037 Plus [broj 4, 18.3.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-4-1832010 1/24

18.03.2010.godine

Borci ponovo najavljuju prosvjede

Borba za bora~kih150 maraka trajeduè nego rat

Eto prolje}a

Vrijeme je za bu|enjePokazivanje poli-

ti~kih “mi{i}a”

Kasnio dolazaku Bosnu

Handàr divizija

- (ne)dovr{ena pri~a (3)

str. 6. i 7.

Biha} • êtvrtak, 18.03.2010. • Broj 4 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

str. 9.

! Ni okorjeli depresivci, od nedjelje 21.marta, vi{e se ne}e mo}i izgovarati na vre-menske prilike. Iako }e one jo{ neko vrijemebiti «klimave», kako i prili~i promjenjivommartu i hirovitom aprilu, osobe koje patezbog nedostatka dnevnog svjetla polako

mogu odahnuti. Sti e svjetlosno prolje}e.Svake godine svjetlosna zima po~inje 5.novembra, a prestaje 4. februara. Da jepo~etak drugog mjeseca u godini zna~ajanza razne kulture sjeverne hemisfere pokazu- je i podatak da 2. februara Indijanciobiljeàvaju Dan svisca, a kr{}aniSvije}nicu. Oba ova blagdana imaju veze sasvjetlom. I svetkovina karnevala vu~e kori- jene iz spoznaje da je ovo mjesec u kojemu je mrak izgubio bitku.Eto prolje}a. Vrijeme je za bu|enje.Zimska depresija, koja nosi slu`beni naziv «sezonski afektivni poreme}aj», a kod nas«zimski mahmurluk», u~estala je u krajevimagdje tijekom kasne jeseni i zime trajanjedana pada ispod devet sati. Odsustvo

prirodnog svjetla dokazano je kao jedan oduzroka depresije, jer je sun~evo svjetlo vaàn aktivator lu~enja serotonina, jedne odbitnih kemijskih tvari koje podràvaju dobroraspoloènje i osje}aj spokoja. Svjetlosnisignal prodire kroz o~ni ìvac do mozga ipoti~e biokemijske procese, koji regulirajubrojne funkcije, od raspoloènja i motivacijedo spolnog nagona i ritma budnosti ipospanosti. Halid ALIJAGI]

[ta mu~i kraji{ke na~elnike

[ta trebastudentima?

s t r. 1 6.

i 1 7.

Na{a

anketa

Poslovanjem do imena!

str. 3.

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Dilajla OBAJDIN! Tako kaè na{ svijet. Nu-|en k’o ~a{}en. Bilo kafom,slatkom ili, budi primijenjenona medije, prostorom zaizjavu. Redakcija 037Plusnovina ponudila je (a kodnekih poku{ali ponuditi) pro-stor da iznesu svoja razmi-{ljanja i stavove nekolicinipoliti~ara o kojima su drugirekli mnogo {ta.Neki su odlu~ili propustitipriliku, drugi izbjegavajupozive.Iako je 037Plus “mlad”,~lanovi uredni~kog kolegija

novina dosad su i do~ekali iispratili sve garniture vlasti uovom Kantonu, prije njih oneiz ratnog perioda, a neki, unovinarskoj karijeri, pratili sui politi~are iz biv{e dràve.Ovo navodim tek zbog neko-licine na vlasti ubije|enih da

je sve po~elo i zavr{it }e snjima.Nas to njihovo }utanje ne}emnogo o{tetiti. I da svihstotinjak aktivnih politi~ara uUSK odbiju govoriti za nas,opet je tu oko 300.000 ljudi, asvaki od njih ima pri~u.Do ~itanja.

Nu|en

k’o ~a{}en! Policija Republike Srpske napodru~ju Bratunca i Srebreniceuhapsila je 16 osoba kojedovode u vezu sa krivi~nim

djelima prostitucije inavo|enja na prostituciju, kaoi seksualno zlostavljanje malo-ljetne osobe. Akcija je pokrenu-ta nakon {to je prona|ena pre-dozirana, 15-godi{nja djevo-

j~ica M.M. Djevoj~ica je, nakon{to je smje{tena u Sigurnuku}u, kazala da je seksualnozlostavljana i podvo|ena odstrane vi{e mu{karaca me|ukojima su: profesori, op}inskizvani~nici, lokalni imam te da

je u podvo|enju sudjelovalanjena nana.Iz pritvora su kasnije pu{teni

zamjenik na~elnik op{tineSrebrenica ]amil Durakovi},imam Mirsad Huseinovi}, tedirektor Srednjo{kolskog cen-tra u Bratuncu Nikola Ranki} ipolicajac Miladin Joki}.Nastavljena je istraga o ostalih11 lica.Online magazin @urnal info, poobjavljivanju ove informacije, uarhivu Media plan Institutana{ao je pri~u o ovoj djevoj~ici.Pri~a o njenoj èlji da seobrazuje je zabiljeèna u okto-bru 2008. godine kao primjersvoj romskoj djeci.“Manje problem a vi{e izazov,

bio je za udruènje Roma „ROMSKU SUZU“ kada je njiho-

va ~lanica iz lokalne zajednice Rakovac, op{tina Bratunac, M.

M. zatraìla pomo} za nabavkuknjiga, jer djevoj~ica i njena

nena ìve od mjese~nih 120, 00maraka. Uprkos jako te{kimuslovima ìvota ova djevoj~icaima jaku èlju da se obrazuje i

da zavr{i {kolu. M. se izuzetno motivisala naokruglom stolu koji je odràloudruènje Roma „ROMSKA

SUZA“ pod nazivom „Va`nostizja{njavanja romske popu-lacije-romskoj pripadnosti“. Naime, izlaganje dr. Medina

Vanti} kao vrlo uspje{ne ènekoja se sa ponosom izja{njava

kao Romkinja, inspirisalo jedjevoj~icu M. da i ona ne odus-

tane od svog cilja. Pri~om o svom ìvotu tokom redovnog {kolovanja i studentskih dana, Medina je probudila u M. bun-

tovni~ki duh na vrlo pozitivanna~in. Nakon iscrpnog izlaganja Medine Vanti}, M. je digla ruku za rije~ i rekla ne{to {to nijedno

romsko dijete ne smije zaboravi-ti: „Divim Vam se i svaka Vam~ast kad ste to sve pro{li i kad stedostigli sve ovo {to sada imate. I

ja }u biti neko i ne{to, zato {to to èlim da budem i zato {to ste miVi sada ulili jo{ vi{e nade i

moram da idem ka svom cilju. Zavr{it }u i srednju, a onda i

fakultet, jer ne èlim da ìvim uneznanju i siroma{tvu u

kakvom sam sada. Mislim da semeni ta mogu}nost pruà i ja je

elim iskoristiti.“ Brzi pronalazak donatora koji je

obezbijedio da se Mersihinabave knjige, bila je jedna od

aktivnosti nekih od ~lanovaudruènja. Isto tako, udruènje

je prona{lo donatora koji }e Mersihu stipendirati tokom

cijele godine a nadamo se itokom ~itavog {kolovanja.”

Pri~a o djevoj~ici èljnoj da postane neko

! Slu`ba za zapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona organizirala jesve~ano uru~ivanje ugovora o sufi-nansiranju podsticaja zapo{ljava-nja invalidnih osoba. Na podru~juFederacije BiH projektom zapo{lja-

vanja osoba sa invaliditetom i ene`rtve nasilja ove godine

predvi|eno je zapo{ljavanje 167osoba, a u Biha}u je podijeljeno 18takvih ugovora.Ovim projektom Federalnog zavo-da za zapo{ljavanje bit }ezaposleno 167 osoba sa invalidite-tom i èna, `rtvi nasilja, a za ovunamjenu osigurano je, po jednojsufinansiranoj osobi, 8.400 mara-ka. Projektom je osigurano da sesufinansirana osoba u radnomodnosu zadrì najmanje godinudana, uz redovnu isplatu pla}a idoprinosa.

•

! Buìm, najmla|a op}ina u USK, dobi}e tokom ove inaredne godine svoje prve stambene-poslovne zgrade.Polovinom godine po~inje izgradnja kompleksa od ~etirizgrade, a zavr{etak kompletnog projekta krajem 2012.godine. Investitor i izvodja~ radova na ovom projektu vri-

jednom 18-20 miliona KM je gra|evinska operativa „TIIM“sa kooperantima. - êtiri budu}a objekta uz suteren i prizemljeima}e pet spratova a na svakoj etaì po osam stanova, ~etiri jednosobna i ~etiri dvosobna.Gabariti objekata su 32 x 18 metara – kaè Teufik Kahrimanovi}, direktor i vlasnik DOO „ TIIM“.

Buìm

! Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Biha} Ivan Pr{a za danas(~etvrtak) sazvao je sjednicu OV. Izme|u ostalog, dnevnimredom predvi|eno je razmatranje: odluke o visini mjese~nenaknade ~lanovima Op}inske izborne komisije Biha} za 2010.godinu, i prijedlozima programa rada i finansijskih planova

javnih ustanova: “Stanouprava”, “Centar za socijalni rad”,“Kulturni centar”, “Gradska galerija”, JU za sport odmor irekreaciju, te Sportskog saveza, JP RTV Biha} i Centra za pro-mociju lokalnog razvoja “PLOD”.

! RTV USK od ove je sedmice pokrenula novi projekt. Rije~ je oemisiji “Veterani danas”, posve}enoj herojima odbrambeno-oslobodila~kog rata. U emisiji }e se pojavljivati pripadnici

Armije R BiH, koji su u~estvovali u va`nim bitkama koje su vo|ene na podru~ju koje je bilo u zoni odgovornosti Petog kor-pusa. Prvenstveno }e gosti emisija biti obi~ni borci koji su dire-kno u~estvovali u borbama, na prvim borbenim linijama, nosio-ci najvi{ih odli~ja: Zlatni ljiljan, Srebrni {tit, Zlatna policijska

zna~ka. Emisije }e donositi pri~e veterana o sje}anjima na his-torijski period kad se branila domovina i pri~e {ta rade, kakoìve i ~ime se veterani bave u vrijeme mira.

Bratunac

Po~inje gradnjaprvih stambenih zgrada

! Od srijede 17. marta i u Biha}u }e se mo}i platiti parkingslanjem SMS poruke. Ugovor o pla}anju parkinga na ovaj novina~in potpisali su Amel Alagi}, direktor JKP Komrad i Mehmed[ehi}, direktor BH Telecoma Poslovnica Biha}.

Pla}anje parkinga putem mobilnog telefona moè se koristiti naparking prostorima gdje je firma u ~ijoj je nadle`nosti parkingsklopila sa BH Telecomom ugovor o pruànju usluge mParking.Ovi parking prostori su posebno ozna~eni i korisnicima su natim mjestima date upute za kori{tenje usluge. Korisnik slanjemSMS poruke sa upisanom registarskom oznakom automobila na

odre|eni broj parking zone koji je istaknut na parking prostoru,inicira pla}anje jednog sata parkiranja. Najkasnije u roku oddvije minute od slanja inicijalne poruke korisnik prima povrat-nu SMS poruku kao potvrdu o pla}enom parkiranju koja sadrìpotrebne podatke o obavljenoj transakciji.

H.A.

Biha} - Pla}anje parkingaSMS porukom

Zapo{ljavanje18 osoba

Podsticaji zapo{ljavanjuinvalidnih osoba

RTV USK - Serijal o veteranima

Biha} - Danas sjednica OV

Amel Alagi} i Mehmed [ehi}

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


7 dana 3

! “Gora nam je ova na{a vlast,nego agresor, ali nemoj moje imeu novine, jer niko nam ne}eisplatiti dugovanja doli ba{ ova

vlast, nebilo je”.Ovaj neslu`beni komentar

jednog demobilisanog Jedins-tvena organizacija boraca vet-erana 91-95 i Udruènje demo-bilisanih boraca Biha}, ozva-ni~ili su u otvorenom pismu[emsudinu Dedi}u, premijeru

Vlade Unsko-sanskog kantona.“Po{tovani i uvaèni

gospodine premijeru, s obzirom da ignori{ete na{e zahtjeve koji se ti~u zakonskih prava demobilisanih boraca, a posebno kad je rije~ o isplatamanaknada za vrijeme neza-

poslenosti, dugovanja iznosedeset mjese~nih naknada. To je po svakom borcu 1.500 konvert-

ibilnih maraka. S obzirom da ne preduzimate ni{ta, nedavno smo zatraìli da, iz moralnih razloga, podnesete ostavku. S

obzirom da i dalje nastavljateomalovaàvati borce istim tem-

pom i ne radite ni{ta da bi se

rije{ili nagomilani problemiobavje{tavamo vas o slijede}em: Bora~ka udruènja s podru~ja

nekoliko op}ina USK-a, ukoliko se ne rije{i pitanje isplatanaknada za demobilisane borce

za vrijeme nezaposlenosti i tonajmanje pet (5) zaostalihnaknada do kraja ove sedmice,

ve} u idu}oj organizova}emo proteste pred zgradom Vlade

USK-a. Za sve posljedice, koje mogunastati u narednom periodu poisteku navedenog roka, isklju-~ivu odgovornost snosi}ete Vi

kao premijer, Vlada i Skup{tinaUSK-a.” Ovo pismo poslano je 8. marta.

I ni{ta se nije desilo.Nije prvi, a ne}e biti ni posljed-nji put da borci, na putu premaobe}anim “zlatnim ka{ikama”traè smjenu kantonalne vlade.

Traìli su to i 2007. godine.Posebno je dramati~an bio kraj2008. godine. Mediji su bilipuni naslova: “Demobilisaniborci u USK zahtjevaju nakna-de”, “Traè isplatu zaostalihnadoknada”, “ Prijete {trajkom

gla|u”, “Neodgovornost politi-~ara preko le|a demobilisanih”,“Zatraìli smjenu kantonalnog

premijera i svog federalnogministra”, “Ne odustaju od

gladovanja”...***

U me|uvremenu ni{ta sezna~ajno nije dogodilo, osim{to borci sada, u 2010.godini,

traè deset neispla}enihnaknada. Federacija je donijelaZakon i “zaduìla” kantone ikantonalne zavode za zapo{lja-

vanje da nezaposlenim borci-ma ispla}uju po 150 marakamjese~no. Svoj dug za trimjeseca nikada nije izmirila.Uzalud su iz Zavoda zazapo{ljavanje USK-a upozo-ravali da nemaju para i da ih

Vlada Federacije BiH prisiljavada ~ine krivi~no djelo.Zbog dugovanja Zavoduzdravstvenog osiguranja predblokadom je Zavod za

zapo{ljavanje... a borci osimrazumijevanja, ne mogu dobitini{ta vi{e. M. KALIMAN

! Ispred zgrade VladeUSK u ponedjeljak smozabiljeìli jo{ jedno oku-pljanje demoblisanihboraca. lanovi vi{ebora~kih udruènjakazali su da je okuplja-nje spontano, a htjeli su

izvr{noj i zakonodavnoj vlasti USK poslatiporuku, prije usvajanjabudèta da, pri krojenjubudèta, planiraju adek-

vatan iznos sredstava zaovu populaciju.Prema procjenamaresornog ministarstva u

Vladi USK-a taj iznos,kojim bi se osiguraloostvarivanje minimumazakonom garantiranih

prava demobilisanihboraca iznosi 8,6 milio-na maraka.Demobilisani borcipodràvaju plan min-

istarstva i apeluju da svisudionici u procesupripreme i usvajanjabudèta USK-a vodera~una o projekcijamabora~kog ministarstva.“Neke politi~ke stranke

smatraju da nivo sredsta-

va treba ostati isti, a to zna~i da ni deset posto zagrantovanih prava nebi mogli ostvariti. @elimoda skup{tinski poslanici

shvate da je iznos od 8, 6miliona dovoljan tek zaostvarivanje minimumaod 21 prava koje nam je

Zakonom o dopunskim pravima zagarantovano”,kaè Almir Tuti} u imeKoordinacije bora~kih

udruènja USK-a.Borci podje}aju da upro{loj godini zbog rece-sije nije pla}eno250.000 KM za priklju-

~ak za elekri~nu energi- ju, oko 135 osoba nijemoglo dobiti novac zadènazu (a po zakonuih sljeduje 450 KM), tena probleme oko isplatenova~ne naknade poosnovu nezaposlenosti.

“Svjesni smo da jedinokroz budèt moèmo pro-

jicirati taj dio nova~nihnakada od jula do dece-mbra pro{le i od januara

do aprila ove godine,kada demobilisani gubeta prava.

Nadamo se da }e i skup{-tinski zastupnici teìti

pravednim odlukama i da}e omogu}iti da Zakon,koji su oni donijeli, i reali-

ziraju kroz budèt reso-rnog ministarstva, kakobi borci mogli ostvariti

svoje zakonsko pravo”,dodaje Tuti}. D`.Dùbur

Demobilisani borci ponovo najavljuju proteste

Borba za bora~kih 150maraka traje duè nego rat

! Svakom borcu dràva du`na 1.500 KM.Nije prvi, a ne}e biti ni posljednji put daborci, na putu prema obe}anim “zlatnimka{ikama”, traè smjenu kantonalne vlade

18.03.2010.godine

Nezadovoljni krojenjem budèta

I recesija preko bora~kih le|a

! “îni mi se da je u ratu ipak bilo lak{e. Bar si znao na koju }e{ stranu cijev okrenuti. Danas sve ~eka{ i ne zna{ sa koje }e te strane neko nani{ati”, kazao je @eljko Kom{i}, ~lanPredsjedni{tva BiH obra}aju}i se dobitnicimanajvi{ih ratnih priznanja, okupljenima u Biha}u,na tradicionalnom godi{njem susretu Zlatnihljiljana, prije dvije godine u Biha}u. D.Ob.

“Bilo je lak{e u ratu”IIzz aarrhhii v v aa

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godinepolitika4

! Iako smo jo{ daleko od datumazvani~nog raspisivanja ovogodi{-njih op}ih-dràvnih izbora prema

onome ~emu svakodnevno svje-do~imo u ovda{njem medijskomprostoru predizborna kampanja ilibolje re}i strana~ko predizbornou(dv)aranje u Unsko-sanskomkantonu po~elo je mnogo è{}enego je o~ekivano. âk {ta vi{e uonoj mjeri zbog koje se moè re}ida su predstoje}i oktobarski izboriza sve politi~ke subjekte va`niji odsvih prethodnih. Stranke kanton-alne pozicije, me|u kojima jedominantna SDA, posredstvommedija gra|ane su u veoma nepo-

voljnim prilikama ve} po~eliuvjeravati u razloge zbog kojih bi

kadrovima na njihovim izbornimlistama ponovno trebali ukazatipovjerenje za va`ne funkcije uzakonodavnoj i posredno uizvr{noj vlasti na svim razinama.Od kantonalne, preko entitetskedo dràvne. Treba, zaista, imatiobraza i od gra|ana traìti daponovno glasaju za one koji sudràvu doveli na rub provalije,Federaciju do bankrota a Unsko-sanski kanton u situaciju za kojuse moè re}i da je najgora od nje-govog nastanka u maju 1995.godine. înjenica jeste da je uUnsko-sanskom kantonu ve}inakantonalne pozicije u vlasti, od

rata do danas, bila iz redova

Stranke demokratske akcije iStranke za Bosnu i Hercegovinu.O tome najzornije govori podatak da su od tri nekada{nja predsjed-nika Unsko-sanskog kantona dvabila iz SDA (Mirsad Veladì} iMirsad [ahinovi}) i jedan iz S BiH(Muhamed Beganovi}).Na funkciji predsjedavaju}egSkup{tine USK-a svi su kadroviSDA i svega jedan S BiH. Od ratana ovamo svih 13 kantonalnihpremijera isklju~ivo su birani izredova SDA kao i ministarska

ve}ina. Uz ovo svi direktori

va`nijih kantonalnih javnih

ustanova, preduze}a i institucijauglavnom su bili iz redova SDA. Uovo rano predizborno vrijeme ovei sli~ne ~injenice se zanemaruju i

vje{tom se medijskom politi~ar-skom manipulacijom gra|anenastoji dovesti na pogre{an kolosi-

jek s ciljem da ni oni niti bilo kodrugi istini ne pogleda u o~i. A ona {to se barem kantonalnerazine vlasti ti~e glasi ovako: Zasve {to je dobro ura|eno u Unsko-sanskom kantonu u proteklih 15godina zaslu`na je SDA i S BiH. Poanalogiji i za sve {to je lo{e

ura|eno u Unsko-sanskom kan-

! Mada kona~no jo{ nije rije{eno ko }e do oktobarskihop}ih izbora u Skup{tini Unsko-sanskog kantona ~initi

(ne)formalnu parlamentarnu ve}inu sasvim je jasno da su ovda{nji gra|ani-bira~i taoci ve} vi|ene borbe za(pre)vlast. Naime, koliko se god “na{i” politi~ari trudili,ipak ne uspijevaju sakriti ~injenicu da se aktualna poli-ti~ka borba najvi{e vodi zbog njihovih i interesa njima pripadaju}ih grupa i lobija a najmanje ili bolje re}inikako zbog gra|anskog ili op}eg dobra i interesa.

Sve se, me|utim, pakuje i raznobojnim celofanimaumotava.Cilj opravdava sredstvo, a kako je u politici dozvoljeno sve {to zakonom nije zabranjeno, poznati u~esnici sada{nje borbe za kantonalnu (pre)vlast, radi ostvare-nja vlastitih i strana~kih interesa “potezali su” i Fikreta

Abdi}a i njegovu politi~ku mo}. Nije te{ko pretpostaviti

{ta je moglo biti predmet politi~ke trgovine i {ta se ikome se u “obostranom interesu” moglo obe}ati. Dakako, samo da se poslanici DNZ-a udobrovolje da kao prva odcijepljena frakcija iz mati~ne SDA podrè njen“ostatak” oja~an drugom odcijepljenom frakcijom (S

BiH) ili pak da podrè tre}u frakciju (A sda) protivostatka SDA oja~anog Strankom za BiH. Za sada se znada su za osiguranje DNZ-ove naklonosti kori{tena svaraspoloìva sredstva i metode. Na isti na~in koketiralo sei “a{ikovalo” i sa ovda{njim SDP-om. To samo potvr|ujeda su u zaigranoj politi~koj igri ulozi ve}i nego su ikada

bili. Borba za kantonalnu (pre)vlast mora se okon~atido kraja marta do kada se mora usvojiti ovogodi{njikantonalni budèt. I to dokazuje da je u osnovi svake politike ekonomija ili bolje re}i “gotovina”. Na pitanju(ne)usvajanja budèta znat }e se ko je u zaigranoj poli-ti~koj igri pobijedio a ko izgubio. Znat }e se na kraju i

sve ono {to je bitno a vezano je za oktobarske izbore.

