127_03_Mlinar_Trosic

Ivan Mlinar, Marko Trošiæ

Sveuèilište u Zagrebu

Arhitektonski fakultet

HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 HR - 10000 Zagreb, Lj. Gaja 42

Izvorni znanstveni èlanak

UDK 712.253:728 (497.5 Zagreb) ”1918/1941”

Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.02 - Urbanistièko i prostorno planiranje

2.01.04 - Razvoj arhitekture i urbanizma

i obnova graditeljskog naslijeða

Èlanak primljen / prihvaæen: 09. 03. 2004. / 13. 07. 2004.

Znanstveni prilozi�Scientific Papers 12[2004] 1[27] PROSTOR 31

University of Zagreb

Faculty of Architecture

HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 HR - 10000 Zagreb, Lj. Gaja 42

Original Scientific Paper

UDC 712.253:728 (497.5 Zagreb) ”1918/1941”

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.02 - Urban and Physical Planning

2.01.04 - Development of Architecture and Urban Planning

and Restoration of the Built Heritage

Article Received / Accepted: 09. 03. 2004. / 13. 07. 2004.

Parkovi zagrebaèkih stambenih naselja

izgraðenih izmeðu dva svjetska rata

Parks of the Housing Developments in Zagreb

Built between the two World Wars

dendrološka inventarizacija

parkovi

stambena naselja

stanovanje

Zagreb

U èlanku se opisuju parkovi i parkovne površine u 15 zagrebaèkih stambenihnaselja izgraðenih u razdoblju izmeðu dva svjetska rata. Stambena su naseljakronološkim redoslijedom pojedinaèno obraðena, s kratkim opisom osnovnihurbanistièko-arhitektonskih obilje`ja, komentarom planiranoga parkovnogureðenja vidljivog iz arhivske graðe te opisom parkova i parkovnih površina sdendrološkom inventarizacijom provedenom 2002. godine. Parkove iparkovne površine stambenih naselja èine parkovno ureðena zajednièkadvorišta, perivojni trgovi i parkovi stambenih naselja, te zaštitni nasadi, uliènidrvoredi i drvoredi unutar stambenih sklopova i dvorišta.

This paper presents park areas of 15 housing developments in Zagreb builtbetween the two World Wars. Each housing development is chronologicallystudied with a short description of its main urban and architectural featuresand a comment on the planned landscape design found in the archives as wellas a description of the park areas with a dendrologic inventory made in 2002.Parks of the housing developments consist of landscaped communal areas,squares and parks with street tree lines or tree lines within the housingcomplexes and gardens. The parks show considerable variations in terms oftheir landscape design, preservation and maintenance.

dendrologic inventory

parks

housing developments

housing

Zagreb

UVOD

INTRODUCTION

Nagli industrijski razvoj i koncentracija ka-pitala u Zagrebu izmeðu dva svjetska rata uz-rokuje znaèajno poveæanje broja stanovnika,1

koje iznosi 147% od 1918. do 1940. godine,2 ato rezultira kontinuiranom izgradnjom stam-benih naselja namijenjenih radnicima i èinov-nicima. Izgradnja je zastala samo 1930. godi-ne zbog ekonomske i financijske krize. Grad-nju stambenih naselja potièe i financira grad-ska uprava koju prate javne institucije i pri-vatni poduzetnici. Kupnja stanova i zemljišta3

te izgradnja kuæa potièe se niskim cijenama ipovoljnim kreditima.

Stambena se naselja grade na dijelovima grad-ske periferije koji svojim poloàjem odgova-raju investitorima i korisnicima. Uglavnom suto lokacije vezane za industrijske pogone ilislobodna jeftina gradska zemljišta na perife-riji. Veæa je koncentracija radnièkih stambe-nih naselja uz Radnièku i Selsku cestu, a èi-novnièkih uz rubne dijelove veæ izgraðenegradske strukture. Naselja se grade i na udal-jenim dijelovima istoène i jugozapadne grad-ske periferije. Stambena naselja višega stan-darda i modernoga arhitektonskog vokabula-ra, namijenjena èinovnicima i umjetnicima,projektiraju se i za ju`ne padine Medvednice,ali nijedno nije realizirano.

U svim je izvedenim primjerima u manjoj iliveæoj mjeri vidljivo nastojanje da se stambe-na kompozicija oplemeni parkom ili parkov-nom površinom radi kreiranja ljepšega i zdra-vijega ìvotnog okruènja. Elementi parkovne

arhitekture, kao što su travnate površine,manje kompozicije grmlja i stabala te drvore-di, prisutni su u skromnom obliku u gotovosvim planovima i nacrtima stambenih naselja.Sloèniji primjeri parkovnog ureðenja kreæuse od ureðenog parka stambenog naselja,koji ponekad ima i djeèje igralište, preko peri-vojnog trga pa sve do parkovnih kompozicijau kojima se isprepleæu vodene površine, trav-njaci, cvjetni ansambli, grmlje, ìvice, drveæe,skulpture i djeèja igrališta.

S obzirom na relativno samozatajan karakterparkova i parkovnih površina unutar stambe-nih naselja, koji u slici grada obièno nemajureprezentativnu ulogu, veæina parkova i par-kovnih površina nije sustavno istraèna. Upra-vo je zbog toga provedeno istraìvanje parko-va i parkovnih površina sljedeæih zagrebaèkihstambenih naselja izgraðenih u razdoblju iz-meðu dva svjetska rata, koja su djelomièno iliu cijelosti zadràla svoj izvorni oblik: Gradskekuæe na Ciglani, Èinovnièko naselje ãArko”,Mali stanovi na Kanalu, Gradske kuæe na Ka-nalu, Mali stanovi na Lašæinišæaku iza ìvo-dernice, Gradske kuæe u Meršiæevoj ulici, Malistanovi na Gogoljinu brijegu, Naselje ã�eljez-nièka kolonija” u Maksimiru, Provizorni sta-novi na Selskoj cesti, Pongraèevo naselje naTrešnjevci s kuæicama za namještenike Zagre-baèkoga elektriènog tramvaja, Naselje Istra-na i invalida na Selskoj cesti, Naselje na Volov-èici, Naselje ãPrve hrvatske štedionice” naTrešnjevci, Cvjetno naselje i Radnièko naseljeãAnte Starèeviæ” u Donjoj Dubravi.

POJEDINAÂN KRATKI PRIKAZSTAMBENIH NASELJA S OPISOM PARKOVAI PARKOVNIH POVR[INA

SHORT PRESENTATION OF HOUSINGDEVELOPMENTS WITH DESCRIPTIONOF THEIR PARKS

Stambena naselja planirana i izgraðena izme-ðu dva svjetska rata kronološki su prikazanas podacima o autoru4 i godini izvedbe, s opi-som smještaja naselja u odnosu na tada iz-graðenu gradsku strukturu te kratkim opisomosnovnih urbanistièko-arhitektonskih obil-je`ja i planiranoga parkovnog ureðenja nasel-ja. Prikaz je izraðen na osnovi izvornih plano-va, nacrta, skica i fotografija te èlanaka i knji-ga, a meðu njima se opsegom i sistematiè-nošæu istièu radovi Darje Radoviæ-Maheèiæ. Uproljeæe i ljeto 2002. godine provedeno je i te-rensko istraìvanje, na temelju kojega su opi-

32 PROSTOR 1[27] 12[2004] 31-46 I. MLINAR, M. TROŠIÆ Parkovi zagrebaèkih stambenih naselja… Znanstveni prilozi�Scientific Papers

1 Prema procjeni I. Vinskoga stanovništvo grada Zagrebapoveæalo se od 1919. do 1940. godine za 125 000. (Domljan,1979: 105)

2 Radoviæ, 1992: 201

3 Jukiæ, 1997: 59

4 U sluèajevima kada su autori poznati.

sani parkovi i parkovne površine za koje je iz-raðena dendrološka inventarizacija. Na krajuprikaza svakog naselja kratko je komentiranoarhitektonsko-urbanistièko stanje naselja tenjegovih parkova i parkovnih površina.

