputovanje Petar se odlučio u znakzahvalnosti Bogu za sve dobro kojeje darovao njemu i njegovoj obitelji.Posebna molitvena potpora na puto-vanju bila su mu supruga i djeca. �

VVoditelj Hrvatske katoličke misijeSiegen vlč. Jakov Grgić proslavio

je u nedjelju 7. lipnja 35. obljetnicumisništva u svojoj zajednici u Siegenu.U tom povodu služeno je misno slavljekoje je predvodio slav ljenik u suslavljus delegatom za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj fra Josipom Bebićem i voditel-

jem HKM Giessen fra Marijanom Pe-tričevićem. Delegat o. Bebić je ujednoi propovijedao. Misnom slav lju pribi-vao je veliki broj vjernika iz misije ko-ja se prostire na tri okruga, u kojoj jeoko 1200 vjernika. U zabavnom dije-lu programa nastupila je skupina „Vi-rus”. �

REUTLINGEN

BiciklomBiciklom uu MeđugorjeMeđugorje

SIEGEN TridesetTrideset petapeta obljetnicaobljetnica svećeništvasvećeništva

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

NAŠE ZAJEDNICE

Što to današnjoj mladeži znači —biti kršćanin?To znači, stajati pred zidovima,koji su izgrađeni od kamenja neza nimanja,odbijanja, ravnodušnosti.

Pred zidom se stoji,kad se prepozna nezanimanje,da se govori o Bogu ili o vjeri u njega,da se o tomu raspravlja. Pred zidom se stojiKad se ćuti odbijanje, da se živi u vjeri u Boga,da se vjera prakticira.Pred zidom se stoji,kad se osjeti ravnodušnost,fiksiranje na sadašnji život,katkad fiksiranje na vlastitu osobu. Pred zidom se stoji,kad se bogoslužje ismijava kaozas tarjeli ritual.

Stajati pak znači također predzidovima,koje je sama Crkva podigla.Pred zidom se stoji,Kada zbog hijerarhijskih struktura i manjka demokratizacije,nema gotovo nikakve mogućnosti suodlučivati u Crkvi,mijenjati Crkvu. Pred zidom se stoji,kada se Crkva svojim učenjimapos tavlja protiv vremena i vlastitih uvje renja. Pred zidom se stoji,kada Crkva neke skupine manje cijeni nego druge,vjernike laike manje od zaređenih(svećenika i đakona),žene manje od muškaraca.

Čovjek stoji pred zidovima,Kada se mora odlučiti između sve-ćeničkog reda i sakramenta ženidbe. Što se može učiniti protiv takvih zidova,protiv zidova, koje, kako izgleda,nije u stanju srušiti?Treba li pred njima pasti,pred njima kapitulirati?Treba li se boriti protiv njih,kako bismo sebe same povrijedili?Ili bi trebalo svaki kamenpojedinačno odnijeti?Treba li se nadati,može li se nadati, hoće li ti zidovi bilo kada pasti?

Tobias B. Tillmann, 17 godinaS njemačkoga preveo: T.G.

Mladi pred zidovimaMladi pred zidovimaMladi pred zidovimaMladi pred zidovima


S Gospodinom preskakati zidoveS Gospodinom preskakati zidove

UUsvome, gotovo pjesničkome,osvrtu „Mladi pred zidovima“17-godišnji mladić Tobias opi-

sao je neke od zidova pred kojimastoje mladi, odnosno s kojima se sus-reću današnji mladi ljudi, napose krš-ćani. On ispravno tvrdi da je za mla-de danas iznimno teško biti kršćanin,jer stoje pred mnogim zidovima neza -nimanja, odbijanja, ravnodušnosti…Ti zidovi su mnogostruki. Iznenađujemeđutim da u suvremenom svijetu vla-da toliko nezanimanje za Boga, vje-ru, za razgovor i raspravu o njima. Tusuvremeni mladi nailaze na zid. Jošviše su zbunjeni odbacivanjem Boga,odbijanjem vjere u Boga, nepraktici-ranjem vjere u svakodnevnom životu.

Zidovi su međutim odavno podig-nuti u svijetu odraslih, u svijetu trke zaposlom i dobitkom, u svijetu sebe -ljublja i bezgranične sebičnosti. U tak-vom svijetu nema mjesta za obzorekoji idu iznad ovoga trenutka, ovogaživota i svijeta.