Komentar

Sve za(pre)vlast

Safet HRNJICA

Istini se mora!! UU oo v v oo rraannoopprreeddiizzbboorrnnoo

v v rrii j jeemmee v v j jee{{ttoomm sseemmeeddii j jsskkoommppoolliittii~~aarrsskkoommmmaanniippuullaaccii j joommggrraa||aannee nnaassttoo j j iiddoo v v eessttii nnaappooggrree{{aannkkoolloossii j jeekk ss cciill j jeemm ddaa nniioonnii nniittii bbiilloo kkooddrruuggii iissttiinnii nnee

ppoogglleeddaa uu oo~~ii

O G L E D A L O

! Na{a zadnja ponuda prema SDA, upregovorima za formiranje skup{tinske

ve}ine, podrazumijevala je tri pozicije u Vladi USK za A sda (finansije, pros-torno ure|enje, zdravstvo i socijalnapolitika) i mi od toga ne odustajemo.Ne}emo pristati na novo mijenjanjepravila igre. U pregovorima sa SDA smo posebno bili oprezni jer su to klasi~ne politi~ke var-alice. Mi smo ve} ranije najavili da smo spremni ponu-

diti tzv manjinsku vladu, koju }e ~initi kadrovi A sda ipo~et }emo zvani~no pripremati prijedlog.[to se ti~e aktualnog premijera, njemu bih preporu~ioda sam napi{e i podnese ostavku. Zaista bi bilo krajnjenekorektno prema svim sastavima vlada USK, svimdosada{njim premijerima, ~iji je rad ocjenjivan, da on,najgori od svih premijera, ostane na poziciji do krajamandata.

! Kantonalno vije}e S BiH USK donijelo je odluku da,ukoliko na sastanku sa SDA i A sda, koji je zakazan za

danas (srijeda) ne do|e do kona~nog dogovora okoformiranja stabilne parlamentarne ve}ine u Skup{tiniUSK, S BiH USK }e formirati manjinsku Vladu, sa onompoliti~kom opcijom koja ima interes da se prevazi|esada{nja kriza vlasti u USK.

! Zbog vremenskog cajtnota iobaveza prema {tampariji u ovombroju nismo bili u mogu}nosti izv-

jestiti o kraju trojnih pregovora oformiranju nove parlamentarne

ve}ine kao preduvjeta zadeblokiranje rada kanton-alne izvr{ne i zakonodavne

vlasti. Me|utim i bez togaprognoze «govore» da biizlaz iz aktualne politi~ke

krize mogla ponuditi usko-ro formirana manjinska vlada kojoj }e legalitet ilegitimitet «ovjeriti» naj-manje 16 poslanikaSkup{tine USK-a iz tri poli-ti~ke stranke. Razloga za

vjerovanje u ovaj i ovakav na~in izlaska iz politi~ke inesumnjive krize vlasti uUnsko-sanskom kantonuima vi{e. Najo~igledniji senalazi u ~injenici da vodst-

vo A sda jo{ nije i najvjero- jatnije nikada ne}e oprosti-ti Asimu Kamberu i njegovimposlu{nicima (Sead Kadi}, Husein

Ro{i} i Esad Ba{agi}) {to su moralioti}i iz SDA i formirati novu poli-ti~ku stranku. Sli~nih motivaimaju i u S BiH, politi~koj strancikoja je, nakon pro{lih op}ih izbo-

ra voljom sanskog majstora poli-ti~ke podvale i reìje, kroz part-nerstvo sa SDP-om, marginal-izirana u mjeri kojoj je do ju~eekvivalent bila klini~ka politi~ka

koma. Motiva za u~e{}e u«operaciji» kona~nog slanje SDA

USK-a u opoziciju ima i ovda{njiSDP. Prvi je taj {to je SDA USK-a usada ve} biv{em partnerstvu saSDP-om pokazala maksimalnuneiskrenost na na~in da je pre-

vrtljivim djelovanjem kanton-alnog premijera [emsudinaDedi}a izigrala ve}inu pisanih iusmenih me|ustrana~kih dogovo-ra. Ja~i od ovog se nalazi nalaìma osmi{ljenim pljuva~kimistupima (do )predsjednikaSeada Kadi}a prema ~elniku KOSDP-a i biha}kom na~elnikuHamdiji Lipova~i. Ukoliko ovirazlozi i motivi prevladaju onda

}e sasvim razumljiva biti i~injenica {to je prije desetak dana biv{a ~lanica Kluba S BiH uSkup{tini USK-a Bi{}anka Jasna[ari} i zvani~no pristupila KlubuSDP-a USK-a. S njom SDP uKantonalnoj skup{tini sada ima{est poslanika. To je sa {est pos-alnika A sda 12 i sa ~etiri S BiHukupno 16. Dakle, dovoljan brojruku da se ozvani~i nova i VladaUnsko-sanskog kantona koja }e“nacrtati” i usvojiti budèt za(n)ovu izbornu godinu.Na taj na~in zna se ko bi, kako i

sa ~im mogao u (izborne) svatove.Po analogiji znalo bi se ko za sva-

tova sada nije. Me|utim, ima idruga matematika u kojoj je u igri{est poslanika SDA, a ostalo jestvar ma{te i mogu}e kombina-torike.

Rifet Hozanovi} (A sda)

Preporuka premijeru

Stranka za BiH USK

Manjina spa{avaod krize

Politi~kamatematika Ve}ina za manjinu

U srijedu je predsjedavaju}i Skup{tineUSK Admir Hadìpa{i} po~eo pripremati vanrednu sjednicu kantonalnog zakono-davnog tijela. Vanredna sjednica, poinformacijama od srijede, treba biti saz- vana u subotu.Tada bi parlamentarne stranke trebaleodmjeriti snage «na terenu» i kona~nore}i – ko je na vlasti u USK, i ko nije.Naime, za o~ekivati je glasanje o pov- jerenju aktualnom sazivu Vlade USK, na~elu sa premijerom [emsudinomDedi}em.

Odmjeravanje snaga na vanrednoj sjedniciSkup{tine USK u subotu

Posljednja vijest

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine politika 5

tonu najodgovorniji su kadroviSDA i Stranke za BiH.

Plja~ka{kaprivatizacijaO onome {to je dobro ura|eno uproteklom vremenu neka govoreoni koji su se nalazili na funkcija-ma, uz uvjet da nikad ne zaborave~injenicu da su sa onoliko sredsta-

va me|unarodne pomo}i poratnuobnovu mogli uraditi na obimniji idaleko kvalitetniji na~in.Me|utim, onda dobar dio sredsta-

va me|unarodne pomo}i ne bizavr{io u njihovim i dèpovimanjima pripadaju}ih grupa i lobija.Od onoga {to se lo{e radilo iuradilo najilustrativniji je primjer

privatizacije koja je (iz)vr{enaposredstvom Agencije za privati-

zaciju u kojoj su se na direktorskojpoziciji nalazili isklju~ivo kadroviSDA: Mesrud Ferizovi}, Ifet [i{i},Irfan Feli} i jo{ aktualni Samir]atovi}. Naime, prava je rijetkostizdvojiti preduze}e koje jeuspje{no privatizirano, a pogoto-

vo ono preduze}e u kojem jenakon privatizacije radnicima bilobolje. Osim Biha}ke pivare i neka-da{nje Biha}ke mljekare (sada{njiMegle) ni jednog takvog pre-duze}a u Unsko-sanskom kantonunema. Nema ni op}ine koja semoè pohvaliti da joj je nakon pri-

vatizacije broj zaposlenih u privre-di pribliàn broju zaposlenih evi-

dentiran u nekim pro{lim ali jo{nezaboravljenim vremenima.Biha} i Bosanski Petrovac sunajeklatantniji primjeri tajkunskeplja~ka{ke privatizacije.

Zahvaljuju}i odgovornim ljudimau Agenciji za privatizaciju isada{njoj i pro{lim vladama

Unsko-sanskog kantona Biha}u jena problemati~an na~in uni{tenakompletna prijeratna industrija.Od poznatih proizvodnih firmi iznekada{njeg sistema PPK-a“Krajina” ostala je samo “fabrika”piva i mlijeka. Ostale su naprostouni{tene. Nema vi{e Agorokrajine,nema @itoprerade.. Od preduze}aiz oblasti drvne industrije uBiha}u tako|er vi{e ne radi ni{ta.Pilana, Bina, Mena i Fagus sufirme iz drvne oblasti koje sunekada bile ponos Biha}a iBi{}ana. Uz ovo uni{ten jeKombiteks, Krajinametal,

Polietilenka, E RKG. Bira radi alina na~in da radnicima nikad nije

bilo gore. Od nekada{njih 17.000zaposlenih proizvodnih radnika uBiha}u u srednjim i malim pre-duze}ima radi svega par hiljadaBi{}ana koji i pored toga jedvasastavljaju kraj s krajem.

Grije{ineznanje i lopovluk

Sli~na je situacija u BosanskomPetrovcu ali i u svim ostalimop}inama u kojima nekadareprezentativne firme ~ekajuste~ajni postupci sa kakvim su ve}suo~eni u Kombiteksu, i [IP Uni. Ikad je ve} tako i kad se ve} sve tozna onda je paradoks kad neki od

politi~ara iz SDA javno ustvrdi dagrije{i samo onaj ko radi.Me|utim i njemu i svima drugima

jasno treba re}i da je u slu~ajuporatne kantonalne vlasti u kojoj

su dominirali ba{ kadrovi SDA grije{ilo njihovo neznanje,nestru~nost, nepo{tenje, korupcija

i njihov lopovluk. Traìti ponovnood gra|ana da im se ukaè pov-

jerenje da samo njima i dalje bududobro a da gra|anima bude jo{gore prava je sramota. Ako vjeru-

ju da }e medijskom manipu-lacijom gra|ane ponovno prevari-ti sada je vrijeme da im se kaè daim to ovaj pute ne}e po}i rukom.Na njihovu àlost a na sre}ugra|ana bira~a u Unsko-sanskomkantonu sada ima i onih politi~kihstranaka koje su dolaskom na

vlast u nekim od op}ina pokazaleda se moè druk~ije, vi{e i bolje.Za primjer se mogu uzeti op}ine

Biha} i Velika Kladu{a a naodre|en na~in i Bosanska Krupa i

Bosanski Petrovac, dakle ~etiriop}ine u kojima na~elnici nisu izredova SDA i op}ine koje su na

najbolji na~in pokazale kome iza{to trebaju promjene. U Biha}una~elnik Hamdija Lipova~a u jed-nom je mandatu u interesugra|ana uradio vi{e nego {to susvi zajedno uradili njegoviprethodnici iz SDA. Sli~no je i u

Velikoj Kladu{i, koja je zna~ajnijinapredak osjetila dolaskom

Admila Mulali}a. Armin Halitovi}u Op}ini Bosanska Krupa nadobrom je putu da svojimKrupljanima dokaè da na pro{limlokalnim izborima nisu pogrije{ili{to su umjesto kandidatu SDA

ve}insko povjerenje dali njemukao nezavisnom kandidatu. Izbori

idu i {to budu bliì neizbje`no }ese morati gledati istini u o~i. Zaaktualnu poziciju u vlasti kantonaona je bolna i poraàvaju}a.

S. HRNJICA

gledati u o~i

! O nesposobnosti aktualne

vlasti na ~elu sa SDA i S BiH u

Federaciji i na razini dràve BiH

zorno svjedo~e pokazatelji o drà-

vnoj nebrizi o ugroènoj doma}oj

industriji. Naime, nedavno je

saop}eno da se, prema podaci-

ma o bosanskohercegova~kom

uvozu i izvozu, pivo nalazi me|u

deset artikala koji su se najvi{e

uvozili u na{u zemlju.

Obzirom da je Biha}ka pivara

jedna od pet bosanskohercego-va~kih (pivaru jo{ ima: Sarajevo,

Tuzla, Banjaluka i Grude) ovom

prilikom isti~emo {ta je o tome

nedavno izjavio njen direktor i

predsjednik Grupacije pivarske

industrije BiH Edin Ibrahimpa{i}.

Nebriga dràve o ugroènosti

doma}e industrije evidentna je na

primjeru piva.

Od deset popijenih boca piva u

BiH ~ak sedam je iz uvoza, kaè

Ibrahimpa{i}. Kao potpisnici

CEFTA sporazuma argumentirano

je dokazano da je bilans izvoza iuvoza piva u BiH naru{en i da je

zbog toga doma}a pivarska

industrija ugroèna. Sporazumom

je predvi|eno uvo|enje za{titnih

mjera. Me|utim, Vije}e ministara

umjesto da nudi rje{enja

nepotrebno birokratizira i na pos-

toje}e traì nove podatke.Posljedica svega toga je u padu

proizvodnje i posrednom

onemogu}avanju da umjesto

1400 u pivarskoj industriji BiH

posao na|e jo{ oko 600 radnika

{to za na{e prilike i nije za podci-

jeniti. Novo zapo{ljavanje bez

ikakvih ulaganja. Uvjet je samo da

se uposle ve} postoje}i instalirani

proizvodni kapaciteti u svih pet

doma}ih pivara.

Biha}ka mljekara, svijetli primjer privatizacije u USK

Nebriga dràve

Edin

Ibrahimpa{i}

! Osje}ati potrebu da poslije tri mjeseca po izboru zapredsjednika OO SDA Biha} kaète svom ~lanstvu igra|anima da ste Banjalu~anin, i da to niste krili je unajblaèm obliku sramno i licemjerno DamireHadì}u. Taj dio svoje biografije trebali ste pro~itatidelegatima Skup{tine OO SDA Biha} kada su Vasbirali. Oni su imali pravo na„istinu“.Mi Bi{}ani po{tujemo svoje musafire, putnike nam-

jernike i uvijek smo spremni pomo}i i tako pokazatisvoju dobrodo{licu i gostoljubivost. Laskaju namlijepe rije~i o Biha}u, modernom Evropskom gradu. I

istina je da ~ovjeka cijenimo po onome {to je i kolikouradio za ovaj grad. Pa gdje ste tu Vi DamireHadì}u? Prije 15 mjeseci ste postali ~lan SDA.Ekspresno ste postavljeni za predsjednika AsocijacijeMladih SDA Biha}, a nepunu godinu poslije i za pred-sjednik OO SDA Biha}. Va{a politi~ka karijera jenapredovala svjetlosnom brzinom. Svaka ~ast, ali Viniste zavr{ili ni pripravni~ki sta` a ve} ste predsjed-nik. I za tako naprednog studenta puno ste togapresko~ili. Vjerojatno Va{e politi~ko iskustvo }edoprinijeti gubitku vlasti u USK-u i po prvi put odvestiSDA u opoziciju te kao vaàn politi~ki faktor na ovimprostorima do~ekati izbore na tribinama ovda{njepoliti~ke scene.OO SDA Biha} je otvorena za sve dobronamjerneposlu{nike i ljude koje puno ne pitaju i tako postalaprepoznatljiva. Glavna odlika OO SDA Biha} je

neiskrenost, dvoli~nost i nesposobnost. Puna podr{kanesposobnim i kriminaliziranim kadrovima govori daèlite da sve ostane po starom a gra|anima govoriteo boljem sutra.To nije dobar put da se ostvari dobar izborni rezultatniti vjerujem da ste sposobni pozicionirati kadrove pomjeri gra|ana Biha}a, Bi{}ane, dragi moj mla|ahniBanjalu~anine, novope~eni Bi{}anine.

Ismet Kuri}, vije}nik OV Biha}

! Pregovori izme|u S BiH, SDA i A sda, vo|eni pro{lesedmice nisu dali rezultata. “Na stolu” je bila ponuda

A sda, da se raspodjela u~e{}a u izvr{noj kantonalnoj vlasti, kantonalnim institucijama i poduze}ima vr{i uskladu sa ostvarenim izbornim rezultatima, odnosnobrojem poslanika, koje ove partije imaju u Skup{tiniUSK. Za S BiH ovo je bilo prihvatljivo, za SDA nije.

A sda je predloìla da SDA, u Vladi USK, zadrì pozi-

ciju premijera i dvije ministarske, A-sda dobije ~etiri aS BiH tri ministarska mjesta, da bi se A sda kasnijeodrekli ~etvrtog ministarskog mjesta. Ni ovakav pri-

jedlog SDA nije prihvatila.SDP i DNZ pro{le se sedmice nisu ogla{avale.

Ni spremni,

ni jaki,ni iskreni

POLIGON

Otvoreno pismo

vije}nika, Ismeta Kuri}a

SDP i DNZ }ute

SBiH, SDA i A sda jo{ trguju

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


Safet HRNJICA

! Nakon {to je formiranaHandàr divizija je sredinomfebruara 1944. godine, {estmjeseci kasnije nego {to jeplanirano, preba~ena u Hrva-

tsku i Bosnu i Hercegovinu. Zanjeno prebacivanje izNjema~ke trebalo je osigurati93 teretne vozne kompozicije.Prvo odredi{te bio je sektor usjeveroisto~noj Bosni. Na putu

do tamo divizija je sama sebimorala “pro~istiti” put krozBosutsku {umu koju je dràlo

oko 2.000 partizana. Akcija“Putokaz”, kako navodiZvonimir Bernwald, trajala je

kratko vrijeme i izvedena veoma uspje{no mada je bilo jasno da }e se partizani, prije ilikasnije, vratiti u te {ume.Do 15. marta 1944. godineglavnina divizije pre{la jepreko rijeke Save zauzimaju}i

kvartire. Potom je uslijedilaakcija “Uskr{nje jaje” i “Majskodrvo”. Bile su to velike operaci-

je u pravcu Bijeljine, Zvornika iTuzle, a kretalo se u suradnji sasestrinskom divizijom “Princ

Eugen”. Poginulo je znatnomanje od 1.000 ljudi kako jesaop}avano iz partizanskihizvora.

Naziv Handàr

Nakon toga, ta~nije 15. maja, Adolf Hitler dao je diviziji ime“Handàr”.Od po~etka juna do augusta1944. godine uslijedila je akci-

ja “Pun mjesec” u kojoj su obje

strane pretrpjele znatnegubitke. Tom prilikom, naàlost, uspostavljena je suradn-

ja sa ~etnicima. Taj potezBosanci nisu razumjeli i nikada

o njemu nisu govorili saodobravanjem. Uslijedile supotom akcije “Hvatanje muha”i “Poljska ruà na livadi”. Uprvoj akciji partizanima su

naneseni veliki gubici.Poginulo je oko 1000 vojnikaali ni vlastiti gubici nisu bilizanemarivi. Poginula su 254

vojnika, jedan oficir a ranjeno je vi{e od 150 vojnika. Dvije

posljednje operacije bile su:“Ruebezahl” i “Fa{irano meso”,ponovno u suradnji sa diviz-ijom “Princ Eugen”. Uspjesiovih operacija nisu bili osobito

veliki, jer je ljudstvo ve} bilo

premoreno nakon stalnih vi{etjednih borbi.Nakon ovih operacija primi-

je}en je pad morala me|u vojskom, a vjerovanje u pobje-du pretvoreno je u sumnju i

obeshrabrenje. I ~etnici su sepo~eli pona{ati osiono, a parti-

zani su intenzivnije razarali

èljezni~ku prugu Brod-Sara- jevo i oteàvali snabdijevanje.Demoralizacija je nastala i kodhrvatskih jedinica, koje su ukompletnom kadrovskom i

komornom sastavu prelazile nastranu partizana. Nastala jeoteàvaju}a situacija osigura-nja prometnica, naro~ito

pruga. Konkretno, od septem-bra 1944. nastalo je masovnodezorganiziranje divizije, asavezni~ka propaganda ost-

varivala je zna~ajne rezultate.Zahvaljuju}i tome pro~ulo seda se Nijemci povla~e saBalkana, da }e “Handàr” divi-

zija sa njema~kim jedinicamabiti vra}ena u Reich-Njema~ku,te da }e tako BiH ostavitinebranjenu, ~ime bi se izigralo

obe}anje dano velikom muftijida }e “Handàr” divizija bora-

viti i ratovati samo u BiH.Ove okolnosti su imale odraza

na ~injenicu da je do kraja sep-tembra 1944. godine iz“Handàr” divizije dezertiralo2.000 Bosanaca, na na~in da se

dosje6

DOSJE: Handàr divizija - (ne)dovr{ena pri~a (3)! U augustu 1943. godine stiù prvi

kontingenti, tako da se u gradu

Vilfran{u na èljezni~ku stanicu iskrcao

13. pionirski (inènjerijski) bataljon, a iz

rezervnog pionirskog bataljona,

smje{tenog u Dresdenu, stigla je grupastarje{inskog kadra, a me|u njima

mla|i oficiri, koji }e se ista}i u

doga|anjima zabiljeènim

17. septembra 1943. godine: zastavnik

Ferid Dàni}, stariji vodnik Lutvija

Dizdarevi}, zastavnik Nikola Vukeli}, i

zastavnik Eduard Matutinovi}. Me|u

njima ~elnu ulogu imao je Ferid Dàni}

iz Biha}a. Centralna li~nost na kraju

pobune bio je bataljonski imam Halim

ef. Malko~ iz Sokoca tako|er iz Biha}a.

Kasnio dolazak u

Bajram u Neuhammeru, naprijed imam Malko~

! Razloge nastanka

Handàr divizije svojim je reagiranjem

upotpunio Fuad

Mujaki} iz Biha}a.

Ratne 1941.-1943.

godine

muslimani u

isto~noj

Bosni doì-

vljavaju

stra{ne

zlo~ine.

Hrvatska

vojska nije

bila u stanju

za{titi narod

od najezdedoma}ih

~etnika iz

Srbije. To je

potaklo mus-

lima-nsko

vodstvo u

Sarajevu da

traì spas

narodu.

Podr{ku je

dobilo od

palesti-

njskog

Velikog

muftije Amin

el Huseina.

Njema~ka vojna

komanda bila jespremna pomo}i

jedino formiranjem

bosanskohercego-

va~ke vojne postro-

jbe u kojoj }e u

komandnom smislu

dominantni biti

Nijemci.

BiH vodstvo bilo je u

dilemi: Prihvatiti

ponu|eno ili narod

izloìti pogibelji.

Postavlja se pitanje

za{to se za pomo}

nije obratilo parti-

zanima. Nije, jerpartizani u to vri-

jeme nisu mogli

pomo}i ni sebi. O

tome se tada nije ni

razmi{ljalo iz razlo-

ga {to su partizani

ve}inom bili ateisti

a muslimani privrè-

ni svojoj vjeri. Koja

je to pogibelj prijeti-

la muslimanima u

BiH svjedo~i i detalj

sa su|enja Draì

Mihajlovi}u 1946.

godine. Javni tuìlac

Milo{ Mini} ~ita

jedan od izvje{taja

zaplijenjenih u {tabuu kojem ~etni~ki

vojvoda Pavle

\uri{i} obavje{tava

svoga glavnog

komandanta da je:

33 muslimanska

sela spalio, svu

~eljad ve}u od

pu{ke pobio, pet

hodà na kolac

nabio i dva popa

ìva oderao. Draà

na to odgovara da

mu je ono ìvo oder-

ano i na kolac nabi-

jeno, mnogo smeta-lo u njegovom poli-

ti~kom radu. Na

drugo pitanje Mini}a

kakav je bio plan i

{ta ~initi sa

muslimanima nakon

rata odgovor je

glasio da bi se o

tome dogovorili sa

“osmanlijama”. Iz

sale se ~uo povik:

Ako bi koji ìv ostao!