Prostorni raspored naselja u današnjoj grad-skoj strukturi vidljiv je na preglednoj kartiGrada Zagreba,5 a svako pojedino naselje pri-kazano je i ortofoto snimkom6 te skicom pla-nirane izgradnje i parkovnog ureðenja koja jeizraðena na osnovi arhivskih izvora.

1. Gradske kuæe na Ciglani arhitekta Pavla Ju-šiæa, kojih poloàjni nacrt datira iz 1920. godi-ne,7 jednostavna je simetrièna kompozicijašest trokatnica tradicionalistièke arhitekturena pravokutnoj parceli sa zajednièkim prilaz-nim dvorištem. Stambena kompozicija izgra-ðena je izmeðu ulica – Klaiæeve i Hochmanovete Kršnjavoga, ulice na tadašnjem rubnom ju-gozapadnom dijelu kontinuirano izgraðenegradske strukture donjogradskog bloka.

Na nacrtu iz 1920. godine8 jasno je vidljivanamjera ureðenja i oplemenjivanja stambenekompozicije s dva drvoreda, koji su boèno po-stavljeni uz glavnu, duù os zajednièkoga pri-laznog dvorišta i dva boèna drvoreda, uz isto-èni i zapadni rub parcele, koji uz dekorativnuimaju i zaštitnu ulogu.

Danas se zajednièkim prilaznim dvorištemproteè na nacrtu vidljiv dvostrani drvoredsrebrnolisnog javora,9 s naknadno posaðe-nim pojedinaènim stablima srebrnaste lipe iobiènog bagrema. Uza zapadni rub stambenekompozicije nalaze se stabla srebrnolisnogjavora te samonikla stabla obiènog pajasena igrmovi crne bazge, a uz istoèni rub na nacrtunema vidljiva drvoreda.

Stambena je kompozicija do danas zadràlasvoj izvorni oblik, izuzev izgradnje male gim-nastièke dvorane uz ju`ni dio parcele, koja jezatvorila ju`ni ulaz u zajednièko prilazno dvo-rište i tako promijenila karakter prilaznogdvorišta iz protoènog u zaglavno. Zajednièkoprilazno dvorište danas u najveæoj mjeri sluìkao parkiralište i tek se rješavanjem proble-ma parkiranja osobnih vozila stanara otvaramoguænost kvalitetnog rješenja parkovnogureðenja zajednièkog dvorišta. Drvored uzazapadni rub parcele nema zapreka za ureðen-

je, dok bi drvored uz istoèni rub parcele mo-gao biti predviðen pri ureðenju prostora kojidanas sluì kao pristup i ulaz u susjednusrednju školu.

2. Èinovnièko naselje ãArko”, arhitekta JankaHoljca iz 1921. godine,10 meðu prvim je stam-benim naseljima podignutim privatnim kapi-talom11 na tadašnjoj istoènoj periferiji grada,izmeðu Heinzelove, Martiæeve i Makanèeveulice. Nepravilan oblik izduène gradske ka-sete, na sjevernom dijelu koje je izgraðenonaselje, uzrok je nepravilnoj parcelaciji jeda-naest parcela na kojima je smješteno isto toli-ko sliènih jednokatnica tradicionalistièke ar-hitekture s vrtom.

Na dostupnim arhivskim materijalima ne išèi-tavaju se elementi parkovnog ureðenja unu-tar naselja.

Danas je naselje odvojeno od Heinzelove uli-ce ìvicom širokolisne kaline i obiènoga gra-ba, a uz Makanèevu ulicu pruà se drvoredobiène katalpe. Iz Martiæeve ulice ulazi se uzajednièko socijalno dvorište12 naselja, ukra-šeno sa dvostranim drvoredom obiènoga div-ljeg kestena.

Naselje je zadràlo svoj prvobitni karakter dodanas, izuzev manjih arhitektonskih interven-cija na kuæama i u vrtovima, koji visokim na-sadima oplemenjuju svoje neposrednookruènje ju`no od Kvaternikova trga.

3. Mali stanovi na Kanalu iz 1922. godinejesu naselje samostojeæih i dvojnih kuæa natadašnjoj jugoistoènoj periferiji grada. Nepra-vilan, pribli`no trokutast oblik naselja, koje jesmješteno izmeðu Supilove, Drìæeve i Ulicegrada Vukovara, uz tadašnji industrijski pred-

Znanstveni prilozi�Scientific Papers Parkovi zagrebaèkih stambenih naselja… I. MLINAR, M. TROŠIÆ 31-46 12[2004] 1[27] PROSTOR 33

5 *** 1994.

6 Biljecki; Tonkoviæ, 1998.

7 Radoviæ Maheèiæ, 1993: 142

8 Radoviæ, 1992: 201

9 Latinski nazivi vrsta navedeni su u tabl. Golosjeme-njaèe i Kritosjemenjaèe.

10 Radoviæ Maheèiæ, 1994: 20. U: Radoviæ Maheèiæ,2003: 112 autorica datira naselje u 1920.-1922. god.

11 Industrijalac V. Arko financira izgradnju stambenognaselja za èinovnike nedaleko od svoje tvornice likera. (Ra-

doviæ Maheèiæ, 2003: 112)


Sl. 1. Pregledna karta Grada Zagreba s ucrtanim

pozicijama obraðenih stambenih naselja izgraðenih

izmeðu dva svjetska rata

1. Gradske kuæe na Ciglani

2. Èinovnièko naselje ãArko”

3. Mali stanovi na Kanalu

4. Gradske kuæe na Kanalu

5. Mali stanovi na Lašæinišæaku iza �ivodernice

6. Gradske kuæe u Meršiæevoj ulici

7. Mali stanovi na Gogoljinu brijegu

8. Naselje ã�eljeznièka kolonija” u Maksimiru

9. Provizorni stanovi na Selskoj cesti

10. Pongraèevo naselje na Trešnjevci s kuæicama

za namještenike Zagrebaèkoga elektriènog

tramvaja

11. Naselje Istrana i invalida na Selskoj cesti

12. Naselje na Volovèici

13. Naselje ãPrve hrvatske štedionice” na Trešnjevci

14. Cvjetno naselje

15. Radnièko naselje ãAnte Starèeviæ”

u Donjoj Dubravi

Fig. 1 Map of Zagreb with marked positions of

analyzed housing developments built between

the two World Wars

1 Townhouses in Ciglana

2 Housing development ãArko”

3 Small apartments on Kanal

4 Townhouses on Kanal

5 Small apartments on Lašæinišæak behind

the town pound

6 Townhouses in Meršiæeva st.

7 Small apartments on Gogolj’s hill

8 Housing development ãRail colony” in Maksimir

9 Provisional apartments on Selska rd.

10 Housing development in Trešnjevka

with Houses for City Transport employees

11 Housing development of Istrians

and disabled people on Selska rd.

