BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OPĆINA NOVO SARAJEVO OPĆINSKI NAČELNIK

P R O C J E N A

UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA TERITORIJE OPĆINE NOVO SARAJEVO

Sarajevo, oktobar 2005. godine

2

A. UVOD

Procjenu ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća teritorije Općine Novo Sarajevo (u daljem tekstu: Procjena ugroženosti) utemeljenu u članu 31 stav 2 tačka 2 Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća1 (u daljem tekstu: Zakon) izrađuje Služba za civilnu zaštitu Općine Novo Sarajevo u saradnji sa Službama za upravu jedinstvenog organa uprave Općine Novo Sarajevo2.

Procjena ugroženosti teritorije Općine Novo Sarajevo urađena je u skladu sa

Metodologijom za izradu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća3. Tako oblikovan, radni materijal Procjene ugroženosti teritorije Općine, Služba za civilnu zaštitu je uputila na razmatranje i mišljenje Općinskom štabu civilne zaštite. Štab je prihvatio Nacrt Procjene ugroženosti i u skladu sa svojim mišljenjm i sugestijama uputiće Općinskom načelniku da istu predloži Općinskom vijeću na razmatranje i usvajanje.

U procjenjivanju ukupnog stanja ugroženosti, spremnosti za prevenciju svih oblika

prirodnih i drugih nesreća koje su se dešavale ili se mogu desiti u određenom području, korišteni su svi dostupni podaci sa stručnim podlogama koje su korištene ili se mogu koristiti za procjenjivanje pojedinih i drugih nesreća.

Procjena ugroženosti je temeljni dokumenat za izradu Plana zaštite i spašavanja od

prirodnih i drugih nesreća Općine Novo Sarajevo. Procjenom je obuhvaćeno više aspekata koji oslikavaju odnos čovjeka i njegove imovine prema djelovanju prirodnih i drugih nesreća. Obzirom na to da posljedice koje nastaju kao rezultat prirodnih nesreća najčešće ne pogađaju samo usko područje, nego se reflektuju na širu regiju, nužno se nameće potreba intenzivnije saradnje između svih institucija u Kantonu koje se bave ovom problematikom. U tom smislu su tri osnovna pravca:

• Prevencija • Djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća • Sanacija posljedica

Najčešće prirodne i druge nesreće koje nanose štetu materijalnim dobrima i ugrožavaju ljudske živote, a koje su do sada registrovane na teritoriji F BiH, odnosno Bosne i Hercegovine, odnose se na potrese, rudarske nesreće, olujno nevrijeme praćeno pražnjenjem, snježne oluje, kiše jakog intenziteta i kratkog trajanja koje uzrokuju bujične poplave i poplave u zahvatu vodotoka, odroni zemljišta i klizišta, suše, te šumski požari. Pojava navedenih prirodnih i drugih nesreća negativno se odražava na ukupno stanje društva čija je spremnost na adekvatan odgovor u datom trenutku izrazito mala. Naime, razina svijesti zajednice o rizicma i jačini faktora koji mogu uzrokovati eventualne prirodne nesreće izrazito je niska, odnosno krajnje nezadovoljavajuća. Zbog suštine i značaja posljedica koje prirodne i druge nesreće imaju za život, sigurnost i zdravlje ljudi, njihova analiza opravdano zaslužuje punu važnost. U organizaciji zaštite i spašavanja, Općinsko vijeće, Općinski načelnik i Službe za upravu Općine Novo Sarajevo, obavezni su osigurati zaštitu u najvećoj mogućoj mjeri zaštite stanovništva, materijalnih dobara i okoliša od rizika i opasnosti koje prouzrokuju prirodne i druge nesreće. ______________________________ 1 ’’Službene novine F BiH’’, broj 39/03 od 08.08.2003. godine 2 Odluka o obrazovanju i djelokrugu Jedinstvenog organa uprave i stručnih službi Općine Novo Sarajevo ’’Službene novine Kantona Sarajevo’’, broj 19/05 3 ’’Službene novine F BiH’’, broj 35/04 od 03.07.2004. godine

3

B. OPŠTI DIO a) Prirodno – geografske karakteristike Općine Novo Sarajevo

Područje Općine Novo Sarajevo zauzima centralni dio Grada Sarajeva i sjeveroistočni dio Sarajevskog polja i nalazi se na nadmorskoj visini od 529 m (hotel "Bristol") do 816 m (brdo Hum). Prostire se na 10 km2 u pravcu sjeverozapad - jugoistok. Smještena je u srednjem dijelu sarajevske kotline, okružena brdima Mojmila, Huma i obroncima Trebevića. Sa sjevera graniči sa općinom Vogošća, sa istoka Općinama Stari Grad i Centar, sa jugoistoka entitetom RS i Općinom Novi Grad sa jugozapada i zapada.

Po geološkom sastavu područje Općine najviše zauzimaju konglomerati, glinci, laporci,

pješčari, a u južnom i jugoistočnom dijelu karakteristični su pješčari, glinci, kao i masivi dolomitski krečnjaci mezozojske starosti.

Klima u ovom području je kontinentalna. Karakterišu je hladna i duga zima, topla ljeta, te

kratki prelazni period proljeća i jeseni. Srednja godišnja temperatura je 9,4O C sa apsolutno najhladnijim februarom do - 28O C i apsolutno najtoplijim augustom do 38O C. Srednja relativna vlažnost vazduha je u granicama normalnog i iznosi 74%; najmanja iznosi 67% u aprilu i najveća je u januaru 81% sa godišnjom amplitudom od 16%. Prosjek godišnjeg taloga je 925 mm po m2, s tim što je maksimum u oktobru, a minimum u februaru. Obilne snježne padavine su česta pojava na području Kantona i Općine, a upravo se javljaju kao posljedica navedenih klimatskih karakteristika. Snježni nanosi često prerastaju u prirodnu nesreću. U posljednje vrijeme to se dogodilo u februaru 1984. (pred početak Olimpijade), decembra 1999. godine (max. visina snijega iznosila je 95 cm) i početkom 2005. godine (visina snježnog pokrivača je bila preko 65 cm).

Ovo područje nije karakteristično po čestim i jakim vjetrovima. Prosječna brzina vjetra

postiže se u zimskim i kasnim jesenjim mjesecima. Duvanje vjetra izraženo u procentima izgleda ovako: sjever 3,5%; jug 8,1%; sjeveroistok 6%; jugozapad 10,2%; istok 20,1%; zapad 17%; jugoistok 14% i sjeverozapad 14,5%. Apsolutni maksimum jačine vjetra zabilježen je 1974. godine sa brzinom 136,8 km/h.

Magla je dosta izražena, a javlja se u svim svojim vidovima. Međutim, svi dijelovi Općine

nemaju jednak broj maglovitih dana u godini. Najčešće magle se javljaju u njenom užem urbanom području dolinom rijeke Miljacke, kao i duž uvala. Ovo područje je izloženo magli u toku godine oko 124 maksimalno, odnosno minimum 68 maglovitih dana.

Teritorija Općine nije ugrožena od većih poplava. U nekim njenim dijelovima, često zbog

većih padavina, površinske vode čine znatnije štete. To je često pojava u padinskim dijelovima, jer postojeća kanalizaciona mreža ne može da primi sve količine površinske vode, te pojave odrona i klizišta.

Po sezmičkim kartama ovo područje se nalazi u zoni trusnosti 7O po MCS (Merkalijeve

skale), što urbanizirani dio čini znatno osjetljivim.

b) Ekonomska i urbana razvijenost

Na području Općine koncentrisani su veoma značajni privredni i industrijski kapaciteti, kao i materijalne rezerve Općine, Grada i Kantona. Veliki broj objekata na ovom području su od posebnog značaja za Grad, Kanton i F BiH.. Tu su prije svega objekti u oblasti energetike i industrije i objekti u oblasti građevinarstva, benzinske pumpe, trafo stanice, objekti

4

"Energoinvesta", FDS, KJKP "Rad", KJKP ''Sarajevogas'', DD ''Klas'', ''Milkos'', zatim objekti u oblasti nauke, kulture, obrazovanja, zdravstvene zaštite, te objekti u oblasti finansija, saobraćaja, ugostiteljstva, vodoprivrede, kao i objekti državnih organa. Veći dio Općine Novo Sarajevo snabdjeva se vodom iz gradskog vodovodnog sistema, a manji dio, područje Velešića i Pofalića se snabdjeva iz lokalnih vodovoda.

Na području Općine locirano je nekoliko rezervoara: Bakarevac, Hum, Kovačica, kao i

pumpne stanice u Hrasnom i Pofalićima. Osim ovih objekata postoji i nekoliko većih distributivnih cjevovoda.

Kanalizaciona mreža na području Općine uglavnom je separatnog sistema (posebno kišnica,

posebno fekalije), dok ima padinskih dijelova gdje je i mješovito. Pokrivenost Općine kanalizacionim mrežama iznosi 70%. Do sada su se sve oborinske i fekalne vode ispuštale u Miljacku. Izgradnjom glavnog kolektora u dobroj mjeri sve fekalije se dopremaju do uređaja za prečišćavanje u Butilama. U padinskim dijelovima naselja Pofalići, Velešići, Gornji Velešići, Hrasno brdo, Gornji Kovačići, Vraca i dijelu MZ Dolac, fekalne vode se ispuštaju u septičke jame, što kod oštećenja istih predstavlja potencijalni izvor zaraze.

Područje Općine snabdjeva se električnom energijom u okviru jedinstvenog elektro -

energetskog sistema Grada Sarajeva i posjeduje dvije trafostanice snage 110/35 KW i to u naselju Velešići i u naselju Hrasno.

Gasni sistem Grada Sarajeva, napaja se prirodnim gasom iz magistralnog gasovoda Zvornik

- Sarajevo. Ulaskom u gradsko područje gasovod se grana u dva kraka kod Vogošćanske petlje i ide do glavnih mjerno - regulacionih stanica (MRS) Butile i Vogošća. U ovim MRS pritisak gasa se redukuje i prstenom visokog pritiska se razvodi do reonskih redukcionih stanica (RRS), preko kojih se napaja distributivna gasna mreža za potrošaće.

Glavna MRS na području Općine Novo Sarajevo nalazi se locirana na sjeveroistočnij padini

Huma - Gornji Velešići.

Rejonske redukcione stanice i prijemno regulacione stanice su smještene na najpovoljnijim tehnički uslovljenim lokacijama, uglavnom na zelenim javnim površinama. Stanice su vezane za prsten visokog pritiska 8 (14,5) bar i prsten srednjeg pritiska 3 (4) bar, a imaju funkciju redukovanja pritiska na radni pritisak. Oprema ovih stanica smještena je u kućice, a većina ih je opremljena sa dvije linije (jedna rezervna). Na području Općine Novo Sarajevo ukupan broj rejonskih redukcionih stanica je 13, prijemno regulacionih stanica za potrebe KJKP Toplane je 8, te 25 stanica za potrebe industrije.

Sve rejonske regulacione stanice i prijemno regulacione stanice su u funkciji i nema

poremećaja snabdijevanju potrošača prirodnim gasom. Distributivna gasna mreža je namijenjena za snabdijevanje gasom manjih kotlovnica i individualnih kupaca sa energetskim potrebama do 600 KW. Snabdijevanje distributivne gasne mreže gasom se vrši putem rejonskih redukcionih stanica. U cilju bezbjednosti distributivne gasne mreže od vanjskih opterećenja, a time i oštećenja, minimalni nadsloj iznad ukopanih polietilenskih (PE) gasnih instalacija je oko 80 cm.

Na području Općine je dobra izgrađenost gradskih saobraćajnica u njenom centralnom

dijelu. To su dijelovi izgrađenih transverzala (II, III, IV, V i VI), te ulice Vilsonovo šetalište, Zagrebačka, Derviša Numića, Drinska, Humska, Paromlinska, Put života (dio sjeverene longitudinale).

5

Ulice Zmaja od Bosne i Dž. Bijedića poklapaju se sa trasom magistralnog puta broj 18 (Tuzla - Sarajevo - Zvornik), dok ulice Bulevar M. Selimovića i Zmaja od Bosne sa trasom gradske zaobilaznice, odnosno magistralnog puta broj 5 (Zenica - Sarajevo - Višegrad). Osim ovih na području Općine postoji još nekoliko putnih pravaca većeg značaja (Drinska ulica, Paromlinska, Topal Osman - paše, Ložionička, Hamdije Čemerlića, Put života – dio sjeverne longitudinale).

U padinskim dijelovima u naseljima Vraca, Hrasno brdo, Kovačići, Velešići i Pofalići,

saobraćajnice su takođe izgrađene, ali nemaju dovoljnu širinu i prostranost, a usponi i krivine uslovljavaju njihovu slabu prohodnost.

Preko rijeke Miljacke na području Općine Novo Sarajevo, izgrađeno je nekoliko mostova i

to: Vrbanja most, Most Hamdije Čemerlića, most na Dolac Malti, Most bosansko – malezijskog prijateljstva i Most Otoka.

Teritorijom Općine prolazi i dio magistralnog željezničkog pravca koji povezuje Sarajevo

sa Mostarom i Zenicom. Cjelokupna teritorija Općine opterećena je različitim stepenom iskorišćenosti zemljišta, sa

stanovišta stambene izgradnje. Na užem urbanom području sa obje strane rijeke Miljacke karakterističan je gradnja novijeg datuma. Izgrađenost objekata u ovom području kreće se od 70 - 100% sa naglašenom spratnosti. To je gradnja gdje dominiraju objekti samci, posebno soliteri (Grbavica, Hrasno, Č.Vila, Dolac, Željeznička). Općina Novo Sarajevo ima 22.041 stan u 551 zgradi, te 3.880 privatnih kuća (podaci iz 2003. godine). Prosječna spratnost je 7 spratova, osim 44 nebodera čija se spratnost kreće od 12 do 20 spratova. Na širem urbanom području stepen iskorišćenosti zemljišta je od 30 - 60%. To je područje iznad Drinske i Muhameda ef. Pandže na desnoj i Zvorničke i Zagrebačke ulice na lijevoj strani Miljacke, koje karakteriše pretežno individualna gradnja sa zgradama male spratnosti i slobodnim dvorišnim prostorom, te dosta neizgrađenog slobodnog prostora.

Teritorija Općine Novo Sarajevo naseljena je sa oko 75.662 stanovnika, što čini 18,8%

ukupnog stanovništva Grada Sarajeva (prilog: tabela broj 1). Od ukupnog broja stanovništva na teritoriji Općine Novog Sarajeva, prema polnoj strukturi odnos je 54 : 46% u korist ženskog pola. Na uzrast do 18 godina otpada oko 21,2% stanovnika, od 19 - 60 godina 54,9% stanovnika, a preko 60 godina starosti je 23,86% stanovnika. Radno sposobnog stanovništva ima oko 55%, što predstavlja veliki kadrovski potencijal za organizovanje i sprovođenje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Na području Općine Novo Sarajevo ima 12 osnovnih škola sa 5.428 učenika i 7 srednjih škola sa 3.918 učenika. Općina je sjedište 8 fakulteta (prilog: tabela broj 2). Broj zaposlenih je oko 25.000 u privredi, vanprivredi i kod privatnika. ____________________________

1 Općina Novo Sarajevo je deminirana 2003. godine. Bilo je kontaminirano 10% ili 1.000.000 m2 teritorije općine.

6

C. POSEBNI DIO PRIRODNE, TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE I DRUGE NESREĆE

Nesrećama se u smislu Zakona smatraju: potresi, poplave, snijeg i snježni nanosi i lavine, nagomilavanje leda na jezerima i većim vodotocima, odronjavanje i klizanje tla, suša, oluja, tuča (led), mraz, veliki požari, prometne nesreće, te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti (epidemije i epizootije), radioaktivno i drugo zagađenje zraka, vode, tla i namirnica, kao i slične pojave koje mogu ugroziti zdravlje i život većeg broja ljudi ili prouzrokovati velike materijalne štete.

Najčešće prirodne nesreće koje nanose štetu materijalnim dobrima i ugrožavaju ljudske

živote, a koje su registrovane na teritoriji BiH, F BiH i Kantona Sarajevo odnose se na potrese, snježne oluje i snijeg, kiše jakog intenziteta i kratkog trajanja, a uzrokuju bujičaste poplave, odrone zemljišta i klizišta, požari.

Najteže posljedice izazvane su ratnim djelovanjem i humanitarnom katastrofom tokom

proteklog desetljeća na teritoriji BiH, F BiH, Kantona Sarajevo, a najgora posljedica toga stanja je kontaminiranost područja minsko – eksplozivnim sredstvima (MES – om) i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS – om) koja po svom obimu i vremenu potrebnim za deminiranje, predstavlja pravu prirodnu katastrofu sa dugotrajnim posljedicama1.

Poslijeratno razdoblje je razdoblje u kojem je BiH, F BiH, Kanton Sarajevo, pa time i Općina Novo Sarajevo intenzivnije izložena rizicima od prirodnih, ali i tehničko – tehnoloških nesreća. Osnovni razlozi za to su: dugotrajna ratna djelovanja na području Grada i Općine Novo Sarajevo su povećala osjetljivost na rizik 37% stambenog fonda koje je bilo devastirano. 1. PRIRODNE NESREĆE 1.1. POTRES

Potresi ili trusovi su nagli, iznenadni i kratkotrajni pokreti slojeva Zemljine kore, koji u obliku udara, valova, drhtanja i tutnjave izazivaju potrese. Potres izazivaju aktivni tektonski pokreti duž uzdužnih i poprečnih rasjednih linija, erupcije vulkana i dr. Pri pojavi potresa razlikuje se hipocentar ili centar potresa kao začetka i početnog pokreta u dubini Zemljine kore do 60 km; epicentar je mjesto neposredno iznad hipocentra na površini Zemlje sa najjačim udarom. Međunarodna skala jačine potresa se kreće od I do XII stepena, prema jačini udara i potresa. Prvi stepen je čulno neosjetljiv, dok je potres XII stepena katastrofalan.

Po seizmičkim karakteristikama, teritorija Općine Novo Sarajevo se nalazi u zoni trusnosti

od 7O Merkalijeve skale, što urbani dio, s obzirom na gustinu naseljenosti i strukturu građenih objekata, čini znatno ugroženim. ____________________________

1 Općina Novo Sarajevo je deminirana 2003. godine. Bilo je kontaminirano 10% ili 1.000.000 m2 teritorije općine.

7

Posebnu pažnju treba posvetiti starijim građevinskim objektima koji nisu projektovani i izgrađeni po normativima za trusno područje i na kojima bi zemljotres jačeg intenziteta izazvao strukturalna oštećenja, kao i objektima građenim poslije agresije (naročito stambenim – nadziđavanje), jer se prilikom gradnje nisu mogli poštovati seizmički normativi, dok su objekti građeni poslije drugog svjetskog rata seizmički normirani, tako da na njima može doći samo do manjih oštećenja. Prilikom gradnje na padinskim dijelovima Općine, mnoge stabilne površine su izvođenjem nestručnih zemljanih radova postale uslovno stabilne, tj. kod pojave zemljotresa može doći do pojave klizišta i nastanka velike materijalne štete, na šta treba posebno obratiti pažnju. Takođe, veći dio stambenih objekata individualne gradnje u nekim mjesnim zajednicama je građen bespravno i od nekvalitetnog materijala i na geološki neispitanim dijelovima terena.

Posljedice po stanovništvo i radne ljude odrazile bi se naročito u mjesnim zajednicama sa

starim objektima, gdje je spratnost P + 4 i više, gdje bi bilo srednje i plitko zatrpanih, a to su područja Grbavice i Hrasnog, te dijelovi Č. Vile. Veće posljedice po materijalna dobra i ljude bile bi u dijelovima teritorije gdje se nalaze objekti individualne gradnje i gdje je spratnost P + 1 i P + 2, a s obzirom na već navedene negativne građevinske, geodetske i geološke karakteristike ovih objekata, kao i mjesta na kojima su izgrađena. U ovim dijelovima našao bi se veći broj plitko zatrpanog stanovništva, a posebna ugroženost bi bila u MZ ‘’Hrasno brdo’’, ‘’Pofalići Gornji’’, ‘’Velešići’’ i ‘’Velešići Gornji’’.

Na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjući matematičko – fizikalni model

seizmičnosti, procjena je da se u narednih 50 godina na teritoriji Općine Novo Sarajevo mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do 7O Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez žrtava1. 1.2. POPLAVE

Poplavom se smatra stihijsko plavljenje terena uslijed izlijevanja spoljnih voda iz prirodnih i vještačkih vodotoka, kao posljedica visokih vodostaja, probijanjem ili rušenjem nasipa, brana i drugih zaštitnih objekata, kao i usljed plavljenja terena unutrašnjim vodama i uslovima nenormalne hidrološke situacije i uslijed izdizanja podzemnih voda i velikih padavina. Bujicom se smatra stihijsko neočekivano plavljenje terena vodenom masom koja se obrazuje na strmim terenima uslijed jakih atmosferskih padavina i topljenja snijega.

Na području Općine Novo Sarajevo obilne kišne i snježne padavine javljaju se obično već u

mjesecu oktobru i traju sve do mjeseca aprila, uslijed kojih dolazi do povećanja nivoa vodotoka i podzemnih voda koje mogu prouzrokovati plavljenje određenih područja i objekata na području Općine.

Glavni vodotok na području Općine Novo Sarajevo je rijeka Miljacka. Pošto rijeka Miljacka u dijelu koji protiče područjem Općine ima uređeno korito i izgrađene zaštitne zidove, procjenjuje se da ne ugrožava okolno područje. Iako se procjenjuje da obilne kišne padavine i topljenje snijega na području Općine ne bi izazvale posljedice koje bi imale karakter prirodne nesreće – poplave, potrebno je preduzeti mjere u cilju preventivnog djelovanja svih nadležnih subjekata na planu zaštite od poplava:

• snimanje stanja korita vodotoka i kanalizacione mreže, • izvršiti čišćenje korita vodotoka i kanalizacione mreže, (posebno na padinskim područjima),

odnosno stubova mostova od naplavina koje prouzrokuje visoki vodostaj. ________________________

1Izvod iz Procjene ugroženosti Kantona Sarajevo

8

1.3. VISOKI SNIJEG I SNJEŽNI NANOSI

Za procjenu posljedica koje mogu nastati uticajem prirodnih faktora, kao što su visoki snijeg i snježni nanosi (u daljem tekstu: snježne padavine), pojave ledene kiše i poledice većih razmjera, podaci se temelje na podacima hidrometeorološke službe, koji su karakteristični za područje Grada Sarajeva za posljednjih 30 godina.

Iz ovih podataka, pojave snježnih padavina se javljaju u mjesecu oktobru i traju sve do

mjeseca aprila. Radi toga, snježne padavine snijega veće od 20 cm zahtijevaju neprekidno čišćenje i uklanjanje sa saobraćajnica, jer bi u protivnom došlo do težih posljedica koje bi negativno uticale na odvijanje normalnih tokova života i rada na području Općine.