Nadalje su mladi zbunjeni zido-vima na koje nailaze u okviru vjer -skoga i crkvenoga života. Naravnoda su pred zidom, kada neki, ne sa-mo izvan, nego i iz Crkve, kritizirajui ismijavaju bogoslužja kao zastarje-le, neprivlačne i beskorisne obrede.

Pritom s pravom tvrdi da je neke zi-dove podigla i sama Crkva. Radi sezapravo o vapaju za živom, razum -ljivom, a ipak otajstvenom liturgijom.Rituali su i danas potrebni i korisni nesamo mladim suvremenim vjernicima,nego i onima koji ne vjeruju. Tko godide u crkvu, može samo potvrditi, dasu brojna bogoslužja rutinska, da sumladima, i ne samo njima, dosadna,nerazumljiva, neatraktivna…

Ne začuđuje da je suvremenojmladeži strana i hijerarhijska struktu-ra Crkve i nedostatak demokratizaci-je u samoj Crkvi. Tobias ne spominjePapu, ali se zna da je Papa, bez ob-zi ra koji, magnet za mlade, poputpop-zvijezde. S druge strane izričitonavodi da je u tako strukturiranojCrkvi gotovo nemoguće izvršiti bilokakve promjene. Želja je tu, ali su mo-gućnosti slabe. Još jedan zid, moždačak deblji, jači, bolniji i veći od dru-gih, jer se radi o crkvenom zidu. Imatakvih crkvenih zidova još: diskrimi-nacija određenih vjerničkih skupina ižena u Crkvi, obvezatni celibat zasvećenike… Tobias je još dobar mla-di vjernik, kada spominje dilemu iz-među odluke za sakrament brak i sa-k rament svećeničkog reda. Očito jeda on u obvezatnom svećeničkom ce-

libatu vidi problem nedostatka sveće-nika u Katoličkoj Crkvi. Kod većinesuvremenih zapadnoeuropskih mladihkršćana tu međutim više nema dileme.Niti jedan navedeni sakrament, kakoženidba, tako svećenićki red, nije vi-še u njihovu užem životnom izboru.Svećeničko zvanje je jednostavno„out“! Pitanje je, hoće li se ono uovom obliku ikada oporaviti od strmo-glavoga pada u nestanak ili će Crkvasmoći snage tom zvanju dati novi ob-lik i ljudsko lice. Zapravo je krajnjevrijeme da Crkva otvori nove moguć-nosti svećeničkoga služenja. Nije no-vo da ništa manje nije u krizi ni že-nidba, odnosno brak kao institucijaodnosno sakrament. Samo rijetki seodlučuju na doživotno vezanje u ka-toličkom smislu poimanja braka.

Moglo bi se nabrojati bezbrojprimjera u kojima današnji (mladi) krš-ćani tu stoje — pred zidom, pred zi-dovima. Na koncu ostaju pitanja. Nezagovara se ni kapitulacija niti revo-lucija. I to je image suvremene mla-deži. Tu je nada, da će ti zidovi ipakpropasti pod težinom vlastite dotraja-losti. Ako pak oni najtvrđi ipak ostanui opstanu, ima jedno biblijsko rješen-je: S Gospodinom preskakati zidove izidine. T. G.

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!Dragi mladi čitatelji!


LL jj eto nam donosi sunčane dane i vrijeme odmora. Nadamo seda vam je školska godina bila uspješna i da možete bezbriž-

no na odmor. Želimo svima lijep i ugodan odmor s puno sunca ilijepih doživljaja, a onima koji putuju sretan put i povratak.

MM agdalena pogleda kroz prozor i čim je vidjelasunčane zrake, koje se naziru na nebu već u ra-no jutro, znala je kako će to biti opet jedan od

