037 Plus [broj 11, 6.5.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-11-652010 1/24

06.05.2010.godine

DOSJE: Hamdija Pozderac (4)

Biha} • êtvrtak, 6.05.2010. • Broj 11 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Moji borci suzavrijedili sva

priznanjaovogsvijeta

str. 9.

@ive jo{ samodva mlina

str. 12. i 13.

str. 2. i 3.

str. 6. i 7.

Dan svakogEvropljanina

Intervju: Faruk Hodì} - Hodà

Bolji od EnglezaNK “Podgrme~” Sanski Most

str. 22.

! Nakon nemilih doga|a- ja pred zgradom Vlade uSarajevu, htio sam vratitisva svoja odli~ja

BIHA] - Dobra dolina

Dan Evrope obiljeèn u Biha}u


8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

!

Hamdija Lipova~a, na~elnik op}ineBiha}, u srijedu, 5. maja, u okviru mani-festacije “Dan Evrope u BiH, ~iji jedoma}in Biha}, imao je dinami~ne pro-tokolarne aktivnosti. Prvo se susreo sa

Valentinom Inzkom, visokim pred-stavnikom u BiH.Poslije razgovora na~elnik Lipova~a jeizjavio kako gospodin Inzko sna`nopodràva Biha}, jer “zna {ta ho}emo i {tamoèmo”.- Upoznao sam Visokog predstavnika s prob-lemima konkurentnosti op}ine u privla~enjuinostranih investicija. Imamo, kao i ostaleop}ine, problem s licitiranjem gra|evinskog

zemlji{ta. Investitori ba{ zbog te cijene zao-bilaze BiH i traè gdje mogu jeftinije investi-

rati. Ta~nije, zamolio sam ga za pomo}, a posao mora odraditi Parlament Federacije BiH, rekao je Lipova~a.

BiH ispunila 74 uslova

za bezvizni reìm

Valentin Inzko, visoko predstavnik u BiH, voli do}i u Biha}, a posebno u naseljeBrekovica.- Prvi put sam u Biha}u bio 1996. godine iodu{evili su me ljudi. Otvoreni, srda~ni i

radini. Bio sam odu{evljen jer sam se uvjerioda moje kom{ije u Austriji, ~estiti ~lanovi porodice Bajri}, ina~e iz Brekovice kod Biha}a, nisu druk~iji, da je to isti mentalitet. Naravno, i ovaj put sam dolazak u Biha} iskoristio da posjetim Brekovicu i Bajri}e. To

je moja li~na impresija o Biha}u i ovomkraju, a èlim vam re}i da je Evropska Unija

sna`no prisutna u Bosni i Hercegovini. @eliobih da u budu}nosti i BiH bude sna`na ~lan-ica EU. Aktivnosti oko ukidanja bezviznogreìma se povoljno odvijaju. Bosna i

Hercegovina je ispunila 74 uslova i ve} jeizdato izme|u 120 i 130 hiljada biometri-

jskih paso{a. ^vrsto vjerujem da od jesenine}emo trebati vize. Progla{avanje Biha}a“evropskim gradom u BiH 2010.” je samo

potvrda onog {to doìvljavam svaki putkada do|em. Biha} je odavno evropski grad.Ovdje se pri~a i planira razvoj, ~ine sekonkretni potezi, a ne okrivljuju se za sve

Dejton, Dodik, me|unarodna zajednica.Potom su Incko i Lipova~a, obi{li MljekaruMeggle “Evropski projekt 2000.-2010 uBiH”.

Neophodan koncenzus

unutar BiH

Zatim je uslijedio susret sa Nikolom [pi-ri}em, predsjedavaju}im Vije}a ministaraBiH.- Sa proevropskim politi~arem gospodinom

Nikolom [piri}em, predsje-davaju}im Vije}a ministra,koji ima razumijevanje za

Biha} i ovaj put smo govorili okonkretnim projektima, o

povratni~kim naseljima Martinbrod i Lohovo. Ja sammorao ista}i da, naàlost, ova

srpska povratni~ka naseljaosim op}ine Biha} i ne{to

pomo}i Vije}a ministara koju smo dobijali zahvaljuju}i gospodinu [piri}u, nemaju ja~i tretman od federalnihinstitucija. Zato smo se dogo-

vorili da na~inimo nekoliko projekata koje}emo kandidirati preko ministarstava i

Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, istako je Lipova~a.Nikola [piri}, u izjavi za medije, jenaglasio kako mu je uvijek drago do}i unjegovu rodnu Krajinu, da ga raduju usp-

jesi u svakom dijelu na{e zemlje.- Proces integracija u Evropsku Uniju nije

fudbalska utakmica, koja se zavr{i za 90minuta. Volio bih da ta “utakmica” traje {tokre}e, a za to treba koncenzus unutar Bosnei Hercegovine. Ja sam jedan od rijetkih ljudikoji stalno poziva na dijalog. Mislim da

Bosna i Hercegovina mora vi{e da vjeruje sebi i mi u Bosni da vi{e vjerujemo jednidrugima. Bez obzira {to je op{te nezado-

voljstvo u na{oj dràvi, ali moramo znati od

~ega smo i ~ime po~eli poslije rata. Potpisali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruìva-nju, postali nestalna ~lanica Saveza bezbjed-nosti UN, dobili stepenicu vi{e ka NATO-u. U ovoj godini }emo dobiti bezvizni reìm...

Mislim da nemamo pravo na nezadovoljst- vo. Moramo biti optimisti. Bosna i Hercego- vina je jedna lijepa zemlja. U njoj ìve divniljudi, raspolaè s dosta resursa i kada se

smiri okruènje, ali i mi u Bosni i Hercego- vini sna`nije }emo krenuti naprijed. Mora-mo vjerovati vi{e jedni drugima, vjerovati

svojoj dràvi. Ja ne vidim drugu formulu zauspjeh, rekao je predsjedavaju}i [piri}.

M. KALIMAN

Valentin Inzko i Nikola [piri} posjetili Biha}

! ^vrsto vjerujem da od jeseni

ne}emo trebati vize.Progla{avanje Biha}a “evro-pskim gradom u BiH 2010.” jesamo potvrda onog {to doì-

vljavam svaki put kada do|em.Biha} je odavno evropski grad.Ovdje se pri~a i planira razvoj,~ine se konkretni potezi, a neokrivljuju se za sve Dejton,Dodik, me|unarodna zajedni-ca... rekao je Valentin Inzko,

visoki predstavnik u BiH! Moramo biti optimisti. Bosna

i Hercegovina je jedna lijepazemlja. U njoj ìve divni ljudi,raspolaè s dosta resursa ikada se smiri okruènje, ali i miu Bosni i Hercegovini sna`nije}emo krenuti naprijed. Moramo

vjerovati vi{e jedni drugima, vjerovati svojoj dràvi. Ja ne vidim drugu formulu za uspjeh,kaè Nikola [piri}, predsjedava-

ju}i Vije}a ministara BiH

Dilajla OBAJDIN

! Zanimljiva je transforma-cija na{ih politi~ara u predi-zbornoj godini. Stalno naterenu, svud stiù, zanimajuse za probleme takozvanih

obi~nih ljudi, nude projektegradnje puteva, sportskihdvorana, igrali{ta, zapo{lja-

vanja....Pa tamo put, ovdje temeljnikamen za neki objekt, ondjepomo} socijalno ugroè-nima... i bit }e toga sve vi{ekako se bliì izborni mjesec.

Vakat je, uo~i op}ih izbora, iza polaganje nova dva kilo-metra puta Biha} - BosanskaKrupa i za aktualizaciju pri~ao Nacionalnom parku, koji}e, evo sad, profunkcionirati,pa kako Biha} i Krajina ne}e

vi{e nikad biti zapostavljenau odnosu na centar dràve,za “crtanje” brzih saobra}a-

jnica...I nije ovo kritika. Naprotiv.Samo, kad bi ta transforma-cija politi~ara ostala trajna,da im predizborna praksapostane i ostane postizborna.Da se otimaju sve ~etirigodine mandata da pomo-gnu da se ne{to izgradi, daim tzv obi~ni ~ovjek i njegoviproblemi i potrebe budu pri-oritet i nakon {to im (nekomod njih) da svoj “obi~ni”anonimni glas.

Sti}i }e i kamere i fotoaparatida ih sve poslikaju dok polaù temeljno kamenje,otvaraju nove puteve i {kole,bez brige. A i ljep{e su imfotografije dok rade i gradenego za stolom u uredima,salama, salonima, vip loà-ma, banketima, dok vire izazavjesa na prosvjednike kojitraè posla, kruha i boljegìvota.

Predizbornapraksa

Biha} zna {ta ho}e i {ta moè

!

[teta je {to u Bosni i Hercegovini nije postignutkoncenzus oko provo|enja

popisa. To je izuzetno vaàn posao, jer bez ta~nih podata-ka nemogu}e je planiratirazvoj, a to u ovom trenutku

je najpotrebnije ovoj zemlji. Naàlost, BiH }e, uz Bocvanu,biti jedina zemlja na kugli

zemaljskoj koja ne}e imati te podatke, ne}e znati ni kolikota~no ima stanovnika, rekao

je Valentin Inzko, visokipredstavnik u BiH.

BiH i Bocvana

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


7 dana 306.05.2010.godine

! Dan pobjede nad fa{izmom jedan je od najzna~ajnijih prazni-ka u evropskom kalendaru.Historijski datum pobjede nad

fa{izmom obiljeàva se kaospomen na dan kad je u Evropi jezavr{en Drugi svjetski rat. Bezu-slovnu kapitulaciju Njema~kepotpisali su 9. maja 1945. godineu Berlinu feldmar{al VilhelmKajtel, general Hans-Jirgen[tumpf i admiral Hans Georg fonFrideburg, a u ime saveznikasovjetski mar{al Georgi @ukov ibritanski general Artur Teder.Rat je potpuno zavr{en tek nekoliko meseci kasnije, kapitu-lacijom Japana, nakon {to su naHiro{imu i Nagasaki ba~eneatomske bombe.Ovaj datum ozna~ava i prelomni

trenutak, kada je definiran pra- vac evropske politike u budu-}nosti, od 1986. godine obilje-àva se i kao Dan Evrope.Tog dana je prezentirana “[uma-

nova deklaracija” kojom je po~eoproces evropskih integracija.“Na svijetu }e biti sa~uvan mir,samo ako stvarala~ke snagebudu srazmjerne opasnostimakoje mu prijete”, stoji u uvodu~uvene deklaracije kojom je fran-cuski ministar vanjskih poslovaRobert [uman pozvao 1950.godine, Francusku, Njema~ku idruge evropske zemlje da udruèsvoje industrije uglja i ~elika, atemelj je kasnijem Pari{kom iRimskom ugovoru kojim jeoformljena Evropska ekonomsku

zajednicu, koja }e kasnije pre-rasti u Evropsku uniju.Povodom 9. maja, dana koji seobiljeàva kao Dan Evrope,ujedno i dana kada se prisje-

}amo pobjede nad silamafa{izma u II svjetskom ratu, u FBiH odajemo du`nu po~ast svimpoginulim braniteljima, svimakoji su ìvote ugradili u temeljedana{nje, demokratske Bosne iHercegovine. U F BiH 9. maj jei Dan zlatnih ljiljana.“Du`nost je svakog Evropljanina da~uva uspomenu na `rtve fa{izma,

da odamo du`nu po~ast poginuli-ma u antifa{isti~koj borbi. I du`nost je svakog od nas da damo vlastiti doprinos izgradnji mode-rne, demokratske Bosne i Herce-

govine, okrenute evropskim vrije-dnostima,” stoji u poruci koju jegra|anima Biha}a, povodom 9.maja uputio gradona~elnik Hamdija Lipova~a. D.Ob.

! Evropski pokret u BiH i Op}ina Biha}, pod visokim

pokroviteljstvom Vije}a ministara Bosne i Hercegovine,4. i 5. maja u Biha}u su organizovali obiljeàvanjeDana Evrope.Evropski pokret u Bosni i Hercegovini od 2005. godineobiljeàva Dan Evrope, a od 2007. dodjeljuje prizna-nja doma}im i internacionalnim kolektivima i poje-dincima za doprinos evropskih integracija Bosne iHercegovine.Ove godine statua “Evropsko partnerstvo 2006-2010”dodijeljena je Vije}u ministara BiH, ambasadamaê{ke, Slovenije, Francuske, Ma|arske, Slova~ke,Njema~ke, [vedske, Norve{ke, Danske, Poljske, te

Vije}u za regionalnu saradnju (RCC). “Plaketa zaregionalnu saradnju i partnerstvo u procesu evropskihintegracija” dodijeljene su Vije}u ministara BiH i

vladama Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Plaketu i Statuu Vije}u ministara BiH primio je presjedavaju}i Nikola

[piri}, a plakete vladama susjednih zemalja njihoviambasadori u BiH.

Na sve~anoj akademiji “Vrijeme je za Evropu” bili supredstavnici dvadeset gradova partnera Evropskogpokreta u BiH: Gra~anica, Gradi{ka, Pale, Vitez, Doboj,[ekovi}i, Biha}, @ep~e, Zenica, Grada~ac, Gora`de,Bosanski Petrovac, Modri~a, Srbac, Lakta{i, Vi{egrad,

Isto~no Novo Sarajevo, Tesli}, Srebrenica i Zvornik. Zaevropski otvorene sredine progla{ene su op}ine @ep~e,Doboj i Bosanski Petrovac. Za najna~elnika u RepublikeSrpske progla{en je Slobodan Savi}, na~elnik Pala, aFederacije BiH Vlado Alilovi}, na~elnik @ep~a.Priznanje “Najparlamentarac BiH 2006-2010” dodije-ljena su Denisu Be~irevi}u, Beriz Belki}u, LazaruProdanovi}u i Ivi Miri Jovi}u.Priznanja za ljudska prava i humanost i obrazovanjedodijeljene su NO Gariwo iz Sarajeva i “Romi bezgranica”.Evropski poslovni projekt u BiH 2000-2010 je MeggleBiha},Evropski menadèr godine u BiH je AlmirBe~irevi} (BH Gas), a Evropski dru{tveno odgovornakompanija je Biha}ka pivovara.Priznanje za razvoj demokratije i medijskih sloboda uBiH 2000-2010. godine dobila je Radio Slobodna

Evropa. Ibrahim Spahi} dobitnik je nagrade za ìvotnodjelo.Evropskim prijateljima BiH 2010. godine progla{eni suambasada Gr~ke, te Miroslav Mojìta, Tanja Fajon i

Velentin Incko. M.K.

Dan Evrope obiljeèn u Biha}u

Biha} evropskigrad, Lipova~aevropski na~elnik! Evropskim prijateljima BiH 2010. godine

progla{eni su ambasada Gr~ke, te Miroslav Moj ita, Tanja Fajon i Velentin Incko

! Za najevropljane progla{eni su Jakob Finci i

Dervo Sejdi}, a najevropljanka je Nevenka Savi}.

Za evropskog na~elnika progla{en je Hamdija

Lipova~a, a za Evropski grad Biha}.

Naj Evropljani

Deveti maj - Dan Evrope,

Dan pobjede nad fa{izmom,

Dan zlatnih ljiljana


! “Na svijetu }e biti sa~uvan mir, samo

ako stvarala~ke snage budu srazmjerne

opasnostima koje mu prijete”

Hamdija Lipova~a i Predrag Pra{talo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godinepolitika4

! Nakon prvomajskih praznika ikod nas u Unsko-sanskom kan-tonu na skroman i simboli~anna~in obiljeèn je 3. maj -Me|unarodni dan slobode medi-

ja. Na sli~an na~in ovda{nji i star-

iji gra|ani u svim dràvamanastalim raspadom Jugoslavijeobiljeìli su i 4. maj, dan kada jeprije tri decenije u 88. godini “nabolji svijet” preselio Josip BrozTito. I jedan i drugi spomenutidatum neposredni je povod {tosada ispisani reci ne}e bitiposve}eni ovda{njim politi~arima.Ho}e, me|utim, politici jer jenezaobilazna kada se pi{e o medi-

jima i novinarima a pogotovo kadase spominje i pi{e o Josipu Brozu.Zbog zna~aja i intrigantnosti“teme” na samom po~etku morase re}i da su se osim starijihgra|ana sa prostora biv{e dràve

30-godi{njice Titove smrti “sjetili”i vode}i doma}i i svjetski mediji.Uglavnom su naglasili da senakon njegove smrti Jugoslavijaraspala u krvavim ratovima.“Independent” je naveo da jeSFRJ prestala postojati prije skoro20 godina ali da je jedna stvarzajedni~ka svim ovda{njim naro-dima. Svi se, naime, sje}aju gdjesu bili i {ta su radili 4. maja 1988.godine kada je umro drug Tito. Za

jedne je bio ~arobnjak samo pro-mocije a za druge ~ovjek koji je 35godina Jugoslaviju trijumfalno

vodio kroz njene zlatne godine.

Agencija “Franc press” navodi dase nostalgija vidi u svim neka-da{njim republikama biv{e Jugo-slavije. Tito je tri i po desetlje}adrào Jugoslaviju na okupu usp-

rkos njenoj mje{avini nacija, jezikai vjera. Nakon njegove smrti 1980.godine etni~ke tenzije su isplivalena povr{inu i izazvale krvaveratove u novonastalim dràvama,naveo je britanski radio BBC.

Impozantna

biografija

Prigodno obiljeàvanje 30-godi-{njice smrti Josipa Broza u mediji-

ma je razli~ito prikazano. Tito jebio osporavan, bla}en, progla-{avan ratnim zlo~incem, komu-nisti~kim diktatorom. Me|utim, s

druge strane u kole-ktivnomsje}anju ovda{njih naroda Tito jebio i ostao sinonim socijalnedràve i pravde i sinonim humani-

jeg dru{tva i odnosa me|u ljudi-

ma. U kolektivnom i narodnompam}enju ostalo je zapisano da jeTito 1945. izabran za predsjedni-ka vlade i ministra obrane.Predsjednik dràve postao je1953. godine i na tu je funkcijubiran sedam puta. Doìvotni pred-sjednik dràve i SKJ postao je1974. godine. Nakon obra~una saStaljinom Tito je na me|unarod-noj sceni Jugoslaviju pozicioniraoizme|u Istoka i Zapada. S lideri-ma Egipta i Indije 1961. godineformirao je Pokret nesvrstanih.Tito je bio po~asni ~lan svihakademija u biv{oj dràvi. Tri puta

je odlikovan Ordenom narodnogheroja i bio je nosilac brojnihdrugih priznanja. Na sahrani uBeogradu prisustvovalo je 209

visokih zvani~nika iz 107 dràvasvijeta. To samo po sebi govorikoliko je Broz bio cijenjen iuvaàvan. Radilo se nesumnjivo ohistorijskoj li~nosti, velikom

vojskovo|i i dràvniku.

Dan medijaZa simboli~no obiljeàvanje 3.maja, Me|unarodnog dana slo-bode medija, u Unsko-sanskomkantonu najzaslu`niji su “na{ekolege” ~ija su se stvarna i kodi-

rana imena na{la u jednoj od knji-ga sa zvu~nim naslovom “ûvariJugoslavije”. Za neupu}ene radise o ljudima koji su uz svojredovni novinarski posao evide-

! Centralna izborna komisija, po{tuju}i vaè}i Ustav i Izborni zakon 5. maja donijela je odluku o raspisiva-nju ovogodi{njih op}ih-dràvnih izbora sa jasnimuputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnos-

ti. Na sjednici Centralne izborne komisije odrànoj uutorak, 4. maja, donesena je i odluka koja se neposred-no i posredno ti~e Unsko-sanskog kantona. Radi se,naime, o odluci po kojoj je lideru DNZ-a Rifatu Doli}u,

zbog sukoba interesa, zabranjeno ~etverogodi{njeizborno kandidiranje {to zna~i da se na listama ove stranke kao kandidat za bilo koji nivo vlasti Doli} ne}emo}i pojaviti na narednim ovogodi{njim op}im i na

lokalnim izborima 2012. godine. Sasvim je sigurno da}e ova odluka raàlostiti ~lanove i simpatizere DNZ-a ida }e zasigurno s velikom rado{}u biti primljena unekim od stranaka politi~ke konkurencije. Ba{ onako

kako narod voli re}i: Dok nekom se smrkne drugom ne svane. Ipak, treba realan biti i re}i da je Rifat Doli} kaodràvni poslanik bio istinski zastupnik interesaovda{njih bira~a i gra|ana. I ne samo onih DNZ-ovih

{to je veoma va`no.