12 Housing development in Volovèica

13 Housing development ãPrva hrvatska štedionica”(ãFirst Croatian Savings Bank”) in Trešnjevka

14 Housing development ãCvjetno naselje”

15 Housing development ãAnte Starèeviæ”

in Lower Dubrava

jel grada, uzrokovan je poloàjem odvodnihkanala, po kojima je èetvrt i dobila ime.

Naselje je kompozicija samostojeæih i dvojnihprizemnih i jednokatnih obiteljskih kuæa smanjim vrtom. Središta su kompozicije dvatrokutasta trga, Botiæev i Dubravkin, koja svo-jom dobro promišljenom i logiènom posta-vom u odnosu na šire okruènje pridonosekvaliteti naselja i daju urbani karakter tadajoš gradskoj periferiji.

Veæ je u nacrtima vidljivo nastojanje da se na-selje oplemeni rasporedom trgova koji æesvojim parkovnim površinama pridonijeti kva-liteti stanovanja.

Danas se rubnim Botiæevim trgom, koji mo-èmo promatrati i kao svojevrstan ulaz u na-selje, sjevernom stranom proteè drvored ja-vorolisnih platana, uz koje su novoposaðenePanèiæeve omorike te grmovi lovorvišnje i va-trenog trna, a zapadnom stranom niska ìvicakultivara Thunbergove ùtike.13 Središnji diotrga zauzima malena trokutasta travnata pov-ršina s trajnicama, koja je uokvirena nedavnoposaðenim drvoredom amerièkog likvidam-bra s tri rubna visoka jablana. Drugi, Dubrav-

kin trg postavljen je u središnjem dijelu nasel-ja i perivojnoga je karaktera s drvoredom ma-lolisne lipe, Mougeotove mukinje i jarebike teìvicom širokolisne kaline, kojima se naglaša-va trokutasta forma trga. U parku su stablaobiène katalpe i raznovrsni sadràji za djecu.

Dva opisana trga svojim elementima parkov-nog ureðenja, koje bi trebalo primjerenijeodràvati, popravljaju sliku naselja koja je unekim svojim dijelovima narušena neprimje-renom dogradnjom i novom izgradnjom.

4. Gradske kuæe na Kanalu graðene su od1922. do 1925. godine na zagrebaèkoj jugoi-stoènoj periferiji izmeðu Botiæeva trga, Radni-èke ceste i Hektoroviæeve ulice. Unutar pravo-kutne parcele postavljena je pravilna ortogo-nalna kompozicija koja se sastoji od šest tro-katnih tradicionalistièki oblikovanih više-stambenih zgrada što okruùju zajednièkoprilazno dvorište u koje se ulazi s Botiæevatrga i Radnièke ceste.

Parkovno ureðenje zajednièkoga prilaznog dvo-rišta nije jasno odreðeno na izvornome nac-rtu, ali moè se pretpostaviti da je crtkanaelipsa u prilaznom dvorištu štura oznaka par-kovne površine.

Zajednièko prilazno dvorište danas je pregra-ðeno i u njemu stabla obiènoga divljeg keste-na okruùju ureðeno igralište koje sluì zapotrebe ðaèkog doma, koji je naknadnosmješten u jednu od prenamjenjenih stambe-nih zgrada. Na dijelu uz Radnièku cestu pro-teè se drvored gorskog javora i njegova kul-tivara,14 a uza stazu bliè zgradama nalazi sekultivar bijele vrbe15 i tri malolisne lipe, pokrajkojih su postavljene klupe i apstraktna skul-ptura.

Transformacije stambene kompozicije od iz-vornog stanja do danas sastoje se od pregra-ðivanja prilaznog dvorišta, intervencija na pro-èelju zgrada i funkcionalne prenamjene jedneod zgrada u koju je smješten ðaèki dom. Ele-menti parkovnog ureðenja, iako slabo odrà-vani, uljepšavaju stambenu kompoziciju.

5. Mali stanovi na Lašæinišæaku iza �ivoder-nice iz 1924. godine smješteni su na gradskuperiferiju u tek zaèetom industrijskom predje-lu na trapezoidnoj parceli koju je uvjetovaopoloàj Heinzelove ulice i Radnièke ceste.

U naselju su izgraðene rubno prizemne i u sre-dištu jednokatne zgrade koje uokviruju malosredišnje trapezoidno dvorište što je opleme-njeno skromnim parkovnim ureðenjem, kojeje vidljivo i u izvornim nacrtima, kao i mjestastabala predviðenih uz rub naselja.


13 Kultivar ‘Atropurpurea’. Kultivar pojedine vrste ozna-èen je u daljnjem tekstu bilješkom.

14 Kultivar ‘Atropurpurea’

15 Kultivar ‘Vitellina’

Sl. 2. Gradske kuæe na Ciglani

Fig. 2 Townhouses in Ciglana

Sl. 3. Gradske kuæe na Ciglani – Skica planirane

izgradnje i parkovnog ureðenja

Fig. 3 Townhouses in Ciglana – planned construction

and park layout; sketch

Sl. 5. Èinovnièko naselje ãArko” – Skica planirane

izgradnje

Fig. 5 Housing development ãArko” – planned

construction; sketch

Sl. 4. Èinovnièko naselje ãArko”

Fig. 4 Housing development ãArko”

Parkovno ureðenje naselja, koje naglašavatrapezoidnu formu središnjeg dvorišta, danasèine stabla obiènoga divljeg kestena. Uz Hein-zelovu ulicu proteè se drvored javora mlijeèas integriranim pojedinaènim stablima srebrno-lisnog javora i gorskog javora, a uz Radnièkucestu nedavno je posaðen drvored javoroli-snih platana.

Naselje je do danas ostalo primjer geta u in-dustrijskom predjelu grada. Intervencije u na-selju bile su usmjerene prema podizanju ì-votnog standarda stanovnika, èemu pridono-se i opisani elementi parkovnog ureðenja.

6. Gradske kuæe u Meršiæevoj ulici prve sugradske kuæe graðene na tada udaljenom pe-rifernom podruèju Trešnjevke. Izgradnja na-selja poèela je 1921. godine, a veæi dio nasel-ja, koje u konaènici broji 13 dvokatnih grad-skih kuæa, izgraðen je 1925. godine na oboduzemljišta što svojim oblikom podsjeæa na slo-vo D, a uokviruju ga Selska cesta te Magazin-ska, Meršiæeva i Zagorska ulica. U unutrašnjo-sti stambene kompozicije izgraðena su usmjeru sjever-jug èetiri niza prizemnica, sliè-nih onima kakve nalazimo na Lašæinišæaku izaìvodernice. Na izvornim nacrtima nema vid-ljivih elemenata parkovnog ureðenja.