tih vrućih sunčanih dana. Mrzim sunce i sparinu, pomis-li mrzovoljno. Svi će iz razreda sigurno opet na bazen isunčanje. S grozotom pomisli kako je dosadno to sun -čanje, samo badava tračenje vremena. Međutim, kad jetaj dan došla iz škole, odmah se presvukla u svoj kupa-ći kostim i otišla u vrt na ležaljku na sunčanje. Mama,dobro znajući mišljenjenjene kćeri o suncu i sun čanju, bila je tolikoiznenađena Magdale-ninim ponašanjem danije pitala za razlogtog njenog sasvim neo-bičnog postupka. Nijehtjela uznemiravati kći,iako je dosad sama po-kušavala nagovarati dase malo sunča, jer jeuvijek tako blijeda.Magdalena bi uvijekna to odgovarala, daje blijeda put aristokrat -ska i puno ljepša odtamnije. Mami sad ovajpreokret nije bio jasan, a pogotovo činjenica da ne že-li koristiti niti kremu za zaštitu od sunca. Ako ostane pre-dugo na suncu, neće dobro završiti, pomisli mama. Na-kon sat vremena Magdalena se vrati u kuću, pojurinestrpljivo gledajući pred ogledalom i razočarano usta-novi: „Pa, ništa se ne vidi. Nikad neću pocrnjeti!” Nato mama iskoristi priliku, pa nadoda smirujući: „Znaš dato ne ide tako brzo, pogotovo, jer si ti tako izrazito bi-jela. A, zašto ti se tako žuri?” Magdalena počne s uz-dahom objašnjavati: „Danas su me u školi već i učiteljipitali jesam li bolesna, jer sam tako blijeda. Suzana jedonijela neki modni časopis u kojem pišu da je ovog lje-ta „pravi hit” imati lijepu tamniju boju kože, jer odgo-vara ovogodišnjoj ljetnoj modi. „Sve cure iz razredu ima-ju već neku bolju boju kože nego ja, pa sam i ja htjelapožuriti.” Mami je sad sve bilo jasno, pa joj reče: „Ma,ne moraš se radi toga uznemiravati. Moda ti se mijenjasvaki čas, a boja kože se ne prilagođava modi. To je glu-post. Stvarno ne bi bilo loše da malo pocrniš, ne radi mo-

Ljetni modni hitLjetni modni hitZanimljiva pripovijest

de, nego radi vitamina D, koji se kroz sunce dobiva, aline po svaku cijenu i ne naglo.” Magdalena je samo tuž -no pogledala i otišla brzo u kupaonicu. Mami se samoučinilo da Magdalena tamo nešto traži, ali nije više ob-raćala pažnju. Ipak, nakon određenog vremena odlučipogledati što joj kćer radi. Na njeno iznenađenje Mag-dalena je upravo mazala noge s nekom kremom i vidje-vši mamu, reče veselo: „Mama, našla sam tvoju kremuza brzo umjetno tamnjenje, koju ti nisi isprobala. Baš ću

to ja sad isprobati, jeli to stvarno tako dabez sun čanja dobiješlijepu sunčanu bojukože. Suzana će istoisprobati, pa ćemoobje sutra biti modnihit.” Mama zaprepaš-teno pog leda Magda-lenine noge, koje subile do ko ljena pre-mazane slojem te kre-me i brzo joj uzmekremu iz ruke s riječima: „Ne znam jeli to tako dobro. Boljeje pričekaj i ne mažilice s tim, jer ne znaš

kakvu ćeš boju dobiti od toga. Radi nogu je sad već pre-kasno, ali pokušaj to sap rati.”

Magdalena iznenađeno pogleda mamu, pa svojenoge i ruke i pres trašeno zamijeti da su njene noge kaoi unutrašnja strana desne ruke, s kojom je premazivalakremu, dobili već neku čudnovato žutosmeđkastu boju,uz to još neravnomjerno. Brzo je pokušala isprati, ali na-ža lost nije uspjela ništa promijeniti. Sa suzama u očimaje viknula: „Ovako ne mogu nikud izlaziti! Pa, to je st r a š -no!” Mama je zagrli puna razumijevanja i reče tiho:„Nemoj plakati. Budi sretna da nisi namazala lice s tomkremom! Svi bi mislili da imaš žuticu! Ovako je bolje, za-sad ćeš morati određeno vrijeme nositi samo duge hla-če!“ Magdalena se počne smijati, iako bi mogla i pla-kati: „To je stvarno bez veze. Bolje je biti blijed ili se sun čati na pravom suncu, a ne ganjati neke modne hirove. Jao, moram odmah nazvati Suzanu da je upo-zorim. Ona je htjela kao prvo isprobati na licu…” Ali, utom trenu je telefon već glasno zazvonio?! �

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTDJEČJI KUTAK


DDesetljećima je njemačka politi-ka polazila od stanovišta daNjemačka nije useljenička

zemlja. Činjenica je međutim da jeuseljava nje u Njemačku minulih 60godina neprekidno trajalo, doduše srazličitim intenzitetom, ali je trajalo.