U komunisti~koj eri

svaka borba za

opstanak, osim pod

crvenom zastavom,

smatrana je izdajom

naroda ili saradnjom

sa okupatorom.

Zbog toga je vr{ena

stra{na propaganda

da se “Handàr”

divizija u narodu {to

vi{e kompromitirauz zanemarivanje

uzroka njenog

formiranja i dokaza

herojstva nekih od

njenih pripadnika.

Eklatantan dokaz je

uloga Ferida Dà-

ni}a u organiziranju

pobune u Vilfran{u

17. septembra

1943. godine {to je

tada smatrano

nemogu}im i

neizvodivim u jednoj

od elitnih njema~kih

vojnih jedinica.

Imam pionirskog bataljona Halim ef.

Malko~

Spas od pogibelji

18.03.2010.godine

Fuad Mujaki}

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


jednostavno nisu vra}ali sadopusta, napu{tali su svojepoloàje i sa kompletnimnaoruànjem prelazili u “zelenikadar” (autohtona vojna for-macija Bo{njaka) i partizani-ma. Pod utjecajem propagandemnogi su jednostavno zaklju-~ili da Njema~ka gubi rat.

Pobuna u

Vilfran{u

Na pitanje {ta se doista dogodi-lo u francuskom Vilfran{u 17.septembra 1943. godineZvonimir Bernwald kaè:Budu}i da u onda{njojHrvatskoj tada nije bilo slobod-nih vojnih poligona Glavniured SS-a u prolje}e 1943.

godine donosi odluku da se

vojna obuka pripadnika“Handàr” divizije izvr{i uFrancuskoj. Ona je tada bilapodijeljena na departmane.Njema~ki komandant “Vojnog

podru~ja Francuska” odre|ujeza smje{taj diviziji tri depart-mana i to od Liona na jugoza-pad prema Tuluzu: Haute Loiresa sredi{tem grada Le Puy gdjese smje{ta [tab divizije, zatimLozer sa sjedi{tem u Mendeugdje se u julu smje{ta regrutnidepo i Aveyron u njegovomsredi{tu i u najve}em graduRodezu. Veliki je to prostor jer

je povr{ina tri departmana ve}a od Crne Gore. Ovaj teren

koji je smi{ljeno izabraonjema~ki komandant bio je

veoma podesan za uvje`bava-nje gorske divizije, kao {to jebila “Handàr” divizija, i zapartizanski na~in ratovanja,kaè Bernwald.Dalje kaè da se Francuski

pokret otpora na poziv gener-

ala De Gola iz Londona 1940godine razvio u sjevernimoblastima. U njemu su prista{eiz raznih politi~kih stranaka, anapadom Njema~ke na SSSR

uklju~uju se i komunisti kadrovima i organizacijama iz ile-gale. Svoje djelovanje Pokret jeozna~io postavljanjem prepre-ka na putovima, presijecanjem

telefonskih linija, sabotaàmau tvornicama, poticanjem {tra-

jkova... Me|utim, brojne grupeiz Pokreta su me|usobno

nepovezane a neke su i razbi- jene. Oruàne snage Vi{ijske vlade, njena policija iàndarmerija u pravom sugra|anskom ratu protiv

Pokreta otpora. U tako vojni~kitrusnom podru~ju smje{tena je“Handàr” divizija.U augustu 1943. godine stiùprvi kontingenti, tako da se u

gradu Vilfran{u na èljezni~kustanicu iskrcao 13. pionirski(inènjerijski) bataljon, a izrezervnog pionirskog bataljo-

na, smje{tenog u Dresdenu,stigla je grupa starje{inskogkadra, a me|u njima slijede}imla|i oficiri, koji }e se ista}i udoga|anjima zabiljeènim 17.

septembra 1943. godine: zas-tavnik Ferid Dàni}, 25 godinaBo{njak, stariji vodnik LutvijaDizdarevi}, 22 godine Bo{njak,zastavnik Nikola Vukeli}, 19

godina Hrvat i zastavnik Eduard Matutinovi}, 20 godinaHrvat. Me|u njima ~elnu uloguimao je Ferid Dàni} iz Biha}a.

Centralna li~nost na krajupobune bio je bataljonski imamHalim ef. Malko~ iz Sokoca,tako|er iz Biha}a.

(Nastavak u narednom broju)

dosje 7

! Za svoje u~e{}e i ulogu uHandàr diviziji krivi~no nije

odgovarao ZvonimirBernwald. Ro|en je 1924.godine u Slavonskom Broduu folksdoj~erskoj obitelji.Nakon Drugog svjetskog ratau strahu od partizana ikomunista sklonio se uNjema~ku gdje trenutno ìviu mjestu Nesselwagen. Uradnoj karijeri afirmirao sekao visokoobrazovani grafi~kiradnik. Nakon vi{egodi{njegdjelovanja kao vode}istru~njak tvrtke F.K. Werke u

Trossingenu (Wirtemberg”radio je od 1961. do umiro- vljenja 1989. godine.

Svjedok vremena

Spomen-plo~a na polju mu~enika

Tu leè na{i Bo{njaci: “Polje jugoslavenskih mu~enika”

Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

- Alimajstorovi} Sulejman, ro|en 1913

godine. Oberstrumfirer Prvi SS-sanitetskiodjel, u~itelj u ènskoj gimnaziji u Sarajevu.

- Hasan Bajraktarevi}, ro|en 1919. godineu Sarajevu. Hauptstrumfirer u 27. puku,teolog i {erijatski sudija. Zbog odbijanja danapusti Bosnu strijeljan na mostu u Br~kom.

- Osman Deli}, ro|en 1919. godine uMionici kod Tuzle. Unterstrumfirer dopun-skog 13. pionirskog bataljona.

- Husein Dòzo, ro|en 1912 u Gora`du,profesor teologije i haupstrumfirer u 28puku, kasnije bio divizijski imam.

- Dèmal Ibrahimovi}, ro|en 1919 uSarajevu. Vjerou~itelj untersstrumfirer uprotuavionskom odjelu.

- Haris Korkut, ro|en 1915. u Zvorniku.

Omerstrumfirer u artiljerijskom 13. puku.- Halim Malko~, ro|en 1917. godine uSokocu kod Biha}a. Hauptstrumfirer iimam pionirskog bataljona u kojem jeslomio pobunu u Vilfran{u.

- Mustafa Hadìmuli}, ro|en 1917 uSarajevu, vjerou~itelj i imam.Oberstrumfirer u opskrbnom a kasnije uartiljerijskom puku.

- Kasim Ma{i}, ro|en u Ilija{u 1919godine. Teolog i imam, untersstrumfirer protutenkovskog odjeljenja.

- Abdulah Muhasilovi}, ro|en u Sarajevu

1898. godine. Sturmbanfirer i divizijskiimam.

- Muhamed Mujki}, ro|en u Cazinu 1913.godine. Vjerou~itelj i hauptstrumfirer uprivrednom odjelu 13. bataljonu.

- Salih [abanovi}, ro|en u âjni~u 1920godine. Sudija i untersstrumfirer uizvi|a~kom odjeljenju.

- Ahmed Skaka, ro|en u Sarajevu 1915.godine, vjerou~itelj i oberstrumfirer.

- Fadil Sir~o, ro|en u Sarajevu. Imam i vjerou~itelj, unterstrumfirer u dopunskojgrupi. Bio je kapetan NDH kod domobrana.

- Ha{im Troli}, bio imam u 13.artiljerijskom puku. Bio imam i koddomobrana.

- Fikret Mehmedagi}, unterstrumfirer, a ve}1943. vratio se u BiH.- Muharem Muharemagi}, ro|en 1910 u Tuzli. Bio gimnazijski profesor.Oberstrumfirer u privrednom bataljonu.

- Fadil Mehanovi}, unterstrumfirer uopskrbi 13. bataljona.Ovo su samo neka od vi{e desetinaimena imama “Handàr” divizije. ImamHalim ef. Malko~ budu}i da je sa ovihprostora i zbog uloge koju je imao uVilfran{u posebno je interesantan.

Spisak imama ”Handàr” divizije

18.03.2010.godine

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine otvoreno 9

! Vlast i besparica su uure|enim dràvama nespojivipojmovi. Me|u bezbrojnim

nelogi~nostima i to je slikana{eg dru{tva, a idu izbori.

Valja po svaku cijenu zauzeti{to povoljnije “startne pozicije”.Kako je po~etak predizbornekampanje regulisan Izbornimzakonom, udvaranje bira~ima ibla}enje protivnika u lokalnimsredinama po~inje mnogo prije.êsto se u strana~kom ospo-ravaju i op{ti interesi. Ukolikona~elnici op}ina nisu “na{i”,treba im po svaku cijenuzagor~avati ìvot. [ta }e se pritome dugoro~no izgubiti naj-manje je va`no, bitno je da se

“pokaù mi{i}i”. Armin Halitovi}, na~elnik op}i-ne Bosanska Krupa, izabran jekao nezavisni kandidat. ErminHajder, na~elnik op}ineBosanski Petrovac, bio je izne-na|enje lokalnih izbora. Jedini

je kandidat Na{e stranke koji jeu Bosni i Hercegovini izabranza na~elnika. Sastavi op}inskih

vije}a su takvi da na~elnici neznaju kada }e nai}i na blokadu.

Ko }e sru{itistaru Gimnaziju?

Armin Halitovi}, na~elnik op}ine Bosanska Krupa svojim

sugra|anima se obratio pis-mom nakon {to ga Op}insko

vije}e nije podràlo u nakani dapo~ne gradnju nove zgradeGimnazije.

Naime, na sjednici Op}inskog vije}a najù~niju raspravu izaz- vala je odluka o ru{enju zgradeGimnazije u Bosanskoj Krupi idavanje saglasnosti za izgrad-nju nove zgrade na istom mjes-tu. Problem je nastao oko insis-tiranja predsjednika Kluba SDA da op}ina Bosanska Krupa nije

nadle`na da donese ovakvuodluku, jer je srednje obrazo-

vanje u nadle`nosti kanton-alnog nivoa. Samim tim, stav je

vije}nika SDA, briga o objektu

Gimnazije i njegovom ru{enjubi trebala biti nadle`nost kan-tonalne Skup{tine. Suprotno

ovom mi{ljenju, u op}inskomorganu uprave tvrde da je usvim zvani~nim aktima objekatu kojem se odvija nastava, vlas-ni{tvo op}ine Bosanska Krupa.Na~elnik i njegovi pomo}nicitvrde da je nadle`nost Vije}a dadonese takvu odluku, a da seodga|anjem dono{enja odlukesamo gubi vrijeme i ide duìmputem.Postoji rje{enje kantonalnog

inspektora da je ovaj objekatneuslovan, opasan po sve onekoji se nalaze u njemu i da se unjemu zabranjuje bilo kakav rad. Ishod glasanja bio je ukorist “duèg puta”. Vije}niciSDP-a i Evropske ekolo{ke stra-nke podràli odluku, a vije}niciSDA i A-sda ostali suzdràni,tako da odluka o ru{enju starezgrade i izgradnji nove nijedobila potrebnu ve}inu.Odmah poslije ove ta~keodlu~ivalo se o prihvatanju

ponude za kupovinu zemlji{taza izgradnju sportskog igrali{takod nove {kole u Pi{talinama,koju je predloìo Klub A-sda jo{pro{le godine. Vije}nici SDP-a i

Evropske ekolo{ke stranke“preko igrali{ta” su vratili

vije}nicima A-sda i SDA i nisuglasali za realizaciju, kao ni nji-hove kolege za Gimnaziju.

Retrogradna“nova snaga”

Izrevoltiran ovim na~elnik

Halitovi} obratio se pismomKrupljanima.- U posljednje vrijeme na

podru~ju na{e op}ine, poslijekratkotrajnog zati{ja u kojem su

se bavili sami sobom, ponovo na scenu poku{avaju stupiti stareretrogradne snage u novom

pakovanju, koji sebe predstavlja- ju kao „nova snaga Bosanske

Krupe“, koje su u 13 poslijerat-nih godina svojom politikom ovuop}inu dovele do ruba propasti.

Zahvaljuju}i vije}nicima iz SDA i A-sda nije izglasana odluka da seodobri izgradnja nove zgradeGimnazije. Pravdali su to navo-dnim po{tivanjem nadle`nostikantonalne Skup{tine i èljomda se tzv. “stru~nim, pravnim

savjetom” pomogne da op}ina Bosanska Krupa ne napravi gre{ku i uradi ne{to {to joj nije unadle`nosti. Pri tome za takve

primjedbe nemaju ni jednu~injenicu.

Isti ti ljudi i njihove kolege izSDA, koji su prije njih bili

vije}nici, godinama su obe}avalida }e izgraditi novu Gimnaziju.Tu pri~u podgrijavali su prije

svakih izbora i do dana dana- {njeg nisu ni prstom maknuli da se Gimnazija izgradi. Sad kada je izgradnja zgrade Gimnazijeizvjesna, èle ovaj napredakunazaditi i maksimalno usporiti.

Me|utim, obe}avam da u tomene}e uspjeti. Isti ti ljudi iz SDA sudeset godina obe}avali izgradnju

vodovoda za Jezerski i Mahmi} Selo. Na kraju su Jezerani i

Mahmi}ani do~ekali da na ~eluop}ine ne bude neko iz SDA da bi

se taj vodovod po~eo graditi. Isti je slu~aj i sa Sportskom dvora-

nom, izleti{tem [ujnovac, Malimadama, Domom kulture i sta-dionom u Otoci, te nizom drugih

projekata koje je pokrenula sada{nja op}inska administraci-

ja. Morali smo zaobi}i sve zamke postavljene u vlastitoj op}ini, patek onda pre}i na lak{i dio posla,

prikupljanja sredstava iiznalaènje rje{enja za konkret-nu realizaciju projekata.

Razo~aran sam djelovanjem vije}nika A-sda, kojima je izgle-da u interesu jedino razvoj

op}ine izme|u dva raskri`ja,onog za Jezerski i onog za Pernu.Sve ostalo za njih je marginalnoi uglavnom su suzdràni, rade}i

vi{e u interesu susjedneop}ine Cazin i privatnih lica,nego interesu svoje op}ine,napisao je gra|anima Halitovi}uz poruku da }e se sa projekti-ma koji su najavljeni, planiranii zapo~eti i}i dalje i da grupica

nezadovoljnika koja vi{e nemoè imati koristi od svakogprojekta koji se radi, okupljenihoko „dugovje~nih“ politi~ara nazalasku, ne}e uspjeti zaustavitirazvoj op}ine Krupe.

Ne}e bitiprivilegovanih,ni ucijenjenih

I u Bosanskom Petrovcuna~elnik Ermin Hajder vodibitku sa Op}inskim vije}em.Nakon {to vije}nici nisu usvojiliplana rada na~elnika za 2010.

godinu, niti budèt op}ine zaovu godinu, vije}nici Na{estranke napustili su sjednicu

vije}a, a njihov postupak pratilisu vije}nici SDP-a, DNZ-a, SDA

i nezavisna vije}nica. Kao ikolega iz Bosanske Krupe ina~elnik Bosanskog Petrovcaoglasio se pismom.“Danas je SNSD uz pomo}

poslu{nika iz Stranke za BiH iStranke radom za boljitak jasnodao do znanja na~elniku op}ine

Bosanski Petrovac da ne èli

suradnju i da }e iskoristiti svakimetod da bi opstruirali radlokalne vlasti. Nakon {to na dru-

gom nastavku ove sjednice nije

usvojen izvje{taj o radu za 2009.godine s obrazloènjemlo{e ekonomske situacije, adanas niti plan rada niti budèt,od danas smatram da SNSD sa

svojim poslu{nicima jasno ide naru{enje izvr{ne vlasti u

Bosanskom Petrovcu. Razloge vidim u predanom i efikasnomradu, {to za lokalne korumpi-rane politi~are zna~i visok sta-ndard rada lokalne vlasti i

stvara veliku prepreku da ponovo vr{e teror i plja~kaju vlastitinarod s ciljem li~nog boga}enja.Ovim povodom upu}ujem jasnu

poruku ovim neprijateljimabosanskopetrova~kog naroda dane}u odustati od cilja dadokaèm da gra|ani Bosanskog

Petrovca zasluùju bolji ìvot ukojem ne}e biti privilegovanih iucijenjenih, u kojem }e svi imati

ista prava i u kojem }e vlast bititransparentna i odgovorna svo-

jim gra|anima. O~ito da kaotakav smetam i drago mi je zbogtoga.” M.K. - D.Ob

[ta mu~i na~elnike op}ina u USK?

Pokazivanja poli~kih “mi{i}a”! Na~elnici BosanskeKrupe i BosanskogPetrovca suo~eni sblokadom u predsta-

vni~kim tijelima svojihop}ina. Preuranjena

predizborna kampanjazagor~ala je ìvot ovimna~elnicima, a uodmjeravanju politi~kihsnaga op{ti interes se~esto gubi iz vida Armin Halitovi} Ermin Hajder

! Na~elnik Sanskog Mosta Sanjin Halimovi} (SDA) nije imaoproblema kao kolege iz Bosanskog Petrovca i BosanskeKrupe. Prijedlog budèta dobio je podr{ku ve}ine, iako jeopozicija prigovorila da se radi o politi~kom i predizbornombudètu kreiranom za potrebe vladaju}e stranke

U Sani opozicija kritikuje budèt

! Hamdija Lipova~a, na~elnik Biha}a (SDP), u drugommandatu, ima natpolovi~nu ve}inu na svojoj strani za razli-ku od ~etiri godine prvog mandata kad je SDA imala vije}nika vi{e od SDP. Iako ima podr{ku u redovima OV Lipova~a je, u ovom mandatu, suo~en s lomljenjempoliti~kih interesa na kantonalnoj razini. Biha}, kaosjedi{te USK, front je preuranjene predizborne kampanje.

Ovdje je najo~itija na djelu fraza kako politi~ka borba zaglasove nanovo po~inje ve} dan nakon odrànih izbora.

Koplja preko Biha}a

! U Cazinu je ove godineOp}insko vije}e usvojilo budèt.Pro{le godine na~elnik NerminOgre{evi} budèt je proglasio.Situacija je tako zahtjevala jer se Cazin uvrstio u rekordere po~eka-nju na konstituiranje OV,preciznije na izbor predsjedava-

ju}eg Vije}a.Predsjedavaju}i OV Cazin iza-bran je, nakon niza poku{aja,

tek krajem pro{log mjeseca.Budèt op}ine Cazin za 2010.godinu iznosi vi{e od 13 mili-ona, usvojen je s natpo-lovi~nom ve}inom mada jena~elniku prigovoreno {to se obudètu raspravlja u formi pri- jedloga, a ne nacrta koji biuklju~io i javnu raspravu o najz-na~ajnijem finansijskom doku-mentu.

Cazin rekorder po ~ekanju na OV

! Mirsad [ahinovi} (SDA),na~elnik Buìma do sad se

javno àlio samo na povreduprava lokalne samouprave nafinansijsku samostalnost. Nazajedni-~koj press konferenciji skolegama na~elnicima iz:Biha}a, Bosanske Krupe,Bosanskog Petrovca, u zadnjemkvartalu 2009. godine i [ahi-novi} je izrazio negodovanjezbog na~ina na koji je Skup{tinaUSK rasporedila grantove niìmnivoima vlasti.êtvorica na~elnika stala suiza Inicijative za preispitivanjeustavnosti i zakonitosti Odluke

o izmjenama i dopunamaBudèta USK-a za 2009. god-inu, upu}enoj Skup{tini USK.Preciznije, na~elnici su osudilizakonodavnu vlast USK zbog uvo|enja presedana da direkt-no dozna~ava sredstvaodre|enim mjesnim zajedni-cama.- Kanton je, doslovno, raspo-

redio sve i jedan pfening koji

Buìm treba dobiti iz budèta, a

bez prethodnih konsultacija

op}inske vlasti, posve ignori{u}i

planove rada, prioritete i projek-

te op}ine, poàlio se tadana~elnik Buìmka.

U Buìmu Kanton raspore|uje

! Na saop}enjena~elnika Hajdera nauvjerljiv na~in reagirao jepredsjedavaju}i OV Bosanskog Petrovca ObradMilo{evi}.Nakon svega, pat-pozicija.

Pat-pozicija

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine vremeplov 10

Putovanje u pro{lost kroz fotografije Hasana Arnautovi}a

Prizor koji se ne}e ponoviti. Radnici biha}kog giganta “Kombiteks”, na kraju smjene ...

1969. godine:

Tito u Biha}u u

pratnji supruge

Jovanke i

Dèmala Bijedi}a

Hasan Arnautovi}

! Hasan Arnautovi}, snimatelj RTV BiH u svojoj dugogodi{njoj karijeri kamerom i fotoaparatom zabiljeìo je ve}inu

doga|aja zna~ajnih za Biha}. Sa~uvao je, na filmu, i brojne zanimljive pri~e, detalje, a za na{u rubriku Vremeplov

izabrao je nekolicinu fotografija iz svoje bogate arhive. Starijima }e ovo biti podsjetnik na doga|aje iz mladosti,

a mla|oj generaciji prigoda da osjete duh vremena prije nego su mnogi od njih i ro|eni

Sedamdesetih:

Filmska ekipa na

Karabegovi}a

mlinu kod

“Sunca”1972. godine: Pred semaforom

1975. godine: Mirza Alijagi} - Pezi u parku.

Fotografiju je autor nazvao “Generacija”

1971. godine: Besku}nici uselili u muzej

“Kapetanova kula”

1984. godine: Slavni dani “Jedinstva”, reprezentacija Jugoslavije na jubileju kluba

Ostroàc: Fran Kr{ini}

“Djevojka s knjigom”

danas je o{te}ena

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine krajinom 11

! Senad [ehi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Velika Kladu{a,predstavnici Slu`be za dru{tvenedjelatnosti i op}u upravu na sas-tanaku s direktorima osnovnih isrednjih {kola razgovarali su oizmjenama i dopunama pravilnikao prevozu u~enika. Izmjenama jepredvi|eno da se u~enicima ~ijesu ku}e ili stanovi udaljeni od{kole manje od jednog kilometara

ne pla}a prevoz, izuzev u~enicimaprvih razreda i djeci s te{ko}ama urazvoju.Op}ina Velika Kladu{a iz budètaizdvaja 320.000 KM za prevozu~enika. Pored osnovaca, sufinan-

sira se prevoz srednjo{kolaca kojisu bez jednog ili oba roditelja,lo{eg socijalnog statusa, teu~enicima iz porodica gdje dvojeili vi{e djece poha|a nastavu.

•

! Vrhpolje }e uskoro postati prvo selo u op}ini

Sanski Most koje }e koristiti vodu iz gradskog

vodovoda.