Uza Zagorsku ulicu, pokraj ulaza u prilaznodvorište danas se nalazi mala travnata površi-na na kojoj je posaðeno stablo obiènoga div-ljeg kestena. Ispred ulaza u prilazno dvorištedva su stabla srebrnolisnog javora, a u samo-me dvorištu nekoliko stabala obiènoga div-ljeg kestena. Uz školski sklop, smješten u dvi-je prenamjenjene gradske kuæe na uglu Sel-ske ceste i Zagorske ulice, nalazi se igralištekoje obrubljuje visoka ìvica širokolisne kali-ne i drvored obiènoga divljeg kestena. Izme-ðu Zagorske ulice i školskih zgrada je parkov-na površina sa stablima srebrnolisnog javora,obiènih bukvi, obiènih jasena, obiènih breza,crnih borova, obiène smreke, gorskog javora,obiènog èempresa, bijelog duda, obiènogoraha i jablana, te grmovima kineske hudike,obiène mahonije, vatrenog trna, crne bazge iVan Houtteove suruèice.

Parkovne površine, iako konceptualno nepo-vezane, uljepšavaju sliku stambene kompozi-cije unutar koje su vidljiva nastojanja za po-boljšanje standarda stanovanja.

7. Mali stanovi na Gogoljinu brijegu projekti-rani su i izvedeni za èinovnike 1927. godinekao cjelina izmeðu Petrove, Filipoviæeve, Me-doviæeve i Kovaèeviæeve ulice, na tada još ne-izgraðenoj istoènoj periferiji grada. Stambe-na kompozicija smještena je na blagoj padini,na pribli`no pravokutnom zemljištu, koje sju`ne strane prati zateèenu kosinu Petroveulice.

Koncepcija je naselja jasna i logièna, sa sre-dišnjim parkovnim potezom, u teìštu kojegaje malen park uz Petrovu ulicu, a nastavlja separkovno ureðenim zajednièkim prilaznimdvorištem naselja uokvirenim stablima. Okozajednièkoga prilaznog dvorišta izgraðene suvišestambene dvokatne i trokatne gradskekuæe, a dva prizemna krila – paralelna s Petro-vom ulicom – zatvaraju naselje s ju`ne strane.Boène strane, istoènu i zapadnu, definirajudvojne obiteljske prizemnice s vrtom, a sje-vernu prizemni niz. U vrtovima dvojnih obi-teljskih prizemnica predviðen je pregradni nizstabala koji odjeljuje prizemnice od višestam-benih trokatnica i tako obostrano osiguravaodreðeni stupanj privatnosti te podiè kvali-tetu stanovanja.

Perspektivni crte`16 iz travnja 1927. godineprikazuje veæ u koncepciji naselja drvorednièga drveæa uz Petrovu ulicu i visoke jabla-nove na kompozicijski znaèajnim toèkamaunutar naselja.

Parkovno ureðenje naselja danas èini drvoredgorskog javora i malen park uz Petrovu ulicu,te parkovno ureðeno zajednièko dvorište.


Sl. 7. Mali stanovi na Kanalu

Fig. 7 Small apartments on Kanal

Sl. 6. Mali stanovi na Kanalu – Skica planirane


Fig. 6 Small apartments on Kanal – planned

construction and park layout; sketch

Sl. 9. Gradske kuæe na Kanalu

Fig. 9 Townhouses on Kanal

Sl. 8. Gradske kuæe na Kanalu – Skica planirane


Fig. 8 Townhouses on Kanal – planned construction


16 Radoviæ Maheèiæ, 2003: 152-153

Mali park pravokutnog oblika uz Petrovu uli-cu ukrašen je s èetiri rubna stabla lipe, od ko-jih su tri malolisne i jedna srebrnasta, a uzkoje se nalaze grmovi kultivara Thunbergoveùtike.17 Parkovna površina zajednièkog dvo-rišta s ureðenim stazama i klupama uokvire-na je stablima obiènoga divljeg kestena igrmovima obiène tise na ju`nome dijelu.

Naselje je do danas zadràlo svoju osnovnuformu koju upotpunjava racionalno i dobroosmišljeno parkovno ureðenje naselja.

8. Naselje ã�eljeznièka kolonija” u Maksimi-ru iz 1927. godine18 izgraðeno je kao samo-stalno stambeno naselje na udaljenome pro-storu gradske periferije, ju`no od Maksimir-ske ceste uz èljeznièku prugu, na nepravil-nom izduènom zemljištu.

Ulice naselja blago su zakrivljene i podreðeneurbanistièkom konceptu lijepih vizura, a stam-beni niz, kao odabrana tipologija stanovanja,pribliàva se idealu slobodnostojeæe obitelj-ske kuæe. Uz taj niz u naselju se na kompozi-cijski va`nim toèkama pojavljuju i èetiri dvoj-ne kuæe.

U izvornim nacrtima vidljivi su elementi par-kovnog ureðenja, od kojih su kompozicijskasredišta naselja kvadratni Kaòtiæev trg uzazapadni rub, koji se moè okarakterizirati kaoulaz u naselje i na koji su orijentirani javnisadràji19 te trokutasti Zorièiæev trg usred na-selja, na kojemu je djeèje igralište.

Kvadratni Kaòtiæev perivojni trg uokviren jestablima obiènih katalpi, uz koje su grmovivan Houtteove suruèice, obiènog pajasmina ikineske hudike, dok u unutrašnjem dijelu sta-bla malolisne lipe okruùju klupe i sadràjeza djecu. Uz istoèni dio perivojnog trga nedav-no je posaðen drvored kultivara mirobala-na,20 a uz ju`ni dio ureðena je parkovna pov-ršina s stablima crnih borova, Lawsonovih pa-èempresa, amerièkog borovca, obiènih breza,obiènih bukvi, javorolisnih platana, obiènekatalpe, kultivara bijele vrbe,21 kao i grmovi-ma kultivara planinske borovice,22 lovorviš-nje i obiène forzicije. Zorièiæev trg, takoðer pe-rivojnoga karaktera, trokutasta je oblika, a nanjemu je park koji je uokviren stablima obièno-ga divljeg kestena. U parku su grmovi obièneforzicije i samonikle crne bazge te sadràji zadjecu.

Naselje je do danas ostalo nepromijenjeno usvojoj osnovi i izbjeglo je negativne konotaci-je socijalnoga radnièkog stambenog naselja,izuzev, mo`da, samoga naziva. Parkovno ure-ðenje upotpunjuje kvalitetnu kompoziciju na-selja i èini je ljepšom i ugodnijom.

9. Provizorni stanovi na Selskoj cesti podijel-jeni su na sjevernu i ju`nu cjelinu. Sjevernastambena kompozicija gradi se 1927. godinena pravokutnom zemljištu uz Selsku cestu, aokruèna je Lošinjskom, Creskom i Uèkom uli-com. Na tadašnjoj gradskoj periferiji izgraðe-no je deset prizemnih nizova sa po deset stam-benih jedinica. Simetrièna je kompozicija kaoos imala prilaznu stazu na koju je okomito po-stavljeno po pet nizova orijentiranih istok-za-pad u pravilnome ortogonalnom rasteru.

Uz Selsku cestu i Uèku ulicu predviðen je drvo-red, kao i na pristupnoj stazi na kojoj je drvo-red postavljen u središnjoj uzdu`noj osi. Pojedno stablo predviðeno je i u prostorima iz-meðu nizova, uz vanjski rub naselja.