U tijeku dosadašnjeg doseljavanjastranaca, vlade su stvarale instrumen-te kojima su ili podupirale ili zaustav -ljale doseljavanje, već prema pot -rebama. Do 1973. je dolazak stra-ne radne snage bio poželjan, a na-kon toga su zaredali restriktivni za-koni i odredbe koji su zaustavljaledolazak stranaca.

Tek novim Zakonom o doselja-vanju, koji je stupio na snagu 1. si-ječnja 2005. godine, po prvi put upovijesti Njemačke zakonski se učetiri paragrafa regulira integracijadoseljenika. Time je i prvi put indi-rektno priznato da je Njemačkauseljenička zemlja.

Neki političari to još uvijek nežele prihvatiti pa govore o „dose -ljeničkoj zemlji” te obrazlažu daNjemačka ipak nije klasična use -ljenička zemlja.

Danas u Njemačkoj živi 15,3milijuna ili 19% cjelokupnog stanov-ništva koje ima migracijsku pozadinu.Tu se radi o ljudima iz različitih ze-malja, s različitim pravnim položa-jem. Polovica od njih imaju njemačkodržavljanstvo, a polovica su još uvijekstranci s privremenim ili trajnim doz-volama boravka. Osim njih u Nje mač -koj prema nekim procjenama živi okojedan milijun ljudi bez boravišnog sta-tusa (ilegalno).

Jedan od ciljeva integracije sma-tra se i uzimanje njemačkog držav -ljanstva. Premda zakonski nije omo-gučeno da stranci posjeduju dvojnadržavljanstva, veliki dio ih ipak pos-jeduje dvojna državljanstva. Prije sve-ga to su migranti iz zemalja Europskeunije, kojima je po principu reciproci-teta moguće uzeti njemačko držav -ljanstvo bez gubitka svojeg prijaš -njeg. K tome dolaze mnogi migrantikoji su dvojno državljanstvo stekli pri-je stupanja na snagu novog Zakona održavljanstvu. Posebna skupina s

Državljanstvo ne značiDržavljanstvo ne značigubitak identitetagubitak identiteta

dvojnim državljanstvom su potomci izmješovitih brakova. Ako je naime je-dan od roditelja stranac, a drugi Ni-jemac, dijeca po jednom rodi teljuimaju pravo na njemačko, a po dru-gom na državljanstvo drugog rodite -lja. Treća velika skupina migranata sdvojnim državljanstvom su djeca mig ranata koja su rođena nakon1.1.2000. godine. Njima je omogu -

ćeno stjecanje njemačkog držav -ljanstva rođenjem, time što će se kas-nije, kad budu punoljetni morati odlu-či ti samo za jedno dr žav ljanstvo.

Stupanjem na snagu novog Zako-na o državljanstvu 1. siječnja 2000. go-di ne, tadašnja je opunomoćenica zastrance pokrenula kampanju s ciljem dase što više stranaca odluči za njemač kodržavljanstvo. Ta je kampanja bila usp-ješna. Prvih godina ovog deset ljećabroj migranata koji su zatražili i primi-li njemačko državljanstvo naglo je po-rastao. Međutim već od 2003. godi nedolazi do stagnacije, a kasnije i do na-glog pada zainteresiranih za njemač kodržav ljanstvo.

Današnja opunomoćenica Savez-ne vlade za migracije i izbjeglice, mi-nistrica Maria Böhmer ponovno poti-če da se što više migranata odluči zanjemačko državljanstvo.

Stjecanje njemačkog državljan -stva je u posljednje vrijeme nešto ote -žano polaganjem testa, međutim pre-

ma dosadašnjim iskustvima taj test zamnoge, pogotovo mlađe migrante nepredstavlja neku zapreku.

Dodjela državljanstva se sve češ-će organizira u gradskim vijećnicamai to na vrlo svečani način.

Tako je 12. svibnja 2009. godine,nekoliko dana prije proslave 60 go diš -njice postojanja Savezne RepublikeNjemačke, kancelarka Angela Merkel

po prvi put u povijesti Njemačke usvojem uredu podijelila 16 potvrdao prijemu u njemačko držav ljanstvo.U tisku je bilo javljeno da je na tajnačin željela posebno vrednovatidoprinos koji su dose ljenici pružili uizgradnji i prosperitetu Njemačke.Ni tom prilikom nije propustila prili-ku pozvati migrante da zatraže nje-mačko državljanstvo. Prisutna mini-strica Maria Böhmer novim je „Ni-jemcima” podijelila Ustav.