Maksimalne padavine su zabilježene u decembru1, januaru i februaru2, a u pogledu

horizontalne rasprostranjenosti krivulja ide od padinskih dijelova Trebevića i pada prema nizinskom dijelu, da bi ponovo rasla prema brdu Hum. Ovaj podatak je naročito značajan radi izrade plana čišćenja snijega i upotrebe mehanizacije od strane službi za čišćenje snijega – zimska služba KJP ''RAD''..

Najniže temperature zabilježene su u mjesecima decembru, januaru i februaru i dostižu do -

30O C i u velikoj vezi su sa količinom padavina. U Općini su dosta česte i pojave poledice, koja se javlja nakon obilnijih padavina kiše i

snijega i kada se temperatura spusti oko 0O C ili niže. Pojava poledice je najčešća na putevima njenog padinskog dijela u MZ "Gornji Kovačići", "Kovačići", "Vraca", "Hrasno brdo", "Velešići", "Velešići Gornji", "Pofalići" i "Pofalići Gornji", o čemu u planovima zaštite od prirodnih nesreća treba voditi računa, kako bi se preventivnim mjerama zaštite ne samo zaštitili stanovnici ovih MZ, nego i materijalna dobra od mogućih posljedica.

Pojava poledice bi poremetila i onemogućila normalno odvijanje saobraćaja i na glavnim magistralnim pravcima: ulice Zmaja od Bosne, Dž. Bijedića, Bulevar Meše Selimovića, Drinska i druge. U mjere zaštite od poledice efikasna je upotreba soli, ako je temperatura do - 6O C, kao i posipanje saobraćajnica šljakom, pjeskom i drugim materijalima koji sprečavaju klizanje - frakcija. Saobraćaj i saobraćajnice

Polazeći od pretpostavke da dođe do obilnijih snježnih padavina, na kolovozima i pločnicima našle bi se velike količine snijega. Ove količine snijega će se deponovati u prvom momentu duž kolovoznih traka, a nakon dovođenja istih u prohodno stanje, vršiće se odvoz i deponovanje.

Ovakva situacija pod pretpostavkom većih padavina od 60 cm, nakon proglašenja vanrednog

stanja, podrazumjeva neophodno izvršenje čišćenja i uklanjanja snijega sa saobraćajnica i drugih površina. __________________________ 1 decembar 1999. Vlada Kantona Sarajevo proglasila postojanje elementarne nepogode, jer je snijeg bio 95 – 100 cm 2 februar 1984. visina snijega 85 cm; februar 2005. visina snijega 65 cm

9

Ugroženost kanalizacije

U periodu povećanih atmosferskih padavina kiše i snijega u zimskom periodu, te pojavama naglog topljenja snijega, ugroženost kanalizacione mreže se povećava. Njena nemogućnost normalnog funkcionisanja, može dovesti do pojave začepljenja i naglog izlijevanja fekalnih voda, te ugrožavanja stambenih i radnih prostorija i uličnih površina, što bi onemogućilo normalan život i rad, a moglo dovesti i do nastanka većih materijalnih šteta.

Ugroženost stambenih objekata Na osnovu podataka o stanju stambenog fonda, a u situaciji povećanih padavina snijega, došlo bi do ugroženosti jednog broja stambenih jedinica u slijedećim mjesnim zajednicama: - MZ "Vraca" - MZ "Kovačići Gornji" - MZ "Hrasno brdo" - MZ "Kvadrant" - MZ "Pofalići" - MZ "Pofalići Gornji" - MZ "Velešići"

- MZ "Velešići Gornji"

Svi objekti koji su proglašeni ruševnim, u slučaju njihovog oštećenja zbog velikih sniježnih padavina, imaju za posljedicu ugroženost njihovih stanara, te je za iste potrebno predvidjeti privremeni smještaj. U pogledu ostalih zgrada prilikom pojave većih padavina snijega potrebno je obezbijediti čišćenje snijega sa krovova, ali tako da se organizacija provede sinhronizovano sa akcijom čišćenja ulica.

1.4. ODRONJAVANJE I KLIZANJE ZEMLJIŠTA Teritorija Općine Novo Sarajevo zbog svog litostratigrafskog sastava terena, reljefnih karakteristika, klimatskih karakteristika, čovječijeg rada na terenu, posebno poslije agresije u odgovarajućem obimu ima uticaja na inžinjerijsko geološke karakteristike i čine Općinu jako osjetljivom na pojave odrona i klizanja zemljišta, što dovodi do ugrožavanja materijalnih dobara i ljudskih života.

Iz dosadašnjih iskustava može se konstatovati da na gotovo svim padinskim dijelovima Općine postoji mogućnost odrona i klizanja zemljišta, te na taj način i ugroženost određenog broja ljudi i stambenih objekata. Indikativno je da se iz godine u godinu broj ovih lokaliteta povećava, a uzrok tome je nekontrolisano djelovanje čovjeka na okolinu (krčenje pošumljenih dijelova, izgradnja stambenih objekata bez prethodnog osiguranja i sprečavanja od klizanja zemljišta, upotreba sekundarnih saobraćajnica za promet teških vozila, neadekvatna drenaža i odvod površinskih voda i dr.), kao i pojava obilnih padavina i naglog topljenja snijega.

10

Do sada su na našem području registrovani slijedeći lokaliteti na kojima su se pojavila klizišta i odroni:

Sanirano Postoji projekat za sanaciju Red.broj KLIZIŠTE DA NE DA NE 1. Orlovačka broj 66-73 NE NE 2. Novopazarska broj 140 c DA 3. Gornjovakufska broj 13 c DA 4. Novopazarska broj 52 c; 52 d DA 5. R. Boškovića do broja 6-16-46 NE NE 6. Ruđera Boškovića broj 43 NE NE 7. Ruđera Boškovića 6 - 8 NE NE 8. Ruđera Boškovića broj 72-84 NE NE 9. Muhameda ef. Pandže broj 369 NE NE 10. Muhameda ef. Pandže broj 263 NE DA 11. Velešići (trafo stanica) - Kasarna DA 12. Humska broj 636- 738 DA 13. Hum brdo prema Vogošći NE NE 14. Drinska broj 132 NE DA 15. Ljubljanska broj 23 a- d NE NE 16. Milinkladska broj 171-173 DA 17. Milinkladska broj 205 d NE NE 18. Orlovačka broj 350 NE NE 19. Orlovačka broj 228-250 NE NE 20. Reisa Fehima Spahe broj 6 NE NE 21. Ruđera Boškovića broj 16 NE NE 22. Ruđera Boškovića broj 142 - a NE NE 23. Reisa Fehima Spahe čikma 46; 48 NE NE 24. Orlovačka iznad groblja "Obad" NE NE 25. Ruđera Boškovića broj 362 NE NE 26. Orlovačka broj 214 NE NE 27. Gornji Velešići do 194 NE NE 28. Novopazarska 40 J (Vraca-Šanac) NE NE 29. Stara ciglana – hotel ''Grand'' NE NE 30. Gornji Velešići do 421 - Hodžić DA 31. Ćamila Sijarića 60 – 68 NE NE 32. Gornji Velešići 437 – 439 NE NE 33. Pofalićka iza 35 prema Drinskoj NE NE 34. Novopazarska do 78 NE NE 35. Novopazarska do 167 - Tumbul NE NE 36. Hum brdo do 6 NE NE 37. Nevesinjska broj 9 NE NE 38. Reisa Fehima Spahe čikma do 94 NE NE

11

Potrebno je napomenuti da sve pobrojane i evidentirane lokacije nisu ograničene na uže područje, nego je evidentno da do pojave klizanja i odronjavanja zemljišta može doći i na širem području ovih lokaliteta, te je u interesu sigurnosti ljudi i materijalnih dobara potrebno organizovati stalno praćenje stanja na ovim područjima.

Saniranje odrona i klizišta moguće je jedino planski, a uz stručnu pomoć nadležnih službi, te organizovanom akcijom društveno - političke zajednice. Kao preventivne mjere mogu se poduzeti akcije putem štabova civilne zaštite u mjesnim zajednicama na sprečavanju daljnjeg negativnog djelovanja čovjeka na ovim lokalitetima u smislu blagovremenog upozoravanja i obavještavanja nadležnih službi u općini. Ovdje je potrebno posebnu pažnju obratiti na otpočinjanje gradnje objekata na ovim lokalitetima, jer se na taj način pogoršava homogenost zemljišta. Takođe u preventivne svrhe potrebno je organizovati akcije pošumljavanja ugroženih dijelova, usmjeravanje i kanalisanje otpadnih i površinskih voda što bi štitili zemljište od daljnje erozije. 1.5. EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI

Bez obzira što su se uslovi života, posebno zadnjih godina poboljšali, zarazne bolesti još uvijek predstavljaju, a i dalje će predstavljati zdravstveni problem od općeg društvenog značaja u miru, a pogotovo u slučaju prirodnih i drugih nesreća.

Općina Novo Sarajevo iz dana u dan dobiva predratni izgled, kako u smislu izgrađenosti i

sanacije stambenih i privrednih objekata, tako i po broju stanovnika. Ovakav nagli razvoj istodobno prati narastanje infrastrukture, te razvoj zdravstvene zaštite i zdravstvene prosvjećenosti stanovništva. Nosilac razvoja primarne zdravstvene zaštite su Domovi zdravlja Kantona Sarajevo. Na području Općine Novo Sarajevo egzistira Dom zdravlja Novo Sarajevo sa 13 punktova, Zavod za hitnu medicinsku pomoć, kao i Dom zdravlja željezničara sa svim pratećim specijalističkim službama.

Poseban problem sa stanovišta epidemiološke ugroženosti izražen je u dijelovima Općine

gdje je individualna stambena izgradnja. Tu su, uglavnom objekti koji su izgrađeni bespravno, te kao takvi ne posjeduju osnovne infrastrukturne elemente, kao što su voda, kanalizacija i drugo. Naime, rješenja odvoda kanalizacije izvode se improvizirano u septičke jame i tako predstavljaju potencijalnu opasnost za pojavu epidemija.

Na području Općine oko 30% domaćinstva nije priključeno na kanalizacionu mrežu koja je inače separatnog tipa (posebno odvod kišnice, posebno odvod fekalija). Imajući u vidu gustinu naseljenosti mogućnost prenošenja zaraznih oboljenja je dosta velika, a posebno je izražena u naseljima Pofalići Gornji i Donji, te Velešići, gdje se prikupljanje fekalnih voda vrši u septičke jame koje nisu izgrađene po standardima koji bi obezbijeđivali sigurnost i bezbijednost od prenošenja zaraze.

Prenošenje, odnosno razvijanje nekih zaraznih bolesti moguće je preko vodovodne mreže lokalnog tipa u MZ "Pofalići Gornji", "Pofalići", "Velešići" i "Velešići Gornji". Posebna opasnost od mogućeg izbijanja zaraznih oboljenja predstavlja nekontrolisano korišćenje bunara kojih još uvijek ima u pojedinim dijelovima Općine, pogotovo kada se ima u vidu da ti dijelovi, odnosno MZ nemaju rješeno pitanje kanalizacione mreže, te stoga postoji mogućnost mješanja fekalnih voda sa vodom u bunarima, koji se u slučaju sušnog perioda ili oštećenja na lokalnim vodovodima u nuždi mogu koristiti. Osim toga, potencijalnu opasnost od izbijanja zaraznih bolesti predstavlja nesnabdijevenost pitkom vodom u MZ "Velešići Gornji", gdje se 5 do 6 domaćinstava snabdijeva iz otvorenog vodovoda.

12

Prema podacima epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, situacija na području Općine Novo Sarajevo se iz godine u godinu poboljšava, čemu u prilog govore i slijedeći pokazatelji: tokom 2003. i 2004. godine na području Općine Novo Sarajevo nije regiostrovana niti jedna veća epidemija zarazne bolesti, izuzev Varicellae (Varičela) koja je duže vremena vodeća bolest na Kantonu Sarajevo i šire. Od ostalih bolesti u blagom trendu rasta su: enterocollitis ac., salmoneloze, Scabies (šuga), Tbc i alimentarne toksikoinfekcije. U ovom pregledu istaknute su samo one zarazne bolesti čiji je uzrok, nastanak vezan isključivo za korišćenje vode, odnosno neodgovarajuće higijenske uslove.

Na suzbijanju i sprečavanju zaraznih oboljenja, potrebno je intenzivno raditi na

zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, izgradnji infrastrukture (vodovod i kanalizacija), stalnoj kontroli pitke vode iz lokalnih vodovoda i bunara, čišćenju teritorije od otpadnih materija, kao i zaštiti područja iz kojih se koristi voda od raznih vrsta zagađenja.

1.6. EPIZOOTIJE ZARAZNIH BOLESTI

Kako se na teritoriji Općine Novo Sarajevo ne nalazi veći broj stoke i živine na jednom mjestu, te nema državnih farmi niti većih kooperanata, to je i ugroženost od epizootija zaraznih bolesti neznatna.

Na području Općine Novo Sarajevo stoka i živina se drže u domaćinstvima na rubnim

područjima u naseljima Velešići i Pofalići Gornji u cilju zadovoljenja ličnih potreba. Međutim, bez obzira na to što se ne očekuje masovna pojava zaraznih bolesti životinja - epizootije, ipak će i u pojedinačnim slučajevima njihova zaštita biti neminovna. Veterinarsko obezbijeđenje protiv zaraznih bolesti obuhvata sprovođenje profilaktičkih i drugih mjera u cilju održavanja relativno povoljne epizotološke situacije. Vršiće se preventivno cijepljenje i dijagnostička ispitivanja na terenu i određenim punktovima u cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti u početku njihove pojave.

Prema podacima JU Veterinarske stanice Kantona Sarajevo u 2003. i 2004. godini nije bilo

epizootija zaraznih bolesti koje su u tom periodu bile karakteristične za teritoriju F BiH i BiH (bruceloza, Q – groznica, leptospiroza i dr.). Nameće se zaključak da su građani koji drže stoku i živinu svjesni moguće opasnosti od epizootija, te su sve preduzeli u smislu preventivnih profilaktičkih mjera, na što upućuju izvještaji za 2003. i 2004. godinu pomenute institucije. 1.7. KALAMITETI BILJNIH ZARAZNIH BOLESTI I ŠTETOČINA

Područje Općine Novo Sarajevo obuhvata region užeg urbanog područja, te prigradskih naselja Pofalića i Velešića. Područje sa naseljima Vraca, Velešići i Pofalići predstavljaju brdoviti dio općine sa izraženim reljefom, plitkim fiziološkim profilom zemljišta i slabije opskrbljeno vodotocima, što ograničava proizvodne mogućnosti, pa je s aspekta poljoprivrede od zanemarljivog uticaja.

Na većim površinama nije organizirana intenzivnija poljoprivredna proizvodnja, jer se radi

o veoma usitnjenim individualnim posjedima, većinom okućnicama. U društvenom vlasništvu poljoprivrednog zemljišta nema. Vidljivo je, dakle, da poljoprivredna proizvodnja na području Općine nije razvijena. Ona ne može da obezbijedi neophodnu hranu za stanovništvo, te kao takva nema poseban značaj.1 _________________________ 1Struktura zemljišta na području Općine: poljoprivredno zemljište 219 ha; šumsko zemljište 71 ha; neplodno zemljište 175 ha

13

Međutim, određene biljne štetočine i biljne zarazne bolesti mogle bi ipak dovesti do određenih posljedica po kulture koje se gaje za individualne potrebe građana, pa i do njihovog uništavanja.

Najveće posljedice biljne bolesti i štetočina prouzrokovaće na povrću koje se uzgaja na

ovom području, najviše na krompiru, kupusu i luku. Krompir napada opasna štetočina krompirova zlatica, a od bolesti plamenjača i pjegavost lista. Luk napada plamenjača i lukova muha, a kupus takođe plamenjača, koja prvenstveno uništava rasad i kupusar. Od ovih bolesti i štetočina, ove kulture mogu da budu uništene i do 40%.

Od voćki na ovom području najugroženije su jabuke, kruška i šljiva. Na jabuci najčešće su

pojave oboljenja na listu i to crna pjegavost lista i voćna grinja, koje izazivaju prijevremeno opadanje lista. Jabukin savijač prourokuje uništenje i do 100% (crvljivost plodova). I kod kruške najčešća je pojava pjegavost lista, ali najveća opasnost prijeti joj od kruškine buhe koja izaziva uvrtanje lišća u stablo. Izgleda kao da je medom poliveno. Šljivu najčešće napada virusna bolest "šarka šljive", zatim plamenjača u vidu crvenih pjega na listu, te crvljivost ploda. Osim toga, ugrožene su i druge voćke, višnja i trešnja. Veoma opasna bolest višnje je pjegavost ili žućenje lišća, koje izaziva njegovo opadanje i ogoljelost stabala već krajem juna, te potpuno uništavanje. Ova bolest napada i trešnju, ali sa neznatnim posljedicama, svega 10%.

Vrijedno je napomenuti da se na ovom području i pored ovih opasnosti ipak ne očekuje

masovne pojave oboljenja kod biljaka ili epifitije. Zemljište u vlasništvu države je degradirana šuma, šikara i površine ispod dalekovoda i na

njima se vrši pošumljavanje sadnicama crnogorice. Zbog poznatih razloga koje je proizveo rat i obuhvatnost teritorije Općine po Dejtonskom sporazumu (teritorija Općine manja za 36 km2 u odnosu na predratnu površinu) ne može se govoriti o šumskom zemljištu, već treba poduzeti sve aktivnosti na pošumljavanju ogoljelih površina za buduće genercije i prenijeti obavezu na buduće genearcije očuvanja šumskog blaga i u krajnjem cilju, očuvanju okoliša i zdravijeg ambijenta življenja na području Općine. 1.8. ZAŠTITA OD NEEKSPLODIRANIH UBOJNIH SREDSTAVA (NUS – a)

Kontaminiranost minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima i dalje ugrožavaju stanovništvo BiH, što za posljedicu ima usporavanje povratka raseljenih lica i izbjeglica, ometa obnovu i izgradnju, te odvraća potencijalne investitore od njihovih nakana. Većina miniranih područja još uvijek nije markirana, a mine su očišćene samo sa malog dijela ukupne minirane površine, što je posljedica nepostojanja propisanih zapisnika o minskim poljima koji u većini slučajeva nisu vođeni ili su zagubljeni.

Organizacija deminiranja u BiH postavljena je Aneksom 1A i 1B Dejtonskog sporazuma

1995. godine i tokom posljednjih godina je dograđivana Memorandumom o razumjevanju Vijeća ministara, Odlukom o osnivanju Centra za uklanjanje mina (BH MAC), Uredbama Vlada entiteta, te donošenjem Zakona o deminiranju 2002.godine koji su imali za cilj jasno utvrđivanje obaveza svih učesnika u čišćenju teritorije od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Specifičan položaj Općine Novo Sarajevo u strategijskom i svakom drugom pogledu

rezultirao je tokom odbrambeno - oslobodilačkog rata velikim razaranjima i kontaminiranošću teritorije, minskim poljima i grupama mina, te NUS – om (oko 10% sadašnje teritorije).

14

Reoni Huma i Hrasno brda kao vitalne tačke za odbranu Općine Novo Sarajevo i grada Sarajeva bili su svakodnevno meta agresorskih artiljeraca, a linije dodira koje idu od kote 648 na Hrasno brdu preko kuća Kapurana, Posavskom preko Šanca, istočnom stranom stadiona ‘’Željezničara’’, ulicom Topal Osman Paše, Strojoradom, uzvodno lijevom obalom rijeke Miljacke do mosta Suade Dilberović, potom Nevesinjskom ulicom, Borkom, istočnom stranom Jevrejskog groblja na kompletnu zonu Debelog brda zasijana su bila minskim poljima i grupama mina kojima se agresor želio obezbijediti od prodora naših snaga na teritoriju koju je privremeno zauzeo. Iako je Dejtonskim sporazumom u Aneksu 1A i 1B bilo predviđeno da Vojska RS očisti postavljena minska polja, ista nije propisano izvršila.

U periodu od 1996. godine do 2002. godine od zaostalih mina u minskim poljima i NUS – a

na području Općine Novo Sarajevo smrtno je stradalo 5 lica, dok je 5 osoba teže povrijeđeno. Provodeći zakonske mjere zaštite i spašavanja stanovništva i imovine od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) Štab civilne zaštite uložio je izuzetne napore kako u prikupljanju podataka, tako i u izradi i kandidovanju projekata za deminiranje i uklanjanje po važećim standardima. Sa jedinicom za uklanjanje NUS – a Kantona Sarajevo urađeni su veliki poslovi na dekontaminiranju teritorije sa NUS – om.

Dosadašnji rezultati na deminiranju i saradnji organa ove Općine sa strukturama UN MAC

– a, BH MAC - a i kompanijama funkcionisala je izuzetno profesionalno, te je rezultirala očišćenošću poznatih lokacija teritorije Općine od mina1.

Posebno napominjemo dobru saradnju sa PU Novo Sarajevo i građanima, kako u dijelu

dojava, tako i pružanju potrebnih informacija, te neometanog angažovanja timova na uklanjanju NUS – a. 2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE 2.1. POŽARI 2.1.1. Procjena požarne opterećenosti

U odnosu na požarnu opterećenost svi objekti na području Općine se mogu svrstati u tri kategorije. (Požarno opterećenje je ukupna toplota sagorivih predmeta u požarnom sektoru na kvadratni metar površine).

U grupu najveće požarne opterećenosti sa preko 500.000 kcal / m2 spadaju prodavnice i

skladišta lakozapaljivog materijala, boja i lakova, benzinske stanice, industrijski objekti u kojima se u procesu proizvodnje upotrebljavaju veće količine lakozapaljivog materijala visoke kalorične vrijednosti i specijalizovane robne kuće.

U grupu objekata srednje požarnog opterećenja kalorične vrijednosti od 280.000 - 500.000

kcal / m2 spadaju prodavnice tekstila, hoteli, industrijski objekti, zanatske radionice lako zapaljivim materijalima, muzeji, bioskopi, montažne drvene zgrade i zgrade od bandruka. Najveće požarno opterećenje imaju zone industrijskih objekata, posebno skladišta naftnih dervata sa pumpnim stanicama kojih ima sedam. _____________________________ 1 Koncem 2003. godine Općina Novo Sarajevo je očišćena od mina na poznatim lokacijama

15

Urbano područje Općine, s obzirom na faktore požarne opasnosti, može se podijeliti u šest zona sa tri različita stepena požarne opterećenosti: ZONA 1……….MZ "Dolac", "Pofalići", "Željeznička" ZONA 2……….MZ "Velešići", "Velešići Gornji", "Pofalići Gornji" ZONA 3……….MZ "Vraca", "Grbavica II" ZONA 4……….MZ "Kovačići", "Kovačići Gornji", "Hrasno brdo" ZONA 5……….MZ "Malta", "Č. Vila I", "Kvadrant", "Č. Vila II" ZONA 6……….MZ "Trg heroja", "Hrasno"

Na osnovu utvrđenih faktora požarne opasnosti zona 1 spada u požarno opterećeno područje, zone 2. 3. i 4. su malog, a zone 5. i 6. neznatnog požarnog opterećenja. 2.1.2. Požarne prepreke

Jedan od bitnih faktora koji će uticati na posljedice izazvane požarom je mogućnost njegovog širenja. Za suzbijanje širenja požara značajne su neizgrađene slobodne površine od čije prostornosti će zavisiti i njihova zaštitna svojstva u odnosu na vrstu požara, kao što su npr. površine od 40 m2 suzbijaju manje požare, površine od 40 - 150 m2 suzbijaju srednje požare, a površine preko 150 m2 suzbijaju velike požare. To su uglavnom slobodne dvorišne površine i parkovska neizgrađena građevinska zemljišta, igrališta i drugo. Pored ovih, za širenje većih požara od bitnog su uticaja korito Miljacke kao prirodna prepreka, te ulice i druge prepreke.