Danas je na mjestu sjeverne kompozicije sta-raèki dom kojega je izgradnja poèela 1979., azavršena 1981. godine, pa zbog toga nemaviše vidljivih tragova naselja i njegova par-kovnog ureðenja.



18 Radoviæ, 1992: 199

19 Trgovina, škola i samostan

20 Kultivar ‘Pisardii’


22 Kultivar ‘Tamariscifolia’

Sl. 10. Mali stanovi na Lašæinišæaku iza �ivodernice

Fig. 10 Small apartments on Lašæinšæak behind

the town pound

Sl. 12. Gradske kuæe u Meršiæevoj ulici

Fig. 12 Townhouses in Meršiæeva st.

Sl. 11. Mali stanovi na Lašæinišæaku iza �ivodernice –

Skica planirane izgradnje i parkovnog ureðenja

Fig. 11 Small apartments on Lašæinišæak behind

the town pound – planned construction


Sl. 13. Gradske kuæe u Meršiæevoj ulici – Skica

planirane izgradnje

Fig. 13 Townhouses in Meršiæeva st. – planned

construction; sketch

Ju`na stambena kompozicija, koje poloàjninacrt datira iz 1928. godine, izgraðena je napravokutnoj parceli nešto veæih dimenzija odparcele sjeverne stambene kompozicije, te skompleksnijim prostornim rasporedom i tipo-logijom stambene izgradnje. Naselje jeokruèno Ozaljskom, Uèkom i Creskom uli-com te Selskom cestom, na koju je orijentira-no cijelo naselje i zdravstvena stanica što jeizgraðena kao dio stambene kompozicijekoju uz obodne prometnice karakterizirajuprizemnice, a oko zajednièkoga dvorišta kat-nice. Cijela je stambena kompozicija ortogo-nalno i simetrièno postavljena u zgusnutomrasporedu oko središnjega zajednièkog dvo-rišta s obodno predviðenim drvoredom.

Parkovno ureðenje naselja danas je svedenona drvored malolisne lipe koji uokviruje sre-dišnje dvorište.

Naselje i njegovo parkovno ureðenje u izrazi-to je lošem stanju koje dodatno potencira iznaèajna promjena neposrednog okruènjadizanjem razine Selske ceste jer je to uzrok vi-zualnog potonuæa partera naselja i prizemni-ca na njegovu obodu.

10. Pongraèevo naselje na Trešnjevci iz 1929.godine izgraðeno je na jugozapadnoj grad-skoj periferiji, zapadno i malo udaljeno odSelske ceste, te predstavlja model niskog na-selja malih stanova, rasporeðenih u ortogo-nalni raster stambenih ulica.

Koncepcija naselja je zanimljiva zbog središ-njega neizgraðenog prostora koji je vjerojat-no bio predviðen za park, ali je park poslijeureðen samo na ju`nom dijelu neizgraðenogzemljišta.

Kuæice za namještenike Zagrebaèkoga elek-triènog tramvaja zauzele su veæi, sjeverni dioneizgraðene površine Pongraèeva naselja 1931.godine. Karakteristika je ove stambene kom-pozicije pravilna ortogonalna parcelacija i ra-spored dvojnih prizemnica u skladu s okol-nom izgradnjom.

Na ju`nome dijelu naknadno izgraðene stam-bene kompozicije predviðen je u nacrtima ma-len park naselja te drvored na sjevernoj straniLošinjske i zapadnoj strani Puljske ulice.

Park je danas ureðen i u njemu se nalaze klu-pe i sadràji za djecu, a uokviruju ga stablaobiènoga divljeg kestena, koja naglašavajunjegov pravokutni oblik. Na taj mali park uzasjevernu stranu Lošinjske ulice nadovezuje sei drvored javora mlijeèa, koji se proteè doSelske ceste, a i niz Puljsku ulicu.

Svojim ortogonalnim postavom ulica i parce-lacijom Pongraèevo je naselje postalo osnovaza izgradnju okolnoga trešnjevaèkog prosto-ra koji je do danas zadrào navedene karakte-ristike, no meðu njima i nedostatak parkova iparkovnih površina.

11. Naselje Istrana i invalida na Selskoj cestiizgraðeno je 1930. godine na zapadnoj straniSelske ceste, izmeðu Veprineèke i Mošæeniè-ke ulice, na jugozapadnom dijelu gradske pe-riferije.

Karakterizira ga izrazito racionalna simetriè-na ortogonalna kompozicija u kojoj dominirasredišnji potez zajednièkih sadràja, oko ko-jih je postavljeno po osam stambenih jedno-katnica sa svake strane poteza, a svaka stam-bena jedinica ima èetiri do šest stanova.

Visok stupanj parkovnog ureðenja naselja uodnosu na veæinu ostalih primjera iz toga dobapridonosi opæoj pozitivnoj slici naselja, a stup-njevanje parkovnih površina – od dvostrukogazaštitnog drvoreda uz Selsku cestu, prekotravnjaka za igru obrubljenog bogatim drvo-redom, pa do parkiæa, vodene plohe i pješèa-nika – otkrivaju osmišljeni koncept stupnje-vanja prostora cijele stambene kompozicije.

Parkovno ureðenje danas èini travnjak obrub-ljen drvoredom malolisne lipe. Iza travnjakaje malen park s djeèjim igralištem na kojemuje nekoliko visokih stabala crnog oraha. Uza


Sl. 15. Mali stanovi na Gogoljinu brijegu

Fig. 15 Small apartments on Gogolj’s hill

Sl. 14. Mali stanovi na Gogoljinu brijegu – Skica

planirane izgradnje i parkovnog ureðenja

Fig. 14 Small apartments on Gogolj’s hill – planned


Sl. 17. Naselje ã�eljeznièka kolonija” u Maksimiru

Fig. 17 Housing development ã�eljeznièka kolonija”(ãRailroad colony”) in Maksimir

Sl. 16. Naselje ã�eljeznièka kolonija” u Maksimiru –


Fig. 16 Housing development ã�eljeznièka kolonija”(ãRailroad colony”) in Maksimir − planned


Selsku cestu proteè se zaštitni drvored ma-lolisne lipe i sremze.

Naselje je do danas zadràlo svoje osnovnekarakteristike, ali je kvaliteta stanovanja na-rušena neodràvanjem zajednièkih parkovnihpovršina, što umanjuje vrijednost i kvalitetuizvorne koncepcije naselja, iz koje se èita au-torov senzibilitet za parkovno ureðenje.

12. Naselje na Volovèici iz 1932. godine23 iz-graðeno je na krajnjem istoènom dijelu grad-ske periferije, na zemljištu nepravilnog oblikaju`no od Borongajske ceste i istoèno od da-našnje Ulice Donje Svetice.

Karakteristièno je po svojoj djelomièno radi-jalnoj prostornoj kompoziciji i kombinaciji tri-ju stambenih tipologija: samostojeæih, dvoj-nih i stambenih jedinica u nizu.

U planovima naselja išèitava se središnji parki drvoredi u pojedinim ulicama.