Komentar

IzboriSafet HRNJICA

! Generalni sekretar A sda i predsjedavaju}iSkup{tinom USK,

Admir Hadìpa{i},kriti~ki se osvrnuo na~injenicu da jeKantonalna vlada uo~i

praznika rada, dodu{ene neposredno uo~i,donijela odluku oste~aju biha}kePolietilenke i sanskogFamosa, koji su premaprocjenamaHadìpa{i}eve stranke mogli biti oìvljeni uz minima-lna ulaganja. Tako je istaknut iznos od “samo” tri milio-na maraka za oìvljavanje Polietilenke, te je re~enokako je na privatne projekte ove godine kantonalna

vlada izdvojila 10 miliona maraka.O postratnom opredjeljenju Dràve BiH da privatizira

javnu odnosno dràvnu imovinu odnosno preduze}a iproblemima takvog konteksta, kada je u pitanjuPolietilenka i sanski Famos, Stranka demokratske

aktivnosti nije govorila. Iz toga se moè zaklju~iti da birevitalizacija Polietilenke i Famosa, prema njihovoj kon-cepciji, trebala biti uslovljena ostankom ovih preduze}au dràvnom vlasni{tvu. To ipak nije eksplicitno re~eno.Neprihvatljivo je, poru~uju iz Asda, da Vlada USK bezSkup{tine USK {alje pod ste~aj dràvna poduze}a, kojasu mogla uspje{no raditi i zapo{ljavati gra|ane.

A. JUSI]

! Parlamentarnim politi~kim strankama iz ovogo-di{njeg budèta USK-a odobreno je ukupno 510 hi-ljada KM. Od te sume strankama }e ravnopravno

biti podijeljeno 30 posto. Broj poslanika u Skup{tiniUSK-a presudan je kod raspodjele 70 posto ovihsredstava. Vlada nije zauzela jasan stav kako }e uraspodjeli ovih sredstava u~estvovati nezavisniposlanici.

Tri desetlje}a

A sda

Kritike Vladi USK

Datumi puni simbolikeOGLEDALO:

! U posljednjih godinu dana u BiH dogodila su se 43 napada nanovinare. To podrazumijeva fizi~ke napade, verbalne prijetnje,politi~ke pritiske, nezakonito otpu{tanje sa posla i zabrane sindi-kalnog organiziranja. Zabrinutost izaziva podatak da su u istomperiodu novinarima u sedam slu~ajeva upu}ene prijetnje smr}u

! U brojnim razlozi-ma zbog kojih seìtelji biv{e zajed-ni~ke dràve radosje}aju Josipa Brozaposebno mjestozauzima ~injenica da

je Jugoslavija ipored Golog otokabila dràva sadru{tvenimure|enjem u kojem

je postojao jasnoizgra|en i svima pri-hvatljiv sistem vri-

jednosti. U prvomplanu nalazio se

mali obi~ni ~ovjek

koji je znao za pravona rad i za sva osta-la prava koja su iznjega proizlazila.Pobjedom nacional-ista na prvim“demokratskim”izborima postoje}isistem dru{tvenih

vrijednosti je u pot-punosti uni{tendrugi jo{ nijeizgra|en.Socijalizam jeustuknuo pred nale-tom kapitalizma amali obi~ni ~ovjek je

iz iè dru{tvenog

interesa grubo potis-nut na dru{tvenumarginu. Znaju}i {tamoè radni~ka klasaona je kroz privati-zacijski i drugesli~ne procese u pot-punosti uni{tena.Zahvaljuju}i tome i

vje{toj manipulacijinacionalisti~ka vlast20 godina drìkonce u svojim ruka-ma. Sve, me|utim,ima kraj a njima bimogao do}i na ovo-godi{njim izborima

3. oktobra.

Politi~kim stranka-ma pola miliona KM

Sru{en sistem

Tito u Biha}u

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine politika 5

ntirani kao suradnici i pla}enicinekada{nje Slu`be dràvne sigu-rnosti. Ljudi koji su svojim anga-`manom u ovoj “slu`bi” zadirali uprivatnost i ograni~avali slobodudrugih ljudi. Banjalu~anin Mesud- Medo Islamovi}, jedan od osni-

va~a SDA u svom rodnom gradu,umro je u ratu kao podstanar ubiha}kom naselju Pokoj. Nije do-~ekao objavljivanje knjige “ûvariJugoslavije” tako da je na onaj svi-

jet preselio a da nije saznao da ga je ~itav ìvot pratio i dràvnim

bezbjednjacima cinkario stari poz-nanik i sugra|anin sa kodnimimenom Pjesnik. Nakon rataprovedenog u Banjaluci i na plat-nom spisku svoje novinske ku}e“Politika” sve do hrvatske Oluje,Pjesnik je umjesto u Norve{kupreko Ga{inaca u RepubliciHrvatskoj do{ao u Biha} za Mesu-dom Islamovi}em, koji je na nje-govo iznena|enje - umro. Pjesnik

je ostao nadaju}i se da }e njegovoi {pijunsko iskustvo dragih mukolega ostati njihova i samo njiho-

va “mala tajna”. Iako je, me|utim,ta “tajna” (p)ostala neoboriva

javna ~injenica penzionisaniPjesnik, na Dan slobode medijasada javno dijeli lekcije, sudi ipresu|uje ko jesu i ko nisu novi-nari koji ne pripadaju njegovom{pijunsko-nostalgi~arskom krugu.Bez namjere da budemo isti uprilog obiljeàvanju 3. maja - Me-

|unarodnog dana slobode medijaovom prigodom iznijet }emopodatke da su se u posljednjihgodinu dana u BiH dogodila 43napada na novinare. To podrazu-mijeva fizi~ke napade, verbalneprijetnje, politi~ke pritiske, neza-

konito otpu{tanje sa posla izabrane sindikalnog organizira-nja. Zabrinutost izaziva podatak da su u istom periodu novinarimau sedam slu~ajeva upu}ene prijet-nje smr}u. Ove podatke BH

javnosti priop}ili su iz Udruènja“BH novinari”. Najve}i problem

leì u ~injenici {to su novinarinajslabije organizirana i najpo-tcjenjenija profesija i grupa. Izlazse, kako navode u Udruènju “BHnovinari”, nazire u obavezi {tohitnijeg sindikalnog organiziranja.

Safet HRNJICA

! Rifatu Doli}u, predsjednikuDNZ BiH i poslaniku uParlamentarnoj skup{tini BiH,zbog sukoba interesa Centralnaizborna komisija /CIK/ Bosne iHercegovine u, utorak 4. maja,izrekla sankcije nepodobnosti zakandidiranje na bilo koju funkcijuizabranog zvani~nika, nosiocaizvr{ne funkcije ili savjetnika uperiodu od ~etiri godine nakonpo~injenog prekr{aja, odnosno od

31. decembra 2008. godine. Doli} je i nov~ano ka`njen s 2.000 kon- vertibilnih maraka.CIK je utvrdio da je Doli} istovre-meno obavljao funkciju poslanikau Predstavni~kom domu Parlame-ntarne skup{tine BiH i funkcije~lana Nadzornog odbora i ~lanaSkup{tine privatnog preduze}a“Saniteks” iz Velike Kladu{e, koje

je 2008. godine sklapalo ugovore ina drugi na~in poslovalo s institu-cijama koje se financiraju izbudèta na bilo kom nivou vlasti uiznosu ve}em od 5.000 KM. Doli}na ovo kaè:“Kao ~lan Nadzornog odbora

Saniteksa nisam znao, niti sammorao znati da je firma poslovala sa osnovnim {kolama, a poslovanje

sa {kolama do 13.08.2008. godine,u kojem vremenu su i izvedeni

radovi na kontroli, saniranju i ate- stiranju gromobranskih i elektroin- stalacija u osnovnim u Velikoj Kladu{i, nije predstavljalo sukob

interesa po tada{njim odredbama zakona. Napominjem, da samodmah po saznanju da je Saniteksizveo radove, nakon konsultacija u

CIK-u, podnio neopozivu ostavku

na ~lanstvo u NO, 8,5 mjeseci prijeotvaranja ove istrage o sukobuinteresa. U periodu 2003. – 2006.

poslove ~lana NO u Saniteksuobavljao bez naknade, a od 2006.

godine do podno{enja ostavkemjese~nu naknadu od 450 KM namjenski sam usmjeravao uhumanitarne svrhe. Izme|u osta-

log, u tom periodu izdvojio sam sredstva za 14 godi{njih stipendija za studente slabijeg imovnog stanjau USK-u. Iznena|en sam i

razo~aran nakon svega saznanjemu kolikoj mjeri je CIK BiH pod uti-cajem mo}nih politi~kih lobija pod~ijim pritiscima u svome radu prim-

jenjuju politiku dvostrukih kriterijai ar{ina. Ostavljam javnosti da oci- jeni moralnu i zakonsku odrìvostrje{enja CIK-a po kojem je Rifat

Doli}, kao ~lan NO firme u sukobuinteresa zato {to je ta firma izvelaradove na kontroli, saniranju i ate- stiranju gromobranskih i elektroi-

nstalacija u osnovnim {kolama,nakon naloga inspektora, a u vrijednosti od 40.000 KM, a po istimkriterijima direktor Razvojne banke

FBiH nije u sukobu interesa nakon {to odobrava milionske kredite sub- jektima koji su prije toga postali zahvalni klijenti njegove privatne

revizorske ku}e. Sli~no rje{enje CIK-

a o utvr|ivanju sukoba interesanekoliko ministara u Vije}u ministara iz reda vladaju}ih stranaka

nije do sada, niti }e ikada biti provedeno.”

bez Tita ! Budèt Unsko-sanskog kantona u prvom tromjese~juove godine ima za 19 posto manje prihode od plani-ranih. Pozvav{i se na ~lan 10. Zakona o realizacijibudèta Irfan Samardì}, ministar financija obavijestio

je korisnike budèta da su du`ni rashode za ovoj periodumanjiti za 19 posto. Prioriteti u isplatama su obavezeiz prethodne godine, pla}e i doprinosi zaposlenih,potom beneficije za socijalnu za{titu, te neizvr{enigrantovi i izdvajanja od sredstava Me|unarodnog mon-etarnog fonda iz 2009. godine.

Vlada Unsko-sanskog kantona

Budètskim korisnicimaumanjenje 19 posto

! Obiljeàvanje

30-godi{njice smrti

Josipa Broza u

medijima je razli~ito

prikazano

! Vlada USK-a definitivno je zauzela stav oko nespo-razuma prilikom izbora kantonalnog pravobranioca.Zbog svega {to se de{avalo àlili su se Dèvad Lipova~ai Himzo Ezi}. O njihovim àlbama jo{ se nisu izjasniliombudsmeni u Uredu dràvnog ombudsmena BiH, aUSK }e od 9. maja ostati bez pravobranitelja. Naime,tada isti~e mandat Aidi \uli}, v.d. pravobranitelja.

Stav je Vlade da Himzo Ezi}, dosada{nji pravobraniteljne moè biti raspore|en na novo radnom mjesto kaodràvni slu`benik. S prestankom mandata 9.martanjemu je prestao i radni odnos.Raspisuje se novi konkurs. M.KALIMAN

! Rasprava o Prijedlogu pravilnika o utvr|ivanju kriter-ija za dodjelu stipendija studentima bora~kih kategorijas podru~ja USK-a ponovo je otvorila vje~nu dilemu: kri-terije. Nadle`no ministarstvo je kao osnovni kriterijodredilo socijalni status. Time su uspje{ni studenti, maloboljeg socijalnog statusa, diskriminirani.Kantonalni ministar obrazovanja Amir Hadì} traì da

Vlada, kada to materijalni uslovi dozvole, razmisli oosnivanju fonda za stipendiranje. Stipendije bi tada tre-

balo dijeliti po ~etiri odvojena kriterija. Uspje{ni studen-ti bi bili vrednovani po prosjeku ocjena. Studenti izporodica bora~kih populacija bi stipendije dobijali potom kriteriju, tre}a grupa stipendista bi bila birana posocijalnom statusu. êtvrtu grupu sa~injavali bi stude-nti deficitarnih zanimanja u kantonu.

USK bez pravobranitelja

Novi (kon)kurs

Stipendije

Kriteriji, vje~na dilema

! Ova godina }e biti presudna za privatizaciju i sudbi-nu Agencije USK-a za privatizaciju. Prema financijs-kom planu Agencija }e iz budèta dobiti 230, a priho-dima od prodaje osigurati 740 hiljada konvertibilnihmaraka.Pogre{na privatizacija, s elementima kriminala, dovelesu Agenciju u poziciju da je tuèna za milionske sume.Sudski sporovi za raskid ugovora su veoma dugi, apodrazumijevaju velike sume za takse, bez ~ije uplate

se sporovi ne pokre}u. Ova godina }e biti godinaste~ajeva, jer }e biti pokrenuti u 10-12 komercijalnihpreduze}a.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

Rifatu Doli}u zabranjeno kandidiranje

GGooddiinnaa ss t tee~~aa j jee v vaa

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


Safet HRNJICA

! Govore}i u Cazinu u aprilu1998. godine u povodu 10-godi{njice smrti HamdijePozderca dr. Nijaz Durakovi} jepodosta rekao o ovom velikom

kraji{kom i bo{nja~kom poli-ti~aru. Dio toga objavili smo upro{lom broju. U nastavku je,nakon {to je spomenuo da jePozderac po redoslijedu trebaozauzeti mjesto prvog uPredsjedni{tvu SFRJ, rekao:

Istovremeno, {to je mo`da udatoj konstelaciji politi~kih

snaga i i odnosa bilo i va`nije, Hamdija Pozderac je bio i predsjednik jugoslavenske Komisije za ustavne promjene, gdje se, zajedno sa ]irilom Ribi~i}em, Zdravkom Tomcem, Radova-nom Radonji}em i drugima

gr~evito borio za tzv. titovskuliniju, za modernizaciju jugoslavenske federacije, o~uvanjeavnojevskog duha i principa,

posebno republi~ke suverenosti,

samostalnosti i pune nacionalneravnopravnosti, {to je bila “crve-

na marama” ve} tada oja~alom Milo{evi}u, te raznim [e{eljima, \ureti}ima, ]osi}ima, Dra{kovi-}ima i Ra{kovi}ima, od kojih }e

se kasnije iznjedriti povampire-

na ~etni~ka bratija, po~ev od B.Ba{kota, Zgonjanina, Buhe, Kraji{nika, pa zaklju~no s Karadì}em, njegovim krvolo-cima i hajdu~ijom. Kao tada

jedna od najja~ih bo{nja~kih

politi~kih persona, ali i oli~enjebosanskohercegova~ke samosvi- jesti i nastojanja da se na pri-ncipima AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a gradi i razvija BiH i traè

putovi za modernizaciju jugoslavenske federacije, Hamdija

Pozderac je u velikosrpskimmasonskim loàma prvi odre-|en za odstrel.Trebalo ga je po svaku cijenukompromitirati, pa onda

obeshrabriti i ucjenjivati. Sva

beogradska mo}na propagand-na ma{inerija, kojoj se ne~asno

pridruùju i mnogi bosansko-hercegova~ki mediji, po~inje

gebelsovski konstruirati laì,

sama izricati osude i presude sve do podmetanja, tzv. plagi- jata.

Slab prema Hakiji Znali su da je Hamdija bio ljud-

ski slab prema starijem bratu Hakiji i da ga je, shodnokraji{koj tradiciji, kao starijegbrata izuzetno po{tovao iuvaàvao. Zato je trebalo

odmah pritvoriti Hakiju, ~ak i pod smije{nom optu`bama da je zloupotrebljavao slu`beni auto-mobil. Eto, puno se vozao, pojeodosta janjetine i popiorashla|enog gemi{ta. Bio sam

svjedokom da je sramnohap{enje Hakije, potpuno psi-hi~ki slomilo Hamdiju Pozde-rca. Ostaje mi nepoznanica {ta

se u pauzi pro{irene sjednice

dosje6 06.05.2010.godine

U velikosrpskim“prvi odre|en za

DOSJE: Hamdija Pozderac (4)

! Ostaje nepoznanica {ta se u pauzi

pro{irene sjednice Predsjedni{tva CK SK

BiH (kojoj su prisustvovali i “drugovi iz

Federacije”: Mikuli}, Mijatovi}, Dizdarevi},

Kotori} itd.) desilo i koje su ucjene i pritisci

izvr{eni na Hamdiju, da je on, potpuno

psihi~ki slomljen, odmah u nastavku sje-

dnice podnio ostavku, koju je, kao dobar

ahbab i vjerovatno prijatelj, sam sro~io i nausvajanje ponudio Branko Mikuli}

! Osamdesetih godina pro{log vijeka bilo nam je u Krajinikrenulo kao nikad u ranijoj istoriji. Nicale su nove fabrike,pove}avao se broj zaposlenih, a posebno je sna`no stasao nosi-lac razvoja Krajine “Agrokomerc”. Me|utim, imale su ovegodine i svoje nali~je. Veoma tragi~ne su bile za najuglednijuporodicu Cazina i cijele Krajine, porodicu Pozderac.U augustu 1981. godine iznenada je umro doktor SeadPozderac, najharizmati~nija li~nost koju je Cazin imao. U

martu 1985. godine poginula je Hasnija Omanovi}, ro|enaPozderac. I Seadov i Hasnijin ispra}aj pokazali su koliko su biliomiljeni u rodnom Cazinu, u cijeloj Bosni i Hercegovini iJugoslaviji. Bra}a Hakija, Hamdija i Sakib Pozderac, prekaljenirevolucionari, podnosili su ove tragedije onako kako to samo

veliki i hrabri ~ine i uporno nastavljali svoje aktivnostiusmjerene na ja~anju dràve u cjelini i rodnog Cazina u njoj.Hamdija je nakon funkcije predsjednika Skup{tine BiH ifunkcije predsjednika CK SK BiH, postao potpredsjednik Predsjedni{tva SFRJ, a potom prema ve} utvr|enom redoslije-du trebao je preuzeti funkciju predsjednika. I pored silnihobaveza nalazio je vremena da do|e u rodni Cazin, da onako-

jednostavno, ljudski porazgovara sa obi~nim svijetom, da sena{ali.

Lice i nali~je

Tragi~ne kraji{ke godine ! Slave}i 1984. godine Hamdijin ro|endan rahmetli EsadMuhamedagi}, tada{nji predsjednik op}ine, ro|endanskuzdravicu je zavr{io rije~ima: “@iv i zdrav nam bio i zla ne ’mao”.Naàlost, na{e iskrene èlje nisu usli{ene. Godine 1987. kaogrom iz vedra neba, izbila je “afera Agrokomerc”. Kaopogo|ena ptica u letu posrnula je Krajina, a onda su po~eliprocesi koji su samo bolesni umovi mogli izmisliti. Bio je to,zapravo, uvod u zbivanja koja }e uskoro uslijediti i odnijeti sto-tine hiljada ìvota u BiH i brzo je dovesti na dno ljestviceprema sigurnosti i razvijenosti me|u dràvama u svijetu. @rtva

tih planiranih monstruoznih aktivnosti bio je i HamdijaPozderac. Scenarij je bio tako pode{en da slomi osje}ajnuHamdinu du{u i da ga ubije.Prvo je pritvoren brat Hakija. Svi koji su poznavali Hamdijuznali su kako je velika njegova ljubav prema starijem bratu.Onda su i njega optuìli za u~e{}e u navodnoj aferi“Agrokomerc “. Shvativ{i da se nezadrìvo ru{i svijet u kojeg jenesebi~no ugradio svoj ìvot podnio je ostavku na funkcijupotpredsjednika i oti{ao ku}i da umre. Umro je {estog aprila1988. godine.

“@iv i zdrav nam bioi zla ne ’mao”

! Na sahranu mu

uz pratnju tri

Zgonjaninova speci-

jalca iz Biha}kog

zatvora dovode

Hakiju. Kao njegov

bliski suradnik i pri-

jatelj, iz tada{njeg

Predsjedni{tva CK

SK BiH jedini nisam

oti{ao na sahranu,

jer nisam mogaopodnijeti sav la`ni

ceremonijal, veliku

partijsku pompu i

velike isprazne rije~i

koje su tako hipo-

krizijski unaprijed

bile sro~ene upravo

od onih koji su ga

tako okrutno gurnuli

u preranu smrt

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


Predsjedni{tva CK SK BiH (kojoj su prisustvovali i “drugovi iz Federacije”: Mikuli}, Mijatovi}, Dizdarevi}, Kotori} itd.) desilo ikoje su ucjene i pritisci izvr{enina Hamdiju, da je on, potpuno

psihi~ki slomljen, odmah u nas-tavku sjednice podnio ostavku,koju je uzgred budi re~eno, kaodobar ahbab i vjerovatno pri-

jatelj, sam sro~io i na usvajanje ponudio Branko Mikuli}.Svojevremeno sam napisao da jetada{nji trijumvirat: Mikuli},

Pozderac i Renovica, po~ev jo{

do starorimskog iskustva bioneminovno osu|en na propast,kada su tako olako `rtvovali

prvog trijumvira. Poslije je Branko (Mikuli}) bio primoran

da podnese ostavku kao predsjednik SIV-a, a Renovica, kaobiv{i predsjednik SKJ zadaje

posljednji bolni udarac ve} raspadnutoj partiji i zavr{ava nimanje ni vi{e, ve} kao ekonoms-ki savjetnik Karadì}a naSokocu.

