SOCIJALNA PEDAGOGIJA KAO NAUČNA (ZNANSTVENA) DISCIPLINA

Stančić (1993) znanost (nauku) definira kao proces sticanja znanja pomoću posebnih razređenih metoda, prilagođenih predmetu istraživanja, koje omogućuju prikupljanje činjenica te njihovo objašnjenje i provjeru svakog dijela njenog sadržaja

Postoji nekoliko razina znanstvene analize:

kvalitativna ili fenomenološka analiza, odnosno opisivanje definiranje i klasificiranje promatranih pojava;

kvantitativna analiza, odnosno mjerenje svojstava promatrane pojave;

kauzalna analiza, otkrivanje uzročno-posljedične veze između promatranih pojava

Specifičnosti razlika u istraživanju između prirodnih i društvenih nauka:

-čovjek stvara društvene situacije i odnose koji su jedinstveni i neponovljivi u istom obliku, prirodni procesi se mogu ponavljati

- zakonitosti društ. nauka nemaju trajnu valjanost kao u prirodnim naukama

- faktor slučajnosti, koji proizilazi iz ljudske volje, namjere, mnogo je veći nego u prirodnim procesima

- društvene pojave su izložene većoj individualizaciji, zbog čega zahtijevaju multikauzalno razumijevanje

-danas se znanost shvaća kao niz različitih koncepcija tkz. Paradigmi

Za soc. ped. je primjenljiva paradigma koja se temelji na teoriji sistema.

Način funkcioniranja različitih vrsta sistema proučava kibernetika.

Kibernetika je nauka o regulaciji procesa u sistemima, odnosno upravljanje procesima koji se zbivaju u sitemima

-Osnovnu podlogu za upravljanje nekim sistemom čine informacije

- Soc. ped. je usmjerena na razumijevanje procesa transformacije poremećaja u ponašanju djece, mladih i odraslih koji su shvaćeni kao bio-psihosocijalni sistemi

-Proces transformacije ponašanja ima svrhu ako dovede do promjena tj. minimiziranje teškoća soc. integracije a maksimiziranje vjerovatnoće socijalne integracije

-Naučno zanimanje soc. ped. odnosi se na problem transformacije ponašanja, pronalazeći odgovor kako i pod kojim uslovima određena osoba može postati socijalno integrirana.

-Pri tome se naročita pažnja pridaje odgojnim procesima koji omogućuju postizanje tog cilja

SOCIJALNA PEDAGOGIJA U SISTEMU DRUŠTVENIH ZNANOSTI

U stručnim i naučnim krugovima o pozicioniranju pedagogije i posebnih odgojnih znanosti ne postoji slaganja, jer se vodi pitanje radili se o jednoj ili nizu nauka.

Mužić (2004) navodi dva pristupa:1) Klasično pedagoški pristup – pedagogiju vidi kao sveobuhvatnost

jedne nauke o odgoju

1) Edukološki pristup- postoji niz nauka koje se bave djelatnošću odgoja. Uvodi se pojam odgojne znanosti odnosno edukologija gdje pedagogija gubi svoju krovnu sveobuhvatnost te postaje integrativna podskupina edukacijskih znanosti

Interdisciplinarni karakter- potreba povezanog, usklađenog , interaktivnog istraživanja što podrazumijeva uzajamno djelovanje i obogaćivanje većeg broja naučnih disciplina u zajedničkom projektu

Transdiciplinarnost- nadilaženje granica pojedinih znanstvenih disciplina, kojim se pri objašnjavanju odgoja osoba sa poremećajima u ponašanju anagažira svo raspoloživo znanje.

- Spoznaje stečene transdisciplinarnim istraživanjem ne pripadaju ekskluzivno ni jednoj disciplini posebno

ISTRAŽIVAČKE METODE U SOCIJALNOJ PEDAGOGIJI

Naučni zadaci socijalne pedagogije: pronalaženje zakonitosti prevencije i razvoja poremećaja u ponašanju

klasificiranje poremećaja u ponašanju s obzirom na etiologiju, fenomenologiju i tretmanske aspekte

pronalaženje zakonitosti socijalnog funkcioniranja osoba koje zbog poremećaja u ponašanju imaju teškoće socijalne integracije

pronalaženje zakonitosti promjena osoba s poremećajem u ponašanju pod uticajem stimulatora (odgoja)

- -

Specifičnost soc. ped. se ogleda u u orijentaciji na prevenciju, etiologiju i fenomenologiju poremećaja u ponašanju, biološko-psihološkog funkcioniranja osoba sa poremećajima u ponašanju, odgojne potencijale društvenih grupa, učinke sociopedagoških intervencija koje su usmjerene na odgoj osoba.