Ministrica Böhmer je u svojemgovoru posebno istaknula, da pri-ma nje njemačkog državljanstva sto-ji na kraju jednog duljeg proce sa.Novim je „zemljacima” doslov nokazala: „Vi ste se odluči li pos ta tičlanom naše zajednice sa svim pra-vi ma i obavezama. Vi ste naučili ci-

jeni ti i poštovati našu zemlju i njezineljude. To me raduje. Njemačka vam jepostala prijateljska, ona je vaša domo -vina. Vi priznajete našu zem lju, našvrijednosni poredak, naš Ustav i slikučovjeka prema tom ustavu.” U dru gomdijelu svojeg govora istaknula je neštobitno, što bi svi koji primaju njemačkodržavljanstvo trebali dobro upamtiti:„Nitko od vas nije zaboravio svoju sta-ru domovinu ili domovinu svojih rodi-telja, nitko nije kompletno napus tio tra-diciju, pjesme, običaje i kultu ru. Mo-lim vas: njegujte tu kulturu, prenesite judalje. Mi želimo participira ti u vašimiskustvima, želimo od vas učiti”, kaza-la je na kraju svojeg govo ra u kojemje hvalila i zahvaljivala se za sve štosu migranti učinili za Njemač ku. Pri-tom je istaknula: „Recite svoj da zaNjemačku. Naša zemlja živi od mno-gostrukosti njezinih ljudi. Za dobru,zajedničku budućnost potreban namje angažman i spremnost dose ljenikada se aktivno uključe u druš tvo. �

„Nitko nije zaboravio svoju staru domovinu.“

„Vi ste se odlučili postati članom na-še zajednice sa svim pravima i oba -vezama. Njemačka vam je postalaprijateljska, ona je vaša domovina.Vi priznajete našu zemlju, naš vri-jednosni poredak, naš Ustav i slikučovjeka prema tom ustavu. Nitko odvas nije zaboravio svoju staru do-movinu ili domovinu svojih roditelja,nitko nije kompletno napustio tradi-ciju, pjesme, običaje i kulturu. Molimvas: njegujte tu kulturu, prenesite jeda lje. Mi želimo participirati u va šimiskustvima, želimo od vas učiti”, kazala je ministrica Maria Böhmer.Rijeka

koju jerastavio

MariofilSoldo Oton

Gliha

Kem.spoj,lako

oksidiraHranumu je

do -nosio…

Mitski letačSvetac, blagdan20.srpnja

Glasilokatoličkemla deži

Grčk. slovo

Pisac,Jorge

Derivatamo nija

Svakod-nevnitrošak

Karlovac

NaviještaIstinu …

PisacOctavio

NorveškaPotvrdnariječ

DragoIbler

… kao Ćićarija

VedranRunje

Šumskakreda

Madonnin hit(„Kiša“)

Nećudoređe

„Auto-motoklub“

MatoErgović

Sortaruža

„Rabat“

Melo -dija,

napjev

Posudaza

ku hanje

Pripjevu oj ka -

lici

Aktinij

Vladimir Anić

Ognjen Naglić

Pok.glumac,

Antun

Ranatrešnja

DominikStrize

Sinbrata ili

sestre

Brdo uIzraelu(žrtve -nici)

Sestrinmuž

Irina odmilja

Venera,večer -njica

AntonioNuić Dušik Truska Igraća

karta,džoker

Morskigreben

Gradiću Za -gorju

Pogo-dak ukošarci

Govoreeka -vicom „Repriza“

Meta-morfnimineral


Sv. IlijaSv. Ilija Rješenje poslati najkasnije do 31. kolovoza

Mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjskiMons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski

RRođen je 7. kolovoza 1939. u Ce-rovcu, župa Slunj, od oca Mijei majke Mande rođene Piršić.

Osnovnu školu pohađao je u Slu -nju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništuu Pazinu. Teološki studij započeo je u

Pazinu, a završio u Zagrebu. Od1966. do 1971. studirao je na Pa-pinskom sveučilištu Gregorijana uRimu i postigao doktorat iz crkvenepovijesti. Za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije zaređen je29. lipnja 1964., nakon čega jeobavljao sljedeće dužnosti: bio jetajnikom nadbiskupa Viktora Buri-ća, rektorom na Riječkoj teologiji,župnikom u Praputnjaku, general-nim vikarom Riječko-senjske nad bis -kupije, voditeljem Sakralne baštineu Senju te profesorom crkvene po-vijesti na Riječkoj teologiji.