Za ovu analizu je važna sljedeća klasifikacija:

- požarne prepreke I reda - svaka širina saobraćajnice odgovara zbiru visina naspramnih objekata uvećanih za 20 m; - požarne prepreke II reda - samo zbir visina naspramnih objekata;

S obzirom na uticaj požarnih prepreka na širenje požara općinsko područje po svojstvima možemo podijeliti na područje koje pokriva prostor šireg urbanog područja i prostor užeg urbanog područja.

Opća karakteristaka urbanog područja je, da je rijeka Miljacka sa saobraćajnicama na

lijevoj i na desnoj obali najveća požarna prepreka sposobna za suzbijanje svih vrsta požara. Glavne saobraćajnice su požarne prepreke za suzbijanje manjih i srednjih požara, a saobraćajnice kao što su ulica Zmaja od Bosne, Dž. Bijedića, Bulevar Meše Selimovića, te donekle ulice Kolodvorska, H. Čemerlića, A. Šačirbegović, Topal Osman paše i Ložionička za suzbijanje velikih požara.

S obzirom na uticaj požarnih prepreka na opasnost širenja požara urbano područje Općine

spada u red malo ugroženih područja, izuzev blokova višespratnih zgrada starije gradnje. 2.1.3. Uticaj požarnih puteva na požarnu ugroženost

Od širine saobraćajnica koje treba da omoguće brz i nesmetan prolaz vatrogasnim vozilima i pristup mjestu intervencije, bitno će zavisiti pravovremenost intervencije i posljedice od požara.

Na području Općine postoji veliki broj dobrih saobraćajnica kojima je moguća brza intervencija kod gašenja nastalih požara protivpožarnom tehnikom.

16

Objekti za javnu upotrebu moraju imati prilaze sa najmanje dvije strane po mogućnosti na suprotnim fasadama sa obezbijeđenim prolazima. Većina lokacija i objekata ispunjavaju ove uslove.

Nepovoljnosti koje će otežavati brzinu pristizanja interventnih protivpožarnih snaga na

urbanom području ogledaju se u slijedećem:

- dobar dio saobraćajnica iako ispunjava uslove kao požarni put, biće na pojedinim mjestima izbačen iz upotrebe, usljed zarušavanja objekata na njima. Ovaj problem će posebno biti naglašen kod nesimetričnog rušenja; - padinski dio stambenih naselja, biće izložen i problemima otežanog saobraćaja usljed velikih podužnih nagiba saobraćajnica posebno u zimskim mjesecima kada je otežano redovno održavanje istih. S obzirom na uticaj požarnih puteva na požarnu ugroženost, uže urbano područje je malo povredljivo, a padinski dijelovi su povredljivi. 2.1.4. Požarne karakteristike određenih urbanih sadržaja Stambeni objekti

Od bitnog uticaja na požarnu opterećenost stambenog fonda Općine su vrsta ugrađenog materijala, starost stambenog fonda, spratnost, odnosno visina objekata i stepen dotrajalosti elektroinstalcija. a) Vrsta ugrađenog materijala

Obzirom na vrstu ugrađenog materijala cio građevinski fond se može podijeliti u pet grupa:

I - zgrade privremenog karaktera (montažne) čiji je broj neznatan u odnosu na ukupan građevinski fond. Male su vatrootpornosti, usljed pretežnog prisustva drveta u njihovoj konstrukciji. II - zgrade građene od čerpića i naboja i bandruka (čerpić u drvenom kosturu), takođe su zastupljene u neznatnom broju na području Općine. Male su vatrootpornosti, zbog velikog prisustva drveta i drugog gorivog materijala u svojoj konstrukciji. III - zgrade građene od mješovitog materijala, zidane u kombinaciji čerpić - drvo i opeka, kamen - beton, nešto su vatrootpornije od prethodnih katergorija i starijeg su datuma. Objekti ove vrste na teritoriji Općine su građeni do 1963. godine. IV - lako montažne prizemne i jednospratne zgrade izgrađene od montažnog sistema u kombinaciji drvo - metal - izolacione ploče, prisutne su u malom broju (prodavnice, zanatski centri i slično), a njihova vatrootpornost nije znatna. V - zidane zgrade sa skeletnom konstrukcijom i savremenom armirano - betonskom montažnom konstrukcijom su pretežno visokospratni objekti u društvenom sektoru. Novijeg su datuma i dosta su vatrootporne. Ovi objekti zastupljeni su u velikom broju, a izgrađeni su poslije 1963. godine.

17

b) Starost zgrada

Opasnost od požara raste sa starošću građevinskog fonda. Starosna struktura zgrada je slijedeća: objekti, izgrađeni do prvog svijetskog rata, čine neznatni dio stambenog fonda, kao i objekti izgrađeni između dva rata (oko 30% ukupnog građevinskog fonda), a poslije drugog svijetskog rata, odnosno u zadnjih 20 godina došlo je do ogromnog uvećanja stambenog fonda što svakako utiče na smanjenje požarne opterećenosti.

c) Spratnost zgrada

Sa stanovišta zaštite od požarne ugroženosti i posljedice rastu sa visinom zgrade. Obzirom na kategoriju ugroženosti razlikujemo:

- najmanje ugrožene, niske zgrade, prizemne i jednospratne; - srednje ugrožene, srednje visoke zgrade do 24 m visine;

- naročito ugrožene, visoke zgrade preko 24 m visine. Posebnu ugroženost imaju soliteri zbog nemogućnosti prilaza višim spratovima vatrogasnih

sredstava, čestog nedostatka dovoljnog pritiska vode u hidrantskoj mreži i neposjedovanja pomoćnih stepenica (ulica Bulevar Meše Selimovića), što otežava evakuaciju stanara.

d) Dotrajalost elektroinstalacija Zastarjelost i preopterećenost elektroinstalacija, razlog je čestih požara i u miru. Ovaj problem će imati posebnu dimenziju u ratu pod dejstvom napadnog opterećenja. Obzirom na izgradnju objekata novijeg datuma, požarna ugroženost je znatno smanjena. Industrijski objekti Dio industrijskih objekata nije izdvojen u posebne zone, već je utkan u ostale urbane sadržaje sa nedovoljno zaštićenim zonama što povećava požarnu opasnost. Posebno se ističu industrijski objekti: FDS, "Klas", "Milkos" i dr.

U procesu rada ova industrijska postrojenja koriste različit lako zapaljivi materijal, te s obzirom na to i njhovu lokaciju u okviru urbanih sadržaja je povećana opasnost od izbijanja i širenja požara.

Objekti javne upotrebe

Opasnost od požara kod javnih objekata prisutna je i od same mogućnosti izbijanja požara u njima, lošim rukovanjem i povećanim prisustvom gorivnog materijala u njihovom enterijeru, te uslijed različitog i velikog broja korisnika. Broj ljudi povećava opasnost od pojave požara, a i posljedice nastale njihovim izbijanjem.

Trgovina, zanatstvo i ugostiteljski objekti

Ovi objekti građeni su su u većini slučajeva od materijala velike vatrootpornosti, izuzev uskladištenog materijala koji povećava opasnost svojom kaloričnom vrijednošću, a i skladišni prostori su u većem broju izgrađeni prema važećim normativima. Značajni objekti ugroženi od požara su prodavnice namještaja, "Šoping", "Šipad", "Primus Balkan" i sl.

18

Elektro - energetske i gromobranske instalacije

Požarna problematika sa aspekta korišćenja i upoterbe elektro i gromobranske instalacije ogleda se u slijedećem:

- prisustvo velikog broja potrošača elektro energije, posebno termo - akumulacionih peći, povećava opasnost od izbijanja požara; - provizorno postavljanje i opterećenje u mreži znatno povećavaju opasnost; - preopterećene trafo stanice, nepropisno izvedene, jedan su od faktora povećanog rizika; - gromobranske instalacije izvedene na nepropisan način, te instalacije djelomično oštećene, povećavaju opasnost od atmosferskog pražnjenja; - u dijelu industrije gdje elektro instalacija nije izvedena u protiveksplozivnoj zaštiti dolazi do opasnosti od eksplozije i požara. Sagledavajući stanje elektroenergetske i gromobranske instalacije na području Općine, moglo bi se konstatovati da je stanje malo povredljivo do povredljivo.

Analizom svih ovih faktora koji utiču na povredljivost od požara može se zaključiti da je područje 1. i 2. zone, odnosno MZ "Dolac", "Željeznička" i "Pofalići" povredljivo, a područje ostalih zona do znatno povredljivo. 2.2. UGROŽENOST OD GASNOG SISTEMA

Na području Općine Novo Sarajevo, obzirom na specifičnost ovoga sistema, moguće su i određene havarije na gasnom sistemu. Prirodni gas koji se distribuira gradskom gasnom mrežom je potencijalna opasnost, jer je lako zapaljiv, a u određenim uslovima mješavine sa vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod pritiskom izloženi stalnoj opasnosti, te se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa svojim elementima kao jako izduženi sudovi pod pritiskom, to je jasno da se transport i distribucija gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti. Specifičnost gasnog sistema je povećana opasnost od nastanka havarije na cijelom terenu kojim prolazi, jer je medij koji se nalazi u instalacijama lako zapaljiv i eksplozivan, pa zahtjeva maksimalnu stručnost i odgovornost pri korištenju i rukovanju istim.

I pored svih mjera sigurnosti može doći do neželjenih posljedica zavisno od karaktera,

odnosno prirode uzročnika havarije.

Stanje havarije može nastupiti usljed:

1. djelovanja prirodnih sila (potres, slijeganje zemljišta, klizanje terena, rušenje objekta i sl.; atmosferske padavine, poplave, led, požari izazvani atmosferskim pražnjenjem i sl.);

2. djelovanje čovjeka može uzrokovati havarije na gasnom sistemu: - izvođenje nedozvoljenih radnji kao što su neovlašteno rukovanje i korištenje gasnih

instalacija, rad trećih lica u blizini gasnih instalacija bez stručnog nadzora, te namjerno oštećenje gasnih instalacija;

- nepoduzimanje obaveznih radnji, prevenstveno se odnosi na radnike i građane kojima je

povjereno održavanje gasnog sistema i korišćenja istog;

19

3. havarisano stanje može nastupitit u slučaju zakazivanja tehnologije funkcionisanja kao npr. neotvaranje sigurnosnog ventila ili oduška i sl. što je opet u vezi sa redovnim i blagovremenim održavanjem i kontrolom sigurnosti od strane ovlašćenih lica.

Po načinu izgradnje i funkcionalnosti objekti gasnog sistema se dijele na nadzemne i podzemne objekte. Pored ove podjele, gasni sistem je tehnološki podijeljen i prema dimenzijama koje uslovljavaju određene opasnosti kao što su: prečnik i pritisak u gasnim instalacijama. Povredljivost nadzemnih objekata gasnog sistema je daleko veća od povredljivosti samih istalacija koje su ukopane u zemlju, pa je otuda i mogućnost havarije na njima znatno manja. Gasni sistem Grada Sarajeva se sastoji iz dva osnovna dijela koji čine jednu tehnološku cjelinu i to: gasovod Zvornik - Sarajevo i gradska gasna mreža, koju sačinjavaju prsten visokog pritiska i distributivna mreža.

Na ulazu u grad posredstvom reduktora pritisak se smanjuje na nivo potreban gradskoj

mreži. U svrhu regulisanja pritiska u gasovodu, izgrađene su dvije tzv. mjerno - regilacione stanice (MRS) smještene u Doglodima i Gornjim Velešićima. Prsten visokog pritiska je cjevovod koji "opasuje" grad na relaciji od Mosta Suade Dilberović, ide preko Grbavice, Hrasnog, Ilidže, zatim preko Rajlovca, Stupa i Kranjčevičeve ulice se vraća na Most Suade Dilberović. Na području Općine Novo Sarajevo napravljeno je 13 rejonskih redukcionih stanica (RRS), 25 prijemno redukcionih stanica za potrebe industrije, te 8 prijemno regulacionih stanica za potrebe kotlovnica..

U zavisnosti od obima i mjesta havarije, efekti havarije mogu biti višestruki i manifestuju se

kao: - prekid snabdjevanja potrošača gasom, te vezano s tim i prestanak rada svih

tehnologija i procesa koji se baziraju isključivo na snabdijevanju gasom; - požari različitog intenziteta, ukoliko nastupi paljenje gasa; - eksplozije različitih jačina u zavisnosti od prostora u kojem se desi; - proširenje nastalih požara na susjedne objekte; - mogućnost ugrožavanja ljudskih života; - strah i nesigurnost radnih ljudi i građana i gubljenje povjerenja u sigurnost gasnog

sistema i gasa u cjelini.

Najveće havarije na objektima kojima se vrši distribucija gasa može izazvati ljudska nepažnja ili namjerno izazivanje ekscesa (diverzije).

Dopremljeni gas na području Općine je u funkciji u nizu kotlovnica za centralno grijanje,

individualnih objekata, kao i u većem broju industrijskih objekata. Razvedena gasna mreža predstavlja potencijalnu opasnost za stanovništvo i materijalna

dobra, a ta opasnost se bazira na slijedećem:

- sumporvodik i drugi gorivi sumporni spojevi (inače sastavni dijelovi prirodnog gasa) prije gorenja stvaraju sumporni gas koji ne samo da nagriza, nego i izaziva aktivnu koroziju cijevi. Amonijak je takođe štetan, jer može da razorno djeluje na vitalne dijelove pribora, armatura na gasovodu. Smole, prašina i naftalin talože se u sistemu za distribuciju gasa, izazivaju pogoršanje i otežavanje u snabdijevanju gasom, a to može dovesti do akcidentnih situacija; - pri spajanju metana sa vazduhom u cijevima i kanalima sa dovoljno velikom dužinom i površinom poprečnog presjeka, stvara se eksplozivna smjesa koja može da prouzrokuje brzo paljanje koje prelazi u detonaciju i prenosi se čitavom dužinom sistema za distribuciju gasa, što može da prouzrokuje veća oštećenja na instalacijama i objektima;

20

- isticanje (nekontrolisano) gasa iz podzemnih instalacija je vrlo opasno, jer gas, koji se rasprostire duž podzemnih instalacija, ugrožava neposredno i instalacije vodovoda, kanalizacije, PTT mreže, a u rastresitoj zemlji posebno zimi, ispod površinskog smrznutog sloja zemlje može se pojaviti daleko od samog mjesta isticanja iz gasovoda i na taj način ugroziti veće područje; - pri transportu prirodnog gasa kroz gasni sistem, može doći do poremećaja u protoku, što može dovesti do neželjenih posljedica u sistemu distribucije. Ovo se ponekad dešava u blizini mjesta gdje se vrši razgranavanje, gdje zavisno od brzine sa kojom gas struji kroz sistem ovih grana može prouzrokovati zvučne vibracije i jako variranje gasnog pritiska, a što dovodi do oštećenja sistema za transport, a posebno opreme koja je neposredno vezana za gasnu mrežu.

Neposredna ugroženost gasnih instalacija je najčešće izražena i izvođenjem nedozvoljenih radova u blizini gasnih instalacija. Izvođenjem radova bez stručnog nadzora može doći do oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja gasa u atmosferu, gdje postaje eksplozivan, ako je koncentracija veća od 10%, što stvara priliku za zapaljenje. 2.3. UGROŽENOST OD SKLADIŠTENJA NAFTNIH DERIVATA, PLINOVA I OPASNIH TVARI

Naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne materije, te je stoga potrebno pored brižljivog

rukovanja, poznavati i njegove osobine, kako bi se u slučaju nastanka požara, odnosno eksplozije iz bilo kojeg razloga, mogle preduzeti odgovarajuće mjere zaštite i uspješno lokalizovanje nastale situacije.

Na području Općine stacionirano je osam benzinskih stanica i to: "Čengić Vila", "Hrasno",

"Grbavica", "Kovačići", "Velešići", M. Marulića, "Dolac" i "Pofalići", na kojima se prodaju sve vrste naftnih derivata. Pored toga u jednom broju remontnih i drugih radnih organizacija smještene su i veće količine goriva i maziva: "Klas", "Milkos", "FDS", "Rad". U dosta domaćinstava ponovno je u upotrebi za zagrijavanje lož ulje, a postoji izvjestan broj kotlovnica koje koriste derivate nafte za zagrijavanje npr. zgrada Općine Novo Sarajevo i dr. Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata je u zavisnosti od tačke paljenja i može se klasificirati u tri grupe:

I grupa - najzapaljiviji derivati čija je tačka paljenja ispod 210 C, a to su: benzol, aceton, etan, metan i etil alkohol. Prilikom paljenja ovih materija može doći do eksplozije. II grupa - tačka paljenja između 210 C i 550 C, a to su petrolej, terpentin i najtšpirit. III grupa - tačka paljenja između 550 C i 1000 C, a to su plinska ulja - dizel gorivo, ulje za loženje i razne vrste sredstava za podmazivanje. 2.3.1. Mogući uzroci havarija

Ma koliko se rigorozno provodile mjere predostrožnosti, kod ovih materija mora se računati da iz nepredvidljivih razloga može doći do požara ili eksplozije. Uzrok tome su najčešće:

- nepravilno skladištenje derivata, - havarije u transportu, - prepumpavanje, dolijevanje, pretakanje i druge manipulacije sa ovim materijalima, - subjektivni faktor - djelovanje čovjeka

21

2.3.2. Efekti pri havarijama Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarija mogu biti višestruki:

- prekid snabdijevanja potrošača, a time otežavanje i paraliza saobraćaja, procesa proizvodnje koja se bazira na nafti i derivatima,

- požari različitog intenziteta i obima, - opasnost širenja i prenošenja požara usljed eksplozije koje mogu prouzrokovati

zavisno od obima i veće ljudske žrtve i materijalne štete. 3. OSTALE NESREĆE

Razvojem Općine, porastom broja vozila svih vrsta i kategorija, povećanjem obima prevoza roba i putnika intenzivirana je frekvencija saobraćaja, kako u tranzitu, tako i i lokalnom saobraćaju. Ovakav trend rasta svih vrsta saobraćaja i opterećenost saobraćajnog sistema u cjelini je praćen povećanim mogućnostima nastajanja većih saobraćajnih udesa sa mogućnošću nastanka većih ljudskih žrtava i materijalnih posljedica. Preduslov za ovakve pretpostavke se nalazi u činjenici da pored ljudskog faktora uzroke nastajanja treba tražiti i u lošim i dotrajalim saobraćajnicama, uskom grlu u protoku saobraćaja kroz najnaseljeniji dio Općine, velika frekvencija saobraćaja, te veliki broj raskršća na ovim komunikacijama, koja sa stanovišta bezbjednosti i sigurnosti, kako ljudi, tako i materijalnih dobara predstavljaju potencijalnu opasnost. Posebno veliku opasnost predstavljaju raskršća gdje se ukrštavaju - presjecaju dijelovi tranzitnih komunikacijama sa tramvajskim i trolejbuskim saobraćajnicama, kao i dva prelaza željezničke pruge koja su doduše regulisana branicima, ali ne zadovoljavaju sve sigurnosne norme.

Najviše saobraćajnih udesa na području Općine Novo Sarajevo dešava se u slijedećim

ulicama: Zmaja od Bosne, Džemala Bijedića, Bulevar Meše Selimovića, Zagrebačka, Grbavička, Hamdije Čemerlića, Drinska i Zvornička.

3.1. Cestovni saobraćaj

Crne tačke u pravom smislu riječi za nastanak većih saobraćajnih nesreća predstavljaju raskršća ulica, pogotovo tamo gdje se ulica Zmaja od Bosne, Dž. Bijedića, Vilsonovo šetalište i Bulevar Meše Selimovića ukrštaju sa I, II, III, IV i V transverzalom. U dio posebno ugroženih raskrsnica spadaju i raskršće ulica Terezije - Zagrabačka (Most Suade Dilberović); Grbavička - Hasana Brkića, H. Čemerlića - Topal Osman paše; Zvornička - Grbavička - Zagrebačka; Azize Šačirbegović - Olovska; Safeta Hadžića - Prijedorska; Dž. Bijedića - Bulevar Meše Selimovića sa V transverzalom.

Na svim ovim saobraćajnicama, vrlo je intenzivan saobraćaj tokom cijelog dana, a posebno

su izražena opterećenja koja se javljaju uoči vikenda i u toku ljetne sezone, kada se broj vozila povećava sa onima koja se nalaze u tranzitu iz pravca istoka i kreću se prema Ilidži, odnosno Hadžićima i Mostaru. Zbog mnogih provizornih i neadekvatnih rješenja u regulisanju saobraćaja moguće je da dođe do pojave većih saobraćajnih udesa sa mogućnošću ljudskih i materijalnih posljedica, a posebno na gore navedenim raskršćima, odnosno ukrštanjima saobraćajnica. Poseban problem predstavljaju vrste udesa koje se na ovim tačkama mogu dogoditi s obzirom na različite vrste saobraćajnih sredstava koja se kreću ovim pravcima (tramvaji, putnička vozila, teretna vozila, trolejbusi, autobusi i specijalna vozila za prevoz tereta i dr.).

Posebna pažnja se mora obratiti na tranzitni put (zaobilaznica), obzirom na dosta veliku

opterećenost, razne vrste opasnih tereta koji se prevoze ovim putem, a imajući u vidu da je trasa tranzitnog puta napravljena na nasipu bivše uskotračne željeznice, te stoga nisu najbolje rješena

22

neka pitanja bezbjednosti za potrebe cestovnog saobraćaja. Tu se prvenstveno misli na to da je gabarit ceste na gotovo cijeloj dionici koja se kreće dijelom Općine uglavnom znatno više od stambenih zgrada pored kojih se kreće, te postoji mogućnost slijetanja sa kolovoza i neposredno ugrožavanje stambenih objekata koji se nalaze uz samu cestu. Ozbiljnost ovakvog incidenta povećava i činjenica da se ovim cestovnim pravcem vrši transport tečnih tereta, eksplozivnih materija i kabastih tereta, te da je u slučaju slijetanja vozila sa kolovoza povećana mogućnost nastanka većih materijalnih šteta, ugroženost većeg područja naselja, te pojave ljudskih žrtava. 3.2. Tramvajski, autobuski i trolejbuski saobraćaj

Dijelom Općine u dužini od oko 4 km postavljena je pruga tramvajskog saobraćaja, koja je smještena između lijeve i desne trake ulica Zmaja od Bosne, odnosno Džemala Bijedića i Bulevara Meše Selimovića. Intenzitet tramvajskog saobraćaja je vrlo jak, obzirom da veliki dio stanovništva Općine Ilidža i Novi Grad, pa i Novo Sarajevo, koristi ovu vrstu prevoza, jer je njima omogućena direktna komunikacija sa centrom grada.