Skrhan bolomVrlo brzo, iza te nesretne i mis-teriozne sjednice, Hamdija

Pozderac, politi~ki diskreditiran

i ucijenjen, skrhan bolom,beskrajno nesretan, s osje}ajemnapu{tenosti od svojih deceni-

jskih partijskih drugova, pre- varenosti i sa sru{enim idealimai iluzijama, odlazi na Ko{evskubolnicu i umire. Na sahranu muuz pratnju tri Zgonjaninova

specijalca iz Biha}kog zatvora

dovode Hakiju. Kao njegov blis-ki suradnik i prijatelj, iztada{njeg Predsjedni{tva CK SK

BiH jedini nisam oti{ao na sahranu, jer nisam mogao pod-

nijeti sav la`ni ceremonijal, veliku partijsku pompu i velikeisprazne rije~i koje su takohipokrizijski unaprijed bile

sro~ene upravo od onih koji su ga tako okrutno gurnuli u pre-ranu smrt.

Povijest je be{}utna. O mrtvimanajbolje sude njihova djela. A

ako se radi o zgusnutoj vreme-nskoj procjeni, onda ni narodne

pam}enje nije za zanemariti,rekao je tada dr. NijazDurakovi}.

dosje 706.05.2010.godine

“masonskim loàma”odstrel! înjenica da su se 6. aprila ove godine navr{ile ravno 22godine od naprasne smrti najistaknutijeg kraji{kog i bosa-nskohercegova~kog politi~ara Hamdije Pozderca neposre-dni je povod nastojanju da u narednih nekoliko brojevapojasnimo razloge zbog kojih se sve ~e{}e i sve uvjerljivijetvrdi da je pri~a o njemu jasna i da je sa protokom vreme-na sve jasnija.S pozama{ne vremenske distance bjelodanim se ~ini daìvot i djelo Hamdije Pozderca sasvim opravdano pobijaju

sve ranije teze o nu`nosti i potrebi njegove politi~ke iukupne rehabilitacije

! Kao tada jednaod najja~ihbo{nja~kih politi~kihpersona, ali ioli~enje bosansko-hercegova~kesamosvijesti inastojanja da se naprincipima AVNOJ-ai ZAVNOBiH-a gradi irazvija BiH i traèputovi zamodernizaciju jugoslavenskefederacije, Hamdija

Pozderac je u velikosrpskimmasonskim loàmaprvi odre|en zaodstrel

! “Hamdiju Pozderca ne

treba rehabilitirati ni jedan

pojedinac, ni jedna partija.

Pri~a o Hamdiji Pozdercu je

jasna pri~a koja izbija na vid-

jelo. Naàlost, mnogi se

danas ka~e na tu pri~u.Mnogi su iza njegovog

ru{enja gledali mirno kako

se on ubija. Danas

poku{avaju da ga rehabiliti-

raju, da objasne za{to se to

desilo i da isprave svoju

ulogu. Ne treba ni jedna

politi~ka partija ni jedan

pojedinac da glumi advokata

~ovjeku kao {to je Hamdija

Pozderac. On je o~igledno

~ovjek koji je uklonjen sa

politi~ke scene zato {to je

trebalo otvoriti prostor prema

jednom projektu koji se kas-

nije zvao RAM ili stvaranjevelike Srbije ili razbijanje

Jugoslavije kao jedne ravno-

pravne zajednice naroda.

Jasno je da je na taj na~in i

forsirana “afera Neum i

Agrokomerc”, pored svih

problema i nepravilnosti koje

su dio svega sigurno bile

nekim procentom. Jasno je

kao dan da je likvidacija

politi~ka i druga, Hamdije

Pozderca, bila u funkciji

razgradnje i uni{tavanja

dràvnosti Bosne i

Hercegovine koja je 1990.

godine pala u ruke naciona-

lnim partijama i 1992. godine u{la u rat. Agresiju

koja je na nju izvr{ena. Zato

mislim da Hamdiju Pozderca

ne treba rehabilitirati. Njega

rehabilitira vrijeme i objektivni

sud historije.”

! U zavr{nici govo-ra u povodu 10

godina smrtiHamdije Pozderca

dr. Durakovi} jenaglasio da }e

Hamdija Pozderacostati u svijesti, nesamo bo{nja~kognaroda, prije svega,

kao veliki i ple-menit ~ovjek. Kaoborac za ravnopravnu, pa izbratimljenu BiH. Za njen

ponos, dostojanstvo, suìvot,

toleranciju i kul-turu.

On jeste, kao isvaki ivi ~ovjek,

imao gre{ke idijelio je iluzije

vremena i idealaza koje se borio.

Ali ih je dijelio iproìvljavao

~asno i po{teno.Kraji{ki i od srca.

I mo`da }e nekad u}i u naro-dnu pjesmu kao novi Mujo

Hrnjica.

Likvidacija u funkcijirazgradnje i uni{tavanjadràvnosti BiH

Za narodnu pjesmu

! Tim se rije~ima okupljenimau Cazinu 6. aprila 2004.godine obratio Ibraga Topi}prilikom obiljeàvanja 16.

godi{njice smrti HamdijePozderca s namjerom da se jo{

jednom evociraju uspomenena ovog velikog ~ovjeka,

hrabrog Kraji{nika, poznatoghumanistu i antifa{istu, sura-dnika, druga i prijatelja:

înimo to simboli~ki, predku}om Nurije Pozderca iskazu-

ju}i i na taj na~in po{tovanjecijeloj porodici. Malo je li~nostiiz na{e pro{losti o kojima bi Kraji{nici jedinstvenije dali najboljeocjene kao o li~nosti Hamdije Pozderca. Iznjedrila je Cazinskakrajina veliki broj li~nosti ~ija su imena upisana krupnim slovi-ma u istoriji Krajine, BiH i Jugoslavije. Ali, malo je onih koji se

po plemenitosti i humanosti mogu mjeriti sa Hamdijom Pozdercom. On je, moglo bi se re}i bio predodre|en za misijukoju je ispunio u svom kratkom, ali intenzivnom i sadràjnom

ìvotu. Ro|en u brojnoj, uglednoj porodici Mehe Pozderca, odga-

jan u duhu ljubavi prema ~ovjeku, u duhu pravde i po{tenja, ve} od djetinjstva je krenuo stazama koje preko trnja vode do zvijez-da. Govor Ibrage Topi}a zavr{en je biografskim i ostalimpodacima koje smo o Hamdiji Pozdercu objavili u prethodnimbrojevima.

Tu`ni skupe

Ibraga Topi}

! On jeste, kao i svaki ìvi ~ovjek, imaogre{ke i dijelio je iluzije vremena i ideala zakoje se borio. Ali ih je dijelio i proìvljavao~asno i po{teno. Kraji{ki i od srca

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


! Zakon o javnom redu i miruu svakom sustavu propisuje

op}a pravila pona{anja udru{tvu kako divlji ne bi terori-zirali pitome. Naravno, u nje-mu su i sankcije za prekr{itelje.Takav zakon imaju svi kantoni,lokalne uprave propisujuodluke koje ure|uju ovuoblast. Tako i Biha}. O medi-

jskoj pozornosti koju je privuk-la predmetna Odluka u Biha}u

ve} smo posvetili pa`nju upro{lom broju 037Plus, alikako se reakcije ne sti{avaju,

vra}amo se temi. Ono {to jest~injenica jest vidljiv raskorak teorije i prakse. Pojedine stavke

u tim odlukama doista zvu~e“egzoti~no”, ali bez njih se jed-nostavno ne moè. Naravno daOp}ina Biha} i USK nisuusamljeni u nakanama dasa~uvaju javna dobra, pa u toime prenosimo nekoliko

izvje{taja na{ih kolega.Krajem protekle godine u jed-nim dnevnim novinama objavl-

jeno je: “Ako policija Br~ko dis-trikta zatekne maloljetnika ugradu nakon 23,00 sata i prijepet sati ujutro, njegovi roditelji,staratelji ili usvojioci plati}ekaznu od 200 do 900 KM,propisano je odredbama novogZakona o javnom redu i miruBr~ko distrikta. [ef Policije dis-trikta Goran Luji} rekao je dase, prema tim odredbama,odgovorna lica za starije malo-ljetnike (od 16 do 18 godina)mogu suo~iti sa kaznom od 200do 600 KM, a za mla|e malo-ljetnike od 300 do 900 maraka.

Kako je kod drugihPreuzeli smo iskustva iz Kanto-na Sarajevo kako bismo gener-alno prevenirali zadràvanjemaloljetnika na ulicama u sitne

sate, rekao je Luji}. Kao novineu ovom zakonu on je naveouvo|enje novih prekr{aja - ispi-sivanje grafita, o{te}enje sadni-ca, uno{enje alkohola usportske i kulturne objekte. Zaispisivanje grafita, bez obzirana sadràj, propisana je kaznaod 500 do 1.500 KM, a blizu

smo mogu}nosti da se opremi-mo posebnim detektorima koje}emo postaviti na ugroènimlokacijama i koji bi otkrivaliisparenja od sprejeva kojima seispisuju grafiti, naglasio jeLuji}. Prema novom zakonu,

prosja~enje u distriktu bi}esankcionisano nov~anomkaznom od 100 KM do 500

KM, a navo|enje lica na ovajprekr{aj kaznom od 500 KM do1.000 KM.”U drugim je doslovno stajalo:“U uvodnu dijelu Zakona, gdjese obja{njavaju pojmovi, plju-

vanje i psovanje je svrstano udrsko pona{anje. Za onoga kojipljuje, ne kaè se po ne~ijemobrazu ili po podu, kazna je od400 do 700 KM ili 40 dana“}uze”. Slijedi istovjetna kaznai za psova~e, ali nije re~eno je liista kazna opsovati majku, ocazemaljskoga ili Oca nebeskoga.[irenje la`nih vijesti nije malenprekr{aj jer za njega moète

ostati siroma{niji za 300 do500 KM. U ~l. 8. govori se kako

je naru{avanje javnoga reda imira isticanje razlika u spolu ilisocijalnom podrijetlu. [to to

konkretno zna~i? Ako jaisti~em sebe da sam mu{ko,zna~i pravim prekr{aj, ili akonekome dobacim “selja~e”, ve}sam ga istaknuo po socijalnompodrijetlu. Ne gine mi 40 dana“bajboka”.Nije dobro skitati se Hercegovi-nom jer se skitnja ka`njava sto

do trista maraka. Ne valjalijepiti osmrtnice po drve}u izidovima protivno propisima.Istina, tu je kazna mala, 50KM, pa doma}i prekr{itelji sva-ko drvo i svaki stup po ùpani-

ji na~i~ka{e osmrtnicama.

Trkom preko tavanaMnoge stambene zgrade uZapadnohercegova~koj ùpa-niji imaju stubi{ta i podrum, apogdjekoja i tavan. Tim pros-torima morate hitro kora~ati,bez zastajkivanja, jer ako vasslu`bena osoba zatekne da se,ne daj, Boè, zadràvate tamo,

slijedi kazna od 50 markica.Tko ima macu, kucu ilikanarinca, pa dok ga {e}e,radoznala ìvotinja zamjau~e,zapi{ti ili zalije grm, vlasnik drekne na nju, ili jo{ gorepovu~e je za uho, rep ili kljun,slu`buju}i policajac moè pro-tiv vlasnika napisati prijavuporadi nehumana postupka saìvotinjama i ode stotinu i vi{emaraka. Prave kazne propisanesu za baca~e sme}a pored

javnih cesta i putova: 200 do400 KM ili 10 dana zatvora.”Tako je, eto, u drugim kantoni-

ma {irom BiH. Za{to se ondadigla pra{ina oko “biha}ke ure-dbe”? Jasmina Be{irevi},pomo}nica na~elnika Slu`be zakomunalne djelatnosti, vode iza{titu okoli{a kratko i jasnokaè: Odluka o javnom redu imiru, donesena je isklju~ivoradi o~uvanja javne imovine imira gra|ana, omogu}ivanjanormalnog na~ina ìvota, nji-hovog dostojanstva, sigurnosti,nesmetanog kretanja lica na

javnim mjestima, te onemogu-}avanju uno{enja nemirame|u gra|ane. Najnià nov~a-na kazna iznosi 300 KM a MUP

USK i nadle`na op}inska inspe-kcija, intenzivirali su sprovo-|enje Odluke jer preventivnametoda nije urodila plodom.

Halid ALIJAGI]

06.05.2010.godinena{a tema8

Primjena Zakona o javnom redu i miru

Preventiva nije urodila plodom! U uvodnu dijelu Zakona, gdje se

obja{njavaju pojmovi, pljuvanje i psovanje je svrstano u drsko pona{anje. Za onogakoji pljuje, ne kaè se po ne~ijem obrazu ilipo podu, kazna je od 400 do 700 KM ili 40dana “}uze”

Donje Prekounje, 2008. godineNije dugo trajalo...

... kao ni ovo

Rano jutro

Gradski park 2009. godine

Po~etak ~i{}enja gradske plaè

Za ovo je potrebna pila za metal

Negdje u Harmanima

“Sportsko” igrali{te “Bigram”

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


! Neposredni povod za inte-rvju sa Farukom Hodì}em-Hodòm je 9. maj, datum koji

je najneposrednije vezan zadoga|aje iz Drugog svjetskog iiz skora{njeg na{eg obram-beno-oslobodila~kog rata.Svima nam je poznato da se tajdan svake godine u svijetu slavikao Dan pobjede nad fa{iz-mom i Dan Europe. Taj datumu na{oj novijoj historiji dodat-no se u BiH obiljeàva i kaoDan zlatnih ljiljana. Budu}i je,

zbog ratnih zasluga, nosilacnajvi{eg ratnog priznanja zna-~ke “Zlatni ljiljan”, te da se na-kon rata “na{ao” i u nemirnimpoliti~kim vodama uvjerenismo da je, za ovu prigodu, ukontekstu ukupnih ovda{njihdoga|anja na{ najbolji mogu}isugovornik.

: Obzirom da }e ovajintervju biti objavljen prije 9.maja – Dana pobjede nadfa{izmom, Dana Europe iDana Zlatnih ljiljana za po~etak nam recite {ta Vamaosobno u ìvotu zna~i ovajdatum?

Hodì}: 9. maj se slavi u svije-tu kao dan pobjede nadnajve}om po{asti u pro{lomstolje}u nad ljudskim rodom,tj. fa{izmom, koji je uni{tiodesetine miliona ljudi i onoga{to su ljudi stvorili. Taj datumkao simbol borbe protiv fa{izma uzeli su Zlatni ljiljani,

jer smo se u nedalekoj pro{lostisuo~ili sa istim ili sli~nim kon-ceptom u BiH, protiv ~ega suustale patriote ove zemlje.Naàlost, fa{izam jo{ nijeuni{ten i javlja se u raznimoblicima u svim dijelovima

Europe i svijeta, a posebno uBiH, a na~in borbe protiv istog je dono{enje zakona o zabranidjelovanja takvih i sli~nihgrupa i organizacija. Meni imojim prijateljima saborcima,kao i cjelokupnoj bosansko-he-rcegova~koj i svjetskoj javnostiovaj datum predstavlja ne{tonajsvjetlije, a to je sloboda.

: Zlatni ljiljani kao iostali iz bora~kih populacijanedavno su javnim protesti-ma ukazali na svoje lo{e stanje i na nebrigu kantonal-nih i federalnih vlasti premanjima. Kako sve ovo komenti-

rate i {ta mislite gdje sumogu}a rje{enja evidentnih problema i nesporazuma?Hodì}: Moje mi{ljenje je dasu korumpirane vlasti u BiH,

raznorazni tajkuni, dok smo mi ratovali i borili seza slobodnu i suverenuBiH, jo{ u ratu razmi{ljalikako da oplja~kaju i nas idràvu. To su sproveli udjelo, a borcima podijelilibezvrijedne certifikate kojisu posluìli svrsi samoodre|enom broju “odabra-nih” u ovoj zemlji. Borcinisu traìli ni certifikate, nisrebrne {titove niti zlatneljiljane, niti su se borili za

to. Ja sam nosilac“Srebrnog {tita”, zna~ke“Zlatni ljiljan” i ordena“Zlatni ljiljan sa zlatnim

vijencem”, to mi je nekododijelio i kaù mi da sam

jedini koji ima toliko orde-na, ali se ja nisam borio zaordene niti sam ikad sma-trao da sam ja to zasluìo. Ovosu zasluìli moji borci i oni suistinski nosioci svih zlata ovogsvijeta. Ja sam htio, nakonnemilih doga|aja predzgradom Vlade u Sarajevu,

vratiti sva svoja odli~ja, ali sume moji drugovi dobitnici rat-

nih priznanja odgovorili od

toga, pa sam ih zasad poslu{ao,ali moj stav je ostao nepromi-

jenjen. Ja se za odli~ja nisamborio, nego kao i svi mojisaborci, za slobodu i ivot svognaroda i svoje dràve. Borcinisu traìli ni zlatne ka{ike (u

nu`di moèmo mi jesti irukom), me|utim kako je kojaizborna godina dolazila, vlada-

ju}e strukture su donosile„obe}avaju}e“ zakone i uredbesamo da bi „dobili“ glasbora~kih populacija, a kadatreba sprovesti te iste zakone,onda je problem. Sramota je za

jednu dràvu da se tako pona{aprema onima koji stvorili ibranili svoju zemlju, ìvotom ikrvlju. Ne moè se porodici{ehida i poginulih boracaograni~iti ili ukinuti odre|enaprava, kao da su oni izgubilineki predmet, a ne svog sina,

brata, oca, majku, suprugu....Rje{enja ima. Ma nisu borci iporodice poginulih protiv dràve ve} za nju, ali èle dasvi podnesu teret. I Tito je dao

odre|ene privilegije jo{ davne1945. godine, pa i danas ihljudi uìvaju. Daj Boè da se

jednom desi jedna prava i istin-ska revizija koja bi,ako budepravedna, pokazala da danasimamo skoro duplo vi{e koris-nika bora~kih privilegija nego

{to bi ih realno trebalo biti.

Kamo sre}e da nas se tolikoborilo u ratu. Vlast mora bitiodgovorna i mora stajati izasvojih branilaca, a ne imati stav “zavr{ili smo rat, ne trebatenam…” ili “oplja~kali smodràvu, posluìli ste nam, ne tre-

bate nam vi{e…” itd. Ko takorazmi{lja, te{ko njemu.: Svjedoci smo da

su bora~ke populacije rascje- pkane i svrstane u brojnanekada me|usobno i konfro-ntirana udruènja. Jesu li svata udruènja nastala radiistinske brige o svojim ~lano-vima ili iz nekih drugih razlo- ga? Da li su, mo`da i ovaudruènja pretvorena u ins-trumente (svako)dnevne poli-tike?

Hodì}: Pa vidite, kod nasstvarno ima bora~kih udruè-nja na desetine, i moje mi{ljen-

je je da bi bilo bolje da ih imamanje i da su jedinstveni u svo-

jim stavovima i programima.Bili bi ja~i i lak{e bi dolazili dosvojih prava. No zakon dozvol-

java da se lako formi-raju udruènja i neka

je tako, ali je problemkad neko udruènjepostane produènaruka neke politi~keopcije. Tada udruènjegubi svrhu svog posto-

janja. Udruènja se

me|usobno ne bi tre-bala konfrontirati, nebi trebala biti ni~ijaproduèna ruka, ve}istinski borci za pravasvojih ~lanova. Mnogisvojataju borce kako uratu tako i danas. Mojastranka u ratu je bila

Bosna i Hercegovina, a mislimda tako razmi{ljaju i svi borci

Armije Republike Bosne iHercegovine.

: Izborna je godina.Vi ste u politici i zbog toganam recite {ta nam je ~initida nakon ovogodi{njeg okto-

bra niko nema vi{e razlogada na javnim mjestimaiskazuje bilo kakvo nezado-voljstvo?

Hodì}: Da, izborna je godinai vrijeme je da ova zemlja krenenakon izbora u istinske prom-

jene i pribliàvanje, a ne uda-ljavanje od zajednice evropskihzemalja. Nezadovoljstva gra|a-na }e uvijek biti i treba da gabude, da opominju vlast kojusu oni izabrali na ono sa ~imese gra|ani ne slaù ili sunezadovoljni. Gra|ani, odnos-no oni koji biraju moraju biti

korektiv vlasti. Ako imatemanje gra|anskog nezadovoljstva, onda je vlast odgov-ornija. Vlasti do sada nisupokazale dovoljno ili boljere~ene pokazale su maloodgovornosti prema svojimgra|anima, naro~ito na vi{imnivoima vlasti ~ija su ovla{tenja{iroka. Ako je gra|anima ovodosad bilo dobro, onda nekatako odlu~e i u oktobru, a akomisle da stvari u ovoj zemljitreba korjenito mijenjati, kao{to mislim i ja, onda neka seodlu~e za promjene.