Zapo~eli su radovi na sistemu vodosnabdjevanja uselu Vrpolje, op}ina Sanski Most, a vrijednost pro-

jekta iznosi oko 200.000 maraka. Lokalni vodovod

u selu povezan je s rezervoarom Deli}a brdo, a bi}e

priklju~en na gradski vodovod. Predvi|eno je da se

radovi okon~aju u narednih mjesec dana.

! Ispunjeni su gotovo sviuslovi su za potpisivanjesubstitucionarnog ugovoraizme|u op}ine BosanskiPetrovac i Evropske inves-ticione banke za kreditnasredstva u iznosu od2,500.000 KM.Uz kredit, isti iznos bi}eobezbje|en iz grantovakako bi se zatvorila finansi-

jska konstrukcija projekta„Izgradnja cjelokupnekanalizacione mreè na

podru~ju op}ine BosanskiPetrovac“ u vrijednosti od5,000.000 KM.Predstavnici Evropskeinvesticione banke 10.

marta razgovarali su saErminom Hajderom, na~e-lnikom op}ine BosansakiPetrovac o implementacijiprojekta rje{avanje cjelo-kupne kanalizacione mre-è na podru~ju grada.Tenderska procedura okoizbora ponu|a~a za izraduprojektne dokumentacije

je zavr{ena i dogovoreno jeda se poslije izrade tender-ske dokumentacije krene uprocedure izbora izvo|a~a

radova. Izbora izvo|a~aradova treba biti zavr{endo po~etka novembra, azavr{etak radova bi trebaobiti maj 2012. godine.

! Hamdija Lipova~a,na~elnik op}ine Biha}susreo se sa Gordanom

Vu~ini}, predstavnicomGAP-a (Projekt upravne

odgovornosti) i potpisaoaneks ugovora o natkri- vanju toka Drobinice. Sobzirom da je tender zarealizaciju ovog projekta

jeftiniji od predvi|enog,umjesto planiranih 50

prekri}e se 70 metaraDrobinice.Op}ina Biha} i GAP po-tpisali su 22. juna pro{legodine ugovor o zaje-

dni~kom finansiranjunatkrivanja ove rje~ice.GAP je osigurao 125, aop}ina 145 hiljada KM.Prekrivanjem Drobinicestvori}e se uslovi zaizgradnju saobra}ajnice.

! Dèvad Jogundì}, predsjednik Organizacio-nog odbora znanstvenog skupa pod nazivom“Cazinska krajina u 20. stolje}u-politika, ljudi,doga|aji....” posjetio je na~elniku NerminaOgre{evi}a, na~elnika op}ine Cazin. Jogundì}

je obavijestio Ogre{evi}a da }e se u Zagrebu 23.i 24. aprila u organizaciji Bo{nja~ke nacionalnezajednice Hrvatske odràti ovaj skup.Znanstveni skup }e okupiti eminentnestru~njake iz BiH, Slovenije i Hrvatske, apredvi|eno je da ga otvori prof. dr. [a}irFilandra, biv{i predsjednik BZK “Preporod” u

BiH. Na skupu }e govoriti Vera Krì{nik-Buki},autorica knjige “Cazinska buna”, Izet [aboti} iDenis Be}irovi}. Bi}e rije~i i o agrarnoj reformi,obrazovanju u tom periodu, porodici kaoosnovnom stubu dru{tva, Hamdiji Pozdercu itd.

Biha}: Natkrivanje Drobinice

Tender jeftinijiod predvi|enog

Sanski Most

Gradski vodovod u Vrhpolju

Za prevoz u~enika320.000 maraka

Prevoz osnovaca i srednjo{kolaca u Velikoj Kladu{i

! Predvi|eno je da se u~enicima ~ije su ku}e ilistanovi udaljeni od {kole manje od jednog kilometara

ne pla}a prevoz, izuzev u~enicima prvih razreda i djeci

s te{ko}ama u razvoju

! Hamdija Lipova~a,na~elnik op}ine Biha},susreo se s delegacijomEvropskog pokreta u BiHkoju je predvodioPredrag Pra{talo, gene-ralni sekretar.

Lipova~a i Pra{talo surazgovarali odosada{njoj suradnji upromociji i afirmacijiEvropskog pokreta i

va`nosti evropskih inte-gracija za budu}nostBosne i Hercegovine.Najvi{e rije~i, ipak, bilo

je u vezi s obiljeàva-njem Dana Evrope uBiH. U organizaciji

Evropskog pokreta, te uzpodr{ku op}ine Biha},bi}e obiljeènprigodnomsve~ano{}u u Biha}u.

Obiljeàvanje DanaEvrope u Biha}u

Lipova~u posjetila delegacija

Evropskog pokreta u BiH

Pripreme za obiljeàvanje

60. godi{njice Cazinske bune

Znanstveniskup u Zagrebu! U Zagrebu 23. i 24. aprila u

organizaciji Bo{nja~ke nacionalne

zajednice Hrvatske odràti }e se

skup “Cazinska krajina u 20. sto-

lje}u-politika, ljudi, doga|aji....”

Bosanski Petrovac

Kanalizacija do

maja 2012. godine

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


u centru12 18.03.2010.godine

Strane

rije~i

donator i

implementator

Da sam, da sam,... promatra~

! Stidna sam ti sestro, zbogonog {to }u ti re}i, nevje{to pri~aprije nekog vremena èna izku}e na osami iz jednog cazin-skog zaseoka povjerenici Op}in-skog centra za socijalni rad.Ona moja najstarija je plahopametno dijete, zavr{ila jeosmoljetku sve sa peticama iho}e u srednju za medicinu uBiha}u, kaè i dodaje: “Mi jojudovoljiti ne moèmo, pa

vas preklinjem da joj pomognete!” Va{u èlju moèispuniti jedino stru~ni timSocijalno pedago{ke ìvotne

zajednice, koji }e po{teno raz-motriti svaki zahtjev zbog ~egasam skoro sto-posto sigurna da

}e mala pro}i, odgovori jojslu`benica.Ovo je samo jedan od primjerate{kog ìvota na kraji{kim pros-torima i na~ina kako se moèpomo}i djeci bez roditeljskogstaranja i, kao u ovom slu~aju,

socijalno ugroènim u~enicima.Javna ustanova “Socijalno peda-go{ka ìvotna zajednica” osno-

vana je 21. marta 2000. godine,{to zna~i da na prostoru Unsko-sanskog kantona egzistira ta~no

jednu deceniju.Nastala je na inicijativu [vic-arske agencije za razvoj i surad-nju (DEZA). Ustanova je osno-

vana odlukom Skup{tine USK-akoja nosi datum 25. februar2000. godine i jedina je na ovim

prostorima koja zbrinjava, prati ipodràva djecu i mlade bezroditeljskog staranja i socijalnougroène u~enike.

“Pogled” za sveU ve} opisanoj proceduri, u

Ustanovu djeca dolaze isklju~ivona zahtjev op}inskih centara zasocijalni rad koje postoje u svih

osam gradova USK-a. Svoju dje-latnost ostvaruje kroz ~etiriorganizacione jedinice koje sume|usobno povezane i to:starateljske ku}e, dje~iji prostori,|a~ki internat i stanovi za

mlade. Ustanova raspolaè sa~etrnaest starateljskih ku}a ras-pore|enih u sedam op}inaUnsko sanskog kantona. Jedinoih nema u Buìmu. U njimatrenutno boravi 71 dijete, o koji-ma svakodnevno brinu profe-sionalni odgajatelji-hranitelji.

\a~ki internat je namijenjensocijalno ugroènim u~enicimakoji èle da poha|aju neku od

Desetogodi{njica “Socijalno pedago{ke ìvotne zajednice”

Ustanova koja zbrinjava mlade

! Od njema~kog jezika ostavili smo sebi bluzu, deku, auspuh, bremzu, ciglu i iberlauf, krepalog latinskog

jezika dekoraciju, konteplaciju, impotenciju, doktora, kompoziciju, prohibiciju, horor, ~e{kog (bohemizam)

kopa~ku, pi{tolj, kisik, ~asopis, tlak, vlak, a od turskog jezika barjak, kulu, memlu, }evap, rakiju, merak i sikter

Aida Selimovi}, direktorica [ti}enicima ~esto u goste navrate vr{njaci

! Ustanova je osno-

vana odlukom Sku-

p{tine USK-a koja nosi

datum 25. februar

2000. godine i jedina

je na ovim prostorima

koja zbrinjava, prati i

podràva djecu i mla-

de bez roditeljskog

staranja i socijalno

ugroène u~enike

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


ednjih {kola u Biha}u, a koju iz{e razloga nisu u mogu}nostipoha|aju u svojoj op}ini.

Stanovi za mlade{kolskoj 2009./2010. godini

imljeno je 59 u~enika iz sviham op}ina. Dje~iji prostoriogled” za djecu i mlade rade u

svim op}inama i podr{ka suodgajateljima-hraniteljima idjeci iz starateljskih ku}a, kao idjeci iz lokalne zajednice.Stanovi za mlade su zavr{nafaza boravka mladih u na{oj

Ustanovi, kaè Aida Selimovi},direktorica JU i dodaje datrenutno raspolaù sa dva stana

od kojih je jedan za djevojke adrugi za mladi}e. Brigu o djeci imladima vode ljudi koji su uzpomo} doma}ih i stranihstru~njaka iz ove oblasti educi-rani za rad sa djecom. Za deset

godina rada u Socijalno peda-go{koj ìvotnoj zajednicismje{taj je na{lo 830 djece, a

trenutno ih ovdje boravi 132.Osnovni zadaci Ustanove suzdrav i kvalitetan razvoj djece uporodi~noj sredini, zatim,podizanje samosvijesti o vlastitoj

vrijednosti, mijenjanje svijestilokalne zajednice o djeci bezroditeljskog staranja, te odgoj ipriprema za samostalan ìvot,zaklju~uje direktorica Selimovi}.Sve~anost povodom obiljeà-

vanja dana Ustanove odràt }e

se u petak 19. marta u prostorijama \a~kog internata u Biha}u.

Halid ALIJAGI]

u centru 13

Upotreba stranih rije~i kodnas je normalna situacija.

obri poznavaoci te materijeù da je za to je jedino kriv { geografski poloàj. Prolazileovuda rimske legije, slavens-plemena, Franci, vizantijski

itezovi, Venecijanci i Ugari.vuda su protutnjale Osmanlije~esnici svih balkanskih i svjet-ih ratova. I svi su ostaviliaga. Otud nam tu|ice, usvo-

nice, prilago|enice i ostaleane rije~i. Turcizmi, german-mi, latinizmi, bohemizmi, ..d njema~kog jezika ostavili

mo sebi: bluzu, deku, auspuh,emzu, ciglu i iberlauf, krepa-g latinskog jezika: dekoraciju,nteplaciju, impotenciju, dok-ra, kompoziciju, prohibiciju,ror, ~e{kog (bohemizam):pa~ku, pi{tolj, kisik, ~asopis,

ak, vlak, a od turskog jezika:rjak, kulu, memlu, }evap, rak-, merak i sikter.

ma toga jo{, ali na{ narod uslijeratno vrijeme najvi{e suinteresirale dvije strane rije~i:

onator i implementator. Ujkra}em, prvi je onaj koji dajere, a drugi koji ih tro{i. Naom mjestu odmah se sjetim

ne nekada{nje hrnjage od tabli

na putu M-5, negdje naDubovskom, na skretanjuudesno, tri godine poslije rata.

Tabla do tableDoslovno je pisalo na tabli prvoj:CARE Evropska Zajednica iCare International, s pono-som su financirali i obnovili 50ku}a u op}ini Biha}, naseljeRipa~ i Ora{ac. Godina 1997.Tabla druga: CARE - USAID

Narod Sjedinjenih Ameri-~kih Dràva i CARE s pono-som finansiraju rekonstrukciju{kole i ku}a u Mjesnoj zajedniciOra{ac i pomaè obnovu Bosne iHercegovine. Tabla tre}a: IRC iECHO Projekat rekonstruk-cije ku}a, ]ukovi, Ora{ac,Kulen Vakufi Klisa. Tabla ~etvrta:C A R E -DOM I NO-EC H OFinansiran od strane EvropskeUnije i u suradnji sa lokalnimstanovni{tvom, CARE je izvr{iopopravku 15 ku}a u Ora{cu1998/99 godina. Tabla peta:PECNA JANJETINA 25 KM.Nema vi{e ni jedne. Sada stoji

ona koja govori o privatnomposjedu. A one stare i onako supri~ale o donatorima, nigdjeimplementatora. Ko su bili tiljudi najbolje govori pri~a o jed-

noj Engleskinji. Pravoj, sa onimtvrdim izgovorom najzvani~ni-

jeg jezika na svijetu. Nahrupilanekoliko godina poslije rata iodsjela u jedinom biha}komhotelu koji je tada radio. Jednumladu Bi{}anku angaìrala je za

prevoditeljicu. Ni{ta nije radila,samo je hodala okolo i uìvalagledaju}i Unu. Nakon jednog

ru~ka kod roditelja svoje pre- voditeljice re~e da vi{e ne idenikud, ispruì se na trosjed islatko zahrka. @ivjela je sretnopetnaestak slijede}ih dana

dive}i se doma}oj kuhinji. O sebi je samo rekla da je sa svojimposlovnim partnerkama otvorilatrgovinu u kojoj se prodaje jefti-na odje}a i obu}a. Jednog dana,nakon telefonskog razgovora,Engleskinja zaplaka i ridaju}i

iza|e na terasu u prizemlju.Kad se smirila re~e da sutraputuje nazad.

Pomo} iz garaè

Za ve~erom se otvorila. Ona je ustvari, doma}ica i sa jo{nekoliko kom{inica registri-rale su nekakvu humanitarnuorganizaciju “za pomo}Bosni”. Da bi {minka bilakompletna, pokupile su ne{tostare odje}e i obu}e i to pro-davale po jednu funtu ugaraì kom{inice ~ija se ku}analazila na uglu. Tim paramaplatile su njeno putovanje itaksu za natje~aj Engleske

vlade u kojem se traì imple-mentator projekta kojim se trebaizgraditi ne{to u BiH. Od onogmiliona funti odmah su mislile

sebi izdvojiti jednu tre}inu, mil-ion KM, a ostatak dati nekojna{oj gra|evinskoj firmi dauradi koliko se uraditi moè. Uonom telefonskom razgovoru

mu` joj je javio da nisu pro{li. I ja bih zaplakao da su me ma{iletolike pare, re~e doma}in koji jojodmah oprosti {to ga nije ni upi-tala za tro{kove koje je pretrpio.I tako se, eto, saznalo ko su tiimplementatori. Nisu svidodu{e, bili doma}ice, bilo je tui organizacija koje za sebe volere}i da su “me|unarodnistru~njaci”. Njihovi uposlenicimogu se prepoznati po skupoc-

jenim terencima i ko`nim jakna-ma koje ne skidaju ni u sredljeta. Kravata je obavezna.Jedino nije obavezno izvijestitidoma}ine koliko su to oni paradobili i {ta }e se s njima raditi.Ne daju nam da barem jednomu ìvotu budemo posmatra~i. Dana donatorskim konferencijamaposmatramo ko }e nam bitidoma}ica. Pardon, implementa-torica.

A na kraju krajeva, kad se boljerazmisli, u pravu su. Niko se nepita gdje su one silne milijarde(USA dolara) koje su pokupilina{i ljudi. Na{e “doma}ice” koje

su, dok se ovdje borilo, po onominostranstvu hrabro i nesebi~noprikupljale lovu u ime projektaobnove mile nam,...

Halid ALIJAGI]

18.03.2010.godine

bez roditeljskog staranja! Djeca dolazeisklju~ivo na zahtjev op}inskih centara zasocijalni rad kojepostoje u svih osamgradova USK-a. Svojudjelatnost ostvarujekroz ~etiri organiza-cione jedinice koje sume|usobno povezanei to: starateljske

ku}e, dje~iji prostori,|a~ki internat istanovi za mlade

Vrijeme za u~enje

^ E S T I T K A

JU “Socijalno pedago{ka ìvotnazajednica“ egzistira jednu

deceniju i dana 21.03.2010.godine obiljeàva kako za nas,tako i za na{e {ti}enikezna~ajnu desegodi{njicu.

Nastala je prije deset godina nainicijativu [vicarske agencije zarazvoj i suradnju (DEZA).

Ustanova je osnovana OdlukomSkup{tine USK-a 25.02.2000.godine uz podr{ku [vicarskeagencije za razvoj i suradnju ikao jedina ustanova u USK kojazbrinjava, prati i podràva djecui mlade bez roditeljskog staranja

iz cijelog Unsko-sanskog kan-tona.

Sve~anost povodom obiljeàva-nja dana Ustanove odràt }e se19.03.2010. godine u 14:00sati u prostorijama \a~kog internata.

Povodom decenije postojanjazahvaljujem osniva~ima, zapo-slenicima na predanom radu, ana{im {ti}enicima èlim daizrastu u sposobne, ~estite i vri-

jedne osobe na uzor cijelojzajednici.

DIREKTORAida Selimovi}, prof.

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godinekrajinom14

! Direkcija cesta F BiH, u ponedjeljak 15. marta u Sarajevu, pot-pisala je ugovore za redovnoodràvanje magistralnih cesta izimske slu`be u ukupnoj vrijed-nosti 28,2 miliona KM. Ugovori seodnose na redovno odràvanje izimske slu`be za 1.988 kilometaramagistralnih cesta u periodu od16. marta 2010. do 15. marta

2011. godine. Izvo|a~i su: Konzorcij “Rad putevi” Biha} i dr.,“Kov-grad” Buìm, “Ceste” Mostar, Konzorcij “Zvornikputevi” Sapna,“Dobojputevi” Doboj Jug,“Gora`deputevi” Gora`de, “Ceste” Mostar, “Rudnici gipsa” Donji

Vakuf, “Sarajevoputevi” Sarajevo,“PZP Mostar” Mostar i“Asfaltgradnja” Visoko.Ugovorima su definirani radoviredovnog odràvanja: nadziranje ipregled cesta i objekata, ~i{}enjekolovoza, sistema za odvodnju,cestovnog zemlji{ta, opreme idrugo, ko{enje trave i uklanjanje

granja, obnova i izrada oznaka na

kolovozu, bojenje kilometarskihoznaka, stupova, prometnihznakova i nosa~a rasvjetnih tijela,popravak i zamjena ure|aja,opreme i prometne signalizacijena cesti, ure|enje bankina i sis-tema za odvodnju, ure|enje imjestimi~ni popravci pokosa usje-ka ili nasipa, potpornih i oblo`nihzidova, mjestimi~ni popravci

betonskih pasica i rubnika,popravci lokalnih o{te}enjakolovoza (udarnih rupa, pojedi-na~nih i mreàstih pukotina,uzdu`nih i popre~nih denivelacija,omek{anog asfaltnog zastora,o{te}enih rubova i razdjelnicabetonskog kolovoza), osiguranjeprohodnosti cesta u zimskim uvje-tima, ure|enje cestovnogzemlji{ta i drugi radovi.U ugovorima za zimske slu`bedefinirani su radovi o odràvanjucesta u zimskim uvjetima:pripremni radovi, organiziranjemjesta pripravnosti i njihovo

ozna~avanje, za{titne mjere protiv

stvaranja poledice, snje`nihnanosa, smetova i lavina, ~i{}enjesnijega sa kolovoza i prometnesignalizacije, obiljeàvanje rubakolovoza, osiguranje odvodnje sakolovoza, uklanjanje vozila sakolovoza (havarisana vozila, vozi-la u kvaru i vozila koja ometajupromet), postavljanje posebneprometne signalizacije u slu~ajevi-

ma posebnog reìma prometa ilizatvaranja dijela ceste, informi-ranje javnosti o stanju i prohod-nosti cesta.Radove redovnog odràvanjamagistralnih cesta i zimske slu`be}e obavljati slijede}i izvo|a~i: LOT 1, Unsko-Sanski kanton,magistralne ceste M-5; M-11; M-14; M-14.2 i M-15 ukupneduìne 206 kilometara, izvo|a~ radova: Konzorcij „Rad putevi“ Biha}, „Iki} komerc“ Biha}, „Divel“

Sanski Most i „Mrkonji} putevi“ Mrkonji} Grad. Vrijednost ugovora je 2,254.116 KM.

H.A.

Direkcija cesta Federacije BiH

Potpisani ugovoriza odràvanje cestaPotpisani ugovoriza odràvanje cesta! Radove redovnog odràvanja magistralnih cesta i zimske slu`be }e

obavljati slijede}i izvo|a~i: LOT 1, Unsko-Sanski kanton, magistralne

ceste M-5; M-11; M-14; M-14.2 i M-15 ukupne duìne 206 kilometa-

ra, izvo|a~ radova: Konzorcij “Rad putevi“ Biha}, “Iki} komerc“ Biha},

“Divel“ Sanski Most i “Mrkonji} putevi“ Mrkonji} Grad.

Vrijednost ugovora je 2,3 miliona konvertibilnih maraka

! Op}insko vije}e Sanski Most usvojilo je budètop}ine za 2010. godinu.Budèt iznosi 12.947.167 konvertibilnih maraka, uz

budètski suficit od 456.167 konvertibilnih maraka,koji je prenesen iz protekle godine.Faris Hasanbegovi}, predsjednik Kluba SDA, izrazio jeuvjerenje kako }e budèt biti ispunjen u planiranomobimu, a da izraàva kompromis izme|u stvarnepotrebe gra|ana i onog {to se u ovom trenutku, real-no, moè ostvariti.Hajrudin Jakupovi} (SDP) zamjerio je na nedovoljnimbudètskim izdvajanjima za privredu i poljoprivredu,koja nisu dovoljna. Stav SDP-a je, kako je rekaoJakupovi}, da se radi o potro{a~kom i predizbornombudètu kreiranom za potrebe vladaju}e stranke. IDijana Tali}(LDS) traìla je pove}anje izdvajanja upoljoprivredu, a Meho Tali} (S BiH) izrazio je sumnjuu prezentirani budètski suficit iz 2009. godine.Redò Kurbegovi}, nezavisni vije}nik, tvrdi da je rije~o politi~kom, a ne ekonomskom budètu. U kona~nici,

za predloèni budèt op}ine glasali su vije}nici SDA,LDS-a, SNSD-a i nezavisni vije}nik Faruk Alagi},

vije}nici SDP-a su bili suzdràni, dok su vije}nici izSBiH, te nezavisni vije}nik Redò Kurbegovi} glasaliprotiv.