Veliki je i broj učenika koji se prevozi tramvajem, obzirom da je većina srednjih i visokih

škola smještena neposredno uz trasu kuda prolazi tramvaj. Posebna opterećenost u tramvajskom saobraćaju javlja se u jutarnjim i ranim popodnevnim satima.

Imajući u vidu da trasa tramvajske pruge na nekoliko mjesta presjeca vrlo frekvetna raskršća

kao što su kod Ekonomske škole, "Elektroprivreda" i na Dolac Malti, postoji velika opasnost da iz raznoraznih razloga dođe do neposredne opasnosti sudara sa vozilima koja presjecaju tramvajsku prugu, što u određenim okolnostima može da dovede do većih ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Posebna ugroženost postoji od neposrednog međusobnog sudara tramvaja na okretnici na Čengić Vili i kod Tehničke škole, a čemu bi uzrok mogao biti neispravni signalni uređaji ili njihovo nepoštivanje na ovim tačkama.

Trolejbuski saobraćaj dijelom Općine prolazi u dužini od 3 km i kreće se ulicama

Zvorničkom i Zagrebačkom. Frekvencija na ovim cestama je praćena produžetkom transverzalnog puta, te time i ugroženost putnika i sredstava. Posebno su ugrožena mjesta na kojima se vrši ukrštanje ulica A. Šačirbegović - Zvornička sa sporednim ulicama Olovska, Triglavska, Grbavička i Zagrebačka.

I u ovim slučajevima moguć je nastanak saobraćajnih udesa sa većim ljudskim žrtvama i

materijalnim štetama, uglavnom radi nepoštivanja svjetlosne signalizacije i oduzimanja prava prvenstva na manje prometnim raskrsnicama.

Autobuski saobraćaj organiziran je uglavnom na prigradskom području Općine, gdje postoji

15 autobuskih linija kojima se vrši prevoz stanovništva. S obzirom na konfiguraciju terena i uslove saobraćaja, ne postoji veća ugroženost autobuskog saobraćaja, odnosno ljudi i materijalnih dobara, osim u slučajevima otežanih meteoroloških uslova, odnosno mogućnosti nastanka vanrednih okolnosti u određenom trenutku, a u slučaju nepoštivanja saobraćajnih propisa i u sklopu ugroženosti sa ostalim saobraćajnim sredstvima.

3.3. Željeznički saobraćaj

Dijelom teritorije Općine u dužini od oko 3 km proteže se magistralni krak željezničkog saobraćaja Sarajevo – Mostar, te Sarajevo - Zenica. Na ovoj dionici vrši se uglavnom putnički saobraćaj obzirom da teretni saobraćaj završava na stanici Alipašin most. Pored toga na području Općine ima nekoliko industrijskih kolosjeka: odvojak za "Klas", "VMC". Znatan dio teretnog

23

saobraćaja je skoncentrisan u Teretnoj željezničkoj stanici koja se nalazi u neposrednoj blizini "VMC" i gdje se uglavnom vrši istovar pošiljki namijenjenih preduzećima, građanima kao i "Carinarnici" Sarajevo.

Kada je riječ o putničkom saobraćaju, on se dijelom Općine vrši na dva kolosjeka, sve do

ulaska u Željezničku stanicu putničkog saobraćaja, gdje se grana u osam kolosjeka. Dio željezničke pruge je produžen i od Željezničke stanice do novo izgrađenog objekta za pranje i čišćenje putničkih vagona. Na području Općine su dva prelaza preko pruge u nivou, a zaštićeni su branicima i to: prelaz u Velešićima, gdje pruga presjeca Brodsku ulicu, kao i prelaz puta za naselje Buća potok. Na ovoj trasi postoji i jedan podvožnjak, kod zgrade "Energoinvest" gdje cesta za Gornje i Donje Pofaliće prelazi ispod nadvožnjaka, kao i nadvožnjak, ustvari "pasarela" u Drinskoj ulici kojom se odvija pješački saobraćaj. I u ovom saobraćaju postoji mogućnost nastanka nesreće većih razmjera, pogotovo na potezu ulaza u samu putničku željezničku stanicu gdje je moguće da zbog signalizacije dođe do nesreće sa mogućim većim ljudskim žrtvama. Prelazi preko pruge, kao što je napomenuto obezbijeđeni su branicima, ali nije isključeno da iz naprijed navedenih razloga može da dođe do udesa sa cestovnim saobraćajnim sredstvima koja presjecaju željeznički pravac.

Na osnovu procijenjenog stanja koji je dat u posebnom dijelu procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća na području Općine Novo Sarajevo utvrđeno je da slijedeće vrste opasnosti mogu imati karakter prirodne i tehničko – tehnološke ili druge nesreće: potresi, požari, visoki snijeg i snježni nanosi, odronjavanje i klizanje zemljišta, ugroženost od gasnog sistema, nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnim prometu, epidemije zaraznih bolesti, ugroženost od skladištenja opasnih materija itd. Ove pojave na različit način i sa različitim intenzitetom, dimenzijama i posljedicama mogu ugroziti ljude i materijalna dobra na području Općine Novo Sarajevo. Postavlja se pitanje šta je opasnost?

Opasnost je zajednički imenitelj ''mogućih događaja'' koji mogu uzrokovati gubitak

života ili nanijeti štetu na imovini ili okolini. Zbog toga, u ovom dijelu procjene dajemo opasnosti kao procjenu fizičke, društvene i prirodne izloženosti opasnosti Općine prouzrokovanim prirodnim i drugim nesrećema. Takođe, u tom smislu su definisana tri pravca, odnosno, situacije i to:

- faza preventivne zaštite, - faza spašavanja, - faza otklanjanja posljedica

Pojava naznačenih prirodnih i drugih nesreća negativno se odražava na ukupno stanje društva čija je spremnost za adekvatan odgovor u datom trenutku, izrazito mala. Naime, svijest zajednice o rizicima i jačini faktora koji mogu uzrokovati eventualne prirodne nesreće je izrazito niska, pa samim tim i krajnje nezadovoljavajući. Stanje sprovođenja preventivnih mjera zaštite i spašavanja na području Općine Novo Sarajevo je zadovoljavajuće, a to se ogleda u prvom redu u dosljednoj primjeni tehničkih i drugih mjera kojima se obezbjeđuje sigurnost i dugotrajnost konstrukcije, uređaja i opreme u izgradnji objekata, mjera zaštite od požara, sprečavanje pojave zaraznih bolesti, određenih mjera kao što su drenaža terena, izrada potpornih zidova sve u cilju sprečavanja pojave klizišta, ispravnosti saobraćajne signalizacije i redovnog održavanja saobraćajnica, pravilnog uskladištavanja naftnih derivata, te primjeni popisa za zaštitu od gasa.

Međutim, bitno je napomenuti da naše društvo kao i nivo svijesti građana, nisu našli

zajedničko rješenje na sprečavanju nastajanja pojedinih prirodnih ili tehničko – tehnoloških nesreća zbog bespravne izgradnje stambenih objekata, bez projektne dokumentacije za infrastrukturu, čime se direktno podriva ekonomska moć Općine, Kantona i Federacije BiH.

24

D. PROCJENE PRIRODNIH, TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO SA PRIJEDLOZIMA MJERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 1. Procjena ugroženosti od potresa

Teritorija Općine Novo Sarajevo spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Najveća opasnost za Općinu dolazi iz epicentralnih područja izvan administrativnih granica Općine. Na samoj teritoriji Grada Sarajeva, gotovo svakodnevno se javljaju potresi intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Epicentralna područja ovih potresa su Pale, Prača, Trebević, Vučja Luka i Vogošća. Snažniji potresi su relativno rijetki. U toku jedne godine na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u prosjeku oko 200 potresa. Od tog broja, svake godine bude dva do tri potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti manju materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području potresi instrumentalno registruju, zabilježen je 71 potres čija je magnituda bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale. To su potresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.

Prema seizmičkim kartama teritorije gradskog područja, Općina Novo Sarajevo se nalazi u

zoni od VII stepeni po MCS (Mercali – Cancani – Siebergova skala), što teritoriju Općine čini znatno ugroženom. Zbog toga se kod ove prirodne nesreće moraju udružiti ljudski i materijalni potencijali šireg rejona, uz svakodnevnu koordinaciju prema pristiglim informacijama sa terena, odnosno, pravilno usmjeravati prema ugroženim područjima općina, odnosno rejona koji su teže oštećeni i imaju veću ugroženost po živote ljudi i materijalna dobra. To podrazumjeva svakodnevnu koordinaciju i preduzimanje određenih mjera, naredbi, proglasa sa jednog mjesta (Kantonalni štab CZ, Vlada Kantona i resorna ministarstva), a operatvne realiazcije bi se vršile organizovanim snagama svake općine, uključujući Službe za upravu općina, Općinskog načelnika, Općinsko vijeće i Općinski štab CZ, sve u cilju saniranja posljedica izazvanih prirodnom nesrećom. Prema raspoloživim podacima, najjači potres koji se osjetio na području Općine se desio 1962. godine. Epicentar potresa je bio na planini Treskavica, oko 30 km južno od centra Grada Sarajeva. U epicentru intenzitet je iznosio VIII, a na teritoriji Općine Novo Sarajevo VII stepeni Merkalijeve skale1.

Posebnu pažnju treba posvetiti starijim građevinskim objektima koji nisu projektovani i

izgrađeni po normativima za trusno područje i na kojima bi potres jačeg intenziteta izazvao strukturalna oštećenja, kao i objektima građenim poslije agresije (naročito stambenim – nadziđavanje), jer se prilikom gradnje nisu mogli poštovati seizmički normativi, dok su objekti građeni za posljednjih četrdeset godina seizmički normirani, tako da na njima može doći samo do manjih oštećenja. Prilikom gradnje na padinskim dijelovima Općine, mnoge stabilne površine su izvođenjem nestručnih zemljanih radova postale uslovno stabilne, tj. kod pojave potresa može doći do pojave klizišta i nastanka velike materijalne štete, na šta treba posebno obratiti pažnju. Takođe, veći dio stambenih objekata individualne gradnje u nekim mjesnim zajednicama je građen bespravno i od nekvalitetnog materijala i na geološki neispitanim dijelovima terena. _______________________________ 1 Prema registrovanim podacima Regionalnog Seizmološkog centra u Sarajevu, potresi do VII stepeni Merkalijeve skale su se osjetili 1969. godine – Banjalučki potres i 1979. godine – potres u Crnoj Gori. Ovi potresi nisu izazvali materijalne štete većih razmjera, izuzev što su izazvali veliku paniku i natjerali planere ovoga grada da moraju poštovati seizmičke normative u građevinarstvu.

25

Posljedice po stanovništvo i radne ljude odrazile bi se naročito u mjesnim zajednicama sa starim objektima, gdje je spratnost P + 4 i više, gdje bi bilo srednje i plitko zatrpanih, a to su područja Grbavice i Hrasnog, te dijelovi Č. Vile. Veće posljedice po materijalna dobra i ljude bile bi u dijelovima teritorije gdje se nalaze objekti individualne gradnje i gdje je spratnost P + 1 i P + 2, a obzirom na već navedene negativne građevinske, geodetske i geološke karakteristike ovih objekata, kao i mjesta na kojima su izgrađena. U ovim dijelovima našao bi se veći broj plitko zatrpanog stanovništva, a posebna ugroženost bi bila u MZ ‘’Hrasno brdo’’, ‘’Pofalići Gornji’’, ‘’Velešići’’ i ‘’Velešići Gornji’’.

Na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjući matematičko – fizikalni model

seizmičnosti, procjena je da se u narednih 50 godina na teritoriji Općine Novo Sarajevo mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do 7O Merkalijeve skale. Potresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez žrtava2.

Sa stanovišta ugroženosti od potresa u najnepovoljnijoj situaciji su mjesna područja

Pofalići, Pofalići Gornji, Velešići, Velešići Gornji i Hrasno brdo, na kojima boravi oko 18.000 stanovnika. U slučaju iznenadnog potresa sa rušilačkim dejstvom pretpostavlja se broj ozlijeđenih oko 0,5 – 1%, što iznosi 90 do 180 stanovnika. Od tog broja očekivati je 30 – 50% pod ruševinama i to:

- 50% plitko zatrpanih lica (u spašavanju učestvuju građani i jedinice civilne zaštite opće namjene)

- 30% srednje zatrpanih lica (u spašavanju učestvuju građani i jedinice civilne zaštite opće namjene)

- 20% duboko zatrpanih lica (u spašavanju učestvuju građani, odgovarajuće radne organizacije i specijalizovane jedinice civilne zaštite).

1.1. Faza preventivne zaštite Provođenje preventivnih mjera zaštite protiv potresa kao opasnosti, jeste dugoročan proces. On u sebi sadrži utvrđivanje:

- seizmičkih karakteristika određene teritorije - obezbjeđivanje poštovanja propisa o tehničkim normativima za izgradnju objekata

na seizmičkim područjima - primjena urbanističkih mjera zaštite kod planiranja naselja - obezbjeđivanje potrebnih uslova pri projektovanju i izgradnji objekata (otpornost,

elastičnost, spratnost i dr.) - određeivanje pravilnog izbora lokacije za stambene, privredne i druge objekte

Nosilac posla:

- Zavod za planiranje razvoja Kantona - Služba za urbanizam Općine Novo Sarajevo - Građevinska inspekcija - Nadzorni organi - Građevinska preduzeća

______________________ 2 Izvod iz Procjene ugroženosti Kantona Sarajevo

26

1.2. Faza spašavanja

U slučaju potresa sa razornim dejstvom bilo bi potrebno preduzimati i provoditi slijedeće mjere zaštite i spašavanja:

- mobilizaciju svih raspoloživih snaga i sredstava, - tražiti angažovanje pripadnika Vojske F BiH, - raščišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih, - prevoženje i prenošenje povrijeđenih van zone rušenja, - ukazivanje prve medicinske pomoći na licu mjesta, - pružanje opće i specijalističke medicinske pomoći u zdravstvenim ustanovama, - identifikaciju poginulih i sahranjivanje, - gašenje početnih i drugih požara, - provođenje hijensko – epidemioloških mjera, - regulisanje saobraćaja u novim uslovima, - provođenje mjera bezbjednosti, - asanacija terena, - zbrinjavanje ugroženih i nastradalih i drugo.

Prema tome, u otklanjanju posljedica potresa angažovali bi se svi subjekti na području Općine, a prije svega: Općinski načelnik, općinske službe nadležne za poslove građenja, stambene poslove, privredu i društvene djelatnosti, MUP, građevinska i snabdjevačka preduzeća, Vojska F BiH. Pored navedenog, angažovale bi se i sve snage civilne zaštite (štabovi, povjerenici i jedinice opće i specijalizovane namjene i to: 18 jedinica CZ opće namjene sa oko 576 pripadnika, 3 specijalizovane jedinice sa 102 pripadnika, 18 štabova CZ MZ sa 90 članova, Općinski štab CZ sa 15 članova, te Općinski načelnik i općinske službe sa približno 200 zaposlenih).). Općinski štab civilne zaštite bi rukovodio akcijama zaštite i spašavanja i koordinirao aktivnosti učesnika u akcijama zaštite (prilog: tabela broj 3).

Na području Općine Novo Sarajevo egzistira GP ''Hercegovina'' koja se može anagažovati

na otklanjanju posljedica od potresa. Građevinske službe koje se nalaze na području Općine, kao i mehanizacija i ljudstvo drugih građevinskih preduzeća koja su locirana na području ostalih općina Kantona, uz prethodnu saglasnost Kantona, mogu se angažovati za potrebe Općine na otklanjanju posljedica od potresa.

Imajući u vidu stanje koje obično biva izazvano potresom (haotičnost, dezorganizacija,

panika, posljedice koje bi eventualno pretrpjeli i sami učesnici zaštite i spašavanja), teško je dati ocjenu o osposobljenosti učesnika zaštite i spašavanja. Poseban problem koji bi se direktno odrazio i na efikasnost i racionalnost akcija spašavanja jeste problem veza rukovođenja. Radio veze koje bi tada bile najefikasnije ne postoje na relaciji Općina – MZ - e. U ovaj sistem nisu povezana ni preduzeća od posebnog zanačaja, tako da bi naročito u prvoj fazi dolazilo do prekida, kašnjenja informacija, dupliranja aktivnosti i sl. Da bi se koliko – toliko izbjegao ovaj problem trebalo bi da sva preduzeća od posebnog značaja uspostave i održavaju direktnu vezu sa resornim službama Općine, a službe sa Općinskim načelnikom i Općinskim štabom civilne zaštite.

27

1.3. Faza otklanjanja posljedica – pregled izvšilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od potresa

Zaštita u uslovima postojanja prirodne i druge opasnosti Rb Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće u spašavanju ljudi i materijalnih dobara; - učešće u otklanjanju posljedica

2. Jedinice CZ opće i specijalizovane namjene Službe za zaštitu i spašavanje

- raščišćavanje ruševina i spašavanje zatrpanih, prevoženje i prenošenje povrijeđenih van zone rušenja; - operativno provođenje svih mjera zaštite i spašavanja i mjera za ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodne i druge nepogode

3. Preduzeća - učešće sa svom mehanizacijom i opremom za raščišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka, evakuacija stanovništva i materijalnih dobara

4. Općinske službe

- prema nastalim uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi najbolja rješenja: prebacuju specijalne ekipe na ugrožena mjesta na gašenju početnih i drugih požara; provođenju higijensko – epidemioloških mjera; provođenje mjera zbrinjavanja ugroženih i nastradalih i dr. Obezbjeđenje provođenja mjera za otklanjanje i ublažavanje poljedica.

5. Služba za stambene poslove Služba za privredu

- iznalazi stambene objekte za smještaj evakuisanog stanovn. - koristi najbliže objekte: hotele, privatne ugostitelj. objekte i druge objekte koji raspolažu hranom i smještajem

6.

Dom zdravlja Novo Sarajevo sa isturenim punktovima

KJKP ''Pokop''

- ukazivanje prve medicinske pomoći na licu mjesta, pružanje opće i specijalističke medicinske pomoći u zdravstvenim ustanovama; - identifikacija poginulih; - sahranjivanje

7. PU Novo Sarajevo - obezbjeđenje postradalog područja, regulisanje saobraćaja i druge mjere bezbjednosti na ugroženom području kako bi se otklonile i ublažile posljedica od potresa

8. Općinski načelnik Općinski štab CZ

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

28

2. Procjena ugroženosti od visokog snijega i snježnih nanosa

Posljedice od većih količina snježnih padavina, kao i poledice česta su pojava na cijelom području Općine, a naročito u njenim padinskim dijelovima i to: MZ “Pofalići”, MZ “Gornji Pofalići”, MZ “Velešići”, MZ “Velešići Gornji”, MZ “Kovačići Gornji”, MZ “Kovačići”, MZ “Vraca”, MZ “Hrasno brdo".

Uslijed većih snježnih padavina na ovim područjima može doći do otežanog ili potpunog

prekida svih vrsta saobraćaja, što prouzrokuje otežano snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama, otežane proizvodnje i drugih oblika života i rada1.

Pojava ledene kiše ili poledice može imati iste posljedice kao i snježne padavine, uz

mogućnost težih i lakših saobraćajnih udesa ili povreda građana posebno na padinskim dijelovima mjesnih zajednica. Posebna ugroženost u tim uslovima je cestovnog, tramvajskog i trolejbuskog saobraćaja.

Intenzitet padavina posebno je izražen od početka mjeseca novembra do kraja marta, pa je

neophodna priprema kako u ovom periodu ne bi došlo do narušavanja normalnog života. Najintenzivnije padavine dešavaju se u mjesecu decembru i januaru. Veće snježne padavine, dolaskom viših temperatura mogu prouzrokovati naglo topljenje snijega i time dovesti do izlijevanja vode i fekalija iz kanalizacije i septičkih jama, te do stvaranja bujica, što bi stvorilo mogućnost pojave epidemije i zaraza, kao i onemogućavanje normalnog odvijanja saobraćaja.

Uslijed intenzivnih padavina snijega, stvorile bi se naslage snijega veće od 40 cm na

stambenim objektima čime bi bili posebno ugroženi dotrajali objekti slabije konstrukcione moći. Moguća su teža oštećenja pa i rušenja posebno baraka i ostalih montažnih objekata kao i industrijskih hala lokacija VMC. Na području Općine Novo Sarajevo, a na osnovu obilaska terena, konstatovano je da trenutno ima ruševnih objekata na kojima bi snježne padavine izazvale oštećenja ili rušenje. Naročito bi došlo do ugrožavanja jednog broja stambenih jedinica u slijedećim mjesnim zajednicama: MZ"Hrasno brdo - Triglavska", MZ "Kvadrant", MZ"Pofalići - Humska". 2.1. Faza preventivne zaštite - KJKP Rad ili druga ugovorena firma u okviru preventivnih mjera vrši pripremu mehanizacije,

praćenje vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica i trotoara (protiv poledice). Za ove aktivnosti neophodno je blagovremeno sačiniti plan i program kao i izvršiti nabavku potrebnih sredstava za čišćenje snijega i otklanjanje poledice. Posebno voditi računa da se pijesak i ostali posipni materijal razvuče po padinskim dijelovima prije padanja snijega.

- Upravitelji zgrada rade poseban plan aktivnosti za slučaj većih snježnih padavina kojim se

razrađuje skidanje snijega sa krovova zgrada koje ne mogu izdržati veća opterećenja. U tom smislu neophodno je razraditi i način skidanja sa objekata ledenica koje mogu ugroziti prolaznike.

_________________________________ 1 decembar 1999. godine Vlada Kantona Sarajevo proglasila postojanje elementarne nepogode zbog visine snijega od 95 – 100 cm; februar 1984. godine - snijeg bio 85 cm; februar 2005. godine - visina snijega 65 cm

29

- Vlasnici poslovnih i drugih prostora vrše pripreme u skladu sa Zakonom o komunalnoj čistoći Kantona Sarajevo (‘’Službene novine Kantona Sarajevo’’, broj 11/97).

- KJKP GRAS vrši pripreme za čišćenje snijega sa tramvajske pruge putničkih stajališta. - Općinski štab civilne zaštite planira učešće civilne zaštite u slučaju da bude proglašena prirodna

nesreća usljed visokog snijega i snježnih nanosa i u tom cilju preventivne mjere za angažovanje mehanizacije u svojini građana za raščišćavanje ulica u padinskim dijelovima u cilju normalizacije života građana

Nakon proglašenja nastanka prirodne nesreće, Općinski štab civilne zaštite rukovodi

akcijom zaštite i spašavanja. U akciju čišćenja uključuje mehanizaciju koju mobiliše ili na drugi način aktivira, te ih preusmjerava u padinske dijelove Općine radi ostvarivanja prohodnosti saobraćajnivca III I IV reda.