Sveti otac Ivan Pavao II. imeno-vao ga je 4. lipnja 1999. pomoć-nim biskupom Riječko-senjske nad-biskupije i dodijelio mu titulu nas-lovnoga biskupa Tamate. Za sjedi-

šte mu je određen Gospić. Biskup skoređenje mons. Bogovića slavljeno je29. lipnja 1999. godine u riječkoj ka-tedrali sv. Vida, a njegov glavni pos-vetitelj bio je mons. Antun Tamarut,nadbiskup riječko-senjski.

Podjelom teritorija Riječko-senjskenadbiskupije, 25. svibnja 2000., pa-pa Ivan Pavao II. ustanovio je novu bis kupiju sa sjedištem u Gospiću, ko-ja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkve-ne pokrajine kao sufraganska bisku-pija. Ivan Pavao II. istodobno je ime-novao mons. Milu Bogovića prvim bis kupom novoustanovljene biskupije,a ustoličenje je proslavljeno 25. srp -nja 2000. godine u Gospiću.

Službe u HBK: predsjednik VijećaHBK za Ustanove posvećenoga živo-ta i Udruge apostolskoga života; članBiskupske komisije HBK za odnose sdržavom; član Biskupske komisije zadijalog sa SPC; član Mješovite komi-sije Hrvatske biskupske konferencije,Hrvatske konferencije viših redovnič-kih poglavara i Hrvatske unije viših re-dovničkih poglavarica.

Izvor: www.hbk.hrSnimio: A. Polegubić

NAGRADNA KRIŽALJKA

HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Piše:StjepanHerceg

SOCIJALNI SAVJETNIK

P A K O S T �� K R A P I N AA P O S T O L N A R O D A ��

V A R K A �� I N E S �� U PA �� M A T L I N �� S L I K AO M O R I K A �� S T A P �� L�� A R �� R �� N E D AI Č A G A �� P I R A TZ E N I T �� A C I D IA M I N I �� K E T O N

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

PismoBračni par odlučio je provesti

tjedan dana u južnim krajevima. Izposlovnih razloga muž je otputovaodan ranije prije svoje žene. Kada jestigao, ušao je u hotelsku sobu, iz-vadio svoj laptop i poslao e-mailsvojoj ženi. Međutim u e-mail adre-si izostavio je jedno slovo tako daje mail stigao udovici koja je upra-vo pokopala svoga muža. Ta jeupravo pregledala svoju poštu, ka-ko bi pročitala sućuti svojih prijate -lja i poznanika. U tom trenutku nje-zin sin ulazi u sobu i vidi svoju maj-ku kako u nesvijesti leži na podu. Utom trenutku pogleda na monitor nakojem piše: — Za moju ženu od njenog pre -rano otputovalog muža. Najdraža,upravo sam stigao. Već sam se sna-šao i vidim da je sve spremno zatvoj sutrašnji dolazak. Želim ti lijepput i očekujem te.

ZemljaDošao Mate u vojsku, a časnik

ih postroji: — „POOOOOOZOR!!!“

No, netko se pomaknuo. Časnik:

— Tko se to miče tamo dolje?!?Mate odgovori:

— Zemlja.Časnik:

— Tko je to rekao?!Mate:

— Galileo Galilei!

JediniceDonio Ivica učeničku knjižicu, a

ono sve jedinice samo dvojka izglazbenog.

Otac ga pljusne: — Sram te bilo, ovolike jedinice, ati još pjevaš!

RoditeljskiUčiteljica:

— Jurice, zašto si doveo djeda na roditeljski sastanak? Zar su ti se ma-ma i tata razboljeli?

Ivica: — Ma nisu, ali djed jedini slabočuje.

Važnost kvalitetnog sna

OOspavanju i snivanju, i nedostat-ku istih, postoji mnogo teorija i

mnogo mitova, što utemeljenih, a štopotpuno apsurdnih.

Primamljivo je spavati dulje vi-kendom, no veoma je važno održa-vati redovni raspored spavanja svihsedam dana u tjednu. Lijeganje u is -to vrijeme i buđenje u otprilike istovrijeme pomoći će vam da lakše zas pite.