! Op}ina Cazin }e za poticaje poljoprivredne proizvod-nje od Federalnog ministarstva poljoprivrede,

vodoprivrede i {umarstva ove godine dobiti 397.265KM. Ina~e, za ove namjene u Federaciji BiH predvi|eno

je 55 miliona konvertibilnih maraka. Poticaji na kanton-alnom nivou su jo{ nepoznati. êka se usvajanje

budèta USK-a za ovu godinu. U pro{loj godini ona suiznosila 583.046, 30 KM.U Cazinu je i dalje je aktuelan upis pravnih i fizi~kih licau registar poljoprivrednih gazdinstava. Upisom uRegistar poljoprivrednih gazdinstava evidentiraju seljudski potencijali, zemlji{te i ìvotinje. Upis u registre jedobrovoljan, uz napomenu da samo registrirani imajupravo podnositi zahtjeve za nov~ane poticaje i drugeoblike potpore u poljoprivredi.Poljoprivrednici iz cazinske op}ine u Slu`bi za razvoj ipoduzetni{tvo iskazuju poja~an interes za kooperativnuproizvodnju povr}a i sitnog jagodi~astog vo}a, tj. interesza izvozno orjentisanu komercijalnu porizvodnju.Shodno tome, Slu`ba u stalnoj koordinaciji sPoljoprivrednim zavodom USK-a i zadrugama organizu-

je predavanja, edukacije i treninge za zainteresirane

proizvo|a~e.

! Velika Kladu{a “plasir-ala” se me|u 15 op}inaiz Bosne i Hercegovine,koje mogu konkurisatiza kreditne i bespovrat-na sredstva za infrastru-kturne objekte kod Evro-pske investicione banke.

Velikokladu{ani su dobilipodr{ku za projekatigradnje kanalizacionog

sistema. Projekt obuhva-ta vi{e faza i podfaza.Predvi|eno je da se prvopristupi regulaciji vodo-tokova Kladu{nice i Gra-

barske. Potom bi trebaloda uslijedi gradnja kole-ktora i odvodne mreè ina kraju pre~ista~aotpadnih voda.Za ovaj historijski pro-

jekt, kako ga je nazvao Admil Mulali}, na~elnik op}ine Velika Kladu{a bitrebalo da dobije 9, 5miliona eura kredita s

periodom odgode od{est i rokom otplate od25 godina, uz kamatnustopu od oko tri posto.Uz ova kreditna, op}ina

Velika Kladu{a dobiva ipet miliona eura nepo-

vratnih sredstava.Predstavnici Evropske

investicione banke i kon-sultanti ove finansijskeinstitucije u BiH su bora-

vili u Velikoj Kladu{i.Nakon detaljne analize

predstavnici Evropskeinvesticione banke usa-glasili su se da su studijaizvodljivosti i plan imple-

mentacije prihvatljivi i otome }e sa~initi izvje{tajkoji }e biti proslije|enKomisiji za odobravanjekredita.

Cazin

Interesovanje zakooperativnu proizvodnju

Ovogodi{nji budèt12,9 miliona KM

Sanski Most

Za kanalizacioni sistem 14,5 miliona eura Velika Kladu{a

! Za predloèni budèt op}ine glasali

su vije}nici SDA, LDS-a, SNSD-a i neza-

visni vije}nik Faruk Alagi}, Klub

vije}nika SDP-a bio je suzdràn, dok su

vije}nici iz SBiH, te nezavisni vije}nik

Redò Kurbegovi} glasali protiv

! Za regulaciji vodotokova Kladu{nicei Grabarske, gradnju kolektora iodvodne mreè, te pre~ista~a otpadnih

voda uz kredit od 9, 5 miliona op}ina Velika Kladu{a bi trebalo da dobije ipet miliona eura nepovratnih sredstava

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine u moje vrijeme 15

! Nekada, prije vremena interne-ta i mobitela, frizerski saloni subili “serveri” za informacije. Ljudisu imali naviku da redovito “pos-

jete” bricu, malo dotjeraju brkove

i kosu i saznaju {ta je novo u~ar{iji. Po takvim ljudima znali suprepoznavati i gradove, pa bipri~u o brici zadovoljne mu{terijeiznijele i van ~ar{ije. Jedan od

takvih je i biha}ki brico Behid Arifovi}. O Behidu je ostala zabil- jeèna anegdota kako je nekiBi{}anin u Zagrebu upitan “Zna{ liBehida?”. Kad je kazao da Behidane pozna dru{tvo u Zagrebu jekonstatiralo - da sigurno i nije iz

Biha}a.Behid je bio, i ostaje dio pri~e ogradu Biha}u. Pripremao samnedavno tekst za “037Plus” i

razmi{ljao da ispri~am Behidovupri~u, ali sam odlu~io da je

ostavim za naredni broj. Valjda mi je trebalo jo{ jednom da ga vidimi ~ujem jo{ neki zanimljiv detalj.Bili smo susjedi jer njemu suHarmani bili k’o nekome avlija.Naàlost, ostao sam uskra}en za

novi susret. Behid je preminuo, aliostala je pri~a, zabiljeèna za pro-gram Radio Biha}a.

Ostala pri~aGostovao je u studiu u novembru

2008. godine, a dva mjeseca prije

toga ostavio je cigarete. Od kakosam prvi put vidio Behida znamda je vazda imao cigar’ u ustima iza~udio bih se kada ga vidim bezcigare. Pitao sam ga, u toj emisiji,od kada pu{i?

“Ja sam pu{io, ljudi, sramota jere}i, ama bila kod nas ona Crkvina se zvala, a mi smo tamo kao djeca

sjedili i pu{ili. Od 1942. godine,imao sam 10 godina. I, bogami, pu{io sam ja do prije dva mjeseca svaki dan tri-~etiri kutije. Odje-dnom me neki ka{alj napadne i jaostavim. Sada ne znam {ta je zaka-

{ljati, kako sam tu cigaretu bacio”.Njegov otac nije bio brico, ali je i

on bio zanatlija.“Moj otac je bio slasti~ar, on je dose-lio iz Albanije u Biha}. A u ono vrijeme nije bio neki izbor zanata,mogao si biti brico, {uster, kova~...”

Tako je Behid, odabrao da budebrico i zanat u~io i ispekao kod~uvenog biha}kog majstorarahmetli Nurije Dàmbegovi}a, anakon toga, radio je jedno vrijeme

u tada{njoj Zanatskoj zadruzi.Prije ovog rata, pravio jepore|enje Behid, u radnji se radi-lo u dvije smjene.

“U svakoj smjeni bilo je po tri rad-nika i svi imali posla. Sada more{ imati jednog radnika i on ~itav dan

da radi. Puno je radnji, ponegdje u Biha}u na 200 metara ima po {estradnji.

Meni je trebalo da zanat zavr{im,

tri godine. Prvo {egrt, pa onda na zanat. A danas do|e u~enik, sjedne

i zapali cigar! Kada sam ja u~io zanat, nisam smio ni da sjednem,mora{ stajati cijelo vrijeme i gledatimajstora.” Behidu je zanat bio na prvom

mjestu, a volio je i sport. Igrao jeza Jedinstvo, kasnije i za Signal.

“Igrao sam nekih osam godina.Sje}am se jedne dobre utakmiceigrala je A i B reprezentacija Biha}a, pamtim dobro igrao sam udrugom timu i dao za ekipu B ~etiri gola. Volim i tenis, uìvam, gledati

ga, nijedan me~ nije pro{ao da ganisam pogledao”.

Negdje zanat,negdje umjetnost

Bavio se i ribolovom. Pri~ao je kako

je od Martin Broda do Grmu{e pro{ao obalu Unu pje{ke. Odribi~kih anegdota prepri~avao je da je najve}a riba koju je ulovio imala18 kilograma.“Nisam je dao preparirati, negodo|e ovaj - daj malo, do|e onaj -

daj malo, vjerujte, ja nisam od teribe ni komadi}a za ru~ak sebinapravio, sve podijelio.” Iako je dugo bio jedan od glavnihzanatlija u Biha}u i uvijek okruènljudima Behid se nikada nijeposva|ao ni sa kim. Volio je sveljude. Bilo je ljudi, pri~ao je, koji bise sva|ali, ali im on, jednostavno,

nije dao. On bi se na to okrenuo ioti{ao, nije dao nikom da ga izbaciiz takta. Behid je volio slu{ati

muziku i radijo je kod njega u rad-nji uvijek bio upaljen, a sevdalinka

“Kraj pendèra” je bila pje-sma uz

koju je volio zapo~eti dan.“Zanat brija}i nije tako lak. To je zanat u Bosni, a u Njema~koj, Itali- ji, Francuskoj... to je umjetnost.”

Zabiljeìo: Ljubi{a MARKOVI]

Pri~a o brici BehiduCrticeiz ìvota

! (Behid Arifovi}, ~uvenibiha}ki brico bio je

~ovjek kakve ima i pamti“svako malo misto”.

Njegovu pri~u istrgnulismo iz arhiva emisije

“Nepoznati Biha}”Radio Biha}a)

! (Behid Arifovi}, ~uvenibiha}ki brico bio je

~ovjek kakve ima i pamti“svako malo misto”.

Njegovu pri~u istrgnulismo iz arhiva emisije

“Nepoznati Biha}”Radio Biha}a)

! Imao je Behidanegdote i ozdravlju, koje ga jedobro sluìlo.“Dobro je sve ove

godine doìvjeti a nisam bio

bolestan. Jesami{ao operisati srceu SremskojKamenici 1988.

godine. Skoro jedoktor taj, iz

Sremske Kamenice mene zvao: Behide

samo da vidim jesi ìv? Ono kad sam bio operisan pa nam govore poslije

toga: nemojte pu{iti, nemojte piti, nemojte jesti... nemojte... {ta ja znam, nemojtetr~ati... sve naj-

gore. Onda me

doktor zvao me kod sebe na ru~ak i ja odem i gledam- kod njega za

ru~ak hrana masna, ljuta, imatu i viskija i cigara.Pitam ja njega:

Doktore, Vi nama rekoste da mi ne smijemo ovo a on}e: Behidu, kako si

prije ìvio tako ìvii sada. Bogami jado|em u Biha} i

udarim po starom. Samo popijem jedan andolujutro.”

! Nekada su ljudi,pri~ao je Behid,dolazili kada jepija~ni dan, mak-suz da se obriju io{i{aju. Bilo je itada{njihfunkcionera koji su

trebali uslugebrice, ali oni nisudolazili kod majsto-ra, nego je Behidmorao i}i kod njihu Op{tinu ili Komi-tet, ponijeti alat itamo ih brijati.

“Oni su slaboostavljali tringelt, a

bilo je i onih koji nemaju “sitno” da

plate, pa odu da rasitne i onda nema ni njih ni para”.

Andol za sve

Od politi~ara slab tringelt

Na osnovu Odluke direktora Dru{tva o odobravanjuprodaje putni~kih vozila broj: -00/10 I broj:-00/10 od15.03.2010. godine, BOSNA-SUNCE OSIGURANJE d.d.Sarajevo, raspisuje:

JAVNI POZIV za prikupljanje zatvorenih ponuda

za prodaju vozila

PODACI O VOZILIMA- Putni~ko motorno vozilo marke VOLVO S 80 T 6, boja: SIVA

METALIK TAMNA, registarskih oznaka 917-J-650, broj {asije: YV1TS90K511151298, broj motora: B6284T2137888,

zapremina (ccm): 2783, KW: 200, godina proizvodnje 2000.Vozilo nije registrirano i nije u ispravnom stanju.Po~etna cijena vozila iznosi 5.980, 01 KM.

- Putni~ko motorno vozilo marke HYUNDAI ACCENT GL 1,3boja: TUNDRA ZELENA, registarskih oznaka 829-M-617, broj{asije: KMHCG51FP2U179475, broj motora: G4EA2240132,

zapremina (ccm): 1341, KW: 62, godina proizvodnje 2002.Vozilo nije registrirano i nije u ispravnom stanju.Po~etna cijena vozila iznosi 2.593, 00 KM.

NAÎN i USLOVI PRODAJEProdaja se vr{i javnim otvaranjem pismenih ponuda. Svi zain-teresirani potencijalni ponu|a~i mogu pogledati vozilo od22.03.2010. do 28.03.2010. godine na adresi: Prilaz V

Korpusa bb u Biha}u, u periodu od 8 do 15 sati.Vozila se prodaju u vi|enom stanju i naknadne reklamacije sene}e uvaàvati.

Vozila se ne}e prodavati ispod po~etne cijene.Sve poreze i tro{kove oko prijenosa vlasni{tva snosi kupac.

USLOVI UÊ[]APravo u~e{}a na Javni poziv za prodaju vozila imaju sva pra-

vna i fizi~ka lica.

DOSTAVA I OTVARANJE PONUDAPismne ponude dostvaljaju se na adresu:

BOSNA-SUNCE OSIGURANJE d.d. SarajevoPodru`nica Biha}

Ul. Hasana Kjafije Pru{~aka br.13, 77000 Biha}Sa naznakom „NE OTVARAJ

- Ponude za prodaju vozila VOLVO S 80 T 6i HYUNDAI ACCENT GL 1, 3.

Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 29.03.2010. godine do12 sati, a javno otvaranje ponuda }e se obaviti 29.03.2010.godine u 13 sati, u zgradi BOSNA-SUNCE OSIGURANJE d.d.Sarajevo, Podru`nice Biha}, ul. Hasana Kjafije Pru{~aka br.13.

Svi zainteresirani ponu|a~i mogu prisustvovati javnomotvaranju ponuda uz pokaz dokumenata koji potvr|uje iden-titet.Ponude koje pristignu nakon 12 sati 29.03.2010 godine,

ne}e se razmatrati.Kriterij za vrednovanje ponuda je najvi{e ponu|ena cijena, a uslu~aju postignute iste cijene prednost se daje ponu|a~u koji je ranije predao ponudu za javni poziv.

DODATNE INFORMACIJENajpovoljniji ponu|a~ je duàn sklopiti kupoprodajni Ugovor

najkasnije u roku od 7 dana od dana prijema obavje{tenja oizboru najpovoljnijeg ponu|a~a.Uplatu kupoprodajne cijene potrebno je izvr{iti u roku od 7dana od dana potpisivnja kupoprodajnog ugovora. Nakon

uplate kupac moè preuzeti kupljeno vozilo.Ukoliko najpovoljniji ponu|a~ ne sklopi kupoprodajni Ugovor,bez opravdanog razloga, u datom roku, smatrat }e se da jeodustao od kupovine. Dru{tvo }e ponuditi sklapanje Ugovora

slijede}em ponu|a~u.

Dru{tvo zadràva pravo da bez dodatnog obavje{tenja ovajJavni poziv, oglasi nevaè}im.Sve dodatne informacije o vozilima koja su predmet prodaje,

mogu se dobiti svakog radnog dana od 08,00 do 16,30 sati,putem telefona 061/732-674.Kontakt osoba Rejhan Mahmutovi}.

BOSNA-SUNCE OSIGURANJE d.d. SarajevoPodru`nica Biha}

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godineindex16

! Pedago{ki fakultet Univerziteta

u Biha}u organizovao je u Kultu-rnom centru sve~anu promocijudiplomanata ove visoko{kolskeustanove koju su svojim prisus-tvom pored roditelja i rodbine,uveli~ali predstavnici akademskezajednice i javnog ìvota USK-a.Diplome je uru~io doc. dr. NijazSkender, dekan Pedago{kogfakulteta.

Zvanje profesora bosanskog jezika s knjièvno{}u i his-torije dobili su: Edina (Hasib)Babi}, Renata Handanovi},

Sabina (Mehmed) Jahi}, Haris(Dervi{) Me{i}, Amela (Fikret)Nadarevi}, Mirela (Esad)Nuhanovi}, Selma (Fadil)Omanovi}, Azra (Fikret)Omanovi}, Nermina (Sabit)Rodaljevi}, Irnes (Arif) Stupac,Muhiba (Rasim) [akonji}, Zakira(Izet) Tali} i Amra (Muhamed)

Vojnikovi}.Profesori bosanskog jezika i

knjièvnosti su: Sinajda

(Husein) Ba{i}, Dajana (Suad)Begi}, Faketa (Ismet) Buhi},Razija (Sead) atakovi},Selvedina (Muhamed) ovi},Senada (Senad) ]orali}, Nurtena(Husein) Dervi{evi}, Mersiha(Sladi}) Didovi}, Mirela (Ale)Dizdarevi}, Emira (Omer)Dizdarevi}, Sabahet (Smail)Dàfica, Almira (Ahmet) Dàni},

Alma (Asim) Hadìabdi}, Suvada(Hase) Halki}, Aldijana (Sead)Hamba{i}, Azra (Salih) Har~evi},Nihada (Mujaga) Hasanagi},

Almira (Mustafa) Hodì}, Rajana(Zuhdija) Hodì}, Edina (Ferid)I~anovi}, Asmira (Sead)Ja{aragi}, Haseda (Esad)Krakovi}, Mirsada (Mirsad)Macanovi}, Hajra (Irfan) Mu{i},Sanela (Hakija) Nuhanovi}, [ejla([emsad) Pjani}, Alma (Ale)Por~i}, Amra (Sead) Sijamhodì},Haris (Zaim) Smaji}, Ismeta(Fikret) [abi}, Adrijana (Suad)

[ari} i Aida (Ekrem) [u{njarNjema~ki jezik i knjièvnostdiplomirali su: Maida(Insudin) Abdi}, Irma (Safet)

Abdihodì}, Dènana (Hasan) Ahmetspahi}, Aida (Suad) Ba{i}, Alma (Mirzet) Dedi}, Aida(Mirsad) Delali}, Mensura(Ubeid) Dizdarevi}, Dijana(Sakib) Dàni}, Halida (Redò)\ogi}, Admira (Nijaz) Halilovi},

Selma (Fahrudin) Handuki},Mirela (Tehvid) Hasani}, Nejra(]azim) Kadi}, Edina (Enver)Keranovi}, Enisa (Esad)

Kova~evi}, Almin (Damir) Loji},Mirza (Husein) Mujaki}, Alma(Smajil) Mujezinovi}, Mirza(Irfan) Osmanovi}, Aida (Vahid)Palislamovi}, Adnana (Suad)Toromanovi}, Sanela (Senad)Zdionica i Dinka (Husein)Zukanovi}.Diplome profesora engles-kog jezika i knjièvnostidobili su: Admir (Nijaz)

! Na mladima svijet ostaje. Studenti Univerziteta uBiha}u temelj su na kojem se gradi budu}nost Unsko-sanskog kantona. [ta mladima treba danas pitali smostudente Univerziteta u Biha}u. Isto pitanje postavilismo i profesorima za na{e posjete fakultetimaUniverziteta u Biha}u. U ve}ini razgovora isticali su

problem neadekvatnog smje{taja, lo{ studentski stan-dard jer ne postoji studenski dom, menza... Prenosimorazmi{ljanja studenata i profesora kako oni gledaju naprioritete koje Univerzitet mora stvoriti.

Na{a anketa

[ta treba studentimaUniverziteta u Biha}u?

Darmin Hadì}, student Pravnog fakulteta

! Definitivno {to bi svakom studentukoristilo jeste prakti~no znanje. Praksa u odre|enim preduze}ima,

organizacijama ili dràvnim organi-ma u kombinaciji sa predavanjima bi svakako upotpunila studentskumonotoniju, te ih potakla na u~enje sa vi{e èlje. Mada sam ja takvog sta- jali{ta da ukoliko student èli da ima

dodatnu praksu, koju mu mo`da fakultet ne moè

pruìti, moè se priklju~iti razli~itim organizacijama ukojima moè volontirati, a samim tim kako upotpuniti svoje vrijeme tako i mnogo nau~iti. Uzimam sebe i neke svoje kolege za primjer, mi u projektu Novog puta,Omladinskom centru za suradnju sa gra|anima, zajedno

sa diplomiranim pravnicima i asistentima na Pravnom fakultetu, pruàmo besplatnu pravnu pomo} na{im sugra|anima.

Mr. Albin Musli}, asistent na Pravnom fakultetu

! Studentima u Biha}u, ali i

Univerzitetu u cjelini su neophodnedvije stvari, a to su pa`nja i razumi- jevanje njihovih potreba. Na àlost12 godina od osnivanja Univerzitetai dalje se susre}u sa problemima kojiu ure|enim zem-ljama uop}e ne pos-

toje, kao {to su nepostojanje stu-dentskog doma, menze, ~itaonica,

kvalitetnih bibliote~kih fondova, a da ne govorimo oizostanku stipendija i drugih poticajnih mjera od straneosniva~a - Unsko-sanskog kantona.

Doc. dr. Nevzet Velad i}, dekan

Pravnog fakulteta

! Studentski ìvot u Biha}u jo{ nijenormativno reguliran. U tome trebada u~estvuju asocijacije studenata,Univerzitet i Ministarstvo obrazova-nja koje se nije pobrinulo ni za

Univerzitet u Biha}u, niti za studentski standard.

Alma Tuti}, studentica Tehni~kog fakulteta

! Ako gledamo op}enito na uvjeteobrazovanje studenata u Biha}u, prije svega, treba im vi{e

mogu}nosti za rad. Krivo se procjen- juje da studenti nemaju mogu}nosti za vlastiti intelektualni razvoj. Iako

ìvimo u zemlji koja ne ulaè tolikou obrazovanje, smatram da imadovoljno biblioteka kako bismomogli {iriti svoje znanje. Ne mora zna~iti da matemati~arne treba znati jezik nego, kako i kaè jedna izreka, da imatemati~ar upola treba biti filozof, a i filozof

matemati~ar. Zaklju~i se da studenti trebaju biti svestranii onda da svom gradu, ovoj zemlji, daju dobar odraz.Smatram da Biha}, kao europski grad, u sklopu svojih fakulteta zasluùje i studentske domove, razmjenu studenta, ~ime bi promo- visali svoje fakultete u inozemstvu. Tehni~ki fakultet uve-

liko radi na tome. Imamo odli~ne profesore i njihove asis-tente koji nam itekako mogu pomo}i kao „info servis“ i

od kojih mnogo toga moèmo nau~iti i trebamo daistraùjemo, da se borimo i da razmjenjujemo mi{ljenja,a zatim da se usavr{avamo davaju}i svoj glas za promjene ovog stanja u kakvom se nalazimo. Ipak, kako kaù,na mladima svijet ostaje.

! Govorit }u sa stanovi{ta saznanjao svom fakultetu, Ekonomskom.

Trenutno poha|am ~etvrti semestari smatram da je nama kao studenti-ma tog fakulteta dosta stvari potrebno. Kao prvo organizacija samog fakulteta je slaba, ~este su gu`ve pred student-skom slu`bom.

Stije{njeni smo prostorom jer studije poha|amo u svega dvije u~ionice i ra~unarskom centruna na{em fakultetu. Moje mi{ljenje je da studentimaovog fakulteta treba ponuditi vi{e prostora za slu{anja predavanja, a samim tim bi se regulisala i organizacijarasporeda predavanja pa ne bi ~esto dolazilo do promje-

na u rasporedu. Tako|er bi spomenula i da treba poradi-ti na komunikaciji izme|u profesora i asistenata ovog

fakulteta. Kod nekih predmeta ~ak asistent i profesornisu u komunikaciji pa se i mi studenti znamo izgubiti u predmetu.Vjerujem da }e se sve ovo dovesti u red i da }emo mi, studenti biti jako zadovoljni na{im fakultetom.