Danas se naseljem proteè obostrani drvoredsrebrnolisnog javora uza središnju, Ivaniæ-gradsku ulicu, i jednostrani drvored javoroli-snih platana uz ju`nu, Turopoljsku ulicu. Usredišnjem dijelu naselja, na Moslavaèkom

trgu, ureðen je park pravokutnog oblika kojije podijeljen u dva dijela. Prvi je dio ispunjenrazlièitim sadràjima za djecu, na niòj je razi-ni od drugog dijela parka, a uokviruju ga sta-bla kavkaskih pterokarija i gorskog javora sazapadne te poljskih jasena i sivog oraha sistoène strane. S ju`ne je strane prvi dio par-ka obrubljen stablima javora mlijeèa i grmovi-ma kultivara planinske borovice,24 uz koje supostavljene stube. Drugi dio parka karakteri-zira središnja travnata površina s ruàmauokvirenom stazom, klupama, grmovima obi-ène tise, stablima malolisne lipe i ìvicom kul-tivara Thunbergove ùtike.25 Na sjevernojstrani parka nalaze se grmovi lovorvišnje testabla obiène breze i kultivara javora mlije-èa.26 Osim drvoreda i parka, parkovno je ure-ðen i potez uza zgrade du` istoènog ruba na-selja. Od drveæa istièe se dominantan primje-rak kavkaske pterokarije, tu`na vrba i tulipa-novac, te obièni jorgovan, obièni šimšir i va-treni trn. Uza sjeverni rub naselja nekoliko jestabala poljskog jasena i dva jablana.

Zapadni dio naselja nije izveden do kraja ponacrtima iz 1932. godine, ali je zato istoèni diozadrào svoj prvobitni oblik do danas. Ele-menti parkova i parkovnih površina upotpun-juju urbanistièko-arhitektonsko oblikovanjenaselja i pridonose njegovoj iznenaðujuæepozitivnoj slici.

13. Naselje ãPrve hrvatske štedionice” naTrešnjevci, arhitekta Zdenka Striìæa27 iz1935. godine,28 smješteno je istoèno od Sel-ske ceste i sjeverno od Ozaljske ulice, a izve-deno je po planovima izraðenim 1934. godi-ne. Izgradnja je poèela 1935. godine, ali veæije dio naselja izgraðen nakon Drugoga svjet-skog rata.

Karakteristika naselja u odnosu na okolniprostor i glavne gradske prometnice jest zak-rivljenost stambenih ulica zbog inzistiranjana njihovoj orijentaciji sjever-jug, koja je uv-jetovana odabirom stambene tipologije jed-nokatnih nizova uskih proèelja, s manjimvrtom s uliène i veæim s dvorišne strane. Para-lelne stambene ulice presjeèene su popreè-nim sabirnim ulicama što izlaze na Krapinsku


23 *** 1932: 1

24 Kultivar ‘Tamariscifolia’



27 Premerl, 1976.a: 15. Stri�iæ se bavio urbanizmom teo-retski i praktièki, što pokazuju projekti naselja Spandaupokraj Berlina 1927. i stambenog naselja u Stockholmu1933. (Premerl, 1976.b: 46). Novija istra�ivanja (arh. I.Toš) dovode u sumnju autorstvo Zdenka Stri�iæa nad na-seljem Prve hrvatske štedionice jer Stri�iæ kritizira koncepti organizaciju naselja (Stri�iæ, 1936: 3). Pretpostavlja seda bi autor naselja mogao biti in�. Ivan Juranoviæ, od koje-ga je naruèena Izvedba parcelacije iz 1932. godine. (Jukiæ,1998: 25)

28 Kritovac; Delalle, 1999: 13

Sl. 18. Provizorni stanovi na Selskoj cesti

Fig. 18 ãProvizorni stanovi” (ãProvisional

apartments”) on Selska rd.

Sl. 20. Pongraèevo naselje na Trešnjevci s kuæicama

za namještenike Zagrebaèkoga elektriènog tramvaja

Fig. 20 Housing development in Trešnjevka

with Houses for City Transport employees

Sl. 19. Provizorni stanovi na Selskoj cesti – Skica

planirane izgradnje i parkovnog ureðenja

Fig. 19 ãProvizorni stanovi” (ãProvisional

apartments”) on Selska rd. – planned construction


Sl. 21. Pongraèevo naselje na Trešnjevci s Kuæicama

za namještenike Zagrebaèkoga elektriènog tramvaja

– Skica planirane izgradnje i parkovnog ureðenja

Fig. 21 Housing development in Trešnjevka with

Houses for City Transport employees – planned


cestu, koja dijeli naselje na manji sjeveroisto-èni i nešto veæi jugozapadni dio.

Na nacrtima je vidljiv visok stupanj ureðenjaparkova i drugih parkovnih površina unutarnaselja.

Na ju`noj strani Krapinske ceste posaðen jedrvored obiène breze, uz koji je biciklistièkastaza te površina s nasadima i parkiralištemuz tvornièki sklop, s posaðenim javorolisnimplatanama, javorom negundovcem, kalifor-nijskim kalocedrima, atlantskim cedrima,grmovima kultivara Thunbergove ùtike,29 Ju-lijaninim ùtikama, obiènim mahonijama, lo-vorvišnjama i van Houtteovim suruèicama. Nasjevernoj strani Krapinske ulice, na površinikojom se proteè vijugava staza, posaðen jedrvored obiène breze u kombinaciji s Panèiæe-vom omorikom, amerièkim borovcem, crnimborom i Soulangeovom magnolijom. Na sje-veroistoènom dijelu naselja, u Èakoveèkoj uli-ci nalazi se drvored obiène breze, sremze temalolisne lipe i srebrnaste lipe, s ponekim iz-dvojenim primjercima Panèiæeve omorike icrnog bora, dok se uza sam krajnji rub pruàparkovna površina s klupama i dvostranimdrvoredom obiène breze.

U jugoistoènom dijelu naselja projektiran je iizveden 1940. godine ureðeni park s djeèjimigralištem i bazenom autora Smiljana Klai-æa.30 Park se smatrao prototipom društvenogparka za najšire slojeve graðanstva. Osim ba-zena, koji okruùju klupe od betonskih ploèa iljuljaèke, park je ukrašen zdencem od bijelogmramora, koji je projektirao Josip Seissel, iskulpturom djeèaka s frulom, rad Frana Krši-niæa.31 Bazen, klupe od betonskih ploèa, ljul-jaèke i zdenac nalaze se na središnjem dijelukoji je na niòj razini od ostaloga dijela parka.Park je pravokutnog oblika, proteè se usmjeru istok-zapad, a uokviruje ga ograda saìvicom od obiènoga graba, kao i drvoredsrebrnolisnog javora koji se proteè uz ulicena sjevernoj i ju`noj strani parka. Na istoè-nom ulazu u park postavljene su klupe pokrajèetiri dominantna stabla srebrnolisnog javo-ra, a na zapadnom su ulazu u park sadràji zadjecu. Središnji dio parka obrubljen je grma-stim, gusto posaðenim primjercima golemetuje i grmovima obiène mahonije. Pokraj par-ka nalazi se velika travnata površina s obiè-nim brezama, gorskim javorom, javorom è-stiljem, obiènim katalpama, javorom klenom,kao i èetveroprašnièkom metlikom.

Naselje je do danas zadràlo svoj izvorni ka-rakter iako nije odràvano i u njemu su vidlji-

ve nespretne nadogradnje i arhitektonske in-tervencije, a ima i tu nesreæu da je s njegoveistoène strane smješten velik industrijskisklop koji narušava kvalitetu ìvota u naselju.Park naselja, iako djelomièno odràvan, tre-balo bi kvalitetnije prezentirati kao najvrjed-niji primjer parkovnog ureðenja zagrebaèkihstambenih naselja izgraðenih izmeðu dva svjet-ska rata.