: [ta Vi, kao

politi~ar, nudite gra|anima –bira~ima kao mogu}i izlaz iz na{e evidentne politi~ke iekonomske krize?

Hodì}: Ja sam ~lan SDP-a,

koja je istinska socijaldemo-kratska stranka i ona za razlikuod drugih istinski i temeljitoanalizira stanje u ovoj zemlji usvim sferama ìvota i rada.Najve}i problemi u ovoj zemljisu privreda, socijalna politika,pravosudni sistem, te stanje uzdravstvu i obrazovanju a

kompletan sistem stra{no jezaraèn korupcijom. Mi uSDP-u smatramo da je ovih petpitanja temelj rje{enja svakog,a naro~ito na{eg dru{tva. Jo{poslije izbora 2006. godineSDP BiH je po~eo da radi naovim pitanjima kojima su sebavili najeminentniji stru~njaciiz ovih oblasti sa svojim timovi-ma, kreirali su ovih pet ìvot-nih tema za BiH, razradili ih, aonda sproveli {iroku raspravuna cijeloj teritoriji BiH. Iz svegatoga izrodilo se pet politikakoje nude realno rje{enje ovihpitanja u BiH. Mi u SDP-u smo

ovih pet politika realno procije-nili, {ta, na koji na~in i zakoliko vremena moèmo ured-iti odre|ene oblasti u ovojzemlji. Ovih pet oblasti su uskopovezane jedna sa drugom, teuzajamno ovisne. Mi u SDP nenudimo „maglu“, nego rje{enjai nadamo se da }e to gra|aniBiH prepoznati. Iz ovih petpolitika „izvu~en“ je izborniprogram SDP-a BiH koji }emoponuditi gra|anima. Mi }emonastojati da na{ program budedostupan svim gra|anima, aonda neka odlu~e {ta ele.

: [ta bi na kraju po-ru~ili svojim nekada{njim sub-orcima a {ta gra|anima kao svojim mogu}im bira~ima?Hodì}: Saborcima bihporu~io da se i dalje bore zadràvu BiH zbog budu}nostiprije svega generacija iza nas,

jer na{a borba u ratu nije i nesmije biti uzaludna. Moramosvojoj djeci i pokoljenjimaostaviti budu}nost. Poru~io bihim i da se zajedni~ki, zakon-skim sredstvima borimo zasvoja prava. Bira~ima bihporu~io prije svega da iza|u naizbore u oktobru mjesecu, da

pokaù da su oni ti koji sestvarno pitaju o sudbini ovezemlje i njene budu}nosti.@elim Vam svako dobro.

Safet HRNJICA

06.05.2010.godine intervju 9

“Borci su zavrijedili sve zlatne

! Ne moè se porodici {ehida i poginulih

boraca ograni~iti ili ukinuti odre|ena

prava, kao da su oni izgubili neki

predmet, a ne svog sina, brata, oca,

majku, suprugu...

Faruk Hodì} - Hodà

! Nakon nemilih doga|aja pred

zgradom Vlade u Sarajevu, htio sam vratiti sva svoja odli~ja, ali su me

moji drugovi dobitnici ratnih prizna-

nja odgovorili od toga, pa sam ih

zasad poslu{ao

zna~ke ovog svijeta”

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


Op}inski na~elnik Admil Mulali}ponosono je otvorio novi gradskipark “Meeting point” i kru`ni tok u

Velikoj Kladu{i. Kladu{ani koji su

do{li da prisustvuju sve~anostinisu krili odu{evljenje novim, ur-banim izgledom ovog dijela grada.Rije~ je o projektu realiziranom usuradnji Op}ine Velika Kladu{a idvije nevladine organizacije iz

Velike Kladu{e “Dom mladih” i“Horizonti” a u sklopu UNDP pro-

jekta pod nazivom “Ja~anje lokalnedemokratije/demokracije - LOD”.Rezultat zajedni~kog rada je jenovi gradski plato nazvan

“Meeting point”.I kladu{ki slasti~ati uklju~ili su seu proslavu. Po~astili su sve

velikom tortom koju su izradili poizgledu novog parka i kru`nogtoka.

! U Sanskom Mostu je odràn radni sastanak pred-stavnika op}inskih biroa za zapo{ljavanje iz osam op}inaUnsko sanskog kantona. Koordinator Kantonalne slu`beza zapo{ljavanje Ramo Suli} je predstavio projekte koji}e biti realizirani u narednom periodu.Rije~ je o projektima poticaja u zapo{ljavanju nekolikokategorija: zapo{ljavanje mladih bez radnog iskustva,zapo{ljavanju èna `rtava nasilja i osoba s kategorijom

invaliditeta.Razmatra se i mo}u}nost da se program dokvalifikacije,dodatne edukacije i prekvalifikacije lica za neka defici-tarna zanimanja, koji se pokazao uspje{nim u Biha}u,realizira i u drugim op}inama

! U sanskom selu Haradine sve~ano je pu{ten u prometlokalni put koji ga povezuje s regionalnim putem koji

vodi za petnaest kilometara udaljeni Sanski Most. Put jesve~ano otvorio na~elnik ove op}ine, Sanjin Halimovi}

Vrijendost projekta je oko 220.000 maraka, a najve}i diosredstava osiguralo je Federalno ministarstvo

poljoprivrede preko razvojne agencije „Odraz“, a sufi-nansiran je novcem iz op}inskog budèta i prilozimamje{tana.

! Vije}nici Op}inskog vije}a Klju~ izuzetno su zadovoljni podatkom koji su dobili na posljednjoj sjednici, aodnosi se na pove}ano punjenje op}inskog budèta.Budèt Klju~a ve}i je za 18 posto u odnosu na isti peri-od pro{le godine. Usvojena je i odluka o restruktuiranjupostoje}eg kredita op}ine Klju~ kod banke koja predvi|aproduènje roka otplate na 60 mjeseci kako bi seolak{alo finansijsko poslovanje op}ine.

Vije}nici su zadovoljni i izvje{tajem o radu i finasijskom

poslovanju udruènja gra|ana, ~iji je rad u pro{loj godi-ni ocijenjen kao veoma dobar. Udruènja su pro{legodine realizovala vi{e infrastrukturne projekte finansir-ane iz raznih donatorskih izvora, a koji su od interesa izna~aja za gra|ane Klju~a.

06.05.2010.godinekrajinom10

Velika Kladu{a

Meeting point naponos Kladu{ana

PPoo t tiiccaa j jiizapo{ljavanju

Haradinedobile put

Sanski Most

Rast budètaza 18 posto

Klju~

! Statisti~ki podaci kazuju da jeSlu`ba za zapo{ljavanje op}ineCazin zabiljeìla 3.721 redovno

javljanje i 183 novoprijavljenalica. Sa evidencije je, nakonzaposlenja, brisano 142 lica, od~ega je sedam zaposlenih u inos-transtvu.Na kraju prethodnog mjeseca,kaè statistika, 8.985 Cazinjanatraè zaposlenje u a broj se u

izvje{tajnom mjesecu smanjio za18 lica (8.967). Najve}i brojodnosi se na KV (2.784) i NKV (4.045) radnike. Broj lica koja prviput traè posao iznosio je 2.168,

dok je broj prijavljenihpotreba za radnicimaiznosio svega 45.Nov~anu naknadu uredovnom iproduènom vremenuiskoristile su 64 osobe,od ~ega je 29 èna.Kada je u pitanju obra-zovna struktura nezaposlenih uop}ini i dalje je velik broj neza-

poslenih visokoobrazovanih lica(213). Najve}i je broj neza-poslenih ekonomista (67) ipravnika (43). Slijede ih inìnjeriprehrambene tehnologije (22),

diplomirani inìnjeri poljoprivrede (14) i profesori raznih

smjerova (12). Na evidenciji setrenutno nalazi 107 lica sa V[S i1.519 lica sa SSS. I dalje je naj-manji broj nezaposlenih VKV rad-nika (21).

Cazin

Najmanji broj nezaposlenih VKV radnika

F o t o : O p } i n a

V e l i k a

K l a d u { a

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine iz biha}kih naselja 11

! Svi ste pozvani u subotuuve~er na Gradski trg gdje }ebiti organizirana “Romskano}”. Upoznat }emo nekeobi~aje na{ih sugra|ana Roma,saznati vi{e o \ur|evdanu, vid-

jeti izlo`bu talentiranih mladihumjetnika i uìvati u programukoji su nam pripremili.“Romska no}” program nagradskom trgu u Biha}u ovegodine organizira se zahvalju-

ju}i vrijednim ~lanicama

Forum èna SDP-a, kojima supomogli i mladi. Pripreme se,najve}im dijelom obavljaju uMjesnoj zajednici Ruìca, gdjeìvi najve}i broj na{ih sugra-|ana romske nacionalnosti.

Ruìca za primjerOko 300 ~lanova romskezajednice u Biha}u vi{e od 100godina nastanjeno je u naseljuRuìca. Ono na {to su posebnoponosni jest to {to se domicilniRomi ne bave prosja~enjem.Oni su trgovci, kova~i, saku-plja~i sekundarnih sirovina...Rade i ìve isklju~ivo od svog

rada. Biha} je pozitivan primjeri zasigurno prednja~i kada je upitanju odnos aktulne vlastiprema pripadnicima romskezajednice i problemima sa koji-

ma se suo~avaju.Romi su najbrojnija nacionalnamanjina, najmanji procenatnjihove djece se {koluje, naj-manje ih je na evidencijamazaposlenih, najsiroma{niji su, aizvje{taji brojnih organizacijaukazuju na to da su njimanaj~e{}e uskra}ena i osnovnaljudska prava.@ivot ène Romkinje posebna

je pri~a. Obi~ajno pravo toliko je sna`no, da i danas u rom-skim porodicama otac moèdonijeti odluku i udati svoju

k}er bez njene saglasnosti,rano se udaju i zasnivajuporodice, i teè im je izboriti seza svoje mjesto u dru{tvu i ost-

variti svoje ciljeve i èlje. No i

ovdje se de{avaju promjene.Sve je ve}i broj romske djecekoji redovno poha|aju osno-

vne i srednje {kole, pa i faku-ltete. Me|u njima ima i djevo-

jaka.Razbijanje barijere, predrasudai stereotipa put je koji nijenimalo lagan. Jedna od takvih,

je mlada Naza Dèmaili, stu-dentica Pravnog fakulteta uBiha}u i vije}nica u OV Biha}.

“Od tre}eg razreda srednje {kolebila sam na mnogo seminara i

edukacija za romsku omladinu. Politika me je toliko privukla, da sam se odlu~ila aktivirati. Sa 2.700 glasova, koliko sam dobi-la, postala sam op}inska

vije}nica”.Djevojka koja plijeni pa`nju je iSelma Selman, maturanticaUmjetni~ke {kole u Biha}u, o~ijem smo talenti i èlji da po-stane poznata slikarica ve}pisali.“Razbila sam predrasude prema

Romima, posebno Romkinjama. @elim dokazati da i one moguuraditi ne{to sa svojim ìvo-tom,a ne samo sjediti i ~ekati

udaju i muà. @elim da ih bude {to vi{e koje se {koluju, upisuju fakultete, imaju svoj kruh i svojkrov nad glavom. Jednostavnoda svoj ìvot uzmu u svoje ruke.

Ja po{tujem i slu{am svojeroditelje ali isto tako ne bimogla pristati da me otac uda.

Ja se èlim obrazovati i imati svoj krov nad glavom, a ne dame otac uda”, hrabro kaèSelma.

Obrazovanje jenajva`nije

Ne smijemo, u ovoj pri~i, zane-mariti trud i rad nekoliko

predanih biha}kih gospo|a izorganizacije “Alfa”, koje su seposvetile radu sa Romima.Dragicu Bijukovi} smo zatekliu MZ Ruìca, gdje zadnjih {est

godina radi sa djecom. Dragica

je predsjednica nevladine orga-nizacije ALFA, koja kroz pro-grame edukacije i socijalizacijeromske djece radi na pripremidjece koja su pred {kolu ipomaè im da se lak{e uklju~eu nastavni proces.- Da bi se djeca {to vi{e socija-lizirala organiziramo posjetekazali{nim i kino predstavama,izlete u prirodi, pratimo va`nedoga|aje u gradu, pri~a namgospo|a Dragica. Roditeljiuvi|aju zna~aj {kolovanja zanjihovu djecu.Zahvaljuju}i organizaciji Alfa,

trenutno je 36-ero djece uklju-~eno u osnovne {kole, jednadjevojka zavr{ava srednju{kolu, a njen brat studira diza-

jn. Kroz ovu malu {kolu pro{lo je otprilike 120- ero djece, atrenutno rade sa djecom odsedam do petnaest godina.“Vidi se napredak. Procesuklju~ivanja u obrazovanje idenabolje, realizuju se projekti

samozapo{ljavanja Roma, aovih dana o~ekujemo i potpisi-

vanje sporazuma o stambenom zbrinjavanju 25 romskih poro-dica. U~estvujemo u raznim pro-

jekti i mislim da moèmo biti

zadovoljni”, kaè Sead Dè-maili predsjednik udruènja“Rom” Biha}.

D`.DÙBUR/ B.BAIERFoto: A. BOBI]

! Sve~ano je krajem pro{le sedmice bilo uMjesnoj zajednici Brekovica. Povod za sve~anostbilo je postavljanje temeljnog kamena za budu}usportsku dvoranu. Osnovna {kola Brekovica~ekala je, i napokon do~ekala, nakon 30 godina

da se primakne dan kad }e {kola i ovo naseljedobiti sportsku dvoranu.Kamen temeljac poloìli su predstavnici VladeUSK i Op}ine Biha}. Vlada USK-a osigurala je80.000 KM inicijalnih sredstva za izgradnju breko-

va~ke dvorane.Najveseliji su bili u~enici Osnovne {kole Brekovicakoji su priredili zanimljiv program. Jedva ~ekajudan kad }e imati dvoranu u kojoj }e imati sate tje-lesnog i imati prostor za sportske i plesne klubove.

Temeljni kamen za {kolsku sportsku dvoranu B r e k o v i c a

Uo~i Romske no}i u Biha}u

! U subotu 8. majana Gradskom trgu spo~etkom u 19,00sati Bi{}ani }e imatipriliku da pogledajuzanimljiv programpod nazivomRomska no}

Upoznajmo obi~aje sugra|ana Roma

[kolarci Gosti Na{ kolega Kenan Alagi} ipak najdraì gost

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


Biha} ima Dobru do-

linu. Po Dobrenici,~ije ime nose i rje-~ica i selo koji su se sakriliu uskoj dolini izme|u De-belja~e i dijela Lohovskihbrda. Rijeka izvire u usje-ku, nekako izme|u padinaplanine Plje{evice i @utegrede. Taj zid od golemih iokomitih stijena nikad nijebio ùt. Pri~alo se da urje~ici Dobrenici ima zlata,kojeg je saprala sa okolnihbrda. Otud vjerovatno ime@uta greda.Jedino stvarno blago uovoj dolini bilo je ito. Nije

se ovdje ni sijalo ni njalo,nema gdje. Ovdje se ìtomljelo. I dobro se ìvjelood toga.

JapodoviJedan “vikend-{aljivdìja”,ovdje su sad ve}inom

vikendice, re~e da je prva vodenica u Dobrenicinapravljena istog danakad je ~ovjek izmislio

to~ak. Vjerovatno zbog

druge pri~e koja kaè dasu i ovu dolinu naseljavaliJapodi. U Rip~u i Pritociostali su tragovi zbog toga{to ih niko nije dirao. UDobrenici su mlinovigra|eni na “temeljima”sojenica koji su vremenommijenjani. Tako su nestali

japodski tragovi. A mo`dai nisu. Kada sedmogodi-{njeg sina ve} spomenutog{aljivdìje upitate ~iji je,on obavezno odgovori: “A ~ike, kakvo je to pitanje?Pa, Japodov!”U pro{lom ratu i svim do

tad, rijeka i naselje su~inili strate{ka “ju`na

vrata” Biha}a. Ili “lijeva”.Uvijek se gleda niz vodu, asve ovo je smje{teno nalijevoj obali Une. Kolika je

va`nost tih vrata najboljegovori utvrda Sokolac, ~ijakula i ru{evni zidovi “Do-bru dolinu” i sad gledajuodozgo. Sa Debelja~e. S testrane vodi uski, dobro

odràvani put do prvihku}a Dobrenice, koja jeustvari podru`nica Mjesne

zajednice Sokolac. Najve-}a èlja mje{tana je da seasfaltira taj put i dio kojiDobrenicu spaja sa Golu-bi}em. Tad bi se moglauvesti kru`na autobusnalinija, {to je najve}i prob-lem ovog dijela Biha}a.U periodu izme|u dvasvjetska rata ovdje je bilo

vi{e od dvadeset mlinova“lopatara”. Primat su drà-

le tri familije: Vukadino- vi}i, Dejanovi}i i Pr{e.Nekoliko godina po zavr-

{etku Drugog svjetskograta Vukadinovi}i su zat-

vorili svoja tri mlina, spa-kovali stvari i oti{li u Srbi-

ju. Imanja su im se nalazi-la najbliè izvoru i sadtamo nema nikakvih tra-gova. Progutala ih {uma.Danas uz jednog mlinara,pardon, mlinarke, u Do-brenici “ìve” dva mlina.Niz kanjon, od “{ume De-

janovi}a”, prvi je mlin

Pave (Milinog) Dejanovi-}a. Ime oca je plaho bitno.

êkali dobreljude dobrihnamjera

Na poru{eno imanje Pavo injegova supruga Lucija

vratili su se odmah pooslobo|enju ovih krajeva,1996. godine. êkali sudobre ljude dobrih nam-

jera. A njih nema, panema. Nema bogami ni~ekanja, odlu~i{e pa svo-

jim skromnim sredstvima

popravi{e krovove ku}e,{tale i mlina. Onda navalilirazni bjelosvjetski idoma}i “snima~i”, “pisa~i”i “popisiva~i”, kao podogovoru. Od sve te hrnja-ge, od Caritasa dobi{e

jedno tele. I mlin u kojegmu{terije rijetko do|u.Samo istinski ljubitelji ipoznavaoci nekada{njihdoma}ih specijaliteta pure

i kuruze. Bogati su, kaù,

jer imaju petero djece: trik}erke i dva sina. Povi{eku}e sagradili su bazenkoji nikad nije proradio.Pavo zbog godina, ro|en

je 1937. godine, slabo izku}e izlazi. Na imanju ioko jedinog mlina kojimelje u ovom kraju, sveradi supruga mu Lucija.

Mlinarbez mlina

Prvi susjed Pave Dejano- vi}a, kad se krene dalje niz vodu, nekad je bio Pave

Dejanovi}. Nije gre{ka,Pave, sin Vinkov, je biomlinar bez mlina. Umro jeprije ~etiri godine. Kadasmo ovdje bili prije dese-tak godina pri~ao je otome kako su mu u pro-teklom ratu mrski agresorizapalili ku}u, {talu i mlin.- Nego {ta su nego mrski,pri~ao je Pavo. Gotovo cijelirat bio sam ovdje. U ovoj

u centru12 06.05.2010.godine

Dobra dolina

! U periodu izme|u dva svjetska rata ovdje je bilo

vi{e od dvadeset mlinova “lopatara”. Primat su

dràle tri familije: Vukadinovi}i, Dejanovi}i i Pr{e

! Oti{ao zauvijek Pavo Vinkov {to je ku}u i {talu

pokrio na teku. I Ilija Dejanovi}, tre}i mlinar je

oti{ao

! U svega dvadesetak ku}a ìve domicilni

Dobreni~ani. Stariji ljudi koji su nau~ili na ~ekanje

“@ive” jo{ sa

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


u centru 1306.05.2010.godine

lini ~uvao sam 75 ovaca,ije junice i kravu. I anio na{u vojsku, 5. kor-us i HVO. Moram tori~ati. Naivno sam pos-pio kad su oni navalili.

Potjeram blago nizobrenicu i umjesto da seustim u @egar, ja se naamom kraju kanjona

po~nem penjati premae|udra`ju. A oni ve} na

atou. Tu mi granata ubijenice i kravu. Jedva sambjegao u @egar. @ao mi jeauta koje je ostalo naanju. Koliko sam samoira i janjaca mojim

}om” pretjerao u Biha}.kad vi{e. Oti{ao zauvi-k Pavo Vinkov {to je}u i {talu pokrio na

ku. I Ilija Dejanovi}, tre}iinar je oti{ao. Njegovotoro djece od mlina supravili porodi~ni muzej.puno ljubavi i pa`njeedili su drveni objekat ioli{. Ima svega {to pod-

}a na nekada{nje lijepeme i topla ljeta. I ìvotji je i{ao nekako sporo.d kao da je potpuno

ao. U svega dvadesetak }a ìve domicilni

obreni~ani. Stariji ljudiji su nau~ili na ~ekanje.kaju vikende da im|u najmiliji i novi susje-Da se vide jo{ koji put.