! Smatram da je stu-dentima najpotrebnije znanje, a na vlastima je da im osiguraju to,

naravno kao i nanama profesorima i

asistentima da im pruìmo ono {to }e im pomo}i da steknu to znanje.

Mr. Elvedin Sedi}, vi{i asistent na

Pravnom fakultetu

Pedago{ki fakultet Univerziteta u Biha}u

Sabina Ba{anovi}, studentica Ekonomskog fakulteta

Promovisano 174

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine index 17

Arnautovi}, Amela (Hakija)

Beganovi}, Elma (Teufik) Bori},Mirzana (Safet) Busnov, Nadija(Zihad) Crn~evi}, Emina(Vehbija) âtak, Indira (Mirsad)êlebi}, Alma ([efik) ]ati},Zarka (Zarif) ]ehi}, Alma(Mirsad) Deronji}, Mirela(Ezmir) Dàferagi}, Ajla (Idriz)Ezi}, Alana (Sakib) Fajkovi},Denis (Zarif) Fazli}, Seila (Huse)Ferizovi}, Martina (Miroslav)Franji}, Ines (Adem) Hadìhaj-darevi}, Najda (Agan) Hamuli},Enver (Muhamed) Hodàbegovi},

Alma (Senad) Hodì}, Emina(Sejad) Husagi}, Hana (Dragan)Ju{i}, Alvin (Sead) Kajtazovi},

Ratko (Du{an) Kneèvi}, Selma(Mirsad) Komi}, Alena (Hamid)Krili}, Suvada (Sulejman)Malko~, Kanita (Alaga) Melki},Nizama (Husein) Muhamedagi},

Amra (Dervi{) Munjakovi}, Aida(Bego) Murti}, Sandra(Vjekoslav) Novkini}, [erifa(Hasan) Pori}, Ines-Ivana(Miroslav) Rajkovi}, Aida (Fikret)Redì}, Adela (Sakib) Remi},

Azra (Hamdija) [ahinovi}, Azra

(Esad) [ari}, Amra (Omer) [ehi},Emina (Uzeir) [ehovi}, Dragana(David) [enda, Dijana (Milan)[evi}, Nata{a (Refik) Topi}, Igor(Anton) Troha i Armela (Mirsad)Zuli}.Matematiku i fiziku diplom-rali su: Elvisa (Ra{ko) Alibegi},

Almira (Alija) Crnki}, Semira(Senudin) Ja{arevi}, Arijana(Zlatko) Kajtezovi} i Emina(Rasim) Sijamhodì}, a mate-matiku i informatiku: Amra(Esad) Aldì}, Aladin (Alija)Crnki}, Merima (Abid) Dàfera-gi}, Selma (Ago) Kapi}, Admira(Zuhdija) Karabegovi}, Edin

(Hasib) Li|an i Edin (Ago) Pa{i}.Profesori razredne nastavepostali su: Damir (Abid) Bajri},Sanela ([efik) Beganovi}, Anela(Safet) ]ati}, Hadèra (Asim)]ehi}, Alma (Nijaz) Dizdari},

Alma (Ale) Draganovi}, Sahiba(Smail) Dàfica, Almira (Sakib)Feli}, Sanela (Hase) Halki},Nermina (Jasmin) Imerovska,

Alma (Husnija) Japi}, [erifa

(Husnija) Keranovi}, Nevena(Zlatko) Klari}, Rabija (Hase)Kurtovi}, Anita (Senad)Ljubijanki}, Mersiha (Ismet)Me{i}, Rasmira (Rasim) Mujaki},Emina (Safet) Muratagi}, Asmira(Ahmet) Muratovi}, Belma

(Milanko) Plav{i}, Selvedina(Meho) Pu{kar, Zemka (Asim)Suljevi}, Ervin (Hasan) [abi} iHava (Husein) [ehi}.Zvanje nastavnika tjelesnog odgoja i sporta stekli su:Emir (Senad) Buli}, Enver(Husnija) Iki}, Edin (Dragan)Ljubijanki}, Faruk (OlalekanMubashir) Shokunbi-Tokumbo,Ernest (Mithad) [abi} i Edin(Mehmedalija) Terzi}, apred{kolskog odgoja: Suada(Omer) Ba{i}, Ajka (Zijad)Bi{}evi}, Irma (Adem)Dizdarevi}, Gulten (Raim)Dizdarevi}, Ismeta (Meho)

Emini}, Nisveta (Hasib) Fo{tagi}, Alma (Aziz) Gromili}, Kanita(Husein) Hadì}, Adela (Mirsad)Keserovi}, Alma (Smail) Kozli}a,Maida (Omer) Mesi}, Dinka(Mesud) Midì}, Meliha (Dàfer)Mujagi}, Renata (Fuad)Poprènovi}, Ekrema (Ekrem)Pori}, Adisa (Asim) [ahinovi} iSnjeàna (Milorad) Vukovi}.

M.K.

Na{a anketa

Mr. Jasmin Ho{i}, vi{i asistent Pedago{kog fakulteta

! Studenti su u principu dobri. U kakvim uslovima rade, tako i dajurezultate. Jo{ uvijek je nedovoljnodobro, ali stvari idu na bolje. Ja senadam na obostrano zadovoljstvo inastavnika i studenata da }e biti

stvoreni dobri uvjeti za rad, od pros-tora do boljih kabineta, opreme za

rad, tehni~ko - materijalnih sredstava...

Enes Me{i}, student Ekonomskog fakulteta

! Zanimljivo je to {to mnogi pole-mi{u o tom {to je to {to studentimau Biha}u treba, ali niko do sad senije potrudio da pita studente: [ta je

po njihovom mi{ljenu nepohodno studentima ovog grada? Vi ste prvi ! Po mom mi{ljenju, studentima u Biha}u prije svega treba dobra bib-lioteka i ~itaona, s mnogo sadràja i

stru~ne literature kako bi studenti, prije svega, imali

mirnije mjesto za u~enje. Onda treba krenuti na druge stvari kao {to su sale za sportske aktivnosti, bazen itd. Mnogo je toga {to nama studentima u ovom malom gradu uistinu treba, kada bi po~eli nabrajati stranicaovih novina ne bi bila dovoljna.

Prof. dr. Enver Budimli}, dekan Visoke

zdravstvene {kole

! Od mnogih projekata kojena~elnik Hamdija Lipova~a provodiu Biha}u savjetujem mu da u nared-nom periodu radi na projektu stu-

denske menze i studenskog doma.Siguran sam da }e po tome ostati zapam}en i zabiljeèn zbog stvarikoja je ura|ena za dobrobit mladognara{taja, jer na mladima svijet ostaje.

Igor Abdihodì}, student Pedago{kog fakulteta,

odsjek za sport! Studentima u Biha}u trebaju boljiuslovi za rad i usavr{avanje. U to

svrstavam i eksperimentalne labora-torije i odgovaraju}u opremu kako bi se neke nastavne cjeline lak{e usva- jale. Normalno je da svaki fakultetima potrebu za raznim pomagalima.Sve u svemu, lo{e stojimo sa svimte{ko je re}i {to ne fali.

Emir Mujagi}, student Ekonomskog fakulteta

! Kao prvo, fakulteti nemajudovoljno adekvatnog prostora zaodvijanje nastave. Na Ekonomskom

fakultetu smo iskusili kako je biti u situaciji kad 120 studenata slu{a predavanja u u~ionici predvi|enoj zanjih 50 maksimalno, gdje po dva

studenta dijeli jednu stolicu, a u jed-nom navratu smo bili prisiljeni

slu{ati predavanje u kancelariji profesorice.Vi{a medicinska {kola koristi prostorije Ekonomskog

fakulteta, dok je ekonomski fakultet koristio prostorije

Pravnog fakulteta. Spomenuti }u nepostojanje studentske menze, studentskog doma i ~itaonica na fakultetima, premda se to ~ini kao luksuz u ovoj situaciji.[to se ti~e kvaliteta nastave, mislim da treba

prvenstveno spomenuti manjak nau~no-nastavnog kadrana fakultetima, jer je trenutno premalo profesora uodnosu na broj studenata. To je jedan od ve}ih

problema jer se malobrojni profesori ne stignu posvetiti studentima onoliko koliko bi trebali, odnosno onakokako zahtjeva bolonjski sistem.Ovom prilikom se mogu poàliti i na neblagovremenoobavje{tavanje o pojedinim ispitnim rokovima, a i naogromne gu`ve prilikom upisa na ekonomskom fakulte-tu. Nakon upisa, za ve}inu predmeta, ne znamo ni ko }enam predavati niti kod koga }emo polagati ispit. Ve}ina

profesora nema dobar odnos prema studentima, a onikoji su izuzeci, zbog toga nisu u dobrim odnosima sa

ostatkom svog radnog kolektiva. Koliko god studentdobro da se pripremi za ispit, gotovo je nemogu}e dobitiocjenu vi{u od 8.

Na taj na~in studenti gube motivaciju za rad. Moram jo{ spomenuti da je cijeli koncept studiranja po Bolonjskojdeklaraciji slabo definisan, a studenti nedovoljnoinformisani, tako da imamo slu~aj, ma koliko se to ~iniloneobi~no, da mnogi studenti ne znaju ta~no ni {ta studi-raju, niti {ta }e nakon sticanja diplome postati.

Una Alibabi}, studentica Ekonomskog fakulteta

! Studentima u Biha}u treba dostatoga. Kao prvo uslovi u kojima

pro{iruju svoje znanje su grozni. Nemamo praksu koja bi svakom stu-dentu dobro do{la, a ta praksa punobi zna~ila za ekonomiste a i za druge

studente na drugim fakultetima, jer bi stekli prakti~no

znanje i puno lak{e svladavalinau~no gradivo.

Trebaju nam i neke aktivnosti u kojima }emo se mo}idokazati.

Mnogo nam toga treba, a malo nam pruàju. Anketu pripremio: Aljo{a Bobi}

! Na sve~anoj

promociji, koja je

odràna u Kulturnom

centru u Biha}u

zvanje profesora ste-

klo 149, a nastavnika

25 diplomanata.

Diplome uru~io

doc. dr. Nijaz Skender,

dekan Pedago{kog

fakulteta

diplomanta

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine037 extra18

! Bi{}ani se raduju jo{ jednomprvorazrednom koncertu koji }ese odràti u Kinu “Una”. [panjols-ka grupa “Los ninos de los ojosrojos” (Dje~aci crvenih o~iju), uBiha}u gostuje 19.marta. Cijene

ulaznica su povoljne i ko{taju petKM. Za to je zaslu`na Ambasadakraljevine [panije u na{oj zemlji

koja je podràla ovaj projektsuradnje BiH i zemalja regiona.“Los ninos de los ojos rojos” izasebe ima tri albuma a njihova

muzika je bazirana na evropskomfolku, irskog ili balkanskog korije-na, mije{ana sa modernim rit-movima kao hip hop, disko, ska ifunky. Svirali su za GoranaBregovica u jednoj privatnoj sesiji,

u Meridi na Festivalu klasi~nogrimskog teatra Meride, i na mno-gim festivalima u [paniji: Womad,

Vinjarock, Actual de Logronjo,Market @ive muzike (VicBarcelona), Mums na CanarskimOtocima.

Zanimljivost je i to da ovaj bendna svojim albumima ima i pjesmeiz bosanskog ambijenta.Svima vama koji s nestrpljenjemo~ekujete ovaj muzi~ki doga|ajporuka menad`menta kina je –

ulaznice nabavite na vrijeme idobro se zabavite na mjestu gdjeurbana kultura po~inje i zavr{ava.Podr{ka stiè i od ekipe 037plus,uz podsjetnik, na dan koncertacijena }e biti sedam KM.

! Sarajlija koji je “ispario” iz javnog ìvota zbog zbogstudija modnog biznisa u Milanu, krenuo je u akciju!Ubrzo }emo saznati je li se zaista uozbiljio, jerneprikosnoveni kralj tra~ rubrika, Fuad Backovi} – Din,punom parom priprema novi album za koji kaè da jenajzreliji do sad.Kako saznaje 037plus, ovih dana Mahir Sarihodì} usvom studiju u Sarajevu radi mastering Dinovog novogmuzi~kog projekta na kojem }e se na}i 11 pjesama,snimljenih u pop ànru. Navodno }e u realizaciju nje-govog {estog albuma biti uklju~ene i poznate li~nosti izsvijeta mode i muzike koje je upoznao tokom boravkau Milanu. [u{ka se da je u pitanju saradnja sa pozna-tim italijanskim dizajnerom koji stoji iza mo}nog bren-

da, ~ije ime i ulogu u projektu pjeva~ za sada ne èliotkriti. Osim pripremanja promocije albuma koja jetrebala krenuti u aprilu, ali je prolongirana, Backovi}tvrdi kako u Italiji ostvaruje zavidan progres i napresti`nom institutu Marangoni, gde studira. O~ekujenas vrelo ljeto, a paparazzi }e, sigurni smo, imati puneruke posla.

! Kom{ijama, kojima se osladilanedavna pobjeda na Eurosongu,

izbor novog predstavnika Srbije nanajpresti`nijem festivalu je postaoglavna sporedna stvar na svijetu.“[ef ceremonije” Bregovi}, je na kraju ipak “otpilio”Cecu koju je ranije isticao kao svog favorita, ali je etnoi dalje dominirao. Srpski melos bio je “rasut” krozpjesme troje mladih izvo|a~a koje je Brega, kako u {alikaù, “na{ao na YouTube kanalu”.Emina Jahovi} pjevala je “Ti kvarigro”, MilanStankovi} “Ovo je Balkan”, a Oliver Kati}, “Predsedni~ehalo”. Tekstovi su ve}ini bili pomalo nebulozni i ~udni,u “Afrika – paprika” stilu. “Ljubav je musaka, maca,maca, malo mazan, malo namazan”, pjevala je g.|aSandal. Zvijezda Granda “Ljubice, pravi{ mi ljubicezazubice, ovo je Balkan, come on”, a drugoplasirani natakmi~enju “Ja imam talent”, pozvao je predsjednikastihovima “predsedni~e, {alji tu mornaricu, jer kunem

ti se, svi smo mi za ludnicu”.Iako je tamo{nja javnost bila podijeljena na izboru zapredstavnika Srbije, ve}inom glasova izabrali suplavu{ana Milana Stankovi}a. Nadaju se da }e upravoon vratiti festival u “Arenu”.

Velikicomeback namuzi~ku

scenu

Ne propustite

“Los ninos de losojos rojos” u Kinu “UNA”

! U kinu Una 26. martaslijedi koncert jednogod najboljih BHbendova - ”Letu {tuke”.Ovaj koncert je izvani~na promocijanjihovog posljednjegalbuma, a ujedno itre}e gostovanje u Biha}u i Kinu “UNA”. Na{a preporuka je -naoruàjte se dobrim glasnicama, nabavite svoje karte na vrijeme i uìvajte sa “[tukama”.

Tre}e gostovanjeu Biha}u

FFuad Backuad Backovi}ovi} -- DDiinn

Iz Srbije na EurosongMilan StankMilan Stankovi}ovi}

! Legendarni sarajevski

bend “Plavi orkestar”

odrào je u zagreba~koj

Areni pred brojnim oboà-

vateljima nezaboravan

koncert u sklopu povrat-

ni~ke regionalne turneje.

Iako nisu uspjeli napuniti

cijelu Arenu, “Plavci” supriu{tili fanovima svih

generacija, koji su ~ekali

10 godina da se jedan

od najomiljenijih bendova

na prostorima biv{e

Jugoslavije ponovno vrati

u Zagreb, pravi spektakl.

Prema ocjenama

tamo{njih medija uspjeli

su opravdati nekada{nji

status “kulturolo{kog

fenomena 80-ih i 90-ih

godina pro{loga stolje}a”.Ve~er za pam}enje

zapo~ela je pjesmom

“Amerika” s novog albu-

ma, kojeg popularni

frontmen Sa{a Lo{i}Lo{a i ostali ~lanovi

benda promoviraju ovom

turnejom. Koncert,

popra}en posebnim

audio-vizualnim dodaci-

ma, podigao je komplet-

nu dvoranu na noge,

hitovima: “Suada”,“Sava tiho te~e”, “Boljebiti pijan nego star” i“Ako su to samo bilelaì”. Na koncertu su se

pojavila i neka poznata

lica poput DenisaDuman~i}a, DaliboraPetka, Sini{e Svilana iRoberta Zubera. Nakon

svirke uslijedio je after

party u klubu Piranha na

Jarunu, gdje su Lo{a i

ekipa iznenadili goste pri- vatnim setom pjesama

drugih autora, koje su

bendu posebno prirasle

srcu. Emira GLUMAC

Nakon 10godina ~ekanja “Plavci” odu{evili Zagrep~ane

! Vuka{in Braji}, ovogodi{nji predstavnik BiH naEurosongu, u nedjeljnom je bh. Eurosong show-u naBHT1 premijerno predstavio pjesmu “Munja i

grom”, autora Dine [arana.Osim prvog zvani~nog izvo|enja pjesme koja braniboje na{e dràve ove godine u Oslu, publika jeimala priliku pogledati i poslu{ati i ovogodi{njukonkurenciju koja nas o~ekuje na Eurosongu. Svojihpet minuta na sceni su imali predstavnici: Poljske,Hrvatske, Srbije, Makedonije i Irske. Me|u u~esnici-ma show-a bio je i Alexander Rybak, pobjednik 54.Eurosonga odrànog pro{le godine u Moskvi.

U susret Eurosongu

Premijerapjesme “Munja i grom”

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine 037 extra 19

Ljubav: Ako ste u vezi ili brakuo~ekujte puno povjerenje ipodr{ku od strane voljene

osobe.Ljubavi vam ne}e nedostajati, apovoljno je razdoblje i za usaml-

jene blizance.Posao: Ambicije vam rastu, asve vas vi{e i cijene.

Tako|er ima}ete podr{ku ugled-nih ljudi, a i bilo je vrijeme da

vam u poslu i karijeri krene.Zdravlje: Vikend bi vam mogaodonijeti prehladu, ili alergiju,imunitet vam je oslabljen.

Ljubav: Veze Lavova ili Lavicadoìvjet }e obnovu ili u~vr{}ivanjekoje }e im i}i glatko. Oni koji supak jo{ sami, vjerojatno }e se s

velikim àrom upustiti u osvajanjaili zavo|enja kojim }e privla~itipa`nju suprotnog spola i jo{ je vje-orjatnije da }e u svojim namjera-ma i uspjeti osvojiti srce osobe dokoje im je stalo.Posao: Dan za danom stvari seokre}u u va{u korist, a vi budite

pametni pa odmah krenite iskoris-titi sve {to vam ide na ruku. Sve jezasad postavljeno i vi{e negodobro, pa ne sjedite i ne ~ekajte,nego djelujte.Zdravlje: U odli~noj ste formi.

Ljubav: Bi}ete dosta emocional-ni i osjetljiviji vi{e nego ina~e.Bi}ete vrlo ma{toviti i mo`da vid-

jeti i ne{to {to vam je nedosti`no idaleko.Dr ite se realnosti.Posao: Problem }e biti va{aneuskla|enost s drugima, te va{stav da vas moraju uvaàvati naosnovu davnih rezultata. Ako vamnetko i pomogne ra~unajte da }ete se morati dokazivati.Zdravlje: Bavite se sportom iopu{tanjem.

Ljubav: Na emotivnom planuovo je posebno povoljan periodza ve}inu pripadnika ovog znaka, oni koji su u vezi priu{ti}e

voljenoj osobi neke nezaboravnetrenutke, a slobodni pripadnicibi mogli zapo~eti vezu saosobom koju nisu imali u planu.Posao: Na poslu }e vam biti

zabavno, zadovoljstvo }e pratitirad, a posebno }e briljirati onikoji se bave kreativnim poslovi-ma.Zdravlje: I dalje ste u dobrojformi, ali ne pretjerujte safizi~kim aktivnostima.

Ljubav: Ne}ete biti previ{eraspoloèni za ljubav i nje`nosti.Zato odràvajte status quo ipri~ekajte malo bolje dane. Do}i}e.Posao: Pritisnuti ste poslom, {to

vas pomalo umara, pa radite teènego ina~e. Optimizam vam ne}enedostajati i to bi vam moglopomo}i da kvalitetno obavite sveposlove i ne bje ite od obaveza.Zdravlje: Za vikend nervoza,mo`da mala prolazna nesanica.

Poruke zvijezda 18.03.-25.03.

Ljubav: Ljubavne veze Ovnova iliOvnica razvijat }e se i vi{e negodobro, a oni sami znat }e to~nokako ugoditi voljenoj osobi, kamooti}i, kako reagirati i kako pokaza-ti ljubav. Slobodnim pripadnicimaovog znaka ovo je vrijeme kada }e{armirati sve u svojoj okolini.Posao: Pokazat }ete se kaoizvrstan koordinator u svakomposlu koji radite. Bit }e ovo kon-struktivna i naporna sedmica ukojoj }ete raditi s dosta elana izadovoljstva.Zdravlje: U dobroj ste formi, a

tako }e biti i cijeli ovaj tjedan.

Ljubav: Ovo je vrijeme za upoz-navanje novih prijatelja, potenci-

jalnih partnera i partnerica, a vikend }e biti posebno lijeponima koji su rodjeni u drugojdekadi.Posao: Javljaju vam se i nudeneke nove mogu}nosti krozposao, pa`ljivo analizirajte, aStrijelcima koji ne rade mogaobi biti ponudjen posao koji nika-da niste radili, ali ne odustajtedok ne vidite {ta je to.Jednostavno radite i rezutlati }edo}i.Zdravlje: Ako imate problemasa zdravljem, vikend bi mogaodonijeti pobolj{anje.

Ljubav: Vezani ste jako za voljenu osobu, ali moglo bi sedogoditi da ne budete iskreninarednih dana {to bi moglodjelimi~no naru{iti va{u

vezu.Trebate re}i {to vam je nadu{i, ali budite iskreni.Posao: Ovo je vrijeme kadadovr{avate poslove i planiratenaredne aktivnosti. Vi ste u cen-tru svega i sve obaveze podre-di}ete sebi kako biste se

rasteretili. Bi}ete vrlo kreativni inedosti ni za ve}inu saradnika,iskoristite to na pravi na~in.Zdravlje: Prolazni problemi sazdravljem mogli bi vam pokvaritipar dana.

Ljubav: Ovo su dani u kojmauìvate u dru{tvu voljenih osobai prijatelja, dosta zanimljivihdruènja koje ne trebate izbje-gavati, mogu}e je da sepomirite s prijateljem s kojimste u svadji.Posao: Uìva}ete u poslu,obavezama, aktivnostima,komunikaciji, i pokazati za{to

volite timski rad a ovo je period idobar za u~enje, za one koji

imaju ispite ili su pred intelektu-alnim izazovima.Zdravlje: Dobro zdravljeprati}e i ina~e dobar rasporedplaneta, a vi se nemojte libiti dapoku{ate sve {to ste naumili.