Kad je u pitanju metodologija naučnih istraživanja složenih društvenih pojava odgovor su ponudile multivarijatne analize posebno faktorska analiza

Postoje brojni modeli faktorske analize a u soc. ped. se koriste: kanonička analiza

diskriminativna analiza

taksonomska analiza (pronalaženje zajedničkih obilježja skupina ispitanika

regresijska analiza

Važno mjesto pripada i kvalitativnim analizama (analiza slučaja, primjena odgovora na pitanje otvorenog tipa u anketama)

Za spoznavanje predmeta soc. ped. i utvrđivanja zakonitosti osoba sa poremećajem u ponašnju primjerenija je kombinacija deskriptivnih (opisnih) multivarijatnih i kvalitativnih metoda obrade podataka

Među metode prikupljanja podataka ističu se: rad na dokumetaciji, promatranje, sistemsko posmatranje, intervju, anketiranje, testiranje, eksperiment

Mora se poštovati etički kodeks istraživanja kada se radi sa djecom

ODNOS SOCIJALNE PEDAGOGIJE I DRUGIH SRODNIH NAUČNIH DISCIPLINA

Socijalna pedagogija je naročito povezana sa:

FilozofijomPsihologijomPedagogijomSociologijomSocijalnim radom PravomMedicinom

SOCIJALNA PEDAGOGIJA SOCIJALNA POLITIKA ISOCIJALNI RAD

FILOZOFIJA PSIHOLOGIJASOCIOLOGIJA

PRAVO PEDAGOGIJA

MEDICINSKE NAUKE

Filozofija – izvorni prevod ljubav prema mudrosti

-socijalna pedagogija se oslanja na prosvjeteteljsku ideju koja se razvila u sklopu filozofije tokom 18 vijeka

- obje discipline traže odgovor na pitanje o čovjeku i njegovoj sudbini-naročito je važna filozofija etike – ispituje osnovanost i izvor morala(etikom se identificira željeno ili prihvaćeno ponašanje i pronalaze razlozi za takva ponašanja)

-filozofska i etička načela su nezaobilazna na razini definicija i klasifikaciji poremećaja u ponašanju, odgoja i tremana

Sociologija – nauka o društvu

-zadatak je sociologije pronalaženje skrivenih faktora koji su ključ za razumijevanje društvenih događaja

-soc. ped. se oslanja na sociološke teorije koje nastoje objasniti pojavu negativnih društvenih devijacija

- pup kao društvena pojava (društvena kretanja- ekonomska, politička, ideološka)

-Psihologija (znanost o duši)

- psihološke karakteristike, njihova povezanost sa ponašanjem, problemi ličnosti, temperamenta

- soc. ped. pokazuje najviše zanimanja za specifične socijalno-psihološke probleme, odnosno poremećaje ličnosti i ponašanja čije razumijevanje nije moguće bez poznavanja razvojne psihologije

-psiholozi primjenjuju psihodijagnostičke metode, savjetodavni rad, detektiranje isl

- soc. pedagozi traže odgojne prednosti i slabosti u socijalnom okruženju, te programiranje i vođenje odgoja

Pedagogija- usmjerena na odgoj i /ili obrazovanje opšte populacije

-socijalna pedagogija usmjerena na odgoj osoba sa poremećajima u ponašanju

- odnos socijalne i specijalne pedagogije

-Socijalna politika i socijalni rad su povezani sa socijalnom pedagogijom

- socijalna politika nastoji zadovoljiti osnovne potrebe građana, ujednačiti njihove životne prilike, ostvariti socijalnu sigurnost

-Uz socijalnu politiku se vezuju socijalna briga i socijalna zaštita

-Soc. briga (podrazumijeva usluge namijenjene određenim ugroženim i ovisnim društvenim grupama)

-Soc. zaštita podrazumijeva naknade socijalnog osiguranja i socijalne pomoći i socijalne usluge

-Soc rad kao predmet podrazumijeva humanizaciju uvjeta života širokih slojeva stanovništva) i soc. radnici su dio stručnih timova

pravo- za socijalnu pedagogiju je važno krivično pravo-važna su takođe znanja iz kriminologije, penologije

-naročito je važan segment vezan za maloljetničko krivično pravo koje se odlikuje sljdećem karakteristikama:

-- poseban sistem sankcija

- suđenje pred posebnim odjelima, vijećima, sudovima za maloljetnike

- suđenje u pojednostavljenom i hitnom postupku kako bi se izbjegli štetni uticaji na ličnost

- uključivanje službe socijalne zaštite

Medicina – istraživanje zakonitosti bioloških osnova ponašanja (anatomija, genetika, neurologija)Važan je odnos sa psihijatrijom (proučava mentalno zdravlje)- mnoge osobe sa poremećajem u ponašanju izuskuju psihijatrisjki tretman, kao i što neke psihijatrijske osobe trebaju pomoć u odgoju

SOCIJALNA PEDAGOGIJA SOCIJALNA POLITIKA ISOCIJALNI RAD

FILOZOFIJA PSIHOLOGIJASOCIOLOGIJA

PRAVO PEDAGOGIJA

MEDICINSKE NAUKE