14. Cvjetno naselje arhitekta Vlade Antoliæa iz1939. godine32 izgraðeno je na gradskoj peri-feriji istoèno od Savske ceste, uz rijeku Savu.Striktno je proveden ortogonalni raster ulicakoji je popunjen slobodno stojeæim kuæama,dignutim na armiranobetonskim stupovimazbog moguænosti plavljenja rijeke Save.

Na nacrtima naselja vide se parkovne površi-ne koje su relativno malene u odnosu naukupnu površinu naselja pod nasadima, kojisu svojim veæim dijelom predviðeni u vrtovi-ma unutar parcela obiteljskih kuæa.

Parkovno ureðenje naselja karakterizirajudva mala parka: jedan u zapadnom, a drugi ujugozapadnom dijelu naselja, te parkovno



30 Autorica navodi da je park naselja realiziran premaprojektu Cirila Jeglièa i Zvonimira Fröhlicha, odnosno Smi-ljana Klaiæa. (Radoviæ Maheèiæ, 2003: 180)

31 *** 1941: 13; Radoviæ Maheèiæ, 1998: 165-173

32 Frankoviæ, 1976: 24

Sl. 23. Naselje Istrana i invalida na Selskoj cesti

Fig. 23 Housing development of Istrians and disabled

people on Selska rd.

Sl. 25. Naselje na Volovèici

Fig. 25 Housing development in Volovèica

Sl. 22. Naselje Istrana i invalida na Selskoj cesti –


Fig. 22 Housing development of Istrians and disabled

people on Selska rd. – planned construction and

park layout; sketch

Sl. 24. Naselje na Volovèici – Skica planirane


Fig. 24 Housing development in Volovèica – planned


ureðenje oko škole i školskog igrališta na za-padnom dijelu, drvored u središnjem i istoè-nom dijelu, kao i zaštitni potez s nasadima nasjevernome dijelu naselja. Parkovi su pravo-kutnog oblika s dijagonalno postavljenomstazom u smjeru sjeverozapad-jugoistok, auz njihove ju`ne strane proteù se drvorediobiène breze. Od drveæa prisutna su stablamalolisnih lipa, srebrnastih lipa, obiènih gra-bova, crnih borova, obiènog kopriviæa, jabla-na i obiènih breza, kao i grmovi obiènih forzi-cija, kineske hudike, obiènih lijeski, van Hout-teovih suruèica, bijelog sviba, lovorvišnje teprimjerci peterolistiæave lozice. Parkovno ure-ðenje oko škole i školskog igrališta èine sta-bla obiènih divljih kestena, kultivara miroba-lana,33 javorolisnih platana, srebrnolisnih ja-vora, obiènog oraha, bijelog duda, obiènesmreke, jablana, obiènih breza, te grmovi èet-veroprašnièke metlike, obiène mahonije, lo-vorvišnje, obiène forzicije, crne bazge i obiè-nog jorgovana. Kroza središnji i istoèni dio na-selja pruà se drvored obiène breze, a uza sje-verni dio nalazi se zaštitni potez s Lawsono-vim paèempresima, obiènim brezama, crnimjohama, kultivarom bijele vrbe,34 kultivarom

hrasta lu`njaka,35 kiselim rujem, obiènim jase-nima, obiènim katalpama, javorom negundov-cem, kultivarom mirobalana,36 crnim borovi-ma, gorskim javorom i njegovim kultivarom.37

Naselje je graðeno za srednji graðanski sloj ido danas je zadràlo svoja osnovna obilje`ja.Stanovnici ga doìvljavaju kao humano i vri-jedno, a arhitekti kao kvalitetno arhitekton-sko i urbanistièko ostvarenje,38 koje, naà-lost, nije iskorišteno kao predloàk za izgrad-nju sliènih naselja. Parkovne površine i nasa-di, koje veæim dijelom èine vrtovi obiteljskihkuæa, daju izuzetno kvalitetnu sliku naselju,uz navedene manje parkove i zaštitne nasadekoji štite naselje od utjecaja prometa na Sla-vonskoj aveniji.

15. Radnièko naselje ãAnte Starèeviæ” u Don-joj Dubravi iz 1941. godine projektirano je nadràvnu inicijativu i trebalo je posluìti kaomodel stambenog naselja u skladu s novompolitièkom klimom.

Naselje je smješteno ju`no od ceste Zagreb--Sesvete, na krajnjoj istoènoj gradskoj perife-riji, a karakterizira ga ortogonalni raster ulicas pravilnom parcelacijom. Stambene jediniceosmišljene su kao dvojne prizemne kuæe ko-soga krova, a kao projektant navodi se arhi-tekt Boris Devide.39 Posebna je pozornost po-sveæena urbanom ureðenju naselja.

Na 3 varijantna rješenja naselja40 vidljiv jepark te ulièni drvoredi i potez zaštitnih nasa-da na sjevernom dijelu naselja.

U ju`nom dijelu naselja, uz Kapucinsku ulicudanas se nalazi park s èetiri dijagonalne stazekoje vode do središnjeg prostora s klupama.Vanjskim rubom parka danas dominiraju sta-bla obiènih smreka, srebrnastih lipa i obiènihkopriviæa, dok se uza središnji dio nalaze sta-bla obiènih katalpi i grmovi van Houtteove su-ruèice, obiène forzicije, bijelog sviba, obiènogpajasmina i Julijanine ùtike. Uz sjeveroistoè-nu stazu je kultivar bijele vrbe,41 a pokraj sje-verozapadne sadràji za djecu. Predviðenihuliènih drvoreda nema, a zaštitni potez nasa-da uz Aveniju Dubrava danas èini samo trava.

Naselje je do danas zadràlo svoj prepoznat-ljivi karakter, posebice uz Kapucinsku, Javo-rinsku i Foèansku ulicu, a kada je rijeè o arhi-tekturi – predstavlja rješenje na raskri`ju ru-ralne i funkcionalne arhitekture. Park uz Ka-


Sl. 26. Naselje ãPrve hrvatske štedionice”

na Trešnjevci

Fig. 26 Housing development ãPrva hrvatskaštedionica” (ãFirst Croatian Savings Bank”)

in Trešnjevka

Sl. 28. Cvjetno naselje

Fig. 28 ãCvjetno naselje”

Sl. 27. Naselje ãPrve hrvatske štedionice”

na Trešnjevci – Skica planirane izgradnje i parkovnog

ureðenja

Fig. 27 Housing development ãPrva hrvatskaštedionica” (ãFirst Croatian Savings Bank”)

in Trešnjevka – planned construction and park

layout; sketch

Sl. 29. Cvjetno naselje – Skica planirane izgradnje

i parkovnog ureðenja

Fig. 29 ãCvjetno naselje” – planned construction




35 Kultivar ‘Fastigiata’



38 Premerl, 1989: 115




pucinsku ulicu ima znaèajnu ulogu u slici na-selja i šireg okruènja guste obiteljske izgrad-nje koju karakterizira nedostatak ureðenihparkova i parkovnih površina.