Ljubav: Ovo nije povoljno dobaza ljubav kod pripadnika ovog znaka, ali za utjehu ne}e potra-

jati, ve} iza vikenda slijedipobolj{anje.Posao: Mo`da bi dobro bilo daovih nekoliko dana iskoristite zaodmor, ako ste u mogu}nosti...poslovi vam ne}e pobje}i, a jed-nostavnije }e biti raditi ako seodmorite.Zdravlje: Nervozni ste, namomente ljuti, a onda kao da

vam je svejedno. Mo`da bipomoglo da se po~nete bavitine~im {to jo{ niste radili... ili dapomaète u poslovima kojenikada niste radili.

Originalni

tjedni

horoskop

Autor:Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Te{ko }ete nalaziti zajedni~ki jezik s partne-rom (partnericom), a sve bi se moglo okrenuti protiv

vas. Poku{ajte biti strpljivi i tolerantni koliko god moè-te, te smanjite svoja o~ekivanja u ljubavi za neko vrijeme.Posao: Kako vam je saradnja sa kolegama u poslu dosada i{la i vi{e nego dobro i kako vas suradnici i daljebezrezervno podràvaju, ba{ oni }e vam pomo}i dakvalitetno odradite ve}inu poslova i obaveza.Zdravlje: Dobro bi vam do{lo bilo kakvo putovanjeiako to ne o~ekujete narednih dama, ali ako se za

vikend ukaè prilika za put obavezno idite jer }e vampomo}i da smanjite nervozu.

Ljubav: Ne ùrite, nego polako prelazite s rije~ina djela. Koji put }e vam ba{ nedostajati str-pljenja, a to bi posebno moglo biti izraèno udane vikenda. Vodite brigu {to i kad radite usmislu zavo|enja, pokazivanja osje}aja ilisli~nog.Posao: Problemi }e se rje{avati jedan po je-dan, ali }e se rje{avati. Mo`da se za vikend na-|ete u pomalo ~udnoj situaciji vezano za posao,ali ne urite, neke stvari ne treba ubrzavati.

Zdravlje: Potreban vam je odmor...vi{e negoto vi èlite sebi priznati.

DERVIŠ

MUSLIÆJEZERO U

MAKE-

DONIJI

KRETATI SEPOPUT

TALASALUKSUZNISTANOVI LOVI[TA

LIJE^NIK,STRU^-

NJAK ZAOTIJATRIJU

NADIMAK VODITELJAMARINKO-

VI]A

LI^NAZAMJENI-

CA PRILOG: UZ

[IROKAGRADSKA

ULICA

NAHRPATI,NAZIDATI U

OBLIKUKULE

NESUVRE-MEN

GRA\EVINA

NA SLICI

PRO@DR-LJIVICA

SOKRATOVTU@ITELJNAUKA O

JEZIKU

DARIJEVAIMENJA-

KINJA

VRSTAGOVEÊTAGRAVITA-

CIJA

ZVIJEZDA(lat.)

RO[TILJ

RIJEKAU BURMI

OKVIRITI

DADILJAIME

PJEVAÂIVNJAKA

SANTA(Sveta)

MIRISNASREDSTVAHOLIVUD.GLUMICA

VRSTAFILMSKETEHNIKE

ITALIJA

REÊNICAU KUR’ANU

NOGOME-TNI STRU-

^NJAK

IVICA

ZABRANERIM. ISTOR.

TIT

LUKRECIJE

100 m2

(mnoìna)

JESTE

UTOPIJSKAZEMLJA

GU[TERI

ENERGIJA

POTREBAZA JELOMSRED. ZASPR. ZAR.

LOVA^KIPAS

SUMPOR.

OSJETITIMIRIS

PADE@ DEK-LINACIJE UUGRO-FIN.JEZICIMA

MU[KO IMEREZAH (od

milja)

NASTOJNIK SAMO-STANA

SPACE VIEHRANGECRVENI

KRI@DJEÎJIPISAC,KEMALVRSTA

ENIGMA-TSKE ZAGO-

NETKE

!DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

" VAGA - (23.09. - 22.10.)

# B I K

– ( 2 1 . 0 4 . - 2 0 . 0 5 . )

$ B L I Z A N C I - ( 2 1 . 0 5 . - 2 0 . 0 6 . )

% R A K

- ( 2 1 . 0 6 . - 2 0 . 0 7 . )

& L A V

- ( 2 1 . 0 7 . - 2 1 . 0 8 . )

' [ K O R P I O N -

( 2 3 . 1 0 . - 2 2 . 1 1 . )

( S T R I J E L A C

- ( 2 3 . 1 1 . - 2 1 . 1 2 . )

) J A R A C

- ( 2

1 . 1 2 . - 1 9 . 0 1 . )

* V O D E N J A K

- ( 2 0 . 0 1 . - 1 8 . 0 2 . )

+ R I B E

- ( 1 9 .

0 2 . - 2 0 . 0 3 . )

, O V A N -

( 2 1 . 0 3 . - 2 0 . 0 4 . )

VRETENO: 1. Azot; 2. Alija Nametak; 3. Hrvatski naftni gigant;4. Francusko ljetovali{te; 5. Otrovan plin o{tra mirisa;6. Vrijednost robe izraèna u novcu; 7. Ukra{en buket cvije}a;8. Vjeri privrèna osoba; 9. Sumnja; 10. ûvena hercegova~ka

{pilja, nacionalni park; 11. Vrsta sku{e koja ima oblik vretena; 12. Krila vrata;13. Ravna nizinska oblast; 14. Imperatori;

15. Papigice; 16. Rakovi kra|a mnoìna;17. Irena-kra}e; 18. Argon;19. Polupre~nik.

groznica koja se ponavlja svaki tre}i dan, trodanka

mno`.); 10. ûvena hercegova~ka {piljan, nacionalnipark; 11. Zaru~nica; 12. Imperije; 13. Iskre;

14. Konji crne dlake; 15. Makedonski pjesnik, Kosta;

udarac u tenisu; 5. Predvorje; 6. Pokrivalaza glavu starih perzijskih careva; 7. Malearije; 8. Vrsta stare no{nje; 9. Malari~na

VRETENO: 1. Jod; 2. Li~nazamjenica; 3. Bijes; 4. Ispravan

16. Starija glumica, Ita; 17. Mogranj; 18. Radij; 19. Amper

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godinedru{tvena hronika20

! Ako ne nau~imo izbjegavati stres, te{ke zdravstveneposljedice su neizbje`ne. Me|utim, u ovako sloènojdana{njici, suo~eni s gubitkom posla, razvodima iliozbiljnim porodi~nim problemima, gotovo ga jenemogu}e izbje}i. Nabrojat }emo samo neke odzdravstvenih posljedica stresa. Visok tlak: Stres je jedan od glavnih uzro~nika visokog tlaka, a u 40 posto slu~ajeva smatra se jedinim uzro~nikom.Pove}ane masno}e u krvi i kolesterol: Ovaj

problem se naj~e{}e javlja kod osoba koje se svako-dnevno susre}u sa stresom. Kod njih je pove}avanrizik od razvoja bolesti srca.Povi{en {e}er u krvi: êsto se javlja u srednjim~etrdesetim godinama, ponekad i kao odgo|eniodgovor na stres.Gojaznost: Hrana predstavlja izvor utjehe kodmnogih osoba podlo`nih stresu. Mali je broj osobakoje }e izgubiti kilaù kad su pod stresom zbognedostatka apetita.Lo{a tjelesna kondicija: Kad smo pod stresomnajmanje radimo ono {to je najbolje rje{enje za to, ato je tjelesna vje`ba. Naj~e{}e postajemo letargi~ni,kao da ~ekamo da se ne{to dobro desi samo od sebe.Upalni procesi u organizmu: Glavobolje su ~estekod ljudi koji pate od artritisa, Kronove bolesti, upalemokra}nog mjehura ili ~ak multiple skleroze. Ve}ina

osoba koje pate od ovih bolesti àle se na stres kao jedan od uzro~nika.Nizak obrambeni sistem organizma: Stresuzrokuje preosjetljivost na viruse koji uzrokujuprehladu i gripu.Ozbiljne bolesti: Ljudi pod stresom koji pate odozbiljnih bolesti (maligna oboljenja, bolesti bubregaili problemi sa stomakom), obi~no se ne oporave iline reaguju dobro na terapiju u pore|enju sa osobamakoje nisu podlo`ne stresu.Idealan odgovor na stres bi bio - izbjegavajte ga u svimformama i oblicima! U stvarnosti, to nije mogu}e.Prema tome, drugi najbolji odgovor je - bjeìte od stre-sa, ili razgovarajte o njemu.

Ako to ne pomaè, onda je preporuka fizi~ka aktivnost. Vje`banjem se smanjuje napetost, sagorijeva suvi{na

masno}a i {e}er u krvi, regulira tlak i sagorijeva adre-nalin koji uzrokuje povi{en metabolizam. Navest }emoprimjer koji to najbolje ilustruje.- Na jednom predavanju profesor je podigao ~a{u vodei pitao studente: “Koliko je te{ka ova ~a{a vode?“ Odgovori su bili, od 20 do 500 grama. Profesor je kon-statovao: “Apsolutna teìna nije bitna. Bitno je kolikodugo drìte ~a{u u zraku. Ako je drìm jednu minutu, tonije problem. Ako je drìm jedan sat, bolit }e me desna

ruka. Ako je drìm cijeli dan, morat }ete zvati hitnu slu`bu. U svakom slu~aju, teìna je ista, ali {to je duèdrìm postaje teà.” Tako je i sa stresom. Ako teret nosimo cijelo vrijeme,prije ili kasnije, kako postaje sve teì, ne}emo biti ustanju da se nosimo sa njim. Kao i sa ~a{om vode,mora{ je spustiti na trenutak da bi ti se ruka odmorila.Kad se odmorimo moèmo lak{e nositi teret.

Prema tome, kad zavr{ite posao za danas ostaviteteret. Nemojte ga nositi ku}i. Sutra, kad se vratite naposao, ponovo ga podignite. Kakav god teret nosili,spustite ga na trenutak. @ivot je kratak. Uìvajte unjemu! Mirela POPR@ENOVI], psiholog

(Na va{e traènje govo-rimo o izvorima stresa.

Teme i dalje moète

kandidirati [email protected] ilipo{tom na adresu RTVBiha}, Krupska bb,s naznakom – za rubrikuPsiholog odgovara)

Zdravstveneposljedice stresa

Psiholog odgovara na va{a pitanja

Pi{e: Muharem SKOPLJAK

! Vrh tvr|ave prekriven jekamenim plo~ama, a na zavr{etkuzidova izgra|eni su kamenistupovi visine do polovine poprsja~ovjeka prosje~ne visine. Oni susluìli za za{titu i upozorenje dase iza tih stupova nalazi ponor i

velika opasnost za onoga ko bipoku{ao prolaziti izme|u njih.

Austrougarska je dobrim dijelomizvr{ila restauraciju tvr|ave i onase mogla vrlo lako uo~iti, po~ev odnajdonje prostorije do vrha kule.Izme|u ukrasnih stupova suugra|ene deblje èljezne trake,koje su stupove povezivale u

~vrstu cjelinu i onemogu}avaleslu~ajni prolaz i pad u provaliju.Stupovi i èljezne trake ~inile sukulu vizuelno estetski privla~ni-

jom i sli~nijom sa starim zdanjimaovog tipa.

“Zub vremena”i nesavjesnosti

U Dugom svjetskom ratu ~itava jeutvrda devastirana. Poslije ratanije se posve}ivala potrebna pa`-nja, pa je ne{to od “zuba vreme-na”, a vi{e zbog nesavjesnih gra-|ana, utvrda postala vrlo ru{evnai tro{na. U Drugom svjetskom ratuu jednom vremenu, tvr|ava je

sluìla vojnim namjenama. U njojsu, spo~etka dolaska na vlast, vi{emjeseci boravile usta{e.Bilo ih je u razli~itom broju,izme|u dvadeset i trideset. Usta{esu bile stacionirane u selu zbogobezbje|ivanja mjesta, jer jeodmah na po~etku vladavine, bezikakvog povoda ubijen jedanSrbin iz imu}ne porodice, koji jebio intrigantne prirode i nekimmje{tanima to nije bilo po volji.Poslije ubistva, islje|enjem jeutvr|eno da je posjedovao nepri-

javljeno oru`je, vojni~ki karabinkoji je donio kad se Jugoslavija

raspala, a vojnici po{li svomezavi~aju i svojim ku}ama nose}ioru`je s kojim je bio zaduèn.Usta{e tvr|avu nisu dostojanstve-no odràvali, a niti je vidnonaru{avali. Starinski top za kojimnema traga njegova porijekla ni

vremena izrade, oni su napunilibarutom i olovnim |uletom, istotako bez porijekla, a niti su znali,niti vodili ra~una o mjerama pu-njenja i kad su ga zapalili top seraspao u sitne komade. To je jedi-na vidljiva namjerno u~injena {te-ta usta{kih stanovnika u tvr|avi.Nastanak utvr|enja, vrijeme kad

je sagra|eno, nije pouzdano, ve}

se navodi da je gra|ena i sagra-|ena koncem desetog, odnosnopo~etkom jedanaestog vijeka, podimenom “Sokol”. Vremenom je tajnaziv, to kona~no ime, na{om

transkripcijom nastao Sokolac, paga danas, a i mnogo ranije ukartografskim, literarnim kao i usvakodnevnom jeziku, zovuSokolac. Ne zna se ko je sagradiotvr|avu, ko je i kada u njojboravio. Zna se ne{to da sustanovnici iz okoline tvr|ave uprvim napadima Turaka davalièstok otpor napada~u i u vi{e slu-~ajeva ih odbili i odgodili osvaja-nje na{ih krajeva na duè vrijeme.

Ko su bilistarosjedioci?

Za naselje Sokolac, tako|er nijeutvr|eno ta~no vrijeme nastanka,

ve} se samo konstatuje, da se unekim spisima, spominje u ~etrna-estom vijeku.Ko su bili starosjedioci i od kadasu bitisali na tom podru~ju? Tihpodataka nema, ali se tvrdi da je

veliki broj stanovni{tva do{ao uovo naselje i mnoga druga u Kra-

jini, poslije velikog poraza turske vojske pod Be~om i pod uslovimamira sklopljenog u Sremskim

Karlovcima 1699. godine iSvi{tovskog mira 1789. godine.Turska je izgubila, pored ostalihosvojenih teritorija mnogih zema-lja koja su bila u sastavu turskogcarstva i Liku, pitomo gorskopodru~je u Hrvatskoj. Lika je bilapod turskom upravom skoro dvastolje}a. Za tog vremena trajala jeintenzivna islamizacija i islamizi-ran je veliki dio kr{}anskogstanovni{tva. Prihvataju}i konstat-aciju da je islamizaciju prihvatio

veliki dio kr{}anskog stanovni-{tva, te ~injenicu da islamizacijanije vr{ena nasilno, ve} spontano idobrovoljno, a imaju}i u svijesti

dugotrajnost tog procesa i dugogprakticiranja islamskog vjerova-nja, opredijelilo je mno{tvostanovnika s dubokim emocijamaprema islamskom vjerovanju i

pustilo duboko korijenje u svijestli~kog stanovni{tva. Dosta je bilokr{}anskog stanovni{tva koje nijeprimilo islam, ali su zajedni~ki iravnopravno sudjelovali u svimìvotnim doga|ajima, kao StjepanMaljkovi}, Mali Radojica i drugi,~ija se imena spominju u epskojnarodnoj literaturi.

Doselili iz LikeDolaskom austrougarske vojske i

hrvatskih jedinica u sastavu te vojske, poslije Karlova~kog iSvi{tovkog mira, islamiziranostanovni{tvo u Lici bilo je prisilja-

vano vratiti se kr{}anstvu ili bitipogubljeno. Tre}a varijanta - biloim je dozvoljeno da napuste li~kopodru~je. Ponijeti nisu mogli ni{taosim stvari za li~nu upotrebu.

Ve}ina je napustila svoj li~kizavi~aj i uputila se u neizvjesnost.Ostati u islamskoj vjeri nisu mogli.Tome se èstoko protivio katoli~kisve}enik Mesi}, iz Brinja, koji jeklao doma}ina koji nije htionapustiti islam, a prihvatiti

katoli~anstvo. în pogubljenjadoma}ina ku}e vr{io je u prisustvu~lanova porodice.Tada su li~ki stanovnici podprisilom i tako krvolo~nim postu-pcima klera napu{tali li~kopodru~je, ostavljaju}i sve svojeimanje i praznih ruku krenuli unepoznato.Cilj im je bio naseljavanje u Bosnui Hercegovinu. Dokaz tome sumnoga prezimena, koja su danasprisutna u na{im krajevima, uBosni i naselju Sokolac, a ihrvatskom podru~ju u Lici. Naobje strane postoji ve}i broj istihprezimena, kao {to su Topi}i,

Kuni}i, Kurtovi}i, Tuli}i,Islamovi}i, [o{i}i, a u naseljuSokolac, pored ovih nabrojanihdoseljenika, najbrojnije je prezime@eri}i.

Stari grad Sokolac (II)

! U Dugom

svjetskomratu utvrda je devastirana.Poslije ratanije joj seposve}ivalapotrebnapa`nja, pa jene{to od“zuba vremena“,a vi{e zbog odnesavjesnih

gra|ana,utvrda postalaru{evna i tro{na

Nijemi svjedok vremena

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


18.03.2010.godine 21

JP "RADIO TELEVIZIJA BIHA]" d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.............................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase po{aljite

po{tom ili

dostavite li~nona adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha}Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

! Izdajem garsonjeru u centru Biha}a, namje{tenu za dvije (2) osobe;tel. 061/137-549.! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; inf. 061/137-556! Traìm nenamje{ten stan u Biha}u; tel: 062/107-373.! Prodajem ili iznajmljujem caffe-bar s bilijar salom “[korpion 51” na

Ozimicama I u Biha}u. Sve informacije na tel. 0041 - 627- 214-744 ili0041-792-126-331.

! Prodajem stan u Sarajevu, ili mijenjam za Biha}, 51 metar kvadratni, drugisprat, Hrasno, tel: 061/ 162 – 812

! Prodajem dvosoban stan, renoviran, Ozimice I, kod toplane. Cijena podogovoru; tel: (037) 226-730.

! Povoljno prodajem vojnu enciklopediju, tvrdi povez, 11 knjiga, drugo izdan- je, te muzi~ku liniju “Goldstar”; Tel: (037) 223-881 ili 061/ 155-841.! Izdaje se soba za studente, |ake, radnike, s centralnim grijanjem i

kablovskom TV. Informacije na telefon (037) 226-470.! Povoljno prodajem printer u boji, skener – fotokopir, zvu~nike sa subvufer-

om i upravlja~ku kutiju sa sedam uti~nica. tel. (037)223-881 ili061/ 155-841.

! Izdajem sobe (stanove) u Biha}u za studente, |ake, radnike s centralnimgrijenjem. Tel: 037/312573.

Dana 18. marta 2010. navr{ava se 16 tu`nih godina odkada je na ahiret preselila na{a draga

KATKA (KURI]) KARABEGOVI]

Neka ti Allah d`.{. podari lijep Dènet.

S ljubavlju i po{tovanjem tvoje k}erke Dika i Azizai porodice: [tuki}, Hadì}, Top~agi}.

B O S N A I H E R E C E G O V I N AFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO – SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Slu`ba urbanog ure|enja i gra|enja

O B A V I J E S TO JAVNOJ RASPRAVI NA NACRT URBANISTI^KOG PLANA GRADA BIHA]A

ZA PERIOD OD 2010. DO 2030. GODINE

Cijenjeni gra|ani,obavje{tavamo Vas da }e se Javna rasprava na nacrt „Urbanisti~kog plana gradaBiha}a za period od 2010.do 2030. godine“, odràti dana 26.04.2010. u 13 sati,u velikoj sali JU “Kulturni centar” Biha}.

Pozivamo sve zainteresirane gra|ane i pravne subjekte, da svojim primjed-bama, sugestijama, mi{ljenjima i prijedlozima daju doprinos.

(vi{e informacija o Nacrtu urbanisti~kog plana na www.bihac.org )

OP]INSKI NAÊLNIK mr. Hamdija Lipova~a


O B A V I J E S T

O JAVNOM UVIDU I JAVNOJ RASPRAVI NA NACRT URBANISTI^KOG PLANAGRADA BIHA]A ZA PERIOD OD 2010. DO 2030. GODINE

Cijenjeni gra|ani,obavje{tavamo Vas da }e se javni uvid na Nacrt „Urbanisti~kog plana grada Biha}aza period od 2010. do 2030. godine“, odràti u prostorijama mjesnih zajednicaprema sljede}em rasporedu

Prisustvo stru~nog lica u ime Slu`be urbanog ure|enja i gra|enja, bit }e obezbi- je|eno u periodu od 10 do 12 sati.

Pozivamo sve zainteresirane gra|ane i pravne subjekte, da svojim primjed-bama, sugestijama, mi{ljenjima i prijedlozima daju doprinos. O~ekujemo ideje izalaganje za realizaciju plana u ~ijem kreiranju i sami u~estvujete.

Nakon Javnog uvida, odràt }e se Javna rasprava dana 26.04.2010. u13 sati, u velikoj sali JU “Kulturni centar” Biha}.(vi{e informacija o Nacrtu urbanisti~kog plana na www.bihac.org )



O B A V I J E S TO JAVNOJ RASPRAVI NA NACRT REGULACIONOG PLANA

“PRIVILICA”

Cijenjeni gra|ani,pozivamo Vas da prisustvujete javnoj raspravi na Nacrt regulacionog plana

“Privilica”, koja }e se odràti dana 25.03.2010. godine po~etkom u 13,00 sati uSalonu za vjen~anja Op}ine Biha}.

Zahvaljujemo svim gra|anima, koji su na odrànom javnom uvidu, svojimprimjedbama, sugestijama i prijedlozima dali svoj doprinos u kreiranju regulacionog plana.

(vi{e informacija o Nacrtu urbanisti~kog plana na www.bihac.org )


javni uvid-mjesto izlaganja vrijeme izlaganja

FOAJE JU “KULTURNI CENTAR” Biha} 22.03 -23.04.2010.

MZ GORNJE PREKOUNJE 22.03 -28.03. 2010.

MZ VELIKI LUG 29.03 -04.04. 2010.

MZ LUKE 05.04 -11.04. 2010.

MZ IZAÎ]MZ BREKOVICAMZ K.VAKUF MZ SRBLJANI

12.04. 2010.13.04. 2010.14.04. 2010.15.04.2010.