Redovito vježbanje pomaže dalakše zaspite. Ali trebalo bi proćibarem tri sata prije spavanja. Kadvam je tijelo hladno, lakše ćete zas -pati. Vježbanje podiže temperaturutijela i potrebno je oko 6 sati da sespusti na normalnu razinu.

Možda se čini da stariji ljudimanje spavaju. Istina je da im trebaotprilike jednako kao i mlađima —od sedam do devet sati. Ono što jedruga čije su njihove navike spava -nja: češće i dulje odrijemaju poslije-podne. Spavanje je definitivno po-trebno, ali nije vaš mozak taj kojem

Sastojci za 4 do 6 osoba: 500 gmladog krumpira: 60 g pršuta (ili su-he slanine); 6 komada Pelata Pod -ravka; 1 pile (oko 1,2 kg); 5 žlica ulja: 30 g brašna; 150 g luka; 50ml prošeka; 2 žlice kapara; 500 ggraška; sol; papar; 3 češnja češ -njaka; list peršina; 1 žlica Vegete.

pršut ili slaninu i sve zajed-no još kratko propirjajte. Do-dajte narezanu rajčicu, ma-lo propirjajte i zalijte proše-kom. Umi ješajte kapare,grašak i vratite popečenu pi-letinu. Sve pospite Vegetomi zalij te s malo vode te pola-ko pirjajte dok ne omekša.Po potrebi za vrijeme pir-janja zalijevajte vodom.Kad meso skoro omekša,dodajte oguljeni, napola ku-hani mla di krumpir, a zatimsve popaprite te umiješajtenasjeckani češnjak i peršin.

Priprema: Pile narežite na ko-made, malo posolite i pobrašnite.Stavite na ugrijano ulje pa dobropopecite s obiju strana do zlatno -žute boje. Piletinu izvadite iz posu-de, a na preostalu masnoću dodaj-te nasjeckani luk, na kocke narezan

Piletina na primoštenski način

Posluživanje: Ovo jelo možetepripremiti i bez dodavanja krumpi-ra. U tom slučaju kao prilog poslu -žite njoke od krumpirova tijesta.

Savjet: Jelo će biti jednako izvr -sno ako piletinu zamijenite janjeti-nom. Izvor: www.coolinarika.com

je pot re ban odmor, već vaše tijelo.Vaš mo zak radi i kad spavate, jerkont ro lira tjelesne tekućine, disanje,sniva nje.

Ako ne možete zaspati nakonpetnaestak minuta, dignite se iz kre-veta. Radite nešto relaksirajuće kaošto je slušanje opuštajuće glazbe iličitajte knjigu. Ako nastavite ležati iprisiljavati se da zaspite, samo ćetese još više isfrustrirati i nećete za-spati.

Tijelo lakše utone u san ako jetemperatura nešto niža. Idealno jeda u sobi bude 18 stupnjeva. Ne že-lite da vam bude niti pretoplo nitiprehladno.

Hrkanje je uobičajeno i bezo-pasno za većinu ljudi. No može bi-ti i simptom apneje — poremećajadisanja u spavanju (koji može bitiopasan za život). Ako glasno hrče-te i imate duge pauze u hrkanju,možda biste morali posjetiti liječni-ka. Apneju je moguće liječiti.

Izvor: www.zena.hr

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI


SAKRAMENT POTVRDE

Mons. Nikola Eterović podijelio je sakrament potvrde i u Offenbachu. Na slici krizmanici s nadbiskupom, o. Mladenom Marićem ipas toralnim referentom Zvonkom Orlovićem. Snimka: Weddingphoto

U Hrvatskoj kat. misiji Berlin sakrament potvrde podijelio je pomoćni biskup Wolfgang Weider. Na slici krizmanici s biskupom, voditeljem misije fra Petrom Čirkom, fra Radoslavom Tolićem i fra Stipom Čirkom. Snimila: Sonja Breljak

Najviše krizmanika bilo je u HKM München (njih 109). Krizmanice (slika gore) i krizmanici (slika dolje) s biskupom mons. ŽelimiromPuljićem, mons. Wolfgangom Huberom, voditeljem misije fra Tomislavom Dukićem i fra Borisom Čarićem. Snimila: Anđela Drmić

Documents

KROATIEN — lebendige gemeinde - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz07+8-2009.pdf · voda, izvrsna hrvatska kuhinja i srdačni domaćini! Zašto