Halid ALIJAGI]

“[ta }e{ ti tu stari, zarte dosad jo{ niko

nije uroko”, uzviknu srpskioficir ne spu{taju}i pogledi cijev svog “kala{njikova”sa upla{enog mje{taninabiha}kog naselja Dobre-nica. De{avalo se to napo~etku proteklog rata udvori{tu Roke [estana.Od ~etnika nije htio

bjeàti, mislio je ostatisakriven u pripremljenojzemunici. Pritajio se tako,povremeno vire}i iz{umarka. Odjednom gauhvati panika i neopisiv bijes, jer je vidio da mugori ku}a. Ni sam ne znakako se iskobeljao. Utrenu se stvorio u dvori{tuzbog neodoljive èlje da

vidi te “juna~ine” {to paletu|e.

Njegova ku}a nani~ijoj zemlji

Prvo je sam hodao okoku}e, po{to je tog mome-nta bila na “ni~ijoj zemlji”,a onda odjednom prednjega isko~i mla|ahni bra-dati ~etnik.\e su marke, ako ne kaè{otkin’}u ti nos, re~e pao{trim “bovijem” po~emahati ispred Rokinoglica. U skloni{tu nedaleko

odavde, ponavljao je Rokona svaku prijetnju. Iakoprestra{en po~eo jeuìvati jer je shvatio da“juna~ina” ne smije po}i snjim do obli`njeg {umar-ka iako mu on po godina-ma moè biti djed.

Vjerovatno samo zbog

toga mu je naredio da odedo o{te}enog BOV-a kojise nalazio na uzvisini ioko kojeg su pr{tali meci.Nakon izvjesnog vremenanaglo je prestalo zujatioko borbenog vozila, a on

je kasnije saznao da su gabranioci u posljednjemmomentu prepoznali gle-daju}i kroz dalekozor.

“Juna~ina” je {akamaiskalio svoj bijes, a kada senedu`na starina malopridigla, odveo ga je usabirni centar u Rip~u. Tuga je lancem zavezao zametalnu ogradu na kojoj

je Roko visio slijede}ihnekoliko dana. Nije jeo,

samo je malo pio vodu.Ponekad bi mu neko izobli`njeg hangara trak-torskog servisa, gdje subili ugurani ostalizatvorenici, uputio pokojurije~. Zapamtio je jedanmladi lik buljavih o~iju.

Ponovo one o~iJedne ve~eri neko ga jeodvezao, strpao u auto inakon kratke vo`nje isto-

vario u ne~ijem dvori{tu.U mrklom mraku prepoz-nao je ku}u svog kova~aod kojeg je kupovaookove za zapre`na kolakoje je on pravio. Roko jebio kolar. U slijede}ihnekoliko dana oporavio se

kod njega i jedne mrkleno}i doma}in mu re~e daide i da zna put. Samo ga

je upozorio na mjesta gdjese nalaze minska polja.Roko se spustio me|usvoje i slijede}eg danana|e se pred zgradomop}ine, da se prijavi da jeìv. Pred ulaznim vratima

do~eka ga straàr. Bio jeto lik sa onim buljavimo~ima iz ripa~kog ha-ngara. Do{ao u razmjeni.Zar te nisu urokali stari,upita ga veselim glasomkojeg }e pamtiti cijelogìvota. Poslije upoznava-nja i rukovanja obojica suse dugo smijala.Na{eg junaka Roku, kojeg

eto ne uroka{e i koji uìvau penzionerskim danimau obnovljenoj ku}i u svo-

joj Dobrenici, prvi putposjetili smo prije petgodina. I naravno, pisalismo o njemu. Prilikomnedavne posjete pokazaonam je uramljeni novinskiprilog sa njegovom sli-

kom, komentaru{u}i torije~ima: “Bio ovdje onajdoma}i novinar kad su onobili demineri, pa me slikaoispred {tale”. Penzija je è-nina, sad pri~a, jer se ko-larstvom prestao baviti jo{1967. godine. Sje}anje nate dane sad mu pobuderijetki kom{ijski zahtjevida im nasadi lopatu.

Ratna pri~a iz Dobrenice

Ne uroka{e Roku! Jedne ve~erineko ga jeodvezao, strpaou auto i nakonkratke vo`njeistovario une~ijem dvori{tu

o dva mlina

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godineu centru14

! U sklopu manifestacije “Ma- jski dani SDP BiH” Op}inskaorganizacija SDP Bosne iHercegovine Biha} organizo-

vala je tradicionalni prvomajskiuranak. Gra|ani su im sepridruìli na gradskom mostugdje su prigodan programpripremili ~lanovi Kulturnoumjetni~kog dru{tva “Krajina” imaòretkinje.Simboli~no, u rano jutro 1.

maja, dana borbe za radni~kaprava, ba~ene su ruè s mosta,a potom su se svi zajednouputili na trg u centru Biha}a,gdje se druènje nastavilo uzradni~ki grah.Nakon uranka ve}ina Bi{}anase, sa obiteljima i prijateljima,uputila na omiljena izleti{tapored rijeke Une, gdje su mjes-ta za ro{tiljanja bila “rezervi-rana” danima ranije.

! Udruènje Josip Broz Tito iz Biha}a i Ligaantifa{ista Jugoisto~ne Evrope u utorak nagradskom trgu u Biha}u organizovala je obilje-àvanje 30. godi{njice od smrti Josipa BrozaTita, doìvotnog predsjednika Socijalisti~ke

Federativne Republike Jugoslavije i osniva~aPokreta nesvrstanih.Pored mnogobrojnih gra|ana koji se sje}aju togdoba, svake godine na ovakvim prigodama sve

ve}i je broj mladih ljudi koji ne pamte doba

Josipa Broza Tita, ali po{tuju njegovo djelo.Uz minutu {utnje, ta~no u 15.05 h oglasila sesirena u znak sje}anja na ta~no vrijemeBrozove smrti. Hakija Abdi} i Ferid Muli}podsjetili su na najva`nije ~injenice ìvotnog

puta i djela Josipa Broza-Tita.U svim ve}im gradovima, u dràvama biv{eJugoslavije, u isto vrijeme su organiziraneovakve i sli~ne aktivnosti u ~ast Josipa BrozaTita. Aljo{a BOBI]

! Svi narodi Balkanskog poluotoka vole hranu pripremati ukotli}u. U toj zdjeli {to visi vi{e vatre moè se pripremiti sve, odkalje do riòta. Kad smo kod toga, recept za najbolju kalju je jed-nostavan; tri kilograma june}eg mesa i pola kilograma kupusakuhate ~etiri sata ili sve dok se kupus ne raspadne.[alu na stranu, evo nekoliko savjeta i tajni za pripremanjedobrog kotli}a. Za doma}i ili “Kraj{o-kotli}” potrebno je dva kilo-grama june}eg mesa bez kosti i to od vrata, kilogram bravetine(ov~ijeg mesa), kilogram crvenog luka, isto toliko krompira, popola kilograma svjeìh paprika i mrkve, tri supene ka{ike vegetei pola soli, dva lovorova lista, dvadeset zrna mije{anog bibera,pet suhih {ljiva i origano.Sitno isjeckani luk prvi se stavi u kotli} u kojeg se prethodnouspe pola litre vode. Kuha se sve dok luk ne dobije ùtu boju.Nakon toga doda se june}e meso izrezano na male kockice ibravetina izrezana na najmanje mogu}e komade, sitno isjeckanu

mrkvu i papriku, vegeta, so i lovorov list. Dobro se prodinsta sta-lno mije{aju}i. Doliti vode da popuni dvije tre}ine posude i kuhatri sata. Povremeno doliti vodu. Zatim, dodati krupno izrezanikrompir, biber, suhe {ljive i origano te kuhati jo{ pola sata.Dobar tijek, {to bi rekao dajdà Nurija. Halid ALIJAGI]

Kako je obiljeèn 1. maj u Biha}u

Uranak i izletiUranak i izleti

Velike tajne malih majstora, ili obratno

Kraj{o kotli}Kraj{o kotli}

30 godi{njica od smrti Josipa Broza Tita

Historijski sat u Biha}u

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine vremeplov 15

! Biha}ko kino nekad se zvalo“Kino 26. novembar”. U njemusu radile tri legende: karte jeprodavala Minka, na vratima jestajao i iste te karte kidaoPrika, a filmove je pu{tao [eve.U najkra}im crtama re~eno;Minka je jo{ u ranoj mladosti

uvjerljivo pobijedila anoreksi- ju, Prika je ~esto znao umjestokarte smotati ne{to ùto, met-alno i okruglo, dok je [eve

volio popiti ne{to kratko i ljuto.Ustvari, pona{ali su se kao i svimi iz tog nekakvog prijeratnogdoba kada su Glavnom korzi-rali drugovi i drugarice. S timda su oni radili u kinu.To je bilo ba{ kino od kina. U

jednom vremenskom periodu~ak u jedanaest redova nedo-stajalo je po nekoliko sjedi{taumjesto kojih su poredaneobi~ne stolice. Svi su se otimali

za njih jer su bile udobnije i

dosta vi{e. U kinu se obi~no piorum i mezila ~okolada. Navija-lo se k’o na premijerama, a upauzama su se ~uli glasnikomentari na pojedine scene.Publika se ozbiljno pona{ala

jedino za vrijeme urnala kadasu se vrtile stare vijesti. Svi

blehnu i {ute iako su sve to vid- jeli jo{ pro{log mjeseca.

Vinetu na Plitvicama

Pardon, jo{ jednom su bilistvarno ozbiljni, a scene sunaprosto gutali o~ima. I{ao jeindijanski, ne kaubojski, filmsnimljen u na{oj zemlji. Pogo-dili ste, u pitanju je bio Vinetu!Sniman je na Plitvi~kim jezeri-ma i Velebitu. Zbog toga su u to

vrijeme svi govorili da su tapredivna jezera najpoznatijapo tome {to je tamo snimljenWinnetou. U originalu. Kad

smo ve} kod toga, originalni

naslov filma iz 1963. godinebio je “Blago srebrnog jezera”(Treasure of Silver Lake, DerSchatz im Silbersee) a glavniglumci su bili Lex Barker, He-rbert Lom i Pierre Brice. Lege-ndarni film snimljen je premaromanu Karla Maya koji, usputre~eno, nikad nije bio na tluSjeverne i Ju`ne Amerike.Winnetou je bio idol djece imladih {ezdesetih i sedamde-setih kod nas, a u Njema~koj jekinematografiji ovo bio kultni

film. Svi oni koji odrastaju uz

ra~unalne igre i ~uda tehnike,uglavnom ne znaju kako je toigrati se kauboja i Indijanaca.Winnetou je ameri~ki Indija-nac, heroj i glavni lik ciklusa odtri romana izdanih izme|u1876. i 1893. godine. Pri~agovori o prijateljstvu izme|uOld Shatterhanda, Amerika-nca njema~kog porijekla, iWinnetoua, poglavice plemenaMescalero-Apaches. Pri~a te~etako da Old Shatterhand pripo-

vijeda o susretu s Winnetouoms kojim, nakon po~etnih prob-lema i sukoba, razvija dubokoprijateljstvo. Zahvaljuju}i mjes-tu i vremenu u koje je romansmje{ten, ~itatelju ne nedostajeni akcijskih scena u kojimaobojica pokazuju zavidnu

vje{tinu ratovanja, svako nasvoj na~in, ali isto tako i izni-mno suosje}anje i ljudskost.

Kako se Dabuda

slikao s Old

Shaterhandom

Osnovna misao koja se provla~ikroz roman i koja je utkana u

oba lika, je vjerovanje u iskon-sko dobro svakog ljudskog bi}akojem dodu{e neprestano pri-

jete opasnosti, ovdje uobli~eneu neprijatelje. Prije smrti u

tre}oj knjizi, Winnetou napu{taindijanske bogove i obra}a sena kr{}anstvo.Iako niti jedan filmski nastavak nije ostvario popularnost izvaneuropskih okvira, ameri~ka jesaga inspirirala talijanske pro-ducente da ulaù u vesterne{to }e dovesti do legendarnihevropskih ostvarenja u tomànru pod redateljskom pali-com Sergia Leonea. Usprkosmnogim negativnim konotaci-

jama, Winnetou je topla pri~akoja do nekih granica sim-bolizira romanti~nu te`nju za

jednostavnijim ìvotom ibliskim kontaktom s netaknu-tom prirodom.Upravo zbog toga je ovaj filmbio neobi~no popularan naovim prostorima. Zbog toga suse scene naprosto gutale igledale po nekoliko desetakaputa. Malo je ko od njih znaoda je jedan njihov sugra|aninimao ~ast da prisustvuje sni-manju filma i da razgovara saglavnim glumcima. NovinarMuhamed – Dabuda Muli} se

tom prigodom i slikao s njima ievo, nakon pedeset i nekolikogodina, Winnetou i Old Shatte-rhand su ponovo sa vama.

Halid ALIJAGI]

Legenda sa Plitvi~kih jezera! Winnetou je bio idol djece i mladih {ezdesetih isedamdesetih kod nas, a u Njema~koj je kinema-

tografiji ovo bio kultni film! Iako niti jedan filmski nastavak nije ostvariopopularnost izvan europskih okvira, ameri~ka jesaga inspirirala talijanske producente da ulaù u

vesterne {to }e dovesti do legendarnih evropskihostvarenja u tom ànru pod redateljskom palicomSergia Leonea

Winnetou i Old Shatterhand ponovo sa vama

Dabuda i Lex Barker, nezaboravan kao Tarzan i Old Shatterhand

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godineu moje vrijeme16

! I Cazin je imao svoje ljude,koje pamti. I njihove pri~e.Posebno one o novinarima,ljudima od pera, kako su ihzvali. Nije ih bilo mnogo, alidovoljno za pri~e koje se idanas prepri~avaju.Me|u prvim majstorima zana-ta i kruha “od sedam kora” bilisu Zahid Bajri} i FuadOmanovi}. Prvi su slali vijesti o

obnovi, privrednom razvojusvoje Krajine, ali i neda}ama itu~ama Kraji{nika. Pokrenulisu Radio-Cazin, pa novine“Rije~ Krajine”. Ispisivali sustranice biha}ke Krajine,Oslobodjenja, Ve~ernjih nov-ina, javljali se za agenciju“Tanjug”, Radio-Sarajevo,Televiziju Sarajevo…

Dekretom

u novinarstvo

Fuad Omanovi} je dugo radiou prosvjeti, a onda dospio unovinarstvo. Kako, ni sam nije

znao, govorio je. Valjda dekre-tom vlasti.Zahid se Bajri} pak bavio

svakojakim poslovima u op}ini,prije nego je dekretom “stigao”u novinarstvo za dopisnika vi{elistova i radio-stanica.Jedna ih je navika vezivala.Nikada nisu ùrili, obavezno suprvo svra}ali u kafanu i tu,obi~no u Hotelu “Stari grad”kojeg su sami prozvali “stari}”smi{ljali poslove, putove,biljeìli… I tu za kafanskim

stolom stvarao se bogat iduhovit svijet dvojice novinara- veseljaka.Bajri} je prvi napustio nov-inarski, ali i ovaj svijet. Stogapo~etak pri~e pripada njemu.Na savjetovanju dopisnikaRadio-Sarajeva, koje seredovno svake godineodràvao u Neumu stiè ganeobi~an telegram. Oni {to muhaber dostavi{e i ne pro~ita{etekst do kraja. I tu je nastalanevolja. Razumjeli su samo da

je umrla majka i da mora hitnonatrag. A kako majke nijeimao, umrla poodavno, protu-

ma~i da se to vjerovatnoodnosi na punicu.Dograbi{e Cazinjani vozilo pa

Zahida unutra i “udare” pogasu. Na prvim kilometrimaputa osje}ali kako mu se suzaiskrada iz oka. Putovali satima,truckao automobil na prohlad-noj zimi. A onda u Livnu zaus-tavi{e. Za kafanskim stolomopet nekom pade na um dazagleda telegram. Jedan, padrugi ~itao i ni{ta nisu govorili.Onda do|e do Zahida, malo se

zagleda kroz nao~ale.Odmakni, primakni, malo izkosa zagleda! Sada se dobro

vidjelo. Pi{e: “Zbog smrtimajke veresije u “Staromhotelu” hitno dolazi…”“Koliko ima jo{ do Cazina ?-upitao je. “Pet sati”odgovorineko. “E, jo{ toliko ìvota imaFuad Omanovi},” mirno }e on.

Kad “ku}a” ~asti

Ova dva novinara {ereta i daljesu smi{ljali kako napakostiti

jedan drugom. Kada se natelegram zaboravilo, na odmoru Tribunj zaputi se Fuad.

Kupao se danima u nevi|enojgu`vi, dok ga ne stiè glas dase javi u po{tu. Hitna po{iljka izCazina, reko{e. Dograbi Fuadsvoje stvari, pa u red. Tek izapodneva na|e se pred {alteromkada mu je slu`benik predaopo{iljku iz Cazina i to novac,

deset hiljada najstarijih dinara.Manje nije moglo. Po{tarina,uporedbe radi, bila je dvadesetputa ve}a.Jo{ je pisalo: “Ku}a ~asti…”misli se na Radio-Cazin. Napitanje zbunjenog po{tanskogslu`benika, ko mu to {alje,kratko je odbrusio: “Tanjug,sunce mu ogrijano, Tanjug-misle}i na Zahida.I Fuad je pro{le godine napus-tio novinarstvo i ovozemaljskisvijet.Nestao je i Stari hotel - “stari}”u kojem su po~injale izavr{avale cazinske novina-

rske, ali su ostale pri~e o cazi-nskim novinarima.

Mirza SADIKOVI]

O ljudima i pri~ama koje Cazin voli i pamti

Vrijeme kad se nije ùrilo,

a stizalo se i smijati! Zahid Bajri} i FuadOmanovi} bili sume|u prvimcazinskim majstorimazanata i kruha odsedam kora

Kako bi proveli ljeto?Na{a anketa: ! Kako se bli e topliji dani, ve} po~injemo razmi{ljati ipraviti planove kako bi proveli ljeto. Grad Biha} tokom ljetaima bogatu ponudu: tu je Una regata, Biha}ko ljeto, te raznimuzi~ki doga|aji. Ovaj put anketirali smo na{e sugra|anekako bi èljeli provesti ljeto i kakve sadràje gra|ani èle ugradu tokom ljetnog perioda.

! S obzirom da sam studentpoku{at }u po~etak ljetaprovesti radno, kako bihzaradio ne{to novca za more.@elio bih {to vi{e sportskihaktivnosti u gradu, da korisnoiskoristimo vrijeme tokom~itavog ljeta, zatim orga-nizirane izlete omladine na

planinarski dom Plje{evica, tezajedni~ka druènja uz ro{tilji muziku. Mladima bih pre-poru~io da vrijeme provedukorisno, ali i da se zabave.

Boris Hrki}

! Nadam se da ove godine na{grad Biha} ne}e biti kao i pre-thodnih godina, tih sa ponekimturistom i samo Una regatom.Biha} je bio grad mladi, gdje jeuvijek zabava, razonoda. U~e-

nici, studenti, a i radnici jedva~ekaju raspuste, godi{njeodmore da se opuste i dauìvaju. Sve to moèmo impriu{titi i ovdje kod nas.Napravimo ovo ljeto nezabo-ravno, popunimo svaki dan novim de{avanjima, dajmo malorazonode omladini, a i ostalim s ponekim koncertom, kultur-nim de{avanjima, a ne da sve bude standardno kao i prije.Nadam se da }e ovo ljeto biti nezaboravno.

Danijela Divjak

! Ljeto bih provela udruènju sa prijateljima, apreporu~ila bih nadle`nima

da u vrijeme raspusta igodi{njih odmora planiraju{to vi{e zanimljivih sadràja,kao {to su koncerti i drugamuzi~ka de{avanja.

Renata Vukovi}

! Ljeto bih proveo kao i do sadau svom gradu Biha}u. Prekodana pored rijeke Une, a

nave~er {etnja i pra}enje bogateljetne {eme kulturnih i sportskihdoga|anja u gradu. [to se ti~enovih sadràja mislim da i nisupotrebni, jer u gradu tokom ljetni dana postoji mnogo intere-santnih manifestacija i raznih doga|aja.

! Iako }e ovo ljeto za mene biti unajve}em dijelu radno zbog obavezaprema fakultetu, ipak bih volio da ugradu tokom ljeta bude puno vi{ekulturnih i sportskih de{avanja nami-

jenjenih mladim ljudima, kao {to sukoncerti poznatih izvo|a~a, te da namBiha}ko ljeto bude bogatije sa

sadràjima za mla|u populaciju, a sveu cilju boljeg provoda, kako nas izBiha}a, tako i potencijalnih posjetilacana{eg grada.