DENDROLO[KA INVENTARIZACIJA

DENDROLOGIC INVENTORY

Na osnovi terenskog istraìvanja, provedeno-ga u proljeæe i ljeto 2002. godine, izraðena jedendrološka inventarizacija parkova i parkov-nih površina zagrebaèkih stambenih naseljakoja su izgraðena izmeðu dva svjetska rata.Na podruèju 15 stambenih naselja zabiljeè-no je ukupno 68 taksona (vrsta i kultivara), odèega je u 8 naselja zabiljeèno 11 golosjemen-jaèa, a u svih 15 naselja 57 kritosjemenjaèa.Najveæi broj od 35 taksona zabiljeèn je uCvjetnom naselju, zatim slijedi Naselje ãPrvehrvatske štedionice” na Trešnjevci s 25, paNaselje na Volovèici s 21 te Gradske kuæe uMeršiæevoj ulici i Naselje ã�eljeznièka koloni-ja” u Maksimiru sa 17 taksona, a u Provizor-nim stanovima na Selskoj cesti zabiljeèn jesamo 1 takson. Najzastupljenije vrste u par-kovima i parkovnim površinama stambenihnaselja jesu: gorski javor, srebrnolisni javor,malolisna lipa, obièni divlji kesten, obiènabreza, obièna katalpa i javorolisna platana.Vrste koje uokviruju parkove i parkovno ure-ðena zajednièka dvorišta jesu: obièni divljikesten u 4 i malolisna lipa u jednom primjeru.U drvoredima nalazimo srebrnolisni javor u 3stambena naselja, javor mlijeè, gorski javor,obièni divlji kesten i obiènu brezu u 2, te obiè-nu katalpu i kultivar mirobalana42 u jednomnaselju, dok je u ìvicama najzastupljenija ši-rokolisna kalina u 3, te obièni grab i kultivarThunbergove ùtike43 u 2 naselja. Kao izvornoposaðene vrste mogu se izdvojiti obièni divljikesten, srebrnolisni javor i obièna katalpa.

Detaljan pregled zabiljeènih golosjemenjaèai kritosjemenjaèa u pojedinim naseljima tebroj naselja u kojima je zabiljeèn pojedinitakson vidljiv je u tablicama I. i II., a ukupanbroj taksona u pojedinom naselju u tablici III.

ZAKLJUÂK

CONCLUSION

Veæina izgraðenih zagrebaèkih stambenih na-selja izmeðu dva svjetska rata zadovoljavaminimalne standarde stanovanja, a stambe-na naselja namijenjena èinovnicima kvalitet-nija su u odnosu na ona namijenjena radnici-ma. Elementi parkovne arhitekture prisutnisu u skromnom obliku u gotovo svim planovi-ma naselja, a u nekoliko primjera vidljivo jejasno odstupanje od prosjeènosti s cjelovitim

i kompleksnim parkovnim ureðenjem, meðukojima je najistaknutiji primjer park u NaseljuãPrve hrvatske štedionice” na Trešnjevci. Cje-lovito osmišljenim parkovnim ureðenjem, uzNaselje ãPrve hrvatske štedionice” na Treš-njevci, izdvaja se i Cvjetno naselje te Naseljeã�eljeznièka kolonija” u Maksimiru.

U najveæem broju sluèajeva uoèava se pove-zanost parkovnog ureðenja s okolnom arhi-tekturom i urbanistièkim rješenjem stambe-nih naselja, dok se u manjem broju sluèajevaradi o neplanskoj sadnji uz pojedine graðevi-ne ili uz novosagraðene stambene kompozici-je. Jasno je nastojanje da se stambena naseljaoplemene i ukrase parkovnim ureðenjem teda se kreira humaniji ìvotni prostor za sta-novnike.

Na istraìvanom podruèju 15 stambenih na-selja zabiljeèno je ukupno 68 taksona (vrstai kultivara) od èega 11 golosjemenjaèa i 57 kri-tosjemenjaèa. Raznolikost vrsta i kultivaraveæa je na parkovnim površinama zbog spon-tane sadnje, a manja u parkovima i drvoredi-ma zbog projektom odreðene urbane forme iplanske sadnje. Parkove i parkovne površinemoèmo podijeliti na parkovno ureðena za-jednièka dvorišta, perivojne trgove jedno-stavnije forme i parkove stambenih naseljanešto sloènije forme te zaštitne nasade, uliè-ne drvorede i drvorede unutar stambenihsklopova i dvorišta.

Stanje parkova i parkovnih površina moè seokarakterizirati kao zapušteno, a u nekim slu-èajevima i izrazito loše iz èega proizlazi potre-ba za ureðenjem i obnovom istih. Smjerniceza ureðenje i obnovu treba postaviti uvaàva-juæi dostupne izvorne nacrte, povijesnu ma-tricu te predloške, kao i sadašnje stanje te po-trebe korisnika. U vezi s tim treba spomenutièinjenicu da je veæina analiziranih naselja iz-graðena na gradskoj periferiji, koja je širen-jem gradskog tkiva integrirana u širi centar


Sl. 30. Radnièko naselje ãAnte Starèeviæ”

u Donjoj Dubravi – Skica varijante planirane


Fig. 30 Housing development ãAnte Starèeviæ”

in Lower Dubrava – Variation of the planned


Sl. 31. Radnièko naselje ãAnte Starèeviæ”

u Donjoj Dubravi

Fig. 31 Housing development ãAnte Starèeviæ”

in Lower Dubrava




Tabl. I. Kritosjemenjaèe / Table I. Angiosperms

KRITOSJEMENJAÈE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Ukupno

1. Acer campestre L. – javor klen + 1

2. Acer negundo L. – javor negundovac + + 2

3. Acer platanoides L. – javor mlijeè + + + 3

4. Acer platanoides L. ‘Atropurpurea’ – kultivar ‘Atropurpurea’ javora mlijeèa + 1

5. Acer pseudoplatanus L. – gorski javor + + + + + + + 7

6. Acer pseudoplatanus L. ‘Atropurpurea’ – kultivar ‘Atropurpurea’ gorskog javora + + 2

7. Acer saccharinum L. – srebrnolisni javor + + + + + + + 7

8. Acer tataricum L. – javor �estilj + 1

9. Aesculus hippocastanum L. – obièni divlji kesten + + + + + + + 7

10. Ailanthus altissima (Mill.) Swingle – obièni pajasen + 1

11. Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha + 1

12. Berberis julianae C.K. Schneid. – Julijanina �utika + + 2

13. Berberis thunbergii D.C. ‘Atropurpurea’ – kultivar ‘Atropurpurea’ Thunbergove �utike + + + + 4

14. Betula pendula Roth – obièna breza + + + + + + 6

15. Buxus sempervirens L. – obièni šimšir + 1

16. Carpinus betulus L. – obièni grab + + + 3

17. Catalpa bignonioides Walt. – obièna katalpa + + + + + + 6

18. Celtis australis L. – obièni kopriviæ ili košæela + + 2

19. Cornus alba L. – bijeli svib + 1

20. Corylus avellana L. – obièna lijeska + 1

21. Fagus sylvatica L. – obièna bukva + + 2

22. Forsythia suspensa (Thunb.) Vahl – obièna forzicija + + + 3

23. Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen + 1

24. Fraxinus excelsior L. – obièni jasen + + 2

25. Juglans cinerea L. – sivi orah + 1