Do proglašavanja stanja prirodne nepogode, Služba za prostorno uređenje Općine

koordinira aktivnosti komunalnih i drugih preduzeća. U cilju poduzimanja mjera u toku djelovanja prirodne nesreće izazvane visokim snijegom i

poledicom, mogu se upotrijebiti sve raspoložive snage kao kod zaštite od potresa. Općinski štab CZ cijeni koje štabove, jedinice i službe zaštite i spašavanja treba mobilizirati radi ispomoći i zaštite od snježnih nanosa i poledice. Faza preventivne zaštite se vrši tokom čitave godine na način da se obezbijede dovolne količine posipnog materijala (posipna so i frakcija), redovno vrši pročepljenje odvodnih kanala, održavanje rigola i otvorenih jaraka, drenažnih sistema na saniranim klizištima itd. Preventivna zaštita se vrši putem ovlaštenih firmi (KJKP ‘’Rad’’, KJKP ‘’Park’’, KJKP ‘’ViK’’, te firmi sa kojima Općina sačini ugovor po planu i programu održavanja cesta i drugih objekata.

30

PREGLED izvršilaca, zadataka i načina organizovanja

u zaštiti od visokog snijega, snježnih nanosa i poledice

Preventivne mjere i redovna zaštita koja se provodi u toku snježnih padavina

R/b Izvršilac Zadatak

1. Ministarstvo prometa i komunikacija Kantona

- pravi plan angažovanja mehanizacije i ljudstva, određivanje prioriteta i nadležnosti za čišćenje komunikacija;

- pravi plan pripreme za alternativno parkiranje automobila i upozorava građane da se pridržavaju uputstava kako bi Zimske službe nesmetano mogle da vrše čišćenje komunikacija;

- pravi plan pripreme za eventualno isključivanje određenih saobraćajnica i isključivanje automobila određene nosivosti iz saobraćaja;

- snimiti sve ulice i trotoare gdje su parkirana havarisana vozila pogotovu na padinskim dijelovima i napraviti plan uklanjanja prije snježnih padavina;

- pripremiti plan praćenja o pridržavanju propisa u zimskim uslovima (zimska oprema za automobile).

2. KJKP “Rad”

- priprema mehanizacije, praćenje vremenske prognoze, posipanje solju saobraćajnica i trotoara (protiv poledice);

- blagovremeno razrađuje i planira nabavku potrebnih sredstava za čišćenje snijega i otklanjanje poledica. Posebno voditi računa da se pijesak i ostali posipni materijal distribuira po padinskim dijelovima prije padanja snijega;

- čišćenje saobraćajnica i pločnika uslijed snježnih padavina;

- vrši uklanjanje vozila iz ulica u kojima je zabranjeno parkiranje;

- usmjeravanje dodatne mehanizacije prema prioritetima za rubne dijelove;

- angažovanje ljudstva na ručnom raščišćavanju.

3. Vlasnici poslovnog i stambenog prostora

- vrše čišćenje trotoara, ispred poslovnih i stambenih zgrada

4. Upravitelji zgrada - čišćenje snijega i ledenica sa stambenih objekata 5. KJKP “Gras” - vrši čišćenje tramvajske pruge po planu

6. KJKP “Vodovod i kanalizacija”

- vrši čišćenje i održavanje kanala i kanalizacione mreže

7. Općinski načelnik OŠ CZ

- snimanje situacije na terenu, provjerava se organizacija Štabova MZ, angažovanje rezervne mehanizacije i svih ostalih subjekata i sredstava koji se koriste u preventivnoj zaštiti

31

PREGLED

izvršilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od snježnih padavina, snježnih nanosa i poledice

Mjere zaštite u uslovima prirodne nesreće (visoki snijeg i snježni nanosi)

Ako snijeg neprestano pada i dostigne visinu 60 cm u roku 24 sata

- stvaraju se uslovi za proglašavanje vanrednog postojanja prirodne nesreće

R/b Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće u raščišćavanju snježnih nanosa, spašavanju ljudi i

materijalnih dobara

2.

Jedinice CZ opće i specijalističke namjene Službe zaštite i spašavanja

- učešće u raščišćavanju snježnih nanosa, spašavanju ljudi i materijalnih dobara

3. Preduzeća - KJKP ‘’RAD’’, GP ‘’HERCEGOVINA’’

- učešće sa svom mehanizacijom i opremom za raščišćavanje

- odvoz snijega na deponije, uklanjanje prepreka i evakuacija stanovništva i materijalnih dobara po uputama

štaba CZ

4. Općinske službe

- prema datim uslovima svako iz svoje oblasti iznalazi najbolja rješenja prema datim uslovima: prebacuju specijalne ekipe na ugrožena mjesta i na čišćenju početnih i snježnih nanosa, provođenja mjera zbrinjavanja ugroženih i nastradalih i dr. mjere za otklanjanje i ublažavanje posljedica

5.

Služba za stambene poslove Služba za privredu

- iznalaze stambene objekte za smještaj evakuisanog stanovništva;

- angažuje najbliže objekte: hotele, privatne ugostiteljske objekte ili bilo koji drugi objekat koji raspolaže sa hranom

6. KJKP “Vodovod i kanalizacija”

- vrši čišćenje i održavanje kanala i kanalizacione mreže

7. PMP – Dom zdravlja Novo Sarajevo

- pružanje prve medicinske pomoći

8. Policijska stanica Novo Sarajevo

- učešće na obezbjeđenju i usmjeravanju saobraćaja van zone opasnosti;

- druge mjere bezbjednosti

9. Štabovi CZ u MZ - Rukovođenje akcijama otklanjanju snježnih nanosa i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara iz domena svoje nadležnosti

11. Općinski načelnik Štab CZ

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

12. Snage i sredstva Kantona

- prema planu Kantonalnog štaba CZ

32

3. PROCJENA UGROŽENOSTI OD ODRONJAVANJA I KLIZANJA ZEMLJIŠTA

Na području Općine Novo Sarajevo registrovana su 124 klizišta. Okolnosti koje su pogodovale nastanku ovolikom broju klizišta su: geografski položaj (najniža tačka nadmorske visine 529 m, a najviša 816 m), klima (kontinentalna i planinska), gustina naseljenosti u centralnom dijelu Općine, prostorno uređenje (komunikacije, stambena gradnja i urbaniziranost) itd.

Prostorno uređenje je upravo faktor na kojem se najviše ubuduće mora uticati. Poznato je da

je veliki broj bespravnih objekata bez kanalizacione mreže, što je jedan od uzročnika pojave podzemnih voda koje imaju znatan uticaj na pomjeranje površine zemljišta. Ova pojava pomjeranja zemljišta (klizište) se manifestuje pogotovo na užem jezgru padinskih dijelova Općine, gdje je naseljenost velika, a veliki broj stambenih objekata i infrastrukture napravljen bez ikakvog regulacionog plana. Međutim, pokazalo se da su i kolektori voda koji su urađeni po projektu također jedan od uzroka stvaranja klizišta. Vodovi su dugi i ispunjavaju se šljunkastim materijalom, te se na tim mjestima skupljaju podzemne i površinske vode i u najnižim zonama uslijed velikih zasićenja i hidrostatičkih pritisaka, teren počinje da klizi. Neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica kao i neregulisano odvodnjavanje sa većih površina u nepovoljnim hidrološkim uvjetima također pogoduje nastanku klizišta.

U ratnom periodu, radi preživljavanja stanovništva, posječeno je drveće što ima veliki uticaj

na pojavljivanje klizišta. Ovaj se uticaj najbolje se vidio na klizištu Hum, gdje je inače neregulisana kanalizaciona mreža, a na dijelu gdje je posječena šuma se aktiviralo klizište koje je u međuvremenu sanirano (uloženo 500.000 KM) .

Iz ove procjene proizlazi da su osnovni uzročnici pojave klizišta na padinskim dijelovima

slijedeći:

- bespravna gradnja, - veliki broj objekata i nasipa, - neispravne instalacije vodovoda i kanalizacije, - kolektori voda, - neregulisano oticanje voda sa saobraćajnica, - neregulisano odvodnjavanje sa većih površina, - sječa drveća, - prirodne nesreće Interventne sanacione mjere za navedene uzročnike (prema prof. dr. Zlatku Langofu) su: - rasterećenje padina, - popravak instalacija, - mjestimična izrada prosjeka za isticanje akumuliranih voda, - sprečavanje nekontrolisanog izlijevanja voda putem manjih nasipa i usmjeravanje voda u

stabilne zone ili kanalizacije, - prikupljanje i kanalisanje voda putem privremenih ili stalnih kanala ili cjevovoda, - planiranje terena i zasađivanje odgovarajućih vrsta drveća i sijanje odgovarajućih trava.

Na području Općine Novo Sarajevo registrovana klizišta prema stanju djelovanja prate se kao aktivna i umirena, a sa stanovišta ugrožavanja podijeljena su na klizišta koja ugrožavaju i ne ugrožavaju objekte.

33

Sa aspekta ugroženosti stanovništva, saobraćajnica, objekta i općenito, klizišta koja su registrovana na užem jezgru padinskih dijelova svrstana su po prioritetima za istraživanje i saniranje (podaci dati u posebnom dijelu Procjene).

Gotovo da je bespredmetno procjenjivati dobra koja su ugrožena klizištima i teško je sada

procijeniti posebno svako klizište. Ono što je ovog trenutka značajno je: moguće je utvrditi prioritete klizišta na osnovu aktiviranja i dosljedno provođenje preventivnih mjera. Pošto je registrovan veliki broj klizišta, prioriteti interventnih mjera u zavisnosti od finansijske podrške i dalje će biti gusto naseljeni urbani dijelovi sa velikim brojem razgranatih saobraćajnica.

3.1. Faza preventivne zaštite

Preventivne mjere zaštite od klizišta uglavnom su postale svakodnevnost da bi se spriječilo stepenasto odronjavanje, odnosno postanak velikih klizišta. Preventivne mjere čine:

- osmatranje i opažanje; - Služba za prostorno uređenje i Građevinska inspekcija poduzimaju sve za sprečavanje

bespravne izgradnje i infrastrukture; - Služba za prostorno uređenje određuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na osnovu

stavova baziranih na geoistraživačkim radovima kao podloge za izradu projekata; - na osnovu stepena projektnih zadataka opasnosti, ugroženosti stanovništva i materijalnih

dobara usklađuje se finansijska konstrukcija u nadležnim ministarstvima Kantona i Službi za prostorno uređenje, odabiru se prioriteti za finansiranje.

Međutim, faktori koji su uticali na pojavu velikog broj klizišta nisu se planski i organizovano

rješavali npr. bespravna gradnja, što je doprinijelo da se i umirena klizišta povremeno aktiviraju. Finansijska konstrukcija za postojeća klizišta je ogromna, te je u međuvremenu neophodno provoditi preventivne mjere da bi se spriječile pojave velikih klizišta.

Kada Općinski načelnik utvrdi postojanje prirodne nepogode od klizišta, vrši se mobilizacija

Općinskog štaba CZ i općinskih službi, angažovanje državnih i privatnih preduzeća koja su na teritoriji ove Općine, a po potrebi se traži pomoć od Kantona. U cilju poduzimanja mjera u toku djelovanja prirodne nepogode izazvane klizištem, mogu se upotrijebiti sve raspoložive snage kao kod zaštite od potresa. Općinski štab CZ cijeni koje štabove i jedinice treba mobilizirati radi ispomoći i zaštite od klizišta.

34

PREGLED izvršilaca, zadataka i načina organizovanja

u zaštiti od odronjavanja i klizanja zemljišta

Preventivne mjere i redovna zaštita

R/b Izvršilac Zadatak

1. Ministarstvo prostornog uređenja KS (ZIG)

- osmatranje i opažanje

2.

Služba za prostorno uređenje Građevinska inspekcija

- sprečavanje bespravne izgradnje i drugih mjera iz oblasti zaštite infrastructure

- vrši zadatke iz člana 159 tačka 5 i 6 Zakona o prostornom uređenju (‘’Službene novine Kantona Sarajevo’’, br. 7/05)

3.

Služba za prostorno uređenje

- određuje prioritete preventivnih zaštitnih mjera na osnovu mišljenja Zavoda za geotehniku, bazirana na geoistraživačkim radovima kao podlogu za izradu projekta - na osnovu stepena projektnih zadataka opasnosti,

ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara usklađuje se finansijska konstrukcija u nadležnim ministarstvima Kantona i Službi za prostorno uređenje i odabiru se prioriteti za finansiranje.

4. Kanton - učešće Kantona u finansiranju prema planu

35

PREGLED izvršilaca, zadataka i načina organizovanja

u zaštiti od odronjavanja i klizanja zemljišta

Zaštita u uslovima postojanja prirodne nesreće R/b Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće građana u spašavanju na ugroženom klizištu stanovništva i materijalnih dobara.

2.

Jedinice CZ opće i specijaliz. namjene Službe za zaštitu i spašavanje

- učešće jedinica Civilne zaštite opće i specijalizovane namjene na spašavanju stanovništva i materijalnih dobara

3. Preduzeća: (“Rad”, GP “Hercegovina’’)

- angažovanje na području Općine sa svom mehanizacijom i opremom za raščišćavanje saobraćajnica, uklanjanje prepreka i evakuacija stanovništva i materijalnih dobara

4. Služba za prostorno uređenje

- angažuje Zavod za konstrukcije i fundiranje Građevinskog fakulteta koji bi predložio kratkoročne i dugoročne mjere zaštite

- angažuje stručno – tehničko osoblja koje bi neprekidno vršilo dežurstvo i u zavisnosti od situacije predlagalo najcjelishodnije mjere

Služba za stambene poslove

- iznalaženje alternativnog smještaja lica koja su ostala bez krova nad glavom

5.

Služba za privredu i finansije

- organizovanje prve pomoći u ishrani iz ugostiteljskih objekata

6. PMP–Dom zdravlja Novo Sarajevo

- učešće u pružanju prve medicinske pomoći

7. Policijska uprava Novo Sarajevo

- učešće na obezbjeđenju klizišta - drugih bezbjedonosnih mjera

8. Općinski štab civilne zaštite

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara;

36

4. PROCJENA UGROŽENOSTI OD ZARAZNIH BOLESTI 4.1. Faza preventivne zaštite

Na suzbijanju i sprečavanju zaraznih oboljenja, potrebno je intenzivno raditi na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, izgradnji infrastrukture (vodovod i kanalizacija), stalnoj kontroli pitke vode iz lokalnih vodovoda i bunara, čišćenju teritorije od otpadnih materija, kao i zaštiti područja iz kojih se koristi voda od raznih vrsta zagađenja.

4.2. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica zaraznih bolesti

Prema podacima epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, situacija na području Općine Novo Sarajevo se iz godine u godinu poboljšava, čemu u prilog govore i slijedeći pokazatelji: tokom 2003. i 2004. godine na području Općine Novo Sarajevo nije regiostrovana niti jedna veća epidemija zarazne bolesti, izuzev Varicellae (Varičela) koja je duže vremena vodeća bolest na Kantonu Sarajevo i šire. Od ostalih bolesti u blagom trendu rasta su: enterocollitis ac., salmoneloze, Scabies (šuga), Tbc i alimentarne toksikoinfekcije. U ovom pregledu istaknute su samo one zarazne bolesti čiji je uzrok, nastanak vezan isključivo za korišćenje vode, odnosno neodgovarajuće higijenske uslove. 5. PROCJENA UGROŽENOSTI OD EPIZOOTIJA ZARAZNIH BOLESTI 5.1. Faza preventivne zaštite

Veterinarsko obezbijeđenje protiv zaraznih bolesti obuhvata sprovođenje profilaktičkih i drugih mjera u cilju održavanja relativno povoljne epizotološke situacije. Vršiće se preventivno cijepljenje i dijagnostička ispitivanja na terenu i određenim punktovima u cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti u početku njihove pojave. 6. PROCJENA UGROŽENOSTI OD BILJNIH ZARAZANIH BOLESTI I ŠTETOČINA 6.1. Faza preventivne zaštite

Zemljište u vlasništvu države je degradirana šuma, šikara i površine ispod dalekovoda i na njima se vrši pošumljavanje sadnicama crnogorice. Zbog poznatih razloga koje je proizveo rat i obuhvatnost teritorije Općine po Dejtonskom sporazumu (teritorija Općine manja za 36 km2 u odnosu na predratnu površinu) ne može se govoriti o šumskom zemljištu, već treba poduzeti sve aktivnosti na pošumljavanju ogoljelih površina za buduće genercije i prenijeti obavezu na buduće genearcije očuvanja šumskog blaga i u krajnjem cilju, očuvanju okoliša i zdravijeg ambijenta življenja na području Općine. 7. PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA

U zaštiti od požara na osnovu procjene od požarne ugroženosti posebnu pažnju treba obratiti na lakirnice, proizvodnju i korištenje eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i sastava ispravnosti električnih, ventilacionih, gasnih, kotlovodnih, toplovodnih, dimovodnih i drugih instalacija i uređaja, te sistema dojave i gašenja požara, vanjske i unutrašnje hidrantske mreže, požarnih stepenica, pomoćnih izlaza na prilazne požarne puteve, kao i na održavanje protupožarnih sredstava rada.

37

Obzirom na konfiguraciju terena područja Općine Novo Sarajevo, grupisanje lokacija stambenih naselja, preduzeća i ustanova, kao i materijala od kojih su ovi objekti izgrađeni, procjenjuje se da je padinski dio Općine ugroženiji nego njegovi centralni dijelovi. Ovdje treba imati u vidu uzročnike nastanka požara kao i prenošenje i širenje istih sa objekta na objekat. U vezi sa ovom konstatacijom od većih požara najugroženija su mjesna područja MZ ‘’Grbavica II’’, MZ ‘’Željeznička’’, MZ ‘’Hrasno’’, dok se u ostalim mjesnim zajednicama mogu pojaviti pojedinačni požari sa malom vjerovatnoćom njihovog proširenja.

Od preduzeća, lociranih na području Općine Nova Sarajevo, procjenjuje se da su ugroženiji od požara: DD ‘’FDS’’, objekti KJKP Toplane – Kotlovnice, DD ‘’Klas’’, hoteli, te objekti u kojima se vrši promet boja i lakova. Nepreduzimanje mjera PPZ na ovim objektima predstavlja stalnu opasnost za izbijanje požara čime bi se nanijele velike materijalne štete.

Područje Općine Novo Sarajevo sa gustinom naseljenosti od 7.500 stanovnika na 1 km2, sa visokim stepenom izgrađenosti, sa znatnim brojem protupožarnih prepreka je ipak ugroženo od požara zbog 8 (osam) benzinskih pumpi, skladišta zapaljivog materijala u preduzećima i drugo.

Ugroženost od požara sa aspekta protupožarnih puteva je manja u centralnom dijelu Općine, dok je znatno veća u padinskim dijelovima Općine zbog uskih i strmih ulica.

Od eksplozija naftnih derivata, plinova i opasnih tvari na području Općine Novo Sarajevo su ugroženi slijedeći objekti: KJKP “Toplane – Kotlovnice” (obzirom na tečni amonijak koji se koristi za zamrzavanje), objekti u kojima se vrši promet boja i lakova, kao i prevozna sredstva koja prolaze preko područja Općine, a prevoze lako zapaljive i eksplozivne materije, objekti 7 benzinskih pumpi, te druga zapaljiva sredstva u urbanom dijelu Općine.

Portirsko -čuvarske službe fizičkog obezbjeđenja i dr. u preduzećima i ustanovama, pored ostalog imaju i veoma značajno mjesto u sistemu preventivne zaštite od požara u svojim sredinama. U kontekstu ove problematike nužno je istaći da u mnogim sredinama ova služba nije u dovoljnoj mjeri osposobljena i kvalifikovana za ostvarivanje i organizovanje, kako preventivnih, tako i mjera za početno gašenje požara, te da čestim nemarnim odnosnom prema ovim zadacima dovode u pitanje zaštitu objekata i sredstava koje štite. 7.1. Faza preventivne zaštite - izrada planova zaštite od požara u skladu sa zakonom, od strane svih subjekata koji su obavezni

raditi ove planove, - planiranje požarnih puteva, - održavanje hidranata u ispravnom stanju, - uređenje prilaza do rijeka i potoka kao alternativnih izvora za gašenje, - redovno servisiranje protivpožarnih aparata, - redovna kontrola od strane nadležnih organa na provođenju preventivnih mjera u preduzećima i

drugim ustanovama, - materijalna pomoć VD Novo Sarajevo u cilju opremanja i razvoja ovog društva, što je obaveza

Općine, ali i Općinskog štaba CZ u opremanju specijalizovane jedinice koja se nalazi u sastavu ovoga društva.

Na obavljanju poslova vezanih za provođenje preventivnih mjera zaštite, gašenja požara i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara, angažuju se Profesionalna vatrogasna brigada i dobrovoljna vatrogasna društva.

38

Profesionalna vatrogasna brigada dobro je opremljena i osposobljena za realizaciju ovih zadataka. Pored brigade, na području Općine obrazovano je Vatrogasno društvo “Novo Sarajevo”, koje ujedno i čini jezgro Specijalizovane jedinice civilne zaštite za protivpožarnu zaštitu. Ova jedinica nije opremljena sa potrebnom opremom, tako da se ne može angažovati na većim požarima.

Zbog toga bi pored Profesionalne vatrogasne brigade, te VD “Novo Sarajevo”, u slučaju požara

većih razmjera trebalo tražiti angažovanje teritorijalnih vatrogasnih jedinica sa drugih općina.

39

PREGLED izvršilaca, zadataka, vremena i načina organizovanja

u zaštiti od požara

Preventivne mjere i redovna zaštita R/b Izvršilac Zadatak 1. Organi preduzeća i

druga pravna lica - izrada planova zaštite od požara u skladu sa zakonom

2. Inspekcijski organi - nadzor nad provođenju mjera zaštite; - redovna kontrola na provođenju preventivnih mjera u

preduzećima i drugim ustanovama

3. Ovlašteno preduzeće ili drugo pravno lice

- servisiranje protivpožarnih aparata u skladu sa zakonom

4. Upravitelji - održavanje unutrašnje hidrantske mreže 5. Vodovod i kanalizacija - odražavanje vanjske hidrantske mreže

6. Općina Novo Sarajevo

- materijalna pomoć VD “Novo Sarajevo” u cilju opremanja i razvijanja ovog društva.

- nabavka PP aparata u skladu sa Odlukom o subvencioniranju nabavke S – 6 aparata

7. OŠ CZ

- u slučaju ljetnih temperatura 30o C pa naviše upozorava stanovništvo putem plakata na opreznost od požara koji se mogu izazvati nepažnjom prilikom izleta na područja obrasla šumom.

40

PREGLED

izvršilaca, zadataka i načina organizovanja u zaštiti od požara

Zaštita u uslovima postojanja nepogode

R/b Izvršilac Zadatak

1. Građani - učešće u gašenju požara spašavanju ljudi i materijalnih

dobara

2.