Aljo{a BOBI]

Nermin Stambolija

Mirza Dedi}

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine oglasi 17

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO – SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim

imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novineF BiH”, broj 12/03) i zaklju~ka o utvr|ivanju standarda i kriterija zaocjenjivanje i izbor kandidata na pozicije predsjednika i ~lanovaUpravnog i Nadzornog odbora JU “Stanouprava” Biha}, Op}inskina~elnik Op}ine Biha}, r a s p i s u j e

JAVNI OGLASZA IZBOR I IMENOVANJE PREDSJEDNIKA

I ^LANOVA NADZORNOG ODBORAJU “STANOUPRAVA” BIHA]

NADZORNI ODBOR

- predsjednik ........…................................................................. 1

- ~lanovi iz reda predstavnika osniva~a ......................................... 1

- ~lanovi iz reda stru~nih radnika Javne ustanove .......................... 1

I DJELOKRUG PRAVA I DU@NOSTI NADZORNOG ODBORAJAVNE USTANOVE

- Obavlja nadzor nad upotrebom sredstava za rad,- Pregleda godi{nji izvje{taj o poslovanju i zavr{ni ra~un,- Pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja poslovanja i

zavr{ni ra~un,- Pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja poslovanja

knjiga,- Izvje{tava Osniva~a, Upravni odbor i direktora o rezultatima

nadzora.

II PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORAJAVNE USTANOVE

- Priprema Poslovnik o radu Nadzornog odbora,- Priprema, saziva, vodi sjednice, potpisuje nalaze, mi{ljenja,

izvje{taje i druge akte, te vr{i druge poslove bliè ure|ene Pravilimai Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

III MANDAT I NAKNADA ZA RAD

Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Javne ustanove seimenuju za vrijeme od 4 godine i mogu biti ponovo imenovani, a zasvoj rad u Nadzornom odboru imaju pravo na naknadu ~iju visinuutvr|uje Upravni odbor u skladu sa Odlukom Osniva~a.

IV OP]I UVJETI

Svi kandidati za poziciju koje je predmet javnog oglasa imajuispunjavati slijede}e op}e uvjete:- da su dràvljani BiH,- da su stariji od 18 godina,- da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be kao rezultat disciplinske mjere

na bilo kom nivou u BiH u periodu od 3 godine prije dana objaveoglasa,

- da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lanIX 1. Ustava Bosne i Hercegovine),

- da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak i da nisu osu|ivani zakrivi~ni postupak i da nisu osu|ivani za krivi~na djela ili privredniprestup.

- da im odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti na pozi-ciji za koju se kandididuju,

- da nisu izabrani zvani~nici, nosioci izvr{nih funkcija ili savjetnici usmislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

- da nemaju privatni financijski interes regularnom organu za koji sekandididuju,

- da nisu na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona oministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH.

V POSEBNI UVJETI

- VII stepen sloènosti zanimanja VSS, zavr{en ekonomski, pravni,gra|evinski ili arhitektonski fakultet,

- Najmanje 3 godine radnog iskustva u struci,

OSTALI POSEBNI UVJETI

- stru~ne i iskustvene sposobnosti za razumjevanje poslovnih izvje{taja i vr{enje financijskog nadzora,

- priagodljivost timskom radu i sposobnosti za savjesno i odgovornoobavljanje pozicije za koju se kandiduje,

- sposobnost odlu~nog i nepristrasnog dono{enja odluka,- rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog anga`mana i preporuka

poslodavca.,- da nije predsjednik ili ~lan upravnog ili nadzornog odbora u drugoj

ustanovi, odnosno ovla{teni predstavnik osniva~a u skup{tini,- predsjednik ili ~lan Nadzornog odbora ili Odbora za reviziju u drugom

privrednom dru{tvu.- Poèljno posjedovanje certifikata za samostalnog ra~unovo|u.

VI POTREBNI DOKUMENTI

Prijava na javni oglas treba da sadrì kratku biografiju, adresu, kontakt- telefon mob.

Uz prijavu se prilaù orginali ili ovjerene fotokopije slijede}ihdokumenata:- uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 6 mjeseci),- izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od 6 mjeseci),- uvjerenje o neka`njavanju kantonalnog suda (ne starije od 6 mjeseci),- ovjerena kopija diplome,- uvjerenje o radnom staù u struci,- dokaz da nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao rezultat disciplinske mjere u

periodu od 3 godine prije datuma objavljivanja javnog oglasa,- ovjerene izjave iz op}ih uvjeta,- drugi dokazi o ispunjavanju op}ih uvjeta javnog oglasa.

VII OSTALE NAPOMENE

Javni oglas }e se objaviti u “Slu`benim novinama Federacije BiH”,dnevnom listu “Dnevni avaz“ i sedmi~nom listu 037PLus.

Rok za podno{enje prijava je 15 dana, a ra~una se od datuma zadnjeobjave javnog oglasa.

Prijave sa dokumentacijom mogu se dostaviti li~no ili preporu~enopo{tom, u zatvorenoj koverti, na adresu:

OP]INA BIHA],Komisija za provo|enje izbora u regulirane organe u Op}ini Biha},

77000 Biha}, ul. Bosanska br. 4 s naznakom:Prijava na javni oglas – “NE OTVARATI”.

Komisija }e uz po{tivanje principa utvr|enih zakonom, a na osnovukriterija za ocjenjivanje i izbor kandidata, sastaviti listu sa uìm izboromkandidata.

Svi kandidati na listi sa uìm izborom bit }e pozvani na intervju i uzpoziv }e dobiti obrazac u kom }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovestido sukoba interesa, za slu~aj da do|e do njegovog imenovanja.

Nakon obavljenog intervjua Komisija }e predloìti rang listu najboljihkandidata, Op}inskom na~elniku na kona~no imenovanje.

Kona~na imenovanja }e se objaviti u “Slu`benim novinama FederacijeBiH” i “Slu`benom glasniku Op}ine Biha}”. Bilo koji kandidat ili ~lan javno-sti moè podnijeti prigovor na kona~no imenovanje, ako raspolaè dokazimada u postupku imenovanja nisu ispo{tovani principi utvr|enim zakonom.

Prigovor na kona~no imenovanje se podnosi Op}inskom na~elniku, akopija se dostavlja ombudsmenu za ljudska prava u Federaciji BiH.

Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e uzeti u razmatranje.

Podnosioci prijava sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 8 danapo isteku roka za podno{enje prijave, ne}e biti uzeti u razmatranje udaljnjem postupku imenovanja.

OP]INSKI NAÊLNIK mr. Hamdija Lipova~a

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine037 extra18

! Momci koji svojom muzikom vode bitku protiv ~ovjekolikih maj-

muna, bend “Dede putra” izCazina biljeè nove uspjehe.Nakon singla prvijenca “Majmun”koji je odli~no primljen na prostoruna{eg kantona, imat }e priliku da

se predstave daleko {irem auditori- ju. “Putrani” su zajedno sa jo{ 11bendova primljeni na natjecanje uokviru turneje „Jaegermeister“, s

ciljem afirmacije bh. demo bendo-

va. Cazinjani su odabrani od strane

tro~lanog ìrija kojim je predsje-davao uspje{ni bh. producent i~lan popularne grupe „Dubioza

kolektiv“, Brane Jakubovi}.Odabrano je ukupno 12 bendovakoji }e sudjelovati u ovogodi{njemizdanju Programa. Bend “Dedeputra” jedini predstavlja Unsko-sa-

nski kanton, na ovom takmi~enju.

Finalistima }e biti osiguran barempo jedan pla}eni nastup na koncer-tima koji }e ove godine u sklopu

Programa, podijeljenog u tri kruga,biti odràni {irom dràve. U prvomi drugom krugu bit }e odràni kon-certi na kojima }e nastupiti po dvabenda. Glasovi publike odlu~it }e

ko od njih prolazi u novi krug.Fanove pozivamo da zdu{no svo-

jim glasovima podrè “Putrane”koji brane boje na{eg kantona

putem web sitea: www.jaegermu-sicnight.ba. Pomozimo im dastignu u tre}i finalni krug na kojem}e nastupiti tri najbolje grupe i

publika }e tako|er izabrati pobjed-nika. Svi sudionici velikog finala,koje }e biti odràno krajem godine,bit }e nagra|eni vrijednim

nagradama, a ovogodi{nji pobjed-nik }e na poklon dobiti snimanje iizdavanje svog prvog albuma.

Informacije o bendu “Dede putra”moète prona}i i na njihovom webportalu: www.dede-putra.co.cc.Sretno momci!

Priredila: Emira GLUMAC

Koncert za Dan Evrope u Biha}u

“Regina” ponovno u Bi{}u! Bi{}anima je pripala ~ast da, ako ve}

nemaju bezvizni reìm kao i ostatak bhpopulacije, ipak na sav glas urnebesnoproslavljaju Dan Evrope u utorak i srijedu, 4.

i 5. maja. Poslastica za mlade, ali istarije ìtelje na{eg grada je ponovnisusret sa bendom Regina.Momci koji su branili boje BiH nanajpresti nijem evropskom festivalu

Eurosong, ve} su s nama slavili nekada{njeuspjehe na{e reprezentacije koje i danaspominjemo sa sjetom. Tada ni ki{a nijesprije~ila mnogobrojne fanove da uìvaju u

fantasti~nom koncertu Regine na Gradskom

trgu. Ovaj broj 037plus, je naàlostzaklju~en je dan uo~i novog muzi~kog hepeninga.

Atmosferu sa koncerta na na{emGradskom trgu imat }ete zato pri-liku na na{im stranicama vidjeti unarednom izdanju novina.

! Edo Maajka sprema se za izdavanje albuma koji }e

sadràvati live verzije njegovih najve}ih hitova u izved-bi s prate}im bendom. Album, nazvan Spomen plo~a}e uz petnaestak Edinih najve}ih hitova sadràvati idvije nove pjesme koje zajedni~ki potpisuju Edo ibosanski kantautor Damir Avdi} pod imenom Trnokop.

Avdi}u ovo ne}e biti prva hip-hop kolaboracija po{to je ve} gostovao na pjesmi bosanskog repera Frankie-a,

bliskog suradnika i kolege Ede Maajke, sa njegovog albuma Povratak cigana iz 2007. Kako prenosi portal

glas.ba, Edo je najavio da uz “Spomen plo~u”, koja bitrebala iza}i po~etkom maja, do kraja godine planiraizdati i novi studijski album.- Napravili smo ba{ urnebes. Uzeli po malo sa svako-

ga albuma i dodali nekoliko neobjavljenih pjesama. Za prvi singl i}i }emo s “Ove godine slavim”,obja{njava pun entuzijazma i adrenalina Maajka, a mi

jedva ~ekamo da se nove/stare stvarke zavrte.

“Spomen plo~a”stiè u maju

Radoholi~ar Edo Maajka

izdaje dva albuma u 2010.

! Amir Kazi} – Leo snima novi album koji bi svjet-lo dana trebao ugledati u septembru. Njegovi mno-

gobrojni fanove ipak ne}e morati ~ekati jesen, jerprethodnica novog muzi~kog projekta je singl “Boljinego ja”. Ne sumnjamo da }e ova numera vjerovat-no imati primat ljetnog hita jer muziku za pjesmu

potpisuje Leo. Time je, kako re~e, publici elio prib-liìti pravog sebe. Tekst je napisao Faruk Buljuba{i}Fayo, a za aran`man i produkciju zasluàn je IgorIvanovi}.

Amir Kazi} Leo, je dobitnik mnogih priznanja inagrada. Srebrnu plo~u osvojio je za album„Prokleta ljubav“, dok mu je za „Krevet od ruà“

zasluèno uru~ena zlatna plo~a. Isku{ao se i u due-tima. Jedan od najintrigantnijih je nesvakida{njiduo sa {panjolskom pjeva~icom Virginiom, finalisti-com {panjolske pjesme za pjesmu Evrope 2009.godine.

Amir Kazi} – Leo snima novi album “Majmun” upalio, Cazinjani biljeè nove uspjehe

“Dede putra” na turneji

Jaegermeister

Novi singl“Bolji nego ja”

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


DERVIŠ

MUSLIÆ PASTI SVIPO REDU

OBRADITITOKARE-NJEM

KOJI JE UOBLIKUKRUGA,VIJENCA

VRSTAZAGRADE

OBLAST UITALIJI

SREDSTVOZA IZAZ.

NADRA@E-NOSTI

PEHARI

IMEKER[OVA-

NIJA

MAHANE

POSLU@I-LAC U

KATOLI-^KOJ CRKVI

MAJKAPERZEJEVA(Gr~ka mit.)

MJESTO URUSIJI STAVLJATI

U OKOVE OZLJEDE

VE]IHIRUR[KIZAHVAT

PLANINAU BiH

CRTICA

ÊTRDESET(ruski)

SIR.ZA.PR.PLASTIKE

STARIJAGLUMICA

RINA

FOSFORDOROTEJA(od milja)

STARJE[I-NA (ita.)VRSTA

BOMBONA@ITELJ

INDOKINEBIHA] NA

SLICI

PORTUGAL MUZIÂR(D@EGER)

GLUMICAMARKOVI]GOZBA U

ST.GR^KOJ

JEDANKONTINENT

ARGON

PRKOSI

GRAD UHRVATSKOJ

GOVORITIIKAVSKI

OSTALI,DRUGI

FRANC.TIP AUTA KONJI

LJUBL-JANA

PJEVAÎCABADRI]RADIJ

DADILJA

IVO TIJA-RDOVI]

MAKEDO-NSKO KOLO

PATVORINA

ELEKTRON

NASTANITI ITALIJA

06.05.2010.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda 06.05.-13.05.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: U ljubavi }ete narednih danabiti prili~no smireni i zadovoljni. Nije vri-

jeme za velike odluke, ali vi ih ne}eteniti htjeti donositi. S partnerom }ete

napredovati pogotovo u komunikaciji pa }ete se isami osje}ati ìvotnije nego ina~e. Koristite {armumjesto sile kako biste dobili sve {to èlite.Posao: Pripazite ovaj tjedan na poslu i nemojteulaziti u nepotrebne sukobe jer iako ste vi svjesnisvoje vrijednosti, drugima mo`da treba jo{dokaza.Zdravlje: Dobro.

Originalni tjednihoroskop

Autor:Ljubi{aMARKOVI]

Popis slogova: BRAT, BO, CO, DI, DU, FOR, IS, JE, JER, KO, KOR, KU, KU, LA, LI, LU,LjA, LjE, LjI, ME, ME, MED, MO, NA, NI, NO, NOP, NOST, OP, PA, PRI, RA, RAN, RU, SAV,SENT, SI, SIS, SR, STVO, STVO, TI, TI, U, U, U, VA, VJE, VJE^, ZEM, ZI, ZVI, @AR.

A. - Vidik prostranog dalekog predjela(mno`.); B. - Odore; C. - Vrsta ìtarice (mno`.); D. -Jedna grana privrede; E. - Naduvenko (mno`.); F. - Grad u SAD-u; G. - Beskona~nost; H. -Ptica gnjurac; I. Za{titi od groma; J. - Bolest srca; K. - Zvjerad; L. - Saèt nacrt budu}egfilma; M. - Dio grada Zagreba; N. - Okruìti; O. - Bratska povezanost(mno`); P. - Krupna zvi-jer glomaznog tijela obraslog gustom dlakom (mn.).

Rije{ite li gornju ispunjaljku u posebno ozna~enom (tre}em) redu dobit }ete kao kona~norje{enje naziv filma eng. glumca [ona Konerija. Preno{enjem slova iz gornjeg u donji lik,prema odgovaraju}im brojevima,dobit }emo nazive jo{ devet filmova Glasovitog DèmsaBonda (007). DERVIŠ MUSLIÆ

16 49 33 116 11 19 50 91 5 48 62 117 57 6 36 43

61 54 123 109 25 18 9 74 64 17 102 8 60 94 68 52

24 47 144 37 87 45 29 27 42 26 55 30 113 95 42 39

81 66 56 88 105 106 53 2 75 93 41 22 121 32 46 126

3 90 73 1 111 21 89 100 83 124 108 104 65 92 97 51

79 38 128 34 98 20 35 115 31 58 7 107 85 86 12 13

82 99 1 14 23 80 40 70 1 03 4 1 22 1 19 63 1 27 59 28 1 01

10 69 110 67 44 78 71 76 84 96 72 15 77 112 125 118

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 13 15 16

17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48

49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64

65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80

81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112

113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128

A B C D E F G H I J K L M N O P

" BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Raspored planeta donosi vam neo~ekivane promjene kojese posebice ti~u putovanja i plano-

va s voljenom osobom. Dobit }eteuvid u svoju budu}nost putem

snova pa nemojte zanemariti ovu planetarnuporuku ~ak i ako ju trenutno ne razumijete.Uskoro }e vam biti jasnije sve {to ste doìvjeli.Posao: Pozicija planeta donosi vam prob-leme, nesporazume i nerazumijevanje, pogo-tovo budete li se ùrili poslove obaviti {toprije.Zdravlje: Dobro.

$ BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Ljubavni àr se polako smiru- je, ali to ne zna~i da vam u krevetu vi{e ne}e biti zanimljivo sa stalnimpartnerom. Mo`da }ete manje razbijati

krevete, ali zato }ete oja~ati svoju emotivnu vezui temelje na kojima ju gradite. Usamljeni Bikovi idalje imaju prilike upoznati zanimljive osobe, alinemojte onda zanemariti svoj dru{tveni ìvot.Posao: @urite polako! Manje ùrbe donijet }e

vam manje gre{aka, a sve zajedno vodi vaspolaganom, ali sigurnomZdravlje: Dobro.

% RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Ovaj period va{a boljapolovica bit }e vam na usluzi usvakom pogledu, a ~ini se da }e

vam njena pomo} i biti potrebna. Iscrpljeniste napornim radom pa ste emocionalnoosjetljiviji nego ina~e. Partner je tu da vasodvede negdje gdje }ete se sakriti od svihproblema i uìvati jedno u drugome.Posao: Iscrpljeni ste do krajnjih granica, ali

ne moète skupiti hrabrosti i zatraìti slobo-dan dan ili barem smanjenje posla i obaveza.Zdravlje: Dobro.

& DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Iako }ete biti dobro, ovaj periodne}ete imati dovoljno vremena za ljubav ipartnera. Ako ste sami prilike }e vasmimoilaziti pa bi vam se moglo u~initi

kako niste dovoljno zanimljivi. Istina je da ne èlitepristati ni na kakve kompromise pa potencijalni part-neri pobjegnu prije nego ih i ugledate.Posao: Vama trenutni raspored planeta donosizbunjenost i nestrpljenje kad su u pitanju poslovniplanovi. Napredak dolazi, ali jo{ ne na na~in na kojio~ekujete.Zdravlje: Dobro.

' [KORPION - (23.10. - 22.11.)Ljubav: Bit }ete dobro raspoloèni,dru{tveni i ~init }e vam se kako vam je svemogu}e. Partner bi mogao donijeti neke

odluke za vas pa biste se mogi uvrijediti. Ovaj put je vjerojatnije kako je on/ona u pravu nego vi.Razgovarajte o onome {to vas smeta i lako }eterije{iti sve {to vas mu~i.Posao: Ako postoji neki sukob oko novca posebnoako je u pitanju nekretnina, uzmite diplomatski prist-up. Vjerujte kolegama ili partneru.Zdravlje: Dobro.

( STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Za vas je ovaj period razdobljemira i pomalo dosade u ljubavi. Mo`da}e partner biti pomalo ravnodu{an na

va{e izljeve ljubavi pa }ete se osjetiti zapostavljeno.Vjerojatno je on/ona optere}en poslovnim obveza-ma pa je jednostavno umoran. Ova faza je samoprivremena pa se ne morate brinuti oko toga.Budite strpljivi i sve }e pro}i bezbolno.Posao: Neo~ekivane vijesti na poslovnom planu bit}e vrlo povoljne za vas. Niz doga|aja koji se pokren-uo i}i }e vama u korist.Zdravlje: Dobro.

) VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Neo~ekivana promjena planova sprijateljima i partnerom mogla bi vasodvesti na veselu pijanku. Umjesto

izraàvanja ljubavi s novcem, koristite svoje srce irije~i }e same pote}i dok }e va{ partner vi{e uìvatiu tome nego u skupom poklonu. Mogu}e je i puto-

vanje u ve}oj skupini ljudi.Posao: Imate li ljude na poslu koji vam ba{ i nisuskloni, ovih dana }e krenuti otvoreno u napad na

vas. Ipak, ako ste svoj posao obavili kako treba nitkone}e mo}i da umanji va{e zasluge.Zdravlje: Dobro.

* RIBE - (19.02. - 20.03.)