JAVNA RASPRAVA 26.04.2010. u 13 h

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


sport22 18.03.2010.godine

! Novi predsjednik Nogometnogsaveza Unsko-sanskog kantona je[a}ir Faji}, koji je naslijedio

Mirsada Demirovi}a. Drugi ~ovjek Saveza je Mirsad Sili} iz Cazina.Na izbornoj skup{tini za pred-stavnika u NSBiH izabran jeIbrahim Adilagi}, a njegova zam-

jena bi}e Asim Selimovi}, tako|er

iz Cazina. U Federalnom Izvr{nomodboru kanton }e predstavljatiHikmet Aganovi} iz SanskogMosta i Irfan Duri} iz Cazina.Mo`da za~u|uje i ~injenica da je

ovo prvi put da u nogometnimtijelima kantona, Federacije BiH iBosne i Hercegovine nema pred-stavnika najstarijih i najja~ihovda{njih klubova.

! Snijeg je proteklog vikendaprisilio bosanskohercegova~kenogometa{e na odmor. Fudbalskabubamara ponovo je na stadioni-ma od ju~er. Jedinstvo je uzpomo} navija~a, ali ovaj put s

lopatama u akciji ~i{}enja snijega,

pripremilo teren za spasonosnime~ sa @ep~em.Bi{}ani traè prve proljetne bodo-

ve protiv direktnog konkurenta uborbi za opstanak. Drugi kanton-alni prvoliga{, Kraji{nik iz Velike

Kladu{e, poslije snje`nog odmora

“tricu” za sami vrh tabele traì uGora`du.Premijerliga{ki derbiji igrani su uMostaru i Banja Luci, a o raspletuovog prolongiranog nogometnogdana izvjesti}emo vas u idu}em

broju.

! U Bahreinu je krenuo ovosezonski “najbrì cirkus”.Nova sezona Formule 1 ~ekana je s nestrpljenjem i pre-dvi|a se jedna od najzanimljivijih u historiji. Dovoljan

je podatak da }e se za titulu najbrèg utrkivati i ~etirisvjetska {ampiona na 19 staza {irom svijeta.

Na prvoj utrcinajbolji bolid pred-stavio je Ferrari, jersu Alonso i Massaosvojili prva dva

mjesta. Nakonkatastrofalne pro{lesezone Ferrari se rije{io Raikkonena i doveo “spasitel-

ja”, dvostrukog svjetskog {ampiona Fernanda Alonsa.Sude}i po prvoj utrci [panjolac ne}e iznevjeriti navi-

ja~e tima iz Maranela.Posebnost ovosezonske Formule 1 svakako je povratak najboljeg voza~a svih vremena MichaelaSchumachera. Nakon trogodi{nje pauze sedmorostrukisvjetski prvak vratio se u bolidu Mercedesa GP-a. Pauza

je ostavila traga, pa je Schumacher bio tek {esti uBahreinu.

Puno se o~ekuje od Hamiltona i Vettela, a sviju zanimai kako }e voza~i reagovati na nova pravila. Ve} uBahreinu mehani~ari nisu imali pravo na dolijevanjegoriva u bolide tokom utrke, a uveden je i novi sistembodovanja. Alonso zahvaljuju}i prvoj pobjedi ima ve}25 bodova.Od novih timova u prvoj utrci najboljim se pokazaopovratni~ki tim s velikom tradicijom Lotus. Nakon prveutrke timovi }e poku{ati unaprijediti bolide i takospremni do~ekati Veliku nagradu Australije krajem

marta. Ve} tada o~ekuje se mnogo interesantnija utrka,pa i Schumacher u borbi za najvi{i plasman.

Podvu~eno

Vratila se kraljica oktanskih sportova

Foto: Aljo Bobi}

Schumacher i Rosberg

Pobjednik Alonso

[a}ir Faji} novi predsjednikSkup{tina Nogometnog saveza USK-a

Snijeg odgodio liga{ka takmi~enja Vikend bez nogometa

! U nogometnim tijelima USK, F BiH i Bosne i

Hercegovine nema predstavnika najstarijih i najja~ih

ovda{njih klubova

!

[esti uzastopni poraz ko{arka{eBiha}a ostavio je na dnu tabele. Play off iz Sarajeva opravdao je visok plas-man pobjedom u dvorani “Luke” rezul-tatom 82:87. Konstantan rezultatski

vi{ak u utakmici i na kraju pobjedu,Sarajlijama je osigurala dominantnacentarska linija.Mlada ekipa Biha}a nije imala kontra-igru za krilnog centra gostiju Tar~ina,koji je dominirao pod oba ko{a.Podr{ka od vanjskog igra~a OgnjenaBrava, ali i ostalih saigra~a rezultirala

je s njegovim 31 poenom.Kod doma}ih bolji od ostalih bio jeKulenovi} s 36 poena, ali nedostatak koncentracije u prelomnim trenucima

susreta Bi{}ane je ponovo gurnuo nastranu poraènog. Ko{arka{i Biha}ate{ko mogu prekinuti gubitni~ku serijui u idu}em kolu, kada gostuju nepo-raènom Kaknju.

êh Carlo Janka ukupni je pobjednik ovogodi{njeg Svjetskogskija{kog Kupa. Velikikristalni globus osigu-rao je posljednjomslalomskom pobjedomu Garmischu. Prava jerijetkost da osvaja~

velikog kristalnog globusa ne osvoji ni jedan mali globus, {to jeove godine uspjelo ehu. Amerikanka Lindsey Vonn tre}i put za redom pobjednica jeKupa, doskijav{i pritom i do tri mala kristalna globusa.Ovosezonskim trijumfima Vonn je postala najuspje{nija ameri~kaskija{ica, ostaviv{i iza sebe i velikog Bodea Millera. Amerikanka

je uspje{nu sezonu upotpunila i s dvije olimpijske medalje.

Olimpijac Mladen Plakalovi}, koji je predstavljao Bosnu iHercegovinu na zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru {oki-rao je javnost objavljenim fotografijama na internetu.Na slikama su potencijalni reprezentativac Bosne i Hercegovineu skijanju Nemanja Ko{arac i Plakalovi} u majicama s likovima

ratnih zlo~inaca Radovana Karadì}a i Vojislava [e{elja.Ironi~no je {to je jedno od pravila kodeksa pona{anja olimpijskereprezentacije “nacionalizmu nema mjesta u olimpizmu”.Cjelokupna javnost osudila je postupak mladih sporta{a i ~eka sesankcija iz Olimpijskog komiteta.

Ferrari najbrì u Bahreinu! Zanimljivu sezonu garantuju povratak Michaela Schumachera i nova pravila

! Pobjednik najkvalitetnijeg teniskog turnira s predz-nakom ATP u Bosni i Hercegovini je 159. igra~ svijetaEdouard Roger Vasselin. Francuz je uzeo najve}i dio

nagradnog fonda od 30 hiljada eura finalnim trijum-fom nad Slovakom Karolom Beckom.Plasmanom u ~etvrtfinale, najuspje{niji bosanskoher-cegova~ki predstavnik bio je reprezentativac IsmarGor~i}.

BH Telekom Indors Sarajevo 2010

Francuz Vasselin pobjednik

Biha}ki ko{arka{i

u nezavidnoj poziciji

Zavr{en Svjetski skija{ki Kup

Serijomporazapali ispodlinije spasa

Carlu Janki veliki kristalni globus

Nesportska gesta bh olimpijca

Bez nacionalizma u olimpizmu!

! Lindsey Vonn tre}i put za redom pobjednica

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


sport 2318.03.2010.godine

! Jedan od najboljih ko{arka{kih sudija s prostoraUnsko- sanskog kantona Sinan Ferizovi}, iako sa statu-som dràvnog suca, jo{ nije vodio ni jedan me~ elitnogdràvnog takmi~enja.Sudije s ovih prostora priliku dobivaju, za sada samo unièliga{kim federalnim i kantonalnim takmi~enjima, a

tri suca su delegirana u Prvoj ligi invalida BiH. Nipro{logodi{nje priznanje za Ferizovi}a, su|enje finalneutakmice regionalne NLB lige za invalide nije promijeni-lo ignorantski odnos dràvne Sudijske komisije i KSBiH.“Na takvu situaciju uti~e i pad kvaliteta ko{arke na ovim prostorima, ali to ne opravdava zanemarivanje sudijskog

kadra s USK-a. Nekoliko sudija, a prije svih mislim nanajiskusnijeg Mersuda Topi}a zasluùje {ansu. Uporediv{i s nogometom gdje sudije iz Biha}a i drugih gradovakantona sude Premijer ligu, a nemamo premijeliga{a

potvr|uje ovu konstataciju”,rije~i su Ferizovi}a.Kazao nam je tako|er da na{ kanton ima i nekoliko tale-ntiranih mladih sudija, koji bi mogli napredovati donajvi{eg nivoa. “Posebno me raduje {to su tri djevojke

poloìle ispit za ko{arka{kog sudiju, pa bi u dogledno vrijeme mogli imati i respektabilne ènske suce”.Ferizovi} }e i ove godine suditi zavr{nicu NLB lige za

invalide, a nadamo se uskoro, kao i drugi sudijski pred-stavnici USK-a i ko{arka{ku Ligu 12 Bosne i Hercegovine.

! [kola ko{arke Bosna XXL i ovebi godine trebala imati ~ak tripredstavnika na Federalnimomladinskim prvenstvima. To jerezultat pro{logodi{njeg uspjehana kantonalnim takmi~enjima,gdje su i kadeti i juniori osvojili tit-ulu prvaka.Biv{i igra~ sarajevske Bosne EdisSuba{i} s ovim mladim sportskimkolektivom niè same uspjehe.Bosna je uz cazinski Limometalprije dvije godine imala i dva

igra~a na {irem spisku juniorskereprezentacije, a valja ista}i idrugo mjesto na Federalnom

juniorskom prvenstvu.Tada su pobije|ene respektabilne

ko{arka{ke {kole na dràvnomnivou, prije svih juniorski timZenice elika.“Zaista se trudimo pruìti mladimigra~ima sve ono {to im treba, vi{etreninga i utakmica, te maksimal-nu pozornost. S obzirom na finan-cijsku situaciju navikli smo naskromnije uvjete, ali dugujemozahvalnost Sportskom savezuUSK-a zbog pomo}i upronalaènju termina i jo{ nekim,za nas velikim stvarima”, rije~i su

osniva~a [kole Edisa Suba{i}a.Priznanje kvalitetnom radu smladim igra~ima u vidu petBosninih igra~a u dresu KK Biha} i

jednog u mla|im kategorijama

Bosne Ase BH Telekom iz Sarajevanije zanemarivo. Novina u Bosni

XXL je i rad s mladim ènskimtimom, a polako se priprema iseniorski mu{ki tim.Suba{i} je istakao da }e ovegodine u omladinskim kantonal-nim ligama Bosna XXL biti zastu-pljena s pet timova. Dvije pio-nirske mom~adi, kadetska,

juniorska i ènska ekipa da}epreko 60 mladih igra~a u kanton-alnim ko{arka{kim prvenstvima.

Pored mladih igra~a i igra~ica, kojipoha|aju ko{arka{ku {kolu od“dvokoraka do zakucavanja” inekoliko mladih trenera u Bosni

XXL po~inje svoju karijeru.

! Biha}ke odbojka{ice su protek-log vikenda pretrpile prvi ovose-zonski poraz. Bolje od prvogfavorita za premijerliga{ko natje-canje od idu}e sezone bile suodbojka{ice Gora`da. U me~u napet setova Bi{}anke su nadok-nadile minus od dva seta, ali sudoma}e odbojka{ice bile bolje uneizvjesnoj zavr{nici. Poraz rezul-tatom 2:3 po setovima (25:20,25:22, 21:25, 18:25, 15:9) nijerezultirao gubitkom liderske pozi-cije.Odbojka{ice Klju~a slavile sudoma}u pobjedu protiv ekipe

@eljezare. Klju~anke su trijumfo- vale bez izgubljenog seta i zauzi-maju osmu poziciju na tabeli s tripobjede i jedanaest poraza.Odbojka{i Biha}a su skrenuli spobjedni~kog kolosijeka izposljednja dva kola, pa suporaèni na gostovanju kod ekipeGradina Herceg. Bi{}ani nisupruìli ozbiljniji otpor, pa su ostalibez osvojenog seta. Porazom ipak nije izgubljena {esta pozicija uPrvoj federalnoj ligi.

Odbojka{ki vikend

Ko{arka{ki sudija Sinan Ferizovi}

Kantonalni sucizanemareni nadràvnom nivou

Gora`dankama pobjeda,Bi{}ankama bod

[kola ko{arke Bosna XXL

!! PPrr v v ii ppoorraazzbbiihhaa}}kkiihh

ooddbboo j jkkaa{{iiccaa uu nneeiizz v v j jeessnnoo j juuttaakkmmiiccii ssGGoorraa`ddaannkkaammaannii j jee rreezzuullttiirraaoogguubbiittkkoomm lliiddeerrsskkee ppoozziiccii j jee zzaa@@OOK K BBiihhaa}} Foto: Elvira Aganovi}

! Dvije pionirske mom~adi, kadetska, juniorska i ènska ekipa da}epreko 60 mladih igra~a u kantonalnim ko{arka{kim prvenstvima

Zastupljeni s pet timova

! Sinan Ferizovi} sudio finalnu utakmicuregionalne NLB lige za invalide

! Reprezentativac Bosne i Hercegovine MiralemPjani} pro{le je sedmice bio najpopularnija evropskanogometna li~nost. Fantasti~nim golom u osminifinala Lige prvaka izbacio je najskuplju i po imenimanajzvu~niju svjetsku nogometnu ekipu.

Lyon je pro{ao u ~etvrtfinale preko Real Madridaizjedna~uju}im golom Pjani}a u drugom poluvre-menu. Gol karijere, reprezentativac Bosne iHercegovine posvetio je svojoj domovini, a njime iskrenuo pa`nju evropskih nogometnih giganta...Zvjezdan Misimovi} pratio je primjer mla|eg

reprezentativnog kolege evrogolom u Ligi UEFA protiv Rubina Kazana. Dvojac iz Wolfsburga imao je iuspje{an vikend, pa je Dèko dva puta pogodio mreùBorussie, a Misimovi} jednom u trijumfu od 4:0.

Priredio: Muhamed Sadikovi}

“Zmajevi” u ì i nogometnih zbivanja

Pjani} sru{io“Galacticose”

8/6/2019 037 Plus [broj 4, 18.3.2010]


LETVA / LETVANJE - u nekim demokratijama

koristi se i izraz lobiranje. Metoda neverbalne

komunikacije kojom poku{avate na svoju

stranu pridobiti politi~kog neistomi{ljenika ilimu na svima razumljiv na~in staviti do zna-

nja (po glavi ili le|ima) da se ne slaàte sa

njegovim stavovima.

KOALICIJA - vi{e~lana interesna zajednica

po mnogo ~emu sli~na nekim modernim

brakovima. Iako nema precizno podijeljenih

poslova i zaduènja, svi ~lanovi u skladu i

harmoniji upra`njavaju svoje potrebe. Iz

zajednice ispadate ako se zbliìte vi{e sa bilo

kojim ~lanom zajednice ili uìvate vi{e od

ostalih ~lanova.

PREDIZBORNA KAMPANJA - neke svjetske

religije ovo zovu jo{ i ispovjedaonica.

Ome|en prostor u kojem slobodno moète

iznositi svoje frustracije i èlje, priznati

pogre{ke i pokajati se, dok razdragani pos-matra~i ma{u}i va{im slikama ushi}eno

uzvikuju va{e ime govore}i: “On je taj, sad }e

nam biti bolje!”. U isto vrijeme vi po~injete

misliti da ste pro~i{}eni i ~inite se sebi

sposobnijim nego jeste.

DEMOKRATIJA - model politi~kog ìvota u

kojem kao obi~an gra|anin moète slobodno

izraziti svoju volju i re}i {to god èlite, a da pri

tom ({to vam i zakon garantuje) niko ne}e

obra}ati pa`nju na vas niti }e vas shvatati

ozbiljno.Demokratija se kao model u na{oj

zemlji javlja po~etkom devedesetih godina i

za veoma kratko vrijeme razvili smo vrlo

uspje{an model demokratije koji se jo{ i nazi-

va “... lud zbunjenog”.

MINISTAR - stanje tijela i duha u koje

prelazite nakon predizborne kampanje. Ovajuzvi{en ~in svojstven je samo najodabranijim

pojedincima ili jedinkama. U ovoj fazi va{eg

postojanja, osje}ate potpuno tjelesno i

du{evno rastere}enje, a zabiljeèni su i stadi-

ji u kojima se preobraàvate u megalomana,

narcisa, poltrona, poslu{nika, zavisno od

va{ih afiniteta.

DNEVNICA - obi~no ozna~ava dio dana

nakon no}i, odnosno svitanje. Ovu rije~ nala-

zimo na ovim prostorima i kao izraz za nov~a-

nu naknadu za fizi~ki i intelektualni trud. Ako

govorimo o skup{tinskoj ili vije}ni~koj dnevni-

ci, onda je najbliè tuma~enje u kontekstu

svitanja, jer je nekima svanulo jo{ 1992. i ni

dan danas im se nije smra~ilo. Ovo se jo{

zove i polarna dnevnica.POLTRONSTVO ILI UVLAÊNJE - tradi-

cionalni ritual koji podrazumijeva va{e

odobravanje svega {to va{ pretpostavljeni

radi, oboàvanje njegove supruge, no{enje

slika njegove djece, pridràvanje ki{obrana

po cijenu da vi okisnete i dobijete upalu

plu}a, te svakodnevno divljenje njegovoj nao-

brazbi (iako ste mu vi i{li kupiti diplomu na

ugovorenu vezu). Zabiljeèni su i slu~ajevi

gdje su pojedinci vjerno oboàvaju}i {efa,

vremenom postali zna~ajne li~nosti.Kenan ALAGI]

Dèpni politi~kileksikonza lokalnostanovni{tvo

! Voda je sve. To je na{plavi planet, na{a

smaragdna Una, kap ki{e,suza u oku. Zato kaù da

je voda izvor ìvota i jed-nako kao ljubav, vje~ito

nadahnu}e umjetnika. Oumjetnosti }emo nekomdrugom prilikom,...Rezolucijom Op}e

skup{tine UN-a od 22. feb-ruara 1993. godine,odlu~eno je da se 22. martproglasi za Svjetski dan

voda ~ime bi se posebnapa`nja skrenula na prob-

leme vezane za vodu i vodne resurse. Po~etkomovog milenijuma period

izme|u 2005. i 2015.godine progla{eno jeMe|unarodnimdesetlje}em voda.

Vodabez granica?Razlog je jednostavan,

trenutno jedan od {estljudi na Zemlji nemadnevno potrebnih 25 litara

vode, a zbog nedostatka

pitke vode svakodnevnoumire 3.800 djece. Premaprocjenama ~ak 1,1 mili-

jardi ljudi nema pristup

pitkoj vodi, a 2,4 milijardeìvi bez osnovnih sani-tarnih uvjeta. Najnovijiprojekat “Voda bez grani-

ca” ne sluti ba{ na dobro.

Rije~ je o vodnim resursi-

ma, odnosno vodnom

potencijalu u dubinamakr{a jugoisto~nih Dinarida.U nekim dijelovima medit-eranskog podru~ja su{a je

prisutna kroz povijest, ali}e se u skoroj budu}nosti

vi{estruko uve}ati. Zbogglobalnog nedostatka vodezemlje poput na{e }e biti

izuzetno va`ne i ima}eulogu “vodenog blaga” zaokolni dio Mediterana.Trenutno je samo mali dio

ogromnih vodnih potenci-

jala regije pod kontrolom,a va`nost tih podru~janadilazi politi~ke granice.

Glavna ideja nekihznanstvenika je da setijekom vla`nog perioda, u

vrijeme visokih oborina

“hvataju” vode i spremajuu rezervoare na povr{ini iliu podzemlju. Dolazi,dakle, vrijeme kada }e

voda biti skuplja od nafte, izato je krajnje vrijeme dana{i politi~ari donesusmjernice o gospodarenju

ovog strate{ki izuzetno

va`nog potencijala.

Kad ono, .. Ili, kad ono

ne{to ho}e. Ve} dugi nizgodina Bi{}ani se bore daza{tite najljep{e dijeloveUne i njenih pritoka, kada

iz opravdanih razloga, nemogu cijele. Najboljerje{enje je nacionalni park prirode. Tokom protekle

godine to se kona~no i ost- varilo. Gradska vlast se iranije opredijelila za tur-izam i proizvodnju zdrave

hrane kao strate{ke ciljevei nakon toga je jo{ ubrzani- je sve svoje snage usmjeri-la u tom pravcu. Ali onda,

kao grom iz vedra neba,do{la je vijest da je na istojsjednici federalne vlastipro{ao i drugi projekt

vezan za isto podru~je -izgradnja hidrocentrala naUni i njenim pritokama!?

Strujaili turizam?

Iz vedra neba, zbog toga{to za njega, osim uèg

kruga ljudi okupljenih oko

resornog ministra, niko

drugi nije znao. Sve do

posljednje sjednice Vlade FBiH na kojoj je usvojenainformacija o izgradnjihidroelektrana na na{im

lijepim i kao suza ~istimrijekama. Da doga|ajipotvr|uju pravila pokazalesu vijesti poput one koja

govori o hidrocentrali usred nacionalnog parka,brani na Uncu visokojtrideset metara, potapanju

jednog od najljep{ihkanjona, te kulturnih i vjerskih objekata,povi{enju temperature

vode za dva stupnja {to }ebiti katastrofalno za ivisvijet!Trenutno smo u posljednjoj

tre}ini “Me|unarodnogdesetlje}a voda”. Naàlost,djeca i dalje umiru zbognedostatka pitke vode, 1,1

milijardi ljudi nema pristuppitkoj vodi, a 2,4 milijardeìvi bez osnovnih sani-tarnih uvjeta. Na ovom

mjestu ne moèmo staviti,

bi}e bolje. Halid ALIJAGI]

Uz svjetski Dan voda

! Trenutno jedan od {est ljudi na Zemlji nemadnevno potrebnih 25 litara vode, a zbog nedostatkapitke vode svakodnevno umire 3.800 djece.Prema procjenama ~ak 1,1 milijardu ljudi nema

pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde ìvi bezosnovnih sanitarnih uvjeta

037plus predstavlja novu rubriku podnazivom “IN patrola”. Objektiv na{ih

saradnika fotoreportera Aljo{e Bobi}a iIdriza Mujagi}a }e svake sedmice “loviti”

vas u {etnji, trenucima odmora, narazli~itim eventima. Najljep{im fotografi-

jama uljep{at }emo na{u zadnju stranicu,a na kraju svakog mjeseca ~itatelji }eodabrati IN osobe koji }e automatskibiti nominirani za IN titulu na kraju

godine.Kupone za glasanje }ete prona}i od

narednog broja. Glasajte i koncem aprilaimat }emo i prve mjese~ne pobjednike.

IN patrola }e se pobrinuti da vas nagradi lijepim nagradama, a Va{e jesamo da budete lijepi i “skockani” kao i mlada Bi{}anka Alma Kurtovi} (20)

Stiè “IN patrola”

Nije kap ki{e, ni suza u oku

Documents

037 Plus [broj 4, 18.3.2010]