Jedinice CZ opće i specijalističke namjene Službe za zaštitu i spašavanje

- učešće u gašenju požara spašavanju ljudi i materijalnih dobara

3. Preduzeća(KJKP “Rad”, GP “Hercegovina)

- učešće u gašenju požara, raščišćavanje prolaza, evakuacija ljudi i materijalnih dobara po uputstvu štaba CZ

4. Profesionalna vatrogasna brigada

- angažuje vozila sa opremom prema raspoloživim kapacitetima i obučenim ljudstvom na gašenju požara i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

5. VD ‘’Novo Sarajevo’’ - u sklopu djelovanja Profesionalne vatrogasne brigade

djeluju i VD sa obučenim ljudstvom

6. PMP – Dom zdravlja Novo Sarajevo

- učešće u pružanju prve medicinske pomoći

7. Policijska uprava Novo Sarajevo

- učešće na obezbjeđenju i usmjeravanje saobraćaja van zone opasnosti

8. OŠ CZ

- usmjerava i koordinira aktivnostima na provođenju operativnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

9 Štabovi CZ u MZ - Rukovođenje akcijama gašenja požara i spašavanju ljudi

i materijalnih dobara iz domena svoje nadležnosti

41

8. PROCJENA UGROŽENOSTI OD GASNOG SISTEMA

Gasni sistem Grada napaja se prirodnim gasom iz magistralnog gasovoda Zvornik – Semizovac. Ulaskom u gradsko područje, gasovod se grana u dva kraka kod Vogošćanske petlje i ide do glavnih mjerno-regulacionih stanica MRS - 1 – Butila i MRS – 2 – Velešići. U MRS – 1 i MRS – 2 pritisak gasa se redukuje i prstenom visokog pritiska razvodi do rejonskih redukcionih stanica preko kojih se napaja distributivna gasna mreža za potrošače u Gradu.

Rejonske stanice locirane su na teritoriji pet općina: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža.

Glavne mjerno-regulacione stanice (MRS): MRS - a 1 nalazi se u Rajlovcu (Butila) u neposrednoj blizini uređaja za prečiščavanje otpadnih voda grada Sarajeva. MRS - 2 je locirana na sjevero - istočnoj padini Huma – Gornji Velešići. Rejonske redukcione stanice (RRS) su smještene u samom Gradu na najpovoljnijim tehnički i bezbjednosno uslovljenim lokacijama, uglavnom na zelenim površinama.

Prirodni gas koji se distribuira gradskom gasnom mrežom je potencijalna opasnost iz osnovnog razloga što se sastoji od cca 85 % metana, te je lako zapaljiv, a u određenim uslovima mješavine sa vazduhom i eksplozivan. Kako su svi gasovodi pod pritiskom izloženi stalnoj opasnosti od oštećenja, to se kod procjene opasnosti tretiraju zajedno sa svojim elementima kao jako izduženi sudovi pod pritiskom, te je jasno da se transport i distribucija gasa uvijek vrši uz visok stepen opasnosti.

Havarije mogu nastupiti uslijed :

1. djelovanja prirodnih sila 2. djelovanja čovjeka 3. zakazivanja tehnološkog funkcionisanja sigurnosnih komponenti

Pod djelovanjem prirodnih sila podrazumijeva se:

- potres (slijeganje zemljišta, klizanje terena, rušenje objekata, požar i sl.), - atmosferske padavine, poplave, led, požari izazvani atmosferskim pražnjenjem i sl. 8.1. Mogući efekti havarije gasnog sistema

Po načinu izgradnje i funkcionalnosti izgrađeni su nadzemni objekti na gasnom sistemu, dok je sam razvod (cjevovod) ukopan u zemlju na dubini od 60 – 120 cm.

Pored podjele na nadzemne i podzemne dijelove, gasni sistem je tehnološki podijeljen prema dimenzijama koje uslovljavaju i određene opasnosti kao što su prečnik i pritisak u gasnim instalacijama.

Nadzemnih objekata u sklopu gasnog sistema ima cca 150, a to su mjerno regulacione stanice, blok stanice, rejonsko redukcione stanice i prijemno regulacione stanice.

Povredljivost ovih objekata je daleko veće od samih instalacija koje su ukopane u zemlju, pa je otuda i mogućnost havarije prisutnija.

42

Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije mogu biti višestruki kao što su: - prekid snabdijevanja potrošača prirodnim gasom, te automatski prestanak rada svih tehnologija

i procesa koji se baziraju isključivo na gas, - požar različitog intenziteta ukoliko dođe do paljenja gasa, - eksplozije različitih detonacija zavisno od prostora u kojem se desi i koncentracija gasa u

vazduhu, - proširenje požara na susjedne objekte, - mogućnost ugrožavanja ljudskih života, te - strah i nesigurnost građanstva u sigurnost gasnog sistema.

Najveće havarije na ovim objektima može izazvati čovjek svojim nemarnim odnosom i nepoštivanjem propisa i tehničkih normativa .

Procjena latentne opasnosti od gasa bazira se na slijedećem: a) prirodni gas osim smjese gorućih gasova – metana, etana, propana, butana, vodika čine i

negorivi gasovi – azot CO2, vodena para te razne primjese kao što su smole, prašina, naftalin, sumpor, vodonik i amonijak.

b) pri eksplozivnoj smjesi metana u gasu sa vazduhom u cijevima i kanalima sa dovoljno velikim

dužinama i površinama poprečnog presjeka dolazi do jedne vrste brzog paljenja koja prelazi u detonaciju. U stvarnosti, detonacija se dešava srazmjerno rijetko, ali se ne smije isključiti.

Neposredna ugroženost od gasnih instalacija (podzemni dijelovi gasnog sistema) je najčešće

izražena u izvođenju nedozvoljenih radnji u blizini gasnih instalacija. Uslijed izvođenja radova bez stručnog osoblja, odnosno nadzora može doći do oštećenja gasnih instalacija, a time i do prodiranja gasa u atmosferu koji je eksplozivan pri koncentracijama od 5 – 15 % i lakozapaljiv. 8.2. Faza preventivne zaštite

Preventivne mjere zaštite na gasnom sistemu kao i mjere u slučaju nastanka havarije provode i kontrolišu nadležne službe Sarajevogasa i inspekcijski organi. 8.3. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica - Nadležni organi i službe Sarajevogasa, - Profesionalna vatrogasna brigada, - Vatrogasno društvo ''Novo Sarajevo'', - Jedinice civilne zaštite u slučaju većih havarija, - PU Novo Sarajevo na obezbjeđenju područja na kome je došlo do požara odnosno havarije, - Služba za prostorno uređenje, urbanizam i komunalne poslove Općine Novo Sarajevo.

43

9. PROCJENA UGROŽENOSTI OD NAFTNIH DERIVATA, PLINOVA I OPASNIH TVARI

Naftni derivati su lako zapaljive i eksplozivne materije, te je potrebno da se pored brižljivog rukovanja poznaju i njihove osobine, kako bi se u slučaju požara, nastalog iz bilo kojih razloga, mogle preduzeti mjere za uspješno lokalizovanje.

Stepen opasnosti od pojedinih naftnih derivata u zavisnosti od tačke paljenja i može se klasificirati u tri grupe: - najzapaljiviji derivati čija je tačka paljenja ispod 210 C: benzin, bentol, acetoni, etan, metil i etil

alkohol. Prilikom paljenja ovih materija može doći i do eksplozije; - u drugu grupu spada petroleum za osvjetljenje, terpentin, špirit, čije tačke paljenja leže između

21 do 550 C; - u treću grupu spadaju one materije čija se tačka paljenja kreće od 55 - 1000 C kao što su

plinsko ulje (dizel gorivo), kerozin, ulje za loženje.

Također, ima naftnih derivata koji imaju tačku paljenja višu od 1000 C (ulja za podmazivanje, parafin, bitumen itd.), te se i njima mora pokloniti pažnja i preduzeti mjere za zaštitu od požara. 9.1. Mogući uzroci havarija od naftnih derivata, plinova i opasnih tvari

Ma koliko strogo bile preduzete i provedene mjere predostrožnosti, kod ovih materija, mora se računati i da i iz nepredviđenih razloga može doći do požara, a kod benzina i do eksplozije.

Havarija može nastupiti uslijed: - skladištenja naftnih derivata, - transporta ovih materijala, - prepumpavanje, ulivanje, pretakanje i druge manipulacije sa ovim materijama, - subjektivni faktor – djelovanje čovjeka, - električna struja, elektroenergetska postrojenja, instalacije i uređaji na mjestima ugroženim od

eksplozivnih smjesa, uslijed pregrijavanja električnih provodnika, kratkog spoja, velikog prolaznog otpora, varničenja i električnog luka uređaja i naprava,

- toplotna djelovanja zračenjem sunca, udar groma ,seizmičko djelovanje zemljišta, - mehanički uzroci – samozapaljenje materijala, - djelovanje čovjeka tj. subjektivni faktor je jedan od najvažnijih uzroka koji dovodi do havarije i

pored preduzetih svih mjera zaštite. Naime, svaka vrsta skladištenja zapaljivih materija, bilo da je to skladištenje u posudama, buradima, rezervoarima ili tankerima zahtijeva posebno i dobro proučene mjere opreza i požarne preventive.

9.2. Efekti havarija od naftnih derivata, plinova i opasnih tvari

Zavisno od obima i mjesta havarije, efekti havarije mogu biti višestruki:

- prekid snabdijevanja određenih strateških važnih potrošača, a time i otežanje, a u krajnjem slučaju i paralizu saobraćaja i tehnologije koje se baziraju na nafti i naftnim derivatima,

44

- požar različitog intenziteta, jer su ove materije, sem rijetkih izuzetaka lako zapaljive, teško se gase i brzo gore.

Na području Općine Novo Sarajevo locirane su sljedeće benzinske pumpe:

- benzinske pumpe ul. Hamdije Čemerlića 4 i 1, - benzinska pumpa ul. Azize Šaćirbegović (kod nebodera broj 122), - benzinska pumpa ul. Ljubljanska broj 1 - benzinska pumpa naselje Čengić vila I – kod Treske - benzinska pumpa u naselju Velešići – ‘’El Tarik’’ - benzinska pumpa u naselju Hrasno, ul. Topal Osman Paše broj 7 - benzinska pumpa u ulici Marka Marulića

Važno je napomenuti da postoji opasnost širenja i prenošenja požara sa benzinskih pumpi, gasne mreže i dr. jer se u njihovoj neposrednoj blizini nalaze stambeni objekti i ustanove. Kod izbijanja požara, moguće su i eksplozije, koje bi dovele do uništenja materijalnih dobara, a mogu se očekivati i ljudske žrtve, građana, radnika i učesnika u akciji gašenja požara i spašavanja (dim, visoka temperatura, električna struja, rušenje i dr.). 9.3. Faza preventivne zaštite

Provođenje preventivne zaštite na benzinskim pumpama kontrolišu nadležni organi “Energopetrola”, vlasnici pumpi, nadležni organi MUP-a , inspekcijski organi. 9.4. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica

U slučaju havarije na spomenutim benzinskim pumpama trebalo bi angažovati: - MUP Kantona Sarajevo - Profesionalna vatrogasna brigada - VD “Novo Sarajevo” - “Energopetrol” - građani i zaposleni u blizini benzinskih pumpi - organi uprave nadležne za stambene i komunalne poslove. - ukoliko bi se požar prenio na susjedne objekte trebalo bi angažovati i Općinski štab civilne

zaštite. 10. PROCJENA UGROŽENOSTI OD ENERGETSKIH POSTROJENJA I KOTLOVNICA 10.1. Elektroenergetika

Elektroenergetska postrojenja mogu također biti uzročnici raznih havarija, požara i eksplozija, ukoliko nisu izgrađeni prema postojećim propisima u smislu sigurnosti instalacija, prenosa elektroenergije uređaja do potrošača električne energije, njihove opterećenosti i u održavanju u skladu sa uputstvima proizvođača.

Posebno potencijalnu opasnost predstavljaju trafostanice izgrađene u stambenim objektima,

čiji prilazi nisu uvijek dostupni u slučaju hitne intervencije (parkirana vozila, pasaži i sl.).

45

1.10.2. Kotlovnice

Kotlovnice također mogu biti uzročnici požara i eksplozija. Održavanje i kontrola ispravnosti kotlovnica je u nadležnosti KJKP “Toplane”.

11. PROCJENA UGROŽENOSTI OD KONTAMINACIJE

Građani Općine Novo Sarajevo mogu biti ugroženi i kontaminirani od više sredstava iz različitih izvora sa više ili manje opasnosti i trajanja.

Prema tome, a prema načinu preventivne zaštite, može se očekivati i različiti broj povrijeđenih i nastradalih građana. 11.1. Radio - aktivna kontaminacija

Na početku ove procjene, naglasili smo mogućnost slučajne kontaminacije širokog prostora naše zemlje od mogućih havarija nuklearnih elektrana koje okružuju našu zemlju. Poznata havarija u Černobilu ( Rusija ) je nanijela dalekosežne posljedice po stanovništvo na širem regionu. Treba imati u vidu da mnoge od ovih havarija predstavljaju vrhunsku tajnu i da se o njima saznaje slučajno i nakon mnogo proteklih godina. Ali zato posljedice ostaju.

Pored toga radio - aktivna sredstva upotrebljavaju se i u gradu - u UMC-u radi liječenja ljudi od raznih bolesti, kao i nekim visokoškolskim ustanovama na području Općine.Nekontrolisana upotreba ovih sredstava može izazvati nesreće, naročito krađom, neadekvatnim uskladištenjem, transportom i sl. 11.2. Ugroženost od hemijskih sredstava

Ova ugroženost može biti različita. Na području Općine moguća je ugroženost od: - preduzeća “Bosnalijek”: u svojoj proizvodnji upotrebljava isključivo hemijska sredstva za

proizvodnju lijekova. Ova sredstva pod određenim nepovoljnim okolnostima izazvanim ljudskim faktorom ili tzv. višom silom mogu predstavljati veliku opasnost za mjesnu zajednicu Donji Velešići, a sve opet u zavisnosti od godišnjeg doba, temperature zraka, vjetra, magle i dr.

- kućnih plinskih instalacija i štednjaka (propan – butan boca); - transporta eksploziva ili hemijskih sredstava cisternama kroz grad. 11.3. Smog

Smog počinje sa grijnom sezonom krajem decembra kada vrijednosti koncentrovanog sumpor dioksid iznose 650 a za dim. 350 mikrograma 1 m3 vazduha i smiju se prekoračiti samo jedan dan u godini ( 17. na 18. januar 1989. godine izmjerena je koncentracija sumpor dioksida 904, a dima 504 mikrograma / 1 m3 vazduha).

U decembru /osam dana/ zabilježene su vrijednosti koncentracije sumpor dioksida iznad kritične vrijednosti da bi 28. na 29. decembar 1988. godine izmjerena najveća koncentracija u ovom zimskom periodu 1052 mikrograma / 1 m3 vazduha kao četverosatni prosjek.

Pored kotlovnica i peći na čvrsta goriva kao zagađivača vazduha znatne količine sumporne

kiseline dolazi i iz termoelektrane Kakanj. Naime dokazano je da u krugovima poluprečnika od 100

46

km u čijem se centru nalazi TE dolazi do taloženja 90 – 280 kg sumporne kiseline godišnje po jednom hektaru.

11.4. Faza preventivne zaštite

Kad je riječ o provođenju preventivnih mjera zaštite za slučaj kontaminacije sa izvorom kontaminacije izvan granica BiH i one se ogledaju u nabavci opreme za ličnu i kolektivnu zaštitu radnih ljudi i građana. Iskustva poslije Černobilske katastrofe pokazuju da ne postoji dovoljna obučenost i osposobljenost nadležnih stručnih i drugih organa i organizacija na organizaciji preventivnih mjera zaštite. 11.5. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica

Za slučaj kontaminacije bilo kog oblika i intenziteta, trebalo bi angažovati stručne timove iz zdravstvenih ustanova i institucija koje vrše analizu i imaju iskustva u vršenju eliminacije posljedica kontaminacij. Pored njih, zavisno od uzročnika kontaminacije angažovale bi se i druge organizacije na eliminisanju tog uzročnika (Vetrinarski i Prirodno matematički fakultet).

Sadašnje stanje opremljenosti i osposobljenosti subjekata za zaštitu od amonijaka nije zadovoljavajuće. Kad je riječ o smogu kao zagađivaču sredine potrebno je na nivou Grada preko stručnih institucija definisati kritičnu granicu koncentracije štetnih materijala poslije čega je nužno preduzimati mjere zaštite (izmještanje stanovništva, prestanak rada zagađivača vazduha i sl.). To govori da treba planski usmjeravati aktivnosti građana i drugih subjekata na zaštiti od smoga.

47

E. SNAGE CIVILNE ZAŠTITE I MATERIJALNO - TEHNIČKA SREDSTVA PREDVIĐENA ZA ANGAŽOVANJE NA ZADACIMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Prethodno pobrojane prirodne i druge nesreće, a posebno potresi, epidemije, klizanje tla i

odronjavanje zemljišta, kao i požari, visoki snijeg i snježni nanosi, havarije gasnog sistema, eksplozije i dr. mogu izazvati posljedice većih razmjera.

Očekivati je posljedice i oštećenja stambenih, javnih i drugih zgrada, oštećenja drumskih i željezničkih saobraćajnica i oštećenja objekata na njima (mostovi, propusti, tuneli, stanice), električne i telekomunikacijske mreže, djelimično ili potpuno razaranje vodoprivrednih i energetskih objekata, s objektima za prenos električne energije, toplana, skladišta hrane i dr. 1. Organizovanost

Obaveze i potrebe organizovanja, pripremanja i provođenja mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u Općini Novo Sarajevo, utvrđene su Zakonom o zaštiti i spašavanju, kao i u čitavom nizu provedbenih propisa koji proističu iz ovoga Zakona.

Ovim zakonom su propisana i definisana prava i dužnosti organa vlasti Federacije BiH,

kantona, gradova i općina u oblasti zaštite i spašavanja. Svi navedeni nivoi vlasti, zakonom i drugim propisom formiraju odgovarajuće organe civilne zaštite, kao što su:

Federalna uprava civilne zaštite – za područje Federacije BiH, kantonalne uprave civilne zaštite – za područja kantona, te općinske /gradska/ službe za civilnu zaštitu – u svim općinama (gradu).

Općinsko vijeće Novo Sarajevo je usvojilo Odluku o funkcionisanju zaštite i spašavanja na

području Općine, te Odluku o formiranju Službe za civilnu zaštitu 2003. godine.

U sastavu navedenih organa civilne zaštite za sve nivoe, predviđeno je formiranje i funkcionisanje Cntara za osmatranje i uzbunjivanje u skladu sa Pravilnikom o organizovanju i funkcionisanju centara osmatranja i uzbunjivanja na području Federacije BiH (‘’Službene novine Federacije BiH» broj 9/05). Ovaj zadatak je završen u toku 2004. godine i obezbijeđena su sredstva za najneophodniju opremu ovog Centra. 2. Provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju

Osim formiranja navedenih struktura civilne zaštite, predviđenih za obavljanje upravnih, stručnih i drugih poslova iz područja zaštite i spašavanja, svi nivoi vlasti na području Federacije BiH donose odgovarajuće akte o osnivanju stručno - operativnog organa za upravljanje akcijama zaštite i spašavanja, tj. štabova civilne zaštite. Općinski načelnik je donio Odluku o organizovanju Općinskog štaba civilne zaštite 30.01.2004. godine.

Unatoč prikazanim rizicima, evidentiranim mnogobrojnim opasnostima i daljim mogućim posljedicama, zatim obavezama svih nivoa vlasti za organizovanje određenih struktura, snaga i njihovo opremanje, obučavanje i stavljanje u funkciju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, rezultati u provođenju navedenoga Zakona i podzakonskih propisa su sljedeći:

48

2.1. Na općinskom nivou - Prema Zakonu o odbrani iz 1996. godine, na općinskom nivou bili su osnovani štabovi kao

upravni i stručno - operativni organi za obavljanje poslova civilne zaštite, a u nekim dijelovima Federacije BiH, poslovi civilne zaštite bili su situirani u sklopu ureda za odbranu.

- Od stupanja na snagu Zakona o zaštiti i spašavanju, na području Oćine Novo Sarajevo je završen proces formiranja Službe za civilnu zaštitu, kao samostalne općinske službe za upravu.

- Takođe je obrazovan Štab civilne zaštite u skladu sa Zakonom. - Imenovana je Komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća. - Jedinice civilne zaštite (član 127. stav 2. Zakona), na području Općine takođe su formirane na

osnovu ranije procjene ugroženosti, kao i Štabovi i povjerenici civilne zaštite. Takođe je u skladu sa Zakonom donešena Odluka o funkcionisanju zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, kojom je regulisano formiranje jedinica CZ opće i specijalizovane namjene, štabova i povjerenika.

2.2. Privredna društva i druga pravna lica iz člana 32. Zakona Službe zaštite i spašavanja (čl. 122. st. 1. Zakona), formiraju se u privrednim društvima i drugim pravnim licima iz oblasti: zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova, vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemijske i petrohemijske industrije, rudarstva, građevinarstva, transporta, snabdjevanja, ugostiteljstva, vatrogastva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije i dr. Vlada kantona, odnosno općinski načelnik određuju pravna lica i udruženja građana u kojima će se organizovati službe zaštite i spašavanja koje će djelovati na području kantona, odnosno općine (čl.123. st. 3. Zakona). Po usvajanju Procjene na prijedlog Službe za civilnu zaštitu, općinski načelnik će odrediti Službe zaštite i spašavanja u skladu sa Pravilnikom o organizovanju Službi zaštite ispašavanja koji treba da donese Vlada BiH.

Pitanje organizovanosti struktura civilne zaštite u privrednim društvima i drugim pravnim licima je nezadovoljavajuće, jer pitanje nadležnosti općina i kantona nisu u tom segmentu niti zakonski regulisani. Zakonom o zaštiti i spašavanju kanton vrši nadzor u ovim sredinama. 2.3. Organizovanost struktura zaštite i spašavanja

U skladu sa obavezama iz Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i provedbenih propisa koji su proistekli iz ovoga Zakona, a nakon prikupljanja i analiziranja pokazatelja provođenja tih obaveza, konstatujemo:

- da je stanje organizovanosti strukture sistema zaštite i spašavanja na području Općine,

uključujući i privredna i druga pravna lica neujednačeno i samim tim ne pridonosi efikasnosti djelovanja sistema zaštite i spašavanja u fazi prevencije, spašavanja i otklanjanja posljedica, što se konstatuje iz dosadašnje komunikacije i zakonske regulative. Zbog toga je potrebno po usvajanju Procjene ugrožnosti, istu dostaviti pravnim subjektima koji organizuju strukture civilne zaštite islužbe zaštite i spašavanja.