Ljubav: Sve se okre}e prema poslu pa }e vam ljubav ovaj tjedan biti prili~no zaposta- vljena. Pozitivno je {to }ete imati poja~anu potrebu druìti se s prijateljima pa ako nekiod pripadnika oaj tjedan ostane bez partnera ne}e biti pretjerano tu`ni. Zabavljat }ete se

u svakom slu~aju, samo ne toliko s partnerom koliko s dru{tvom.Posao: Dobro je znati kad treba {utjeti kao i kada govoriti. Dodatni pritisak na poslu mogao bi bitiuzrok manjih razmirica.Zdravlje: Dobro.

+ LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Sre}a i ljubav idu ruku pod

ruku. Ovaj vikend biste mogli imatimanjih problema u vezi zbog poslakojeg ste stavili kao glavni prioritet. Uspjeh jelijepa stvar, ali samo ljubav donosi pravusre}u i zadovoljstvo. Ako nemate vremenaonda se potrudite ono {to imate provestikvalitetno s partnerom.Posao: Poslu{ajte svoju intuiciju, pogotovo za

vikend kad }e vam se dobar predosje}aj lije-po isplatiti i dati vam po~etnu prednost u jed-noj obe}avaju}oj poslovnoj prilici.Zdravlje: Dobro.

, JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Iz faze velike ljubavi pomaloprelazite u fazu svakodnevnih aktivnosti irutine. Ipak i u tome vam moè biti

zabavno ako prepustite ma{ti na volju. Ako stesami, ljubav bi vas mogla zate}i na poslu pa }ete semorati nositi s pritiscima koje takva veza donosi.Ako niste sigurni u takav odnos nemojte ga nitizapo~injati.Posao: Vi ste iznimno vrijedna osoba. U savr{enomsvijetu morali biste biti milijuna{. U ovom stvarnom,morat }ete ozbiljnije da se potrudite oko novca.Zdravlje: Dobro.

- VODENJAK - (20.01. - 18.02.)Ljubav: Ako ste na po~etku nove veze ovajperiod }e stvari dodatno zagrijati i ubrzati.Zabava i bolja intimnost na putu su prema

vama. Mo`da }ete uskoro morati birati izme|uljubavi i prijateljstva. Dobro razmislite prije negodonesete takvu odluku.Posao: Ovo je vrijeme za predah od velikih plano-

va i poslova. Analizirajte {to ste napravili do sad.Odvojite neuspjehe i posvetite se onome {to vamdobro ide.Zdravlje: Dobro.

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godinedru{tvena hronika20

Destrukcija vodenih ekosistema

nastupa ve} u fazi gra|evinskihradova na brani. Intenzivniradovi, ulaz mehanizacije u kori-to, eksplozije dinamita, obru{a-

vanje materijala u korito, stalnozamu}ivanje vode u potpunostiuni{tavaju riblja stani{ta i kom-pleks ìvotnih zajednica dna

rijeke. Ovo je razaraju}e u bliòjokolici radili{ta, ali se negativniutjecaji reflektiraju i nizvodno.Brane predstavljaju fizi~ku bari-

jeru koja onemogu}ava migracijuriba i prekidaju prirodne tokove

ìvota (naru{avanje lanca ishrane,prometa materijala i sl.).

Problem je jo{ sloèniji zbog neiz-gra|enih ribljih staza na mnogimbranama. Na taj na~in mnogeautohtone vrste riba vi{e nisu u

mogu}nosti da sa mjesta svog

stani{ta migriraju na svoja prirod-

na mrijestili{ta koja se obi~nonalaze u gornjim tokovima rijeka i

njihovih pritoka.

Pra`njenja do

“biolo{kog minimuma”

Formiranjem akumulacija prvostradaju riblje vrste prilago|ene~istoj, hladnoj vodi teku}ice boga-

toj kiseonikom. Tako se, u rela-tivno kratkom periodu, mijenjasastav ribljih vrsta: autohtone,~esto i endemske, visokok-

valitetne salmonidne vrste nesta- ju, a razvijaju se cipronidi i druge,manje zahtjevne vrste, koje se

lak{e adaptiraju na novu hemiju itemperaturu vodnog ekosistema.Relativno veliko optere}enjerazli~itim zaga|enjima odraàvase na zdravlje riba u ovim ekosis-

temima jer su ovakve akumulacije

istovremeno kolektori u kojima se vr{i taloènje i dugotrajno

zadràvanje one~i{}enja. Usporenili onemogu}en protok vode oveefekte pove}ava po{to ta pojavaznatno smanjuje efekat

samoo~i{}enja.Oscilacija vodostaja u akumulaci-

jama negativno se odraàva naìvi svijet u vodi, a posebno na

riblji svijet u akumulaciji i nizvod-no. Redovne (tehnolo{ke)oscilacije usljed rada elektranadirektno utje~u na razmnoàvan-

je. Oscilacije ili pra`njenja akumu-lacije do “biolo{kog minimuma”usljed remonta ili vanrednog

kvara i intervencije destruktivnodjeluju na opstanak ribljih vrsta.Usljed naglog ispu{tanja, s vodomse ispu{ta i velika koli~ina ribazatrpanih ogromnim koli~inama

mulja, koji se pokre}e zajedno s

pra`njenjem vode. Ukupnojdestrukciji i degradaciji ihtiofaunedodatno doprinosi ~estonestru~no i nekontrolirano poribl-

javanje akumulacije.

Uru{avanje obalaakumulacije

Za vje{ta~ke akumulacije koje seformiraju u kanjonskim, klisuras-tim dolinama i uop}e sa strmimobalama poznato je prisustvo

uru{avanja i odrona obala, {to je~esta pojava u kanjonu Unca.

Ova pojava je karakteristi~naposljedica oscilacija vode u aku-

mulaciji, koje karakterizira ispi-ranje sitnih frakcija koji spred-stavljaju vezivno krupnijih stje-nskih formacija, a {to su vi{e i

intenzivnije oscilacije vode to se

vi{e ugroàva stabilnost i kompa-

ktnost obalskog tla. Usljed togadolazi ~ak i do velikih klizanja i

odrona cijelih kompleksa sa zido- va kanjona do priobalja. Veli~ina klizanja pa i odrona udirektnoj je zavisnosti od: inten-

ziteta i veli~ine oscilacije vode uakumulaciji; reljefne konfiguracijeobale (veli~ina nagiba) i sastava –geologije obalnog pojasa.

Znatni odroni i klizanja naro~ito suprisutni u kra{kom podru~ju gdje

voda naizmjeni~nim sun|erastimupijanjem i pra`njenjem iz kra-

{kog podzemlja ozbiljno remetistabilnost i ravnoteù obalskog tla,a ekstremni slu~ajevi mogu dovesti

i do tragi~nog epiloga kakav jezabiljeèn u apokalipsi Vajonta.

@eljko Mirkovi}/Rusmir Mujadì}(U slijede}em broju:

Promjena sedimentacijskog reìma)

Voda u 21. stolje}u (7)

! Veliki izazov za roditelje je ostati povezan sa svojimdjetetom koje ulazi u tinejdèrske godine i sti~e svojunezavisnost. To je najpotrebnije ba{ u ovom periodu.Iako su sada prijatelji i socijalni ìvot bitniji djeci, roditeljisu jo{ uvijek osnovni oslonac koji pruà ljubav, smjernicei podr{ku. Povezanost stvara osje}aj sigurnosti i izgra|ujefleksibilnost koja }e im pomo}i da se lak{e nose sa ìvot-nim usponima i padovima. Dok na{e savjete doìvljavajukao suvi{ne, nas kao da ih sramotimo, povjeravaju se

svojim vr{njacima, traè vi{e privatnosti iza zaklju~anih vrata njihove sobe, nije nam lako. Ove promjene, ipak,ne trebamo doìvaljavati li~no. To su sve samo znacinezavisnosti. Popustimo sa odgojnim stegama i dajmoim malo prostora, ali ne popu{tajmo u potpunosti. Na{itinejdèri u ovom periodu bolje reaguju na primjere kojeim dajemo nego na na{e upute. Bitno je da sepona{amo onako kako propovijedamo. Ne smijete osta-ti samo na rije~ima, bez primjera.Vjerovatno}a da se na{a djeca pona{aju na na~in na kojimi èlimo (respektabilna komunikacija, ljubaznost, zdra-

va ishrana i ispunjavanje svakodnevnih obaveza) bezprigovaranja je ve}a, ako se i mi tako pona{amo. Male,

jednostavne stvari i zajedni~ke aktivnosti ja~aju na{upovezanost. Napravimo prostora u svakodnevnom ras-poredu, iskoristimo prednost rutine koju ve} dijelimo ipokaèmo da nam je STALO.

Ovo su prakti~ni savjeti za roditelje. Porodi~ni obrocipredstavljaju vrijedno zajedni~ko vrijeme. Planirajte ih iorganizujte kao i bilo koju drugu aktivnost. âk i ako je togotova hrana, sjednite zajedno i ru~ajte. Ako je tonemogu}e svakodnevno, napravite redovnu sedmi~nu

ve~eru. Nastojte da bude zabavno i da su svi ~lanoviuklju~eni i u pripremanje hrane i ~i{}enje. Dijeljenje rad-nih aktivnosti pomaè izgradnju bliskosti i povezanosti.Obratite pa`nju na vrijeme pred spavanje. Na{i tinejdèrisu sad ve} prerasli vrijeme kad ih trebamo u{u{kati prijespavanja. Ali uvijek postoji prostor za “laku no}-poljubac” ili zagrljaj.Podijelite dnevne rutine. Zajedno pro{e}ite psa, operiteauto, pravite kola~e, pogledajte film. To su prilike dauìvate u druènju, ali i da ~ujete njihove probleme i saz-nate {ta ih mu~i.

Pokaìte ljubav. Nikad ne potcjenjujte vrijednost pokazivanja ljubavi. Demonstrirajte je na zdrav na~in. Tinejdèrise mogu stiditi prevelikog pokazivanja ljubavi, pogotovo u

javnosti, povu}i od va{ih zagrljaja i poljubaca, ali to nijezbog vas. Samo nau~ite da pokazujete ljubav na ovakav na~in kad prijatelji nisu tu. U javnosti na druga~ije na~inepokaète da vam je stalo. Osmijeh ili topao dodir mogubiti dovoljni. Dajte zvani~no priznanje djetetu za njegovekvalitete i uspjehe. Ostanite uklju~eni u poduhvate va{edjece. To }e vam omogu}iti da podijelite iskustva i prove-dete vi{e vremena zajedno. Djetetu treba vi{e zajedni~kihaktivnosti u kojima vi niste glavni. Idite na utakmice i

vje`bajte sa djecom kad moète. Kad ne moète, pitajtekako je bilo i slu{ajte pa`ljivo. Pomozite da prevazi|urazo~arenja i pokaìte razumjevanje za propuste. Zdrav odnos prema njihovom neuspjehu nau~it }e ih da ga pri-hvate i skupe hrabrost za novi poku{aj. Ostanite zaintere-

sirani i znatièljni za ideje, osje}aje i iskustva va{eg tine- jdèra. Ako slu{ate {ta oni govore imat }ete bolji osje}ajza podr{ku i usmjerenje koje im trebate dati. Ne osu|ujtedijete - obra}at }e vam se ~e{}e za pomo} ako budeimalo probleme. Mirela POPR@ENOVI], psiholog

Psiholog odgovara na va{a pitanja

Ostati povezan sa svojim tinejdèrom

! Pokaìte ljubav. Nikad ne potcjenjujte vrijednost pokazivanja ljubavi. Zdrav odnosprema neuspjehu djeteta nau~it }e ih da gaprihvate i skupe hrabrost za novi poku{aj

(Na va{e traènje govorimoo tinejdèrskim godinama. Teme i dalje moète kandidi-rati na [email protected] po{tom na adresu RTVBiha}, Krupska bb,

s naznakom – za rubrikuPsiholog odgovara)

Oscilacija vodostaja

ugroàva eko-sistem! Intenzivni radovi,ulaz mehanizacije ukorito, eksplozijedinamita, obru{avan-

je materijala u korito,stalno zamu}ivanje

vode u potpunostiuni{tavaju ribljastani{ta i kompleksìvotnih zajednica dnarijeke. Ovo je razara-

ju}e u bliòj okoliciradili{ta, ali se nega-tivni utjecaji reflekti-raju i nizvodno

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


06.05.2010.godine 21

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase po{aljite

po{tom ilidostavite li~no

na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha}

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi! Prodajem stan na Ozimicama I L/3/6. Informacije: 061/476-421, 063/991-014.! Prodajem ku}u u Bosanskom Novom. Ku}a je odmah useljiva. Informacije na telefon:

061/394-323.! Prodajem 3 godine star bojler - KONÂR, 80 L i termo-akumulacionu pe} 2 kW (mala).

Kontank telefonL 061/260-977.! Prodajem gra|evinsku parcelu s gra|evinskom dozvolom u Staroj Pritoci - Kula. 1/1 vla-

sni{tvo. Telefon: 061/149-021.! Organizujem {kolu gitare i ì~anih instrumenata (saz, buzuki) za sve uzraste. Telefoni:

061/604-611, 037/223-717.! Povoljno prodajem ku}u s oku}nicom na Ruìci. Telefon: 062/455-313.! Izdajem nenamje{ten stan na Ozimicama 2. Tel: 061/068-588.! Izdajem sobu za studente. Tel: 061/068-588.! Prodajem stan od 38 metara kvadratnih, preko puta igrali{ta u naselju Ozimice 1 u Biha}u.

Telefon: 061/165-780.! Izdajem poslovni prostor u Ulici biha}kih branilaca 5; povr{ine 37 metara kvadsratnih.

Telefon: 061/463-103.! Povoljno prodajem elektri~nu gitaru “Yamaha” s opremom i poja~alom, potpuno novo.

Telefon: 062/261-044.! Prodajem Opel Corsu 1.2EnJoy; 2002. godi{te; metalik-plava, registrovana do 31. jula

2010. godine; pre{la 118.000 kilometara. Telefon: 061/647-390.! Izdajem sobu s dva leàja; Ozimice 1; Ul. H. ]emerli}a 12;

telefon: (037) 226-974.! U Bosanskoj Krupi prodajem kiosk 2, 40x2, 40; PVC marke “Ljutomer” za sve namjene;

telefon: 061/192-629!

Prodajem zemlji{te s ku}i{tem, vo}njakom i {umom u jednom komadu Vedro polje kodBosanskog Petrovca; telefoni: 065/332-990 i 051/213-762.! Prodajem agregat 7, 5 kw; dizel, telefon: 061/137-556.! Izdaje se poslovni prostor od 30 metara kvadratnih u Biha}u, Ulica biha}kih branilaca

26; telefon: 061/167-541.! Kupujem povoljno osobna vozila s bh- tablama; telefon: 061/231026.! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; telefon: 061/137-556.! Iznamljujem garsonjeru u Biha}u; Harmanski sokak 22; poseban ulaz,

telefon: 062/106-872.! Prodajem kau~ i fotelju na razvla~enje; telefon: 037/351-989.! Prodajem ku}u u Banjaluci, naselje [argovac, s prate}im objektima na oku}nici od

1.100 metara kvadratnih; telefon: 066/642-440.! Nudim usluge staratelja starijim osobama. Kontakt telefon: 062/594-932.! Prodajem sadnice {im{ir-ìvice visine do 40 centimetara; komad 2 KM; telefon:

061/710-822.! ûvam djecu uzrasta do pet godina u svom stanu u centru grada.

Telefon: 062/594-932.

! Prodajem renoviran dvosoban stan; prizemlje; 60 metara kvadratnih; 1.200 KM kvadrat;Ozimice I, kod toplane; telefon: (037) 226-730.! Prodajem zemlji{te u Golubi}u, novo naselje blizu potoka Dobrenica, 500 metara

kvadratnih; sa svim priklju~cima; telefon: 061/067-588.! Izdajem garsonjeru u centru Biha}a, namje{tenu za dvije (2) osobe;

telefon: 061/137-549.! Prodajem ku}u s poslovnim prostorom; informacije na telefon: 061/137-556! Traìm nenamje{ten stan u Biha}u; telefon: 062/107-373.! Prodajem ili iznajmljujem caffe-bar s bilijar salom “[korpion 51” na

Ozimicama I u Biha}u. Sve informacije na telefon: 0041-627-214-744 ili0041-792-126-331.

! Prodajem stan u Sarajevu ili mijenjam za Biha}, 51 metar kvadratni, drugi sprat, Hrasno,telefon: 061/ 162 – 812

! Prodajem dvosoban stan, renoviran, Ozimice I, kod toplane. Cijena podogovoru; telefon: (037) 226-730.

! Povoljno prodajem muzi~ku liniju “Goldstar”. Telefoni: (037) 223-881 ili061/ 155-841.

!

Izdaje se soba za studente, |ake, radnike, s centralnim grijanjem i kablovskom TV.Informacije na telefon: (037) 226-470.! Povoljno prodajem printer u boji, skener – fotokopir, zvu~nike sa subvuferom i upravlja~ku

kutiju sa sedam uti~nica. Telefon: (037)223-881 ili 061/ 155-841.


Nov~ani iznos uplatiti na transakcijski ra~un: 1414010000796626NARUD@BENICA

Za pretplatu na list 037PLUS

.............................................................................................................

(naziv preduze}a - ustanove)

Ovim neopozivo naru~ujem ________ primjeraka lista 037PLUS na period________ mjeseci po cijeni od ________ KM. U cijenu je ura~unat PDV.

KORISNIK USLUGE

Krupska bb, 77000 Biha}ID broj: 4263178940002

Telefon: 037/226-688Fax: 037/226-866


U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.

Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 14,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICANASLOVNA

STRANAZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


sport22 06.05.2010.godine

! Krajina u proljetnom dijeluprvenstva ne zna za poraz.Cazinjani su slavili pobjedu i u 20.kolu kod Omladinca s 3:0.Podgrme~ tako|er nastavlja sodli~nim partijama. U ovom kolusavladan je Radnik s 3:1.

Sloga iz Bosanske Otoke sebodovno odmakla Radni~kom iz

Rip~a, pa je razlika izme|u tre}eg

i ~etvrtog sedam bodova. Tome jedoprinijela pobjeda Oto~ana pro-tiv @eljezni~ara, kao i porazRadni~kog od Mladosti iz Polja.Iznena|enje je poraz Bratstva uKlju~u, a posebno pobjeda Vitezau duelu s Mutnicom. Brekovica jeporaèna na gostovanju u

Vrnogra~u. Krajina je prva s 55

bodova. Pet manje na drugom

mjestu ima Podgrme~.Sloga je s pobjedom u ovom koludo{la na 39 bodova, dok Radni~kisve vi{e zaostaje s 32 boda.Najugroèniji su Omladinac i@eljezni~ar s 14, te Vitez s 12bodova. To nam garantuje neizv-

jesnu borbu za o~uvanje drugoli-ga{kog statusa.

Druga liga Federacije Zapad

! U smiraj Drugog svjetskog rata, aprila 1944. godinena tada slobodnoj teritoriji Bosanske krajine, koja je bila

pod kontrolom partizanske vlasti, u Sanskom Mostu formiran je Nogometni klub “Podgrme~”. Ideja je ro|ena u ratnim aprilskim danima, u kojima je jo{ ve}i dio Evrope stenjao pod ~izmom njema~ke oku- pacije. Odluka sanskog sreza ubrzo je realizirana i naosniva~koj skup{tini NK “Podgrme~” za prvog predsje-dnika, prvog Kluba u novoj, slobodnoj Jugoslavijiizabran je Milan Miljevi}.

Od krpenja~e do bubamare Rijetki zapisi i sje}anja, na prve nogometne dane u gradu na Sani, podsje}aju da je prva zvani~na utakmi-ca “Podgrme~a” bila me|unarodnog karaktera.

Rukovodstvo Kluba predloìlo je ~lanovima engleske

savezni~ke misije, koja je u to vrijeme, boravila na slo-bodnoj partizanskoj teritoriji, odigravanje prijateljskogme~a, {to su Englezi s posebnim zadovoljstvom prihvatili.Utakmica je odigrana 22. aprila 1944. godine na

poljani “Redak”, na improviziranom igrali{tu, bez stati- va i mreà, sa loptom “krpenja~om”.înjenica da je Engleska kolijevka nogometa nosila je

sanske nogometa{e i oni su uvjerljivo slavili nad ekipom“savezni~ke misije” rezultatom 6:1.Ostalo je zapisano da su strijelci bili centarfor“Podgrme~a” Milan Miljevi}, desno krilo [erif Biser i

polutka Slavo Tadi}. Ne mire}i se visokim porazom Englezi su opravdanje za poraz traìli u lo{em terenu i “krpenja~i”, kojom seigrala utakmica.

Za ne{to vi{e od mjesec dana, 27.maja uslijedio je

revan{. Englezi su ovoga puta donijeli pravu nogometnuloptu, {to je i njen prvi dolazak na ove prostore. Lopta je stigla iz baze u Bariju.

