Upload
petar-stojanovic
View
64
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
xzxzxzx
Citation preview
Miini sistem
Bogato razvijena i sloena muskulatura, koju ine
popreno prugasti miii.
Miii su providni, bezbojni ili sive boje.
Miino tkivo ine specijalne elije, miine
elije :
- elijska opna (sarcolemma)
- Protoplazma (sarcoplasma)
- Miina vlakna (myofibrillae)
- jedra
Hemijske promene: oslobaanje mlene kiseline
Povezivanje miia sa telesnim zidom
1. Preko epidermisa.
2. Direktno za kutikulu, pomou
tonofibrila (izgraeni su od hitina,
oni ine snopie, od snopia nastaju
tetive).
Povezivanje miia sa telesnim zidom
Muskulatura
ine je parni, simetrino bilateralno rasporeeni
miii
Deli se na:
1. muskulaturu trupa
(miii glave, grudi i trbuha)
2. muskulaturu ekstremiteta
Miini sistem insekta
Miii za letenje i mehanizam leta
Krila nemaju sopstvenu muskulaturu
Miii za let su miii grudi.
Kretanje krila nanie i navie ostvaruje se
skraivanjem i ispupavanjem terguma i njegovim
vraanjem u normalan poloaj.
Postoje:
- Longitudinalni (uzduni miii)
- Dorzo-ventralni miii (popreni miii)
Mehanizam leta:
naizmenino skraivanje i izduivanje miia
Mehanizam
Leta:
naizmenino
skraivanje i
izduivanje
miia
Broj udara krilima i brzina leta
Vilini konjic 20-28 ud. kr.u sek, 25km/h
Komarac 300-550 ud. kr.u sek, 32km/h
Pela 200 ud. kr.u sek, 22km/h
Tvrdokrilci 46-90 ud. kr.u sek, 5km/h
Leptir monarh:
migracioni putevi,
imago i
grupa leptira za vreme
odmora
Duina leta
Skakavac 100 km bez prestanka
Leptir 2000 km (sa odmaranjima)
Aktivan let
Pasivan let (pomou vetra)
Kretanje insekata
Kretanje insekata po podlozi,
raspored stopala
Kretanje
gusenice
iz fam.
Geometridae
Colembola
skakavac
Insekti koji skau
lezde sa spoljanjim luenjem
Telo insekata je bogato lezdama, najbrojnije su tzv. kone lezde,
izlivaju se spolja, na integument.
Izlivanje sekreta je kroz:
- dlake posebne gradje,
- preko pora ili
- specijalnih dodataka na telu.
Nekad prisutne samo kod pojedinih stadijuma.
Vrste lezda sa spoljanjim
luenjem
1. Votane lezde
2. Otrovne lezde
3. Aromatine lezde
4. Feromonske lezde
5. Predivne lezde
6. Sluzne lezde
7. Versonove lezde
Ekskretorne lezde kod mrava
Votane lezde
Kod Apis melifera (Apoidea) i Homoptera (biljne vai,
titaste vai i cikade)
Proizvode vosak koji je u obliku praha, konia, ploica
Kod pele nalaze se na IV, V, VI i VII trbunom sternitu
Kod vaiju: po itavom telu ili su grupisane
Kod cikada: vosak se mea sa ekskretima Malpigijevih
sudova
Votane izluevine kod biljnih vaiju
Votane izluevine kod biljnih vaiju
Votane izluevine kod biljnih vaiju
Votane lezde kod vaiju: a Eriosoma lanigerum,
b Pemphigus filaginis
titaste vai
Branjava titasta va
cikade
Larva
penue
(mala cikada)
Osa i njeno leglo od votanih materija
Otrovne lezde
aoka: Hymenoptera
Otrovne dlake (toksofore): Lymantridae, Arctidae
Parazitski insekati
Buba bombarder
Pela i graa aoke
Graa aoke kod pele
Aromatine lezde
Smrdljive
kod Hemiptera, na grudima ili abdomenu
(izbacuju sekrete i do 15cm),
kod bubavaba trbune lezde.
Mirisne
prisutne kod striibube Aromia moschata
Aromia moschata
STENICE
Hemiptera
Feromonske lezde
1. Seksualni atraktanti (leptiri)
2. Obrazovanje kasta kod socijalnih
insekata
3. za grupisanje insekata (gusenice, biljne
vai, stenice itd)
4. Za obeleavanje puta (mravi, bumbar)
Grupisanje
gusenica je esta
pojava
Gusenica prati prethodnu po
mirisnom tragu
Primena feromona: feromonska klopka
Feromonska klopka
Feromonska klopka
Upotreba feromonskih klopki:
1. Rano otkrivanje tetoine
2. Monitoring brojnosti insekata
3. Seksualna konfuzija i
dezorjentacija mujaka
4. Masovno izlovljavanje insekata
Predivne lezde
Nalaze se u glavi, povezane sa usnim delovima.
Postoje: mandibularne, maksilarne i labijalne
predivne lezde.
Vrste:
za preradu hrane sekreti pljuvanih lezda
za pravljenje kokona svilena buba i drugi
leptiri.
Svilena buba - Bombyx mori:
kokon, gusenica, leptir.
Sluzne lezde
Nalaze se:
na zglobovima,
oko stigmi,
po telu (za podmazivanje tela u vodi)
Analne lezde za lepljenje jaja za podlogu
Versonove lezde
Nalaze se u epidermisu.
Lue egzuvijalnu tenost (hitinaza i proteaza)
koja razara staru kutikulu.
Egzuvija?
Organi za proizvodnju svetla
Svetle zato sto:
a) Imaju organe za proizvodnju svetla
b) Na njima su bakterije koje proizvode svetlost
c) Jedu luminescentnu hranu
Sastoje se od:
fotogeni sloj (gde se stvara svetlost)
reflektorni sloj
Luciferin oksidira u prisustvu fermenta luciferaze.
Svitac (Lampirus noctiluca) svetli samo
enka, na 6. i 7. trbunom sternitu
Cantaridae iz severne Amerike (dole): svetle
oba pola
Svici:
mujaci
svetle sa
drvea
Organi za proizvodnju zvuka
Svrha: primamljivanje polova
odbijanje neprijatelja
Nain stvaranja zvuka:
- samim letom komarac 380Hz i 500 Hz
- kucanjem o vrst predmet
- stridulacioni aparati
Stridulacioni aparati:
- krilno-krilni (popci, zrikavci)
- krilno-butni (skakavci)
- pronotum o mezonotum (striibube)
- rilicom o izrataj na grudima (stenice)
Skakavac: but zadnje noge prilagoen za
stvaranje zvuka
Krilno-butna stridulacija
Krilno-krilna stridulacija
Krilno-krilna stridulacija
Stenice proizvode zvuk
prevlaenjem vrha rilice
preko izrataja na
grudima
Stridulacija
kod mrava
Stridulacija mrava (Pachycondyla apicalis)
Stridulacija mrava (Ecatomma quadridens)