49

3. OPREMLJENOST 3.1. Opremljenost struktura štabova i jedinica civilne zaštite

S obzirom na to da je civilna zaštite do 1992. godine bila u potpunosti opremljena

materijalno - tehničkim sredstvima i opremom potrebnom za rad i djelovanje u slučaju prirodnih i drugih nesreća, u toku proteklih ratnih dejstava navedena MTS su otuđena, uništena ili zastarjela. Trenutno, civilna zaštita, odnosno organizovane snage zaštite i spašavanja imaju neznatna materijalna sredstva i opremu u vidu ručnih alata i lakih ručnih mašina i aparata koji su nedovoljni da bi snage civilne zaštite mogle efikasno djelovati u akcijama zaštite i spašavanja u nastalim prirodnim i drugim nesrećama.

Nabavka odgovarajućih MTS i opreme, uglavnom se svodila na izdvajanje minimalnih sredstava iz budžeta općina, kantona za opremanje za rad i djelovanje i na donatorska sredstva.

U narednom periodu potrebno je blagovremeno planirati odgovarajuća finansijska sredstva za nabavku i opremanje, te obučavanje struktura zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju. Zbog toga je potrebno planirati razvoj zaštite i spašavanja na području Općine Novo Sarajevo kroz Program zaštite i spašavanja za period 2006 – 2010 u skladu sa Zakonom. Takođe je potrebno da viši organi Kantona i FU CZ donesu formacijska MTS za pojedine jedinice CZ specijalizovane namjene i službe zaštite i spašavanja, kako bi se kroz Program zaštite i spašavanja mogli sukcesivno nabavljati do 2010. godine.

50

F. STANJE ORGANIZOVANOSTI, POPUNJENOSTI I OPREMLJENOSTI INFORMATIVNOG I KOMUNIKACIJSKOG SISTEMA U FUNKCIJI PODRŠKE UPRAVLJANJU AKCIJAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Opšti podaci

Usvajanjem Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća predviđeno je, osim osnovne strukture civilne zaštite, formiranje Centra za osmatranje i uzbunjivanje u Općini Novo Sarajevo.

U funkciji osmatranja i uzbunjivanmja po potrebi se obrazuju i Službe osmatranja i

uzbunjivanja (O i U), koje vrše osmatranje, otkrivanje i praćenje opasnosti od prirodnih i drugih nesreća, te blagovremeno putem centra O i U izvještavaju mjerodavne organe i uzbunjuju stanovništvo o predstojećoj ili nastaloj opasnosti. Trenutno stanje i povezanost centra O i U u Općini Novo Sarajevo

Centar O i U Novo Sarajevo popunjen je odgovarajućim brojem zaposlenika (1). Međutim, Centar O i U nije opremljen materijalno – tehničkim sredstvima i opremom. Neophodno je nabaviti sofisticirana tehnička sredstva rađena po najvišim industrijskim standardima (otpornim na vlagu, toplotu, vibracije, kišu, maglu, tolerantnim na interferenciju). Centar O i U raspolaže namjenskom prostorijom.

Centar O i U u normalnim uslovima povezan je sa kantonalnim centrom O i U, kao i ostalim subjektima iz osmatračke mreže. Od navedenih subjekata svakodnevno se dobivaju redovni, a po potrebi i vanredni izvještaji. Kod prenosa podataka i komuniciranja načelno se koriste sva raspoloživa sredstva (telefon, telefaks, a planirane su i radio - veza, internet, GSM - kao neobavezno sredstvo). Planirano je i korištenje interneta i za prikupljanje, distribuciju i razmjenu podataka i komuniciranje s ustanovama izvan sistema zaštite i spašavanja na lokalnom i regionalnom nivou.

Informacijska i komunikacijska povezanost centra O i U za sada se ostvaruje samo u

uslovima redovne situacije i ne može poslužiti podršci vođenju akcija zaštite i spašavanja ukoliko je ugrožena općina ili kanton.

S tim u vezi i postojeći sistem veza civilne zaštite Općine Novo Sarajevo nije razvijen

organizaciono, niti tehnološki niti osigurava informacijsku i komunikacijsku podršku za potrebe nosilaca zaštite i spašavanja (službi, štabova, jedinica) na općinskom nivou u vođenju akcija zaštite i spašavanja.

Organizacija veza, informacijske i komunikacijske podrške

Polazeći od činjenice da se sistem veza civilne zaštite u Općini ne može uspostaviti odjedanom, u kratkom vremenskom periodu, sistem veze mora biti koncipiran tako da omogućuje etapnu, odnosno faznu realizaciju. Faze realizacije

Prva faza realizacije je opremanje, obučavanje, funkcionalno uvezivanje i uspostavljanje sistema veza na nivou Centra za osmatranje i uzbunjivanje Općine Novo Sarajevo. U smislu ekonomičnosti, tehnička rješenja moraju biti odabrana tako da se maksimalno iskoriste postojeći

51

sistemi i uređaji koji mogu zadovoljiti potrebe eksploatacije u krajnje otežavajućim uslovima. Prilikom nabavke i instalisanja opreme potrebno je voditi računa o standardizaciji tipova uređaja u sistemu, kako u smislu izbora proizvođača opreme, tako i u smislu opremljenosti Centra O i U.

Izbor radioveza i manevarska uslovljenosti terena

U Centru za osmatranje i uzbunjivanje Općine nalazila bi se dva kompleta uređaja VKV/UKV opsega, jedan u samoj prostoriji Centra, a drugi montiran na terenskom motornom vozilu (m/v) tipa džip ili nekom sličnom.

S obzirom na prednosti veza na VKV/UKV opsegu u odnosu na druge vrste veza (veća

brzina prenosa, veća manevarska sposobnost, mala potrošnja energije, itd.) za potrebe službi, štaba, jedinica i drugih organa civilne zaštite, potrebno je organizovati i ovu vrstu veza.

U prvoj fazi realizacije i opremanja sistema veza civilne zaštite Federacije BiH, potrebno je izvršiti nabavku samo VKV/UKV radiostanica za opremanje Centra za osmatranje i uzbunjivanje Općine Novo Sarajevo. U drugoj fazi planirana je nabavka opreme koja omogućava veze na KV opsegu. Upravljačko - komunikacijski pult za manipulativne operacije u vezama

. Da bi se omogućio nesmetan i efikasan rad ovog centra potrebno je na upravljačko -komunikacijski pult dovesti (priključiti) najmanje dva PTT priključka (po mogućnosti sa različitih centrala), potreban broj direktnih veza i lokala kao i priključke sa radiokanala HF i VHF/UHF veza.

Zbog toga je potrebno nabaviti tehnološki savremen upravljačko - komunikacijski pult koji omogućava niz manipulativnih operacija (najmanje 5 - 10 jednovremenih veza, prihvat radioveza, snimanje razgovora itd.). Nabavka ovog pulta je planirana za drugu fazu. Računarska mreža u funkciji podrške komunikacijskom sistemu

Računalna mreža treba biti projektovana za kapacitete koji će odgovoriti postavljenim zahtjevima za obradu podataka i podršku komunikacijskom sistemu i biti u mogućnosti da podrži u narednim fazama integraciju u jedinstvenu područnu (LAN) mrežu i prenos govora i slike na tranzitnim pravcima, u svim uslovima, naročito za efikasno i učinkovito upravljanje akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Osnovni ciljevi koje treba postići izgradnjom računarske mreže su:

integracija lokalnih LAN mreža (podrška servisima lokalnih korisnika); Internet servisi i usluge.

Rješenje računarskih mreža u konačnom će podržavati

međunarodne standarde i preporuke rješenja i tehnološke novine koji su u potpunosti standardizovani

52

Napajanje električnom energijom S obzirom na to da se od sistema veza civilne zaštite Općine traži neprekidan i kvalitetan

cjelodnevni rad, razumljivo je da je za takav rad potrebno kvalitetno i stabilno napajanje električnom energijom. Osnovni i najvažniji izvor takvog napajanja je iz gradske mreže naponom i frekvencijom koji zadovoljavaju evropske standarde.

S obzirom na činjenicu da često dolazi do prekida u napajanju iz gradske mreže, naročito u uslovima prirodnih i drugih nesreća, potrebno je osigurati i alternativne izvore napajanja kako bi se osigurala neprekidnost u napajanju uređaja i sistema veza, a time i neprekidnost veza. Zbog toga je za opremanje Centra za osmatranje i uzbunjivanje Općine potrebno nabaviti elektroagregat snage 3 - 4 KW i određen broj akumulatora kapaciteta od 180 Ah.

Zaključci

- Nedostatke navedene u prijedlozima za organizovanje snaga za zaštitu i spašavanje i potrebna

MTS, treba otkloniti potpunom provedbom Zakona o zaštiti i spašavanju, posebno u dijelu koji se odnosi na funkcionisanje Centra O i U u Općini.

- Provođenje ovoga Zakona dužan je osigurati općinski načelnik. - Opremanje komunikacijskom i informacijskom opremom i sredstvima, obučavanje i

osposobljavanje i uspostavljanje organizacije veza i komunikacija vršiti na jedinstvenim osnovama i u okviru namjenskih projekata, programa i planova razvoja sistema zaštite i spašavanja u Federaciji BiH, kako bi se svi elementi ovog informativno komunikativnog sistema mogli integrisati u namjenski funkcionalan sistem.

53

G. OBUČENOST I OSPOSOBLJENOST

Da bi sistem civilne zaštite na području Općine Novo Sarajevo bio efikasan i svrsishodan potrebno je štabove, službe, jedinice i specijalnosti civilne zaštite opremiti i obučiti shodno procijenjenom riziku opasnosti od prirodnih i drugih nesreća.

Ako je spremnost odgovora na prirodne i druge nesreće pokazatelj uspješne prevencije i planski provedenih priprema i ako je u ublažavanju i otklanjanju posljedica ‘’pola posla’’, onda je obuka i osposobljavanje uslov bez koga se ne može govoriti o spremnosti. Stoga je za potrebe obučavanja i osposobljavanja struktura zaštite i spašavanja, potrebno što prije staviti u funkciju Federalni centar za obuku za zaštitu i spašavanje, koji se nalazi u sastavu Federalne uprave civilne zaštite i koji je trenutno u fazi materijalno - tehničkog osavremenjavanja, kadrovske popune i odgovarajućeg certificiranja za svrhu za koju je formiran.

Prema trenutnoj situaciji osposobljenost i obučenost će biti indikator zaokreta ka mijenjanju i unaprjeđenju stanja za odgovore na nasreće.

Aktivnosti obučavanja i osposobljavanja treba intenzivirati kada se donese Program zaštite i spašavanja za period 2006 – 2010, kao i Plan zaštite i spašavanja Općine Novo Sarajevo za izvođenje dijela nastave iz oblasti zaštite i spašavanja za operativno – stručne organe civilne zaštite (štabovi i povjerenici preduzeća i MZ), a po donošenju nastavnih planova i za jedinice CZ opšte i specijalizovane namjene. Dalji planovi aktivnosti obučavanja i osposobljavanja

Federalna uprava civilne zaštite će izraditi fleksibilne i prihvatljive Nastavne planove i programe obučavanja i osposobljavanja snaga civilne zaštite i drugih snaga zaštite i spašavanja i civilnog stanovništva, Metodologiju ocjenjivanja obuke (u svrhu procjene uspješnosti obuke) i na osnovu toga Strategiju razvoja sistema obučavanja i osposobljavanja snaga civilne zaštite i civilnog stanovništva u Federaciji BiH.

Navodimo samo neke od najznačajnijih aktivnosti koje treba da sadrže spomenuti dokumenti o obučavanju i osposobljavanju za zaštitu i spašavanje: 1. U skladu sa zakonskim ovlastima, nakon što Općinsko vijeće i Općinski načelnik usvoje

Program razvoja zaštite i spašavanja i Plan zaštite i spašavanja na području Općine, pristupiti utvrđivanju, odnosno donošenju osnova Nastavnih planova i programa obuke struktura civilne zaštite za petogodišnji period na osnovu programskog sadržaja i fonda sati koji donosi FU CZ.

2. U svrhu pune kapacitiranosti za realizaciju zakonom utvrđenih obaveza obučavanja i osposobljavanja potrebno je da Federalna uprava civilne zaštite izbori kod Vlade Federacije BiH certificiranje Federalnog centra za obuku za zaštitu i spašavanje za namjenski centar za obuku i osposobljavanje kadrova za zaštitu i spašavanje.

3. U svrhu praktičnog obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje učiniti potrebne mjere i radnje za uređenje odgovarajućeg poligona za praktičnu obuku za osposobljavanje u vođenju akcija zaštite i spašavanja po različitim mjerama zaštite i spašavanja.

4. Federalna uprava civilne zaštite treba da potiče kod domaće mreže informativnih kuća i sistem masovnog i institucionalnog komuniciranja o oblasti cjelokupnog sistema zaštite i spašavanja, kako bi se izgradila i razvijala svijest stanovništva i institucija vlasti o potrebi postojanja ovog sistema i o potrebi očuvanja životne okoline u svrhu redukcije rizika nastanka prirodnih i drugih nesreća.

54

H. SARADNJA SA NEVLADINIM STRUKTURAMA

U Federaciji BiH postoji i djeluje više nevladinih organizacija i udruženja koje sudjeluju u poslovima nadgledanja, osiguranja veza, preduzimanja preventivnih mjera, sprečavanja, smanjenja ili otklanjanja posljedica u slučaju nesreća, edukacije stanovništva i slično.

Crveni križ Federacije BiH je nevladina organizacija koja je organizirana na kantonalnom, općinskom i mjesnom nivou, te je prihvatila načela Međunarodnog crvenog križa/krsta, a svoju djelatnost obavlja u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima kojima je ova djelatnost utvrđena. Sarađuje sa svim vladinim i nevladinim organizacijama uključenim u odgovore na katastrofu i u tom smislu razvija vlastitu strukturu djelovanja, upravljanja, saradnje i koordinacije, te blagovremenog angažovanja svojih snaga i sredstava na otklanjanju posljedica izazvanih prirodnim i drugim nesrećama. Zbog toga je, a u skladu sa Zakonom, sekretar Općinske organizacije crvenog križa/krsta po funkciji član Općinskog štaba civilne zaštite.

Savez radioamatera je nevladina organizacija koja se uključuje u osiguranje sistema veza za sve strukture koje sudjeluju u prevenciji, sprječavanja katastrofa. i ostvariće najužu saradnju i pomoć Centra za O i U općine.

Vatrogasni savez Federacije BiH i Kantona Sarajevo su udruženja profesionalnih i

dobrovoljnih vatrogasnih društava koji se bave prevencijom, obukom, sprečavanjem i otklanjanjem opasnosti od požara. Obaveza je općine da pomogne, posebno VD Novo Sarajevo koje je planirano da bude proglašeno Službom zaštite i spašavanja Općine Novo Sarajevo.

Djelatnosti ostalih nevladinih organizacija i udruženja kao što su: gorani, Služba

spašavanja, Klub spasilaca 2000., izviđači i druge organizacije koje se organizuju prema Zakonu o udruženjima građana i fondacija, a djelovanje im je u funkciji zaštite i spašavanja trebaju biti inkorporirane u organizam zaštite i spašavanja na području Općine.

55

I. POTREBNA FINANSIJSKA SREDSTVA

1. Procjena stanja

Od zaustavljanja rata i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma (1995.) do donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (2003.) u Federaciji BiH nije postojao nikakav sisteman način finansijskog tretmana posljedica po ljude i materijalna dobra nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća. Općinsko vijeće i Općinski načelnik, po preporuci Službe civilne zaštite najčešće su intervenisali po principu solidarnosti i na osnovu aproksimativnih procjena šteta, iz budžetskih sredstava tekuće rezerve i sa pozicije ‘’Transfer za posebne namjene - elementarne nepogode’’. 1.1. Evidencije šteta u finansijskom iznosu 1997-2004.

Do donošenja sistemskih i prikladnih provedbenih propisa u oblasti zaštite i spašavanja i finansija od 1997 – 2004. godine, zahtjevi općina i kantona za izračunatim štetama po raznim osnovama (požari, poplave, suša, grad-tuča, mraz, led) iznosili su preko 190.937.792,86 KM.

U ovaj iznos nisu uračunate štete od klizišta, opasnog otpada, osiromašenog uranija,

bruceloze i q - ju groznice i dr., jer se saniranje posljedica obavljalo preko drugih izvora, pozicija i nosioca planiranja finansijskih sredstava, iako se i to može podvesti pod isti bilans finansijskih opterećenja svih nivoa budžeta u Federaciji BiH.

1.2. Sistemsko finansiranje zaštite i spašavanja u Federaciji BiH

Prvi sistemski odgovor finansiranja sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih

nesreća u Federaciji BiH sadržan je u spomenutom Zakonu o zaštiti i spašavanju koji navodi izvore, uvođenje posebnog poreza na neto plaće od 0,5% i način raspodjele tih sredstava kojima po Zakonu pripadaju.

Prema članu 179. Zakona o zaštiti i spašavanju, finansiranje se ostvaruje iz sljedećih izvora:

1) budžeti Federacije BiH, kantona i općina; 2) sredstva pravnih lica; 3) osiguranja; 4) dobrovoljni prilozi; 5) međunarodna pomoć - donacije; 6) drugi izvori utvrđeni ovim i drugim zakonima.

U članu 180. istog Zakona predviđeno je dobrovoljno izdvajanje, odnosno plaćanje

posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5% od neto plaća svih zaposlenih u privrednim društvima, kao i građana koji obavljaju samostalnu djelatnost.

56

Zakonom i Uputstvom o načinu obračunavanja i uplati posebnog poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća1, Federalnog ministarstva finansija, regulisane su obaveze svih poreznih obaveznika i potvrđen je omjer pripadanja ovih sredstava:

20 % pripada Federaciji BiH i služe isključivo za namjene iz člana 182. tač. 2. - 5.

Zakona; 30 % kantonu i služe isključivo za namjene iz člana 183. tač. 2. - 6. Zakona; 50 % općini u kojoj su ta sredstva ostvarena i služe isključivo za namjene iz člana

184. Zakona.

Visinu ukupno ostvarenih sredstava na ovaj način dobijemo tako što: broj zaposlenih u Federaciji BiH x prosječna neto plaća u Federaciji BiH x 12 mjeseci x 0,5%.

S obzirom na to da je u značajnoj mjeri prisutan rad nacrno, ne može se tačno utvrditi

ukupan broj zaposlenih ili onih koji po ugovoru na određeno vrijeme ili po ugovoru o djelu ostvaruju plaće i druga primanja, teško je precizno obračunati iznos ostvarenih prihoda.

Procjene Službe civilne zaštite Općine Novo Sarajevo govore, da bi ta sredstva iznosila od

cca 350.000 – 500.000 KM godišnje. 1.3. Zaključci

1. Prethodne analize i konstatacije upućuju da i pored velikih poteškoća u konsolidaciji političkih, ekonomskih, sigurnosnih i drugih pitanja državne strukture, postoji formalno -pravna pretpostavka dostupnosti finansijskih sredstava, iako je njihova prihodovna osnovica dosta slaba u odnosu na potrebe uspostave organizacije i funkcija elemenata sistema zaštite i spašavanja, otklanjanja i saniranja posljedica od prirodnih i drugih nesreća.

2. Sredstva ostvarena po osnovu člana 180. Zakona su kolateralno dobro, nisu i ne mogu biti jedina sredstva za sveukupne namjenske potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Potrebno je voditi računa i o svim drugim izvorima sredstava po članu 179. Zakona, koja kao objedinjena voditi na računu trezora Kantonalnog ministarstava finansija i općina.

3. Planiranjem finansijskih sredstava općina kao nosioca planiranja u budžetima višestruko je isplatnije, svrsishodnije i moralnije ulagati u prevenciju (sprečavanje nastajanja posljedica) nego ulagati u posljedice koje se usljed izostale prevencije multipliciraju.

4. Prevencija u zaštiti i spašavanju na nivou općine treba biti finansijski podržana u okviru redovnog planiranja budžeta za potrebe osnovne djelatnosti, usaglašeno s prioritetima Godišnjeg plana provođenja mjera iz Programa razvoja zaštite i spašavanja Općini Novo Sarajevo Pored budžetskih sredstava za zaštitu i spašavanje u okviru redovnog planiranja budžeta, izuzetno će se koristit i dio sredstava izdvojen po osnovu 0,5% za potrebe preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara.

5. Sredstva iz posebnog poreza treba dakle planirati i kroz programe zaštite i spašavanja, realizovati u okvirnom omjeru:

50 % za opremanje struktura civilne zaštite i prevencije; 30 % za saniranja šteta i 20 % za obuku struktura civilne zaštite (povjerenika, službi, uprava, štabova, službi

za zaštitu i spašavanje, jedinica civilne zaštite i stanovništva). __________________________________ 1‘’Službene novine F BiH’’, broj 44/04

57

6. Upravljanje raspoloživim finansijskim i materijalnim resursima uputno je i jedino

izvodljivo izradom proračuna na nivou općine i njihovim optimiziranjem, po načelu povezivosti, poštujući okvirne uslove koji trebaju biti strateški oblikovani u Programu razvoja sistema zaštite i spašavanja u Općini Novo Sarajevo, što se odnosi i na sredstva po članu 180. Zakona.

7. Program razvoja zaštite i spašavanja za sve nosioce planiranja, posebno za upravne i stručne organe civilne zaštite, stvara osnovu za obaveznu izradu Godišnjih planova u provođenja razvojnih mjera za postizanje spremnosti sistema zaštite i spašavanja za odgovor na izazove prirodne i druge nesreće.

8. Za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća potrebno je na nivou godišnjeg Budžeta Općine izdvojiti minimum 1% od svojih godišnjih budžeta.

9. Kako je stanje opremljenosti snaga civilne zaštite za izvršenje namjenskih zadataka nedopustivo loše, potrebno je donijeti političke odluke na svim nivoima njene organizovanosti da se realizuje Program dodatnog opremanja struktura civilne zaštite koji je Vlada Federacije BiH usvojila još 2001. godine. Zatražiti hitno strukturu opreme dodatnog opremanja.

10. Raznovrsni poslovni interesi kompatibilni interesima zaštite i spašavanja mogu biti oblik sufinansiranja ove djelatnosti, posebno ukoliko promiču razvijanje svjesnosti o opštenacionalnim vrijednostima u Bosni i Hercegovini, zaštiti i spašavanju ljudi, materijalnih dobara i okoliša.

J. ZAKLJUČCI IZ PROCJENE

Ključne opasnosti za područje Općine Novo Sarajevo proizlaze iz podložnosti jakim potresima, visokom snijegu i snježnim nanosima, odronima i klizanjima tla, povremenim sušama, kao i tučom (grädom) i ledom. Tokom jeseni i zime dolazi do velikih hladnoća i olujnih vjetrova koji prouzrokuju velike materijalne štete na infrastrukturi. Procjenom su prepoznate moguće nesreće u odnosu na specifičnosti okoliša u zahvatu klizišta, potresa i drugih nesreća. To obavezuje dodatno i konkretno procjenjivanje osjetljivosti i podložnosti na sve opasnosti i rizike tih kritičnih tački i objekata prema savremenim standardima o sigurnosti i preduzimanje konkretnih mjera poboljšanja spremnosti i odgovora na nesreće.

Redni broj

Vrsta opasnosti – prirodne i druge nesreće Ugroženo područje Općine

1 2 3

1. Potresi

Ovoj opasnosti i rizicima podložne su sve urbane sredine, dakle stambeni konglomerati na području Općine Novo Sarajevo – intenziteta 7 0MCS. Ugroženi su objekti građeni prije 1963. godine (bez seizmičkih parametara).

2. Rušenja

U urbanom i naseljenom dijelu Općine ugrženost od potresa, a u padinskim dijelovima usljed odrona i klizanja tla.

3. Visoki snijeg i snježni nanosi Posebno su bili zabilježeni 1999. i 2005. godine u zimskom periodu.

4. Odroni i klizanja tla Ova se pojava javlja kao posljedica velikog broja uzroka, a zabilježena je posebno na padinskim dijelovima Općine.

5. Suša Suša, kao prirodna nesreća koja nanosi velike štete na ratarskim i voćarskim kulturama, nem aposeban negativan učinak na područje Općine.

6. Tuča (gräd) i ledom tokom proljetnih i jesenjih mjeseci

Prirodna nesreća koja nastaje iznenadno i kratko traje, a njezin negativni učinak je najizraženiji kod individualnih gazdinstava.

7. Požar To je pojava-opasnost koja se javlja skoro svake godine i koja nema samo jedan uzročnik, a ugroženi su stambeni I drugi objekti na području Općine.

8. Ekspanzija i eksplozije gasa Područje koje je posebno ugroženo, uglavnom je to gasna mreža u Kantonu i Gradu Sarajevo (računajući i infrastrukturu dovoda gasa);

9. Radijacijsko-hemijsko-biološko onečišćenje zraka, vode i tla

Izložena su sva veća naseljena mjesta: zagrijavanje stambenih i dr. objekata, intenzivniji drumski saobraćaj, smješteni industrijski kapaciteti i sl., uglavnom u perifernim dijelovima Općine.

10. MES i NUS Ugrožena su područja uz nekadašnje crte razdvajanja. Područje Općine Novo Sarajevo očišćeno od mina, ali postoji opasnost od NUS – a.

11. Saobraćajne nesreće Ugroženo je područje cijele Općine: razlozi su višestruki – starost i neispravnost vozila, loši i oštećeni putevi, saobraćajna rascjepkanost i dr.;

1. Aktivnosti koje se provode u stvaranju pravnog okvira zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na državnom nivou mogu se poistovjetiti sa ukupnim nastojanjima konsolidacije i razvoja državne strukture, a odnose se na civilnu zaštitu i zaštitu okoliša. Potrebno je izraditi procjenu ugroženosti ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša koja će biti podlogom institucionalnoj izgradnji jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja. Za sada se sistem zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća zasniva na obavezi kantona i općina da spriječe i uklone opasnosti i da primjene pravovremene mjere ako se nesreća desi. Stalna je obaveza i pravo i svih drugih pravnih lica i građana ostvarivanje mjera zaštite i spašavanja odnosno lične i uzajamne zaštite.

59

2. Na nivou Općine, postoje određeni kapaciteti koji još uvijek nisu funkcionalno integrisani u sistemu zaštite i spašavanja za planski odgovor na pojedine prirodne i druge nesreće, a odnose se na postojeće službe hitne pomoći, profesionalne vatrogasne jedinice i dobrovoljna vatrogasna društva, upravne i operativno - stručne organe civilne zaštite kantona i općina, policijske snage (saobraćajna policija i specijalne policijske jedinice), kapaciteti javnih preduzeća, te Vojska Federacije BiH. Saradnja sa svim nosiocima planiranja u organima federalne uprave, drugim institucijama i ustanovama je imperativ, isto u ostvarivanju strateške prevencije, izradi i usklađivanju planova zaštite i programa razvoja, kao i u stvaranju povjerenja građana u institucije pravnog sistema. Ove složene zadatke je moguće izvršiti samo ukoliko se osigura kvalitetan servis u obavljanju ovih poslova i zadataka u okviru svih organa federalne uprave i vertikalno spušteno do nivoa općina.

3. Procjene rizika i opasnosti od prirodnih i drugih nesreća obaveze su kako kantonalnih tako i općinskih organa vlasti, koje ovisno od konkretnih pokazatelja trebaju biti vrlo detaljne i precizne i u funkciji postizanja svjesnosti o značaju priprema za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara kod organa vlasti i svjesnosti o ličnoj i uzajamnoj zaštiti i spašavanju kod građana. Imajući u vidu ukupne prirodne, geografske, urbanističke, privredne, socijalne, migracijske i karakteristike složenih društvenih procesa tranzicije i reforme, potrebno je još detaljnije i stručno kvalitetnije procijeniti rizike od prirodnih i drugih nesreća Ishodišta tih serioznijih analiza rizika trebaju biti preduslov u planiranju i uspostavljanju prioriteta postizanja spremnosti u slučaju prirodnih i drugih nesreća.

4. Informativno - komunikativnu podršku upravljanju akcijama zaštite i spašavanja pruža Općinski centar osmatranja i uzbunjivanja koji je u procesu organizaciono - tehničke izgradnje u skladu sa procjenom ugroženosti i zahtjevima za funkcionalnim povezivanjem sa kantonalnim i drugim centrima osmatranja i uzbunjivanja. Navedeni pokazatelji u Procjeni upućuju na potrebu ustanovljenja kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja u okviru jedinstvene baze podataka, ne samo radi razumijevanja prirodnih i drugih procesa, već radi stvaranja podrške upravljanju procesom akcija zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Te podatke trebaju osigurati preko resornog ministarstva i drugi kantonalni organi uprave, te druge relevantne institucije, zavodi, naučne ustanove i strukture civilne zaštite. Federalni, kantonalni i općinski centri za osmatranje i uzbunjivanje trebaju voditi bazu podataka o pojavama nesreće, opasnostima i rizicima, čime će se omogućiti usmjeravanje djelovanja cijelog sistema i korištenje resursa na stanje izazvano nesrećom.

5. Spremnost odgovora na nesreće pokazatelj je uspješne prevencije i planski provedenih priprema na ublažavanju i otklanjanju posljedica, a obuka i osposobljavanje uslov je bez koga se ne može govoriti o spremnosti. Sistemski odgovor u vezi sa problematikom obučavanja i osposobljavanja zasniva se na stvaranju programsko - planskih i stručnih dokumenata za izvođenje nastavnog procesa obuke, ostvarenje procedura njihove verifikacije, osiguranju tehničkih, pedagoških i metodičko - didaktičkih uslova za izvođenje nastavnih sadržaja, praktične i teorijske obuke za potrebe operativno - stručnih organa, službi, jedinica i specijalnosti civilne zaštite.

6. Privredna dobra (industrijski kapaciteti, naftne i gasne instalacije, šumski resursi, saobraćajnice i objekti na njima i drugi infrastrukturni objekti), trebaju sa aspekta zaštite i spašavanja biti direktno obuhvaćeni vrednovanjem parametara mogućih nesreća i rizika, formiranjem baze podataka u organima uprave, ustanovama, zavodima i javnim preduzećima.

7. Priroda prijetnje potresa u Bosni i Hercegovini, u velikim gradovima i ratom izazvane prevelike koncentracije stanovništva u njima, uz postojeću intenzivnu gradnju i dogradnju stambenih i poslovnih objekata, često bez odgovarajućih urbanističkih planova i dozvola, zahtijeva reviziju i kontrolu primijenjenih standarda gradnje i preduzimanje odgovarajućih

60

mjera na postizanju spremnosti (otpornosti na rušenje). Procjenu otpornosti postojećih velikih stambenih i drugih javnih objekata (škole, fakulteti, bolnice, željeznička stanica, aerodrom i sl.), na potrese, moguće je odrediti samo aproksimativno, jer su objekti građeni u različitim vremenskim periodima, na različite načine i s različitim stepenom otpornosti.

8. Privredna situacija u Općini uslovljava mogućnosti, dinamiku i nivoe izgradnje elemenata sistema zaštite i spašavanja i postizanje spremnosti da se odgovori na izazove prirodne i druge nesreće. Ekonomska ograničenja direktno utiču na prihodovnu osnovicu izvora sredstava koja je slaba u odnosu na potrebe uspostave organizacije i funkcija elemenata sistema zaštite i spašavanja. Zbog toga je važno racionalno odrediti tekuće i razvojne prioritete funkcionisanja i izgradnje sistema, na osnovu procjene ugroženosti za sve oblasti od prevencije, planova i programa, strukture operativnih snaga, opremanja sredstvima i opremom, stvaranje zaliha u robnim rezervama. Radi racionalnog i korektnog planiranja finansijskih sredstava potrebno je, ekonometrijskom analizom, za svaku vrstu nesreće odrediti tzv.”povratni period”, kao ekonomski opravdanu osnovu za izračunavanje šteta i svih drugih posljedica. To je važno i sa stajališta načina osiguranja finansijskih i materijalnih resursa. Upravljanje raspoloživim finansijskim i materijalnim resursima uputno je i jedino izvodljivo kroz budžet na nivou općine. Za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća opravdano je na nivou godišnjeg Budžeta Općine izdvojiti minimum 1% godišnjeg budžeta.

9. Oružane snage Bosne i Hercegovine, Vojska Federacije BiH i policijske snage dio su sistema zaštite i spašavanja. Policijske snage u odnosu na svoju zakonsku ulogu i namjene, osposobljenost i opremljenost u uslovima prirodne i druge nesreće osiguravaju javni red, ličnu i imovinsku sigurnost, odvijanje saobraćaja i vrše upozoravanja na opasnosti u pogođenim područjima. Na osnovu Zakona o odbrani BiH ‘’Službeni glasnik BiH’’, broj 43/03 i entitetskih zakona o zaštiti i spašavanju, odbrambenoj politici Bosne i Hercegovine i usvojenih ‘’Operativnih procedura za angažovanje entitetskih oružanih snaga Bosne i Hercegovine u slučaju prirodnih i drugih nesreća i u slučaju redovnih mirnodopskih potreba’’, vrši se angažovanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u pružanju pomoći civilnim vlastima Bosne i Hercegovine u otklanjanju i sanaciji posljedica prirodnih i drugih nesreća.

10. Nevladine i organizacije civilnog društva imaju posebnu ulogu u podizanju svjesnosti o značaju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i opasnosti, upotpunjavanju i ostvarenju sadržaja svih mjera zaštite i spašavanja. Zbog raznolikosti sadržaja djelovanja (pružanju pomoći u pronalaženju, spašavanju i zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva, osiguranju raznovrsne humanitarne pomoći u slučaju masovnih prirodnih i drugih nesreća, gašenju požara i dr.) potrebno je afirmirati društveni značaj nevladinog humanitarnog sektora i organizacija civilnog društva.

11. U okviru mjera zaštite i spašavanja potrebno je izraditi svrsishodna i prihvatljiva rješenja po svim mjerama zaštite i spašavanja, radi uspostavljanja prepoznatljivog organigrama dijela sistema kojeg zahtijeva sadržaj konkretne mjere, u nadležnosti jednog ili više nosilaca planiranja u institucijama općinskog nivoa vlasti.

12. Procjena ugroženosti stvara osnovu za izradu općinskog Programa razvoja zaštite i spašavanja i Plana zaštite i spašavanja i njihovo međusobno usklađivanje uz procedure osiguranja finansijske podrške njihovoj realizaciji, te skupštinsku verifikaciju. Nakon usvajanja Procjene ugroženosti područja Općine, od strane Općinskog vijeća, potrebno je pristupiti izradi dugoročnog Programa razvoja zaštite i spašavanja u Općini za period 2006 - 2010. godine. U istom tom periodu, potrebno je pripremiti program aktivnosti i pristupiti izradi planova zaštite i spašavanja.

UKUPAN BROJ STANOVNIKA PO POLNOJ, NACIONALNOJ í STAROSNOJ STRUKTURI koji se nalaze u evidencijama) MZ - a u Općini Novo Sarajevo (prijavljeni) zaključno sa 31.12.2004. godiine

Površine MZ - a i gustina naseljenosti po M Z - a. Prosječna gustina naseljenosti na općini Novo Sarajevo – st. / km2

PO POLU PO NACONALNOSTI STAROSNA STRUKTURA Povšina po MZ Gustina naseljenosti NAZIV MZ-e

Ukupno stanovn. M Ž B H S O < 7 7-15 15-18 19-60 > 60 ha % st. / km2

Č. Vila I 6485 3093 3392 5039 483 721 242 139 566 380 3975 1425 35,9 4,00 18 064 Č. Vila II 1707 836 871 1302 125 220 60 74 131 135 735 632 8,9 0,99 19 179 Dolac 5200 2346 2854 3896 581 576 147 386 506 423 2816 1069 74,6 8,31 6 .970 G .Kovačići 1408 677 731 1231 59 114 4 61 154 75 878 240 47,6 5,30 2 .957 G.Velešići 3314 1539 1775 3067 79 152 16 197 415 178 1827 697 76,6 8,53 4 .326 Grbavica I 10160 4110 6050 7963 636 1208 353 696 744 1673 4261 2786 36,5 4,07 27. 835 Grbavica II 6339 2778 3561 4333 575 1116 315 436 561 512 2902 1928 30,7 3,42 20. 648 Hrasno 2921 1320 1601 1636 553 511 221 114 215 147 1719 726 9,5 1,06 3 .047 Hrasno Brdo 3565 1724 1841 3191 92 135 147 253 305 240 2119 648 65,0 7,24 5 .484 Kovačići 3245 1337 1908 2183 505 423 134 142 295 162 2022 614 19,7 2,19 16. 472 Kvadrant 1164 536 628 796 120 203 45 29 67 43 705 320 4,7 0,52 24. 765 Malta 5935 2779 3156 3725 922 1134 154 639 251 429 3467 1149 13,0 1,45 45. 653 Pofalići I 3978 1917 2061 3394 332 228 24 174 436 179 2320 869 91,0 10,14 4 .371 Pofalići II 3702 1750 1952 3619 23 50 10 169 227 192 2493 621 158,8 17,69 2 .331 Trg heroja 6986 3246 3740 4454 848 1276 408 186 470 393 3951 1986 24,0 2,67 29. 108 Velešići 3662 1945 1717 3318 135 142 67 247 423 175 2051 766 51,1 5,69 7 .166 Vraca 2413 1129 1284 1808 162 251 192 144 259 115 1345 550 62,2 6,93 3 .879 Željeznička 3478 1634 1844 2058 574 663 183 98 271 158 1983 968 88,0 9,8 3 .952 UKUPNO: 75.662 34696 40966 57013 6804 9123 2722 4191 6288 5606 41528 18054

Procentualno % 45,9 54,1 75,35 9,0 12,05 3,6 5,5 8,3 7,4 54,9 23,86

Površina općine 897,8 ha=9,0 km 2

Prosječna gustina naseljenosti

8.407 stan. / km2

TABELA BROJ 1

TABELA BROJ 2 BROJNO STANJE UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA NA OPĆINI

OSNOVNE ŠKOLE

R/B NAZIV ŠKOLE BROJ UČENIKA 1. ''POFALIĆI'' 664 2. ''MALTA'' 659 3. ''ČENGIĆ VILA I'' 636 4. ''HRASNO'' 813 5. ''GRBAVICA I'' 497 6. ''GRBAVICA II’’ 624 7. ''VELEŠIĆKI HEROJI’’ 473 8. ''KOVAČIĆI'' 394 9. ‘’RISALA’’ 148 10. MEĐUNARODNA OSNOVNA ŠKOLA 203 11. CENTAR ''VLADIMIR NAZOR '' 72

12. OSNOVNA MUZIČKA I BALETSKA ŠKOLA ‘’NOVO SARAJEVO’’ 245

UKUPNO: 5428

SREDNJE ŠKOLE

R/B NAZIV ŠKOLE BROJ 1. TREĆA GIMNAZIJA 815 2. SREDNJA EKONOMSKA ŠKOLA 668 3. SREDNJA ŠKOLA ZA ELEKTROENERGETIKU 571 4. SREDNJA SAOBRAČAJNA ŠKOLA 838 5. ŽELJEZNIČKI ŠKOLSKI CENTAR 624 6. SREDNJA DRVARSKA I ŠUMARSKA ŠKOLA 330

7. ŠKOLA ZA SREDNJE STRUČNO OBRAZOVANJE I RADNO OSPOSOBLJAVANJE 72

UKUPNO: 3918

P R E G L E D BROJNOG STANJA POVJERENIKA, JEDINICA I ŠTABOVA CZ

OPĆINA NOVO SARAJEVO Ukupno pripadnika CZ na području Općine (MZ i općinske jedinice) TABELA BROJ 3

MZ OPĆINA Redni broj

N A Z I V Odjeljenje Vod Četa Ukupno

pripadnika Odjeljenje Vod Četa Ukupno pripadnika

1. Opća namjena 576 2. Specijalizovana namjena 102 3. Dezaktiviranje NUS - a 4. Spasavanje 5. RBH 22 22 6. PMP 7. Veterinarske 8. Vatrogasne 37 37 9. Asanacija 10. Snabdijevanje 13 13 11. Građevinske 12. Komunalne 30 30 13. Povjerenici CZ 400 14. Štabovi CZ Broj štabova 18 x 5 90 Općinski štab CZ 15

U K U P N O : 1066 117

TABELA BROJ 4

PREGLED O VRSTI, BROJU I JAČINI ŠTABOVA, JEDINICA I POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE PO MJESNIM ZAJEDNICAMA

R/B MJESNA ZAJEDNICA ŠTAB CZ MZ JEDINICA OPĆE

NAMJENE POVJERENICI UKUPNO

1. VELEŠIĆI 5 32 12 49 2. VELEŠIĆI DONJI 5 32 20 57 3. MALTA 5 32 30 67 4. TRG HEROJA 5 32 30 67 5. ČENGIĆ VILA I 5 32 34 71 6. ČENGIĆ VILA II 5 32 14 51 7. HRASNO 5 32 20 57 8. HRASNO BRDO 5 32 12 41 9. POFALIĆI 5 32 18 55 10. POFALIĆI GORNJI 5 32 14 51 11. KVADRANT 5 32 12 49 12. VRACA 5 32 12 49 13. KOVAČIĆI 5 32 20 57 14. KOVAČIĆI GORNJI 5 32 12 49 15. GRBAVICA I 5 32 30 67 16. GRBAVICA II 5 32 30 67 17. ŽELJEZNIČKA 5 32 40 77 18. DOLAC 5 32 40 77

U K U P N O: 90 576 400 1066

66

S A D R Ž A J A. UVOD 2 B. OPŠTI DIO a) Prirodno – geografske karakteristike Općine Novo Sarajevo 3 b) Ekonomska i urbana razvijenost 3 C. POSEBNI DIO 6 1. PRIRODNE NESREĆE 1.1. Potresi 6 1.2. Poplave 7 1.3. Visoki snijeg i snježni nanosi 8 1.4. Odronjavanje i klizanje zemljišta 9 1.5. Epidemije zaraznih bolesti 11 1.6. Epizootije zaraznih bolesti 12 1.7. Kalamiteti biljnih zaraznih bolesti i štetičina 12 1.8. Zaštita od NUS – a 13 2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE NESREĆE 2.1. Požari 14 2.1.1. Procjena požarne opterećenosti 14 2.1.2. Požarne prepreke 15 2.1.3. Uticaj požarnih puteva na požarnu ugroženost 15 2.1.4. Požarne karakteristike određenih urbanih sadržaja 16 2.2. Ugroženost od gasnog sistema 18 2.3. Ugroženost od skladištenja naftnih derivata, plinova i opasnih tvari 20 2.3.1. Mogući uzroci havarije 21 2.3.2. Efekti pri havarijama 21 3. OSTALE NESREĆE 3.1. Cestovni saobraćaj 22

3.2. Tramvajski, autobuski i trolejbuski saobraćaj 22 3.3. Željeznički saobraćaj 23

D. PROCJENE PRIRODNIH, TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE NOVO SARAJEVO SA PRIJEDLOZIMA MJERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

1. Procjena ugroženosti od požara 24 1.1. Faza preventivne zaštite 25 1.2. Faza spašavanja 26 1.3. Faza otklanjanja posljedica 27 2. Procjena ugroženosti od visokog snijega i snježnih nanosa 28 2.1. Faza preventivne zaštite 28 3. Procjena ugroženosti od odronjavanja i klizanja zemljišta 32 3.1. Faza preventivne zaštite 33 4. Procjena ugroženosti od zaraznih bolesti 36 4.1. Faza preventivne zaštite 36 4.2. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica 36

5. Procjena ugroženosti od epizootije zaraznih bolesti 36 5.1. Faza preventivne zaštite 36

67

6. Procjena ugroženosti od biljnih zaraznih bolesti i štetočina 36 6.1. Faza preventivne zaštite 36 7. Procjena ugroženosti od požara 36 7.1. Faza preventivne zaštite 37 8. Procjena ugroženosti od gasnog sistema 41 8.1. Mogući efekti havarije gasnog sistema 41 8.2. Faza preventivne zaštite 42 8.3. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica 42 9. Procjena ugroženosti od naftnih derivata, i opasnih tvari 43 9.1. Mogući uzroci havarije od naftnih derivata, plinova i opasnih tvari 43 9.2. Efekti havarije od naftnih derivata, plinova i opasnih tvari 43 9.3. Faza preventivne zaštite 44 9.4. Faza spašavanja i otklanjanja posledica 44 10. Procjena ugroženosti od energetskih postrojenja i kotlovnica 44 10.1.Elektroenergetika 44 10.2.Kotlovnice 45 11. Procjena ugroženosti od kontaminacije 45 11.1.Radio – aktivna kontaminacija 45 11.2.Ugroženost od hemijskih sredstava 45 11.3. Smog 45 11.4. Faza preventivne zaštite 46 11.5. Faza spašavanja i otklanjanja posljedica 46

E. SNAGE CIVILNE ZAŠTITE I MTS – a PREDVIĐENA ZA ANGAŽOVANJE NA ZADACIMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA 1. Organizovanost 47 2. Provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju 47 2.1. Na općinskom nivou 48 2.2. Privredna društva i druga pravna lica iz člana 32. Zakona 48 2.3. Organizovanost struktura zaštite i spašavanja 48 3. Opremljenost 49 3.1. Opremljenost struktura zaštite i spašavanja 49 F. STANJE ORGANIZOVANOSTI, POPUNJENOSTI I OPREMLJENOSTI INFORMATIVNOG I KOMUNIKACIJSKOG SISTEMA U FUNKCIJI PODRŠKE UPRAVLJANJU AKCIJAMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 50 G. OBUČENOST I OSPOSOBLJENOST 53 H. SARADNJA SA NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA 54 I. POTREBNA FINANSIJSKA SREDSTVA 55 1. Procjena stanja 55 1.1. Evidencija štete u finansijskom iznosu 1997 – 2004 55 1.2. Sistemsko finansiranje zaštite i spašavanja u F BiH 55 1.3. Zaključci 56 J. OPŠTI ZAKLJUČCI IZ PROCJENE 58 K. PRILOZI (tabele 1, 2, 3 i 4) 61 - 64