Dvije pobjede nad Englezima“Impresionirani novom, ko`nom, loptom”, ostalo je

zapisano sje}anje napada~a “Podgrme~a” Hilme Kuèlja,“Sanjani su ponovo bili bolji i pogotkom Slave Tadi}a

slavili pobjedu od 1:0”. Zanimljivo je da su obje utakmice igrane bez sudije iigra~i su sami odlu~ivali o prekr{ajima, prekidima i

svemu ostalom u igri. Nakon dvije pobjede nad Englezima, {to je u to vrijeme imalo i politi~ku teìnu“Podgrme~” je postao ljubimac grada, ali i cijele slo-bodne teritorije Bosanske krajine. Ostao je to i do danadana{njih iako u svojoj gotovo sedam decenija dugoj his-toriji nije ostvario zna~ajnije takmi~arske rezultate.

Igra~i iz legendarnog tima “Podgrme~a” dugo su se sas-tajali i ~uvali uspomene na te dane i dolazak nogometnelopte u Sanski Most. Na àlost, danas niko od njih

jedanaest, koji su se u prvoj utakmici Kluba suprotstavili Englezima, nije me|u ìvima.

! Vode}i dvojac slavio pobjede, a Sloga se u~vrstila na tre}em mjestu

Nastavlja se dominacija

Krajine i Podgrme~a

Bolji od Engleza

Rezultati 21. kola: Vitez -Mutnica 1:0, Mladost (V) -Brekovica 4:2, Sloga -@eljezni~ar 3:0, Mladost (P) -Radni~ki 1:0, Omladinac -Krajina 0:3, Klju~ - Bratstvo

1:0, Radnik - Podgrme~ 1:3.Parovi 22. kola: Radnik - Vitez,Podgrme~ - Klju~, Bratstvo -Omladinac, Krajina - Mladost(P), Radni~ki - Sloga,@eljezni~ar - Mladost (V),Brekovica - Mutnica.

VREMEPLOV: 66 godina NK “Podgrme~” iz Sanskog Mosta

! Obje utakmice igrane su bez sudije iigra~i su sami odlu~ivali o prekr{ajima,prekidima i svemu ostalom u igri.Nakon dvije pobjede nad Englezima,{to je u to vrijeme imalo i politi~kuteìnu “Podgrme~” je postao ljubimacgrada, ali i cijele slobodne teritorijeBosanske krajine

Podgrme~ 1944. godine

! Dràvni prvak u taekwondou Ramiz Mali} iz Biha}a, iako jezasluìo reprezentativni status, moga bi ostati bez nastupa naEuropskom prvenstvu. Zbog financijskih pote{ko}a upitan jeodlazak reprezentacije u Rusiju.

Pripreme su zavr{ene,ali novca za put iorganizaciju boravkau Rusiji nema.Taekwondo savez BiHna vrijeme je traìopomo} nadle`nihdràvnih organa, no

nje jo{ uvijek nema. Prvenstvo je na rasporedu od 9. do 16.maja, pa je ostalo jo{ malo vremena za prijavu takmi~enja.Talentirani bh sportisti trebaju pomo} od 30 hiljada maraka,ina~e ne}e putovati na najva`nije ovogodi{nje takmi~enje.Nadajmo se ipak rje{enju krizne situacije i naravno pokojojmedalji s Europskog prvenstva.

! U 15. kolu Prve lige Unsko – sanskogkantona nije bilo rezultatskih

iznena|enja. Lider “ ABC” slavio jeuvjerljivu pobjedu protiv Ostro`ca.Drugoplasirani “Borac” Iza~i} je s 3:0ispratio ]orali}e.Omladinac iz Pokoja bio je uvjerljiv pro-tiv Une sa 7:0, dok je Sloga iz Vrka{i}apobijedila Mangan s 3:2. Rudar jeslavio u gostima kod Bajera, a slobod-na je bila ekipa Gomile iz Stijene.U idu}em kolu sastaju se: Ostroàc –Bajer, Rudar – Sloga Vrka{i}, Mangan –Borac, ]orali}i – Omladinac i Una –Gomila. Slobodna je ekipa “ ABC”

Podzvizd.

! Play – off NBA lige stigao je do polufinalnih duelakonferencija. Derbi Istokaigraju Cleveland i Boston.James i dru{tvo izgubili suprednost doma}eg terena,budu}i da su Celticsi slaviliu drugoj utakmici.U derbiju je rezultat 1:1, a

Orlando i Atlanta tek po~inju svoj duel. NaZapadu Lakersi imaju vod-stvo protiv Utaha 1:0. KobeBryant nakon slabijih parti-

ja u prvom krugu protiv Oklahome, predvodio jeJezera{e do prve pobjede uLos Angelesu.U drugom duelu Phoenix jepoveo protiv San Antonia.Prvi asistent regularnogdijela Steve Nash nastavljas odli~nim partijama i u

doigravanju. Najbolji rook-ie ove godine je Evans izSacramenta, dok }e MVPlige gotovo sigurno bitiLeBron James.

Nogometa{i Podgrme~a

Prva kantonalna liga

“ABC” izPodzvizda lider

Upitan odlazak na EuroTaekwondo reprezentacija Bosne i Hercegovine

! Dèku i Pjani}a èle gotovo svi najboljiklubovi. Misimovi} je prva èlja viceprvakaNjema~ke Schalkea, a sad se otimaju zaIbri~i}a. Aktuelni prvak Rusije i ovogodi{njiu~esnik Lige {ampiona Rubin iz Kazana nudipet miliona eura za reprezentativca BiH.Pitanje je da li }e splitski Hajduk prihvatitiponudu? Oni svog najboljeg igra~a cijene nasedam miliona eura. Koliko je zapravo Rubinzainteresiran, najbolje pokazuje najavljenidolazak trenera Kluba u Hrvatsku.Kurban Berdijev dolazi gledati Ibri~i}a narevan{ me~u finala Kupa Hrvatske u

[ibeniku. Nije samo ruski prvak zainteresir-an za najboljeg ovosezonskog strijelcaHajduka. Prema rije~ima Uprave splitskogkluba tu su jo{ neke ponude iz Engleske iNjema~ke.

“Zmajevi” se traè

Rubin èliSenijada Ibri~i}a

PPoolluu f f iinnaallee kkoonn f f eerreennccii j jaa

Zavr{nica NBA lige

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


sport 2306.05.2010.godine

! Pred nama je “paklena” zavr{-nica Prve lige Federacije. Putnik uPremijer ligu ve} se zna, ali koputuje u niì rang? Kandidata jenekoliko. Me|u njima i biha}ko

Jedinstvo. Gostuju}i bodovi ostajurak – rana i zato se ponovo strahu-

je za prvoliga{ki status.Ljubimci “Sile nebeske” i u nared-nom kolu gostuju. Samo jedanbod u jedanaest utakmica nastrani ne ohrabruje zabrinutenavija~e. Jedinstvo je u 24.kolu poraèno od SA[K Napretka rezultatom 3:1. Ovimporazom smje{teno je na tri-naestu poziciju na tabeli, koja

je po nekim scenarijima dovolj-na da se ostane iznad provalije.Ima i onih drugih scenarija, ali onjima ne èlimo. [est kola prije

kraja direktni konkurentiOmladinac i Vitez su na plus 3,odnosno minus pet. Jedinstvu idena ruku solidan raspored, osimgostovanja u Visokom.Porazna je ovosezonska statistika

biha}kog prvoliga{a i ona jenajbolji pokazatelj te{ke situacije.

Na jedanaest doma}ih utakmicaosvojeno je 25 bodova, uz osampobjeda, jedan remi i dva poraza.Na jedanaest gostovanja upisan je

jedan bod. U o~i “bode” i gol raz-lika s 25 datih i 44 primljena gola.

Valjda }e se spasiti ova sezona za

zaborav.Kraji{nik je druga pri~a. Tokomcijele sezone imali su kriznih pet –{est kola, a ostalo je za “~istupeticu”. Odli~an jesenski dioprvenstva i dobri rezultati u

posljednjih nekoliko kola, osigu-rali su Kraji{niku mirnu zavr{nicu

prvenstva. Zato poraz u Konjicu inije toliko bolan.

Velikokladu{ani su na sedmojpoziciji na tabeli s 33 boda. Poraz

od Igmana prethodnog vikenda bio je osmi na strani.No ipak tu je i jedna pobjeda,te dva remija. Me|unajboljim su doma}inima sdevet pobjeda, jednim remi-

jem i iznena|uju}im pora-zom od Slavena iz @ivinica.Pozitivna je i gol razlika

budu}i da su napada~i poentirali33 puta, a ~uvar mreè Kraji{nika

je savladan jedan put manje.

Potvrda uspje{ne debitantskesezone u Prvoj ligi Federacijetraì}e se protiv novog premijerli-ga{a Budu}nosti iz Banovi}a.Prava nogometna fe{ta ovog

vikenda u Velikoj Kladu{i.

! Proteklog vikenda odigrano je 15. kolo omladins-ke lige za kadete i juniore – grupa Zapad. U derbijusnage su odmjerili kadeti Jedinstva i Krajine. Pobjedurezultatom 1:0 ostvarili su Bi{}ani. Jedinstvo je natre}em mjestu prvenstvene tabele s 31 bodom, dok jeKrajina ~etvrta s bodom manje.

Juniori su bili ubjedljiviji, tako da su goste u Cazinispratili s pet golova u mreì. Kona~ni rezultat bio je5:1. U kategoriji juniora Jedinstvo je na prvom mjestus 37. bodova, dok je Krajina na devetom mjestu.U narednom kolu kadeti i juniori Jedinstva gostuju uBosanskoj Otoci kod ekipe Sloge, dok Krajina uCazinu do~ekuje Kozaru iz Gradi{ke.

! Na me|unarodnom turniru “Kup Karlovac 2010”koji je odràn pro{le subote u Karlovcu, mladi dùdisti“Une” iz Biha}a Ami [ehi} i Mirza Omerdi} osvojili suzlatne medalje. Srebrene medalje osvojili su

Anamarija Franji}, Mejrema Mustedanagi}, DanielOsman~evi} i Ivan Zvonimir Franji}, dok su ku}i bron-zane medalje odnijeli Damir Memi}, Kenan Alivuk iTarik Mustedanagi}.Na ovom takmi~enju u~estvovalo je 202 takmi~ara iziz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A. BOBI]

! Na prvenstvu Federacije BiH u Vogo{}i kadetkinje

“Biha}a” osvojile su drugo mjesto. Pobjednice suodbojka{ice “Kule” iz Grada~ca. Tri igra~ice “Biha}a”su u{le na reprezentativni spisak, a to su: Erna Turni},

Amra Pe~enkovi} i Amina Zeljkovi}.

TABELA Prve nogometne lige USK 1. “ ABC” Podzvizd 14 12 1 1 45:17 372. Borac Iza~i} 14 9 2 3 45:16 293. Omladinac 75 (Pokoj) 13 9 2 2 39:12 294. Gomila 13 8 0 5 24:20 245. Sloga 1937 14 7 3 4 24:22 246. Mangan 14 5 2 7 22:27 177. Bajer 99 14 4 2 8 22:30 148. Ostroàc 13 4 2 7 13:24 149. Rudar Kamengrad 13 4 0 9 27:43 12

10. ]orali}i 14 2 4 8 15:34 1011. Una 1925 (Kulen Vakuf) 14 1 2 11 9:39 5

!

Kadeti i juniori Jedinstva uspje{niji odseniora

Pripremio: Muhamed SADIKOVI]

Kadetima i juniorimaJedinstva pobjede

Prvoliga{ki porazi Jedinstva i Kraji{nika

Bi{}ani ponovou opasnoj zoni

Odigrano 15. kolo omladinskih liga Zapad

Najmla|i dùdisti“Une” osvojili zlato

Me|unarodni turnir “Kup Karlovac 2010”

Druge u FederacijiUspjeh mladih odbojka{ica “Biha}a”

F o t o : A l j o { a

B O B I ]

! Mladi dùdisti

“Une” uspje{niu Karlovcu

! Biha} je doma}inzavr{nog turnira najbolje~etiri ekipe u Kupu Bosne iHercegovine. Rijetki suslu~ajevi da grad doma}innema svog predstavnika uzavr{nici, ali je ovo hvale

vrijedan potez Rukometnogsaveza BiH radi popular-izacije ovog sporta.Tako }e 28. i 29. maja u Biha}ugostovati najbolje bosanskoherce-

gova~ke rukometa{ice.Polufinalni parovi su Borac i

Ilidà, te Katarina iLjubu{ki. Drugogdana turnira u dvo-rani “Luke” }e seodigrati finalni me~.Ljubitelji rukometau Biha}u gleda}e na

djelu gotovo cijeludràvnu reprezenta-ciju, budu}i da upra-

vo ove ~etiri ekipe daju najvi{ereprezentativki.

! Gostuju}i bodovi ostaju rak - rana, a ljubimci“Sile nebeske” i u idu}em kolu gostuju

Rezultati 24. kola: SA[K - Jedinstvo 3:1,Igman - Kraji{nik 2:0, Iskra - Bosna 5:1,Rudar - Ora{je 1:2, Budu}nost - Slaven 2:0,GO[K - Gora`de 0:1, Omladinac - Vitez 5:0.Slobodna ekipa @ep~a.Parovi 25. kola: Bosna - Jedinstvo, Kraji{nik -Budu}nost, Ora{je - Igman, @ep~e - SA[K,Slaven - GO[K, Gora`de - Omladina, Vitez -Iskra. Slobodan Rudar.

Najbolje bh rukometa{ice u Biha}u

Organizacija zavr{nice Kupa gradu na Uni

Bi{}ani ponovou opasnoj zoni

8/6/2019 037 Plus [broj 11, 6.5.2010]


! I ba{ kada smo mislili da znamo sve izbiologije, a da je najve}i i najnezasitijimeso`der koji je hodao zemljom

Thyrannosaurus, po~etkom 90-tih godi-na u Bosni i Hercegovini pojavila se jednapotpuna nova vrsta mesojeda - Janji~ari.Naziv janji~ari, kojeg su nosili i turski

vojnici, dolazi od turske rije~i janji {tozna~i jesti, `derati i ~ar {to zna~i dàba,besplatno.Prvi janji~ari u BiH primije}eni su 90-tihgodina, sasvim slu~ajno u vrijeme poli-ti~kih previranja i ve}ih okupljanjagra|ana.Kasnije tokom godina, janji~ari su u sve

ve}em broju vi|eni na otvaranju puteva, javnim tribinama, predizbornim skupovi-ma...Kre}u se obi~no u grupama od nekolikomu jaka, bez obzira na doba dana, madase vi{e hrane u suton. Odrasli mu jak

janji~ar te i od 100 do 120 kg, tijelo mu je prekriveno odijelom i kravatom, imaizraène zube i jake ruke kako bi mogaokidati plijen. Prekriveni su debelomkoòm, pogotovo u predjelu obraza, pa ihneki nau~nici zovu i debeloko{ci. Hranese isklju~ivo mesom i to sitnozubih ivot-inja. U principu nisu opasni po ljude,osim po budète od MZ-a do dràve.Janji~ari su monogamni meso`deri,mada ima slu~ajeva i poligamije.Zasnivaju porodicu i brinu se o njoj.êsto dio plijena nose ku}i kako ènka ipotomci ne bi ostali gladni, kad je ve}mu jak u prilici da ponese ve}i dio plije-na. Prave uglavnom velika gnijezda, aznaju se gnijezditi i na morskim obalama,obalama jezera, planinskim predjelima ili

privatiziranim nastambama. Pare se vi{eputa godi{nje, mada uvijek ne priznaju ine podiù potomke. Ukoliko se na|eteo~i u o~i sa odraslim janji~arem, nikad gane gledajte u o~i. Ne podnose da bilo kodominira nad njima.Uzimaju}i u obzir cjelokupna kretanja unjihovom ivotnom okruènju, najve}anajezda janjira~a o~ekuje se ove godinetokom septembra i oktobra, kada

janji~ari u velikim skupinama kre}u u“ispa{u” kako bi obezbjedili energiju zanaredne ~etiri godine.

Kenan ALAGI]

! Novootkrivena vrsta mesojeda - janji~ari hrane seisklju~ivo mesom i to sitnozu-bih ìvotinja. U principu nisuopasni po ljude, osim pobudète od MZ-a do dràve

îtaj,gledaj,slu{aj

Po~ela s radom i tre}a redakcija RTV Biha}

! U okviru regionalnog projektaE761 i Art Lab-a u Biha}u su kra-

jem aprila odràne edukativneradionice za mlade biha}kemuzi~are. Odràne su tri radion-ice: „Pode{avanje i odràvanjegitare i bubnja”, “êtiri P zauspje{an bend” i “Ku}ni studio”.Predava~ na radionicama je bioDarko Sara~evi} (tonski tehni~aru Alter Art-u iz Travnika).

Asistenti su bili Mirza Lendo(gitarista travni~kog bendaKilling Jazz Hard Core Baby) iBenedict Haefeli (jazz bubnjar).Na prvoj radionici mladi biha}kimuzi~ari i tonci su imali priliku krozsedam dana da nau~e osnoveodràvanja i kotiranja njihovih gitara, a

bubnjari kako se {tima i odràvabubanj.Radionica “êtiri P za uspje{an bend”

je bendovima dala korisne savjete kakoda napreduju u svom radu, organizira-

ju svirku, izrade promotivnimaterijal i sli~no. Kroz ~etiriosnovne smjernice ovog progra-ma (playing, performace, promo-tion, production) predava~i suobjasnili {to jedan bend ~iniuspje{nim.Kroz radionicu „Ku}ni studio“~lanovima bendova je obja{njenokako napraviti dobar demo sni-mak. Dva biha}ka benda su sni-

mila po jedan autorski uradak.Pozitivne kritike u~esnika supokazale vrijednost ovakvih

radionica. Kroz sedam dana ~lanovibendova su stekli korisna znanja odpode{avanja instrumenata pa do smje-rnica kako da promoviraju bend i orga-niziraju svirku. Aljo{a BOBI]

! Predstavnici Federalnog ministarstva prometa ikomunikacija nedavno su boravili na prostoru

na{eg kantona gdje su upoznali firme koje sebave obukom za voza~e-skipere za rafting ~amcei uslugama raftinga sa novim zakonskim propisi-ma o unutra{njoj i pomorskoj plovidbi. Izme|uostalog u Zakonu stoji da sva plovila koja sekoriste u rafting spustovima i iznajmljuju turistima

moraju biti registrirana {to se dokazuje odgovaraju}om tablicom i saobra}ajnom dozvolom.

Pored “Una RC” registraciju plovila u Biha}u suizvr{ile jo{ dvije firme, “Sport Bijeli” i “Aduna”. Titulu prvog rafting centra u BiH koji posjedujelicencu za obuku voza~a-skipera na divljim vo-dama, dobila je biha}ka firma «Una RC” d.o.o.

vlasnika Mersada ]orali}a. U obrazloènjurje{enja koje je po~etkom ove sedmice stiglo usjedi{te firme u naselju Golubi}, izme|u ostalog stoji da ovo Dru{tvo posjeduje prostor uz Unuod dva hektara na kojima su izgra|eni prate}iobjekti za rekreaciju i smje{taj gostiju te objekatza smje{taj i odràvanje ~amaca i druge opremeza rafting. Posjeduje deset ~amaca tipa

«Gumar” slovena~ke proizvodnje namijenjenih i opremljenih zarafting. Upisani su u registar ~amaca koji se vodi u Kapetanijiunutra{nje plovidbe-prometa. Osniva~ i direktor Dru{tva jeiskusni kajaka{, a za potrebe firme angaìrao je vi{e vodi~a-

skipera rafting ~amaca koji su zavr{ili obuku u organizacijiinstruktora IRF-a (Internacionalne rafting Federacije) kojupodràva USAID, te dvanaest skipera sa licencom IRF od kojih

j j d d bi j | ti d i j i{

Radionica za mlade muzi~are A r t L a b

“Una RC” prvi rafting centar u BiH

Obavezno registriranje ~amaca

Mersad ]orali}

Fenomeni

Otkrivamo sveo novoj vrstimesojeda

! Od utorka, od 16 sati RTV Biha}po~ela je eksperimentalno emitiratiTV program.Prvo “Dobar dan, po{tovani gledao-ci”, na kanalu kablovskog operatera

Miss.net, kazao vam je na{ kolega

Kenan Alagi}, koji je uredio i vodioprve vijesti 037 televizije.Ovim je RTV Biha} zaokruìla projektoìvljavanja novinske i TV djelatno-sti poduze}a i upotpunila medijsku

ponudu.

Glavni i odgovorni urednik TV reda-kcije 037 Esad Budimli} poziva vasda pratite program na{e i va{e televizije, koja }e od ove nedjelje spo~etkom u 16:00 sati emitirati

~etiri sata programa.

Redakcija 037 Realizacija prvih vijesti

Documents

037 Plus [broj 11, 6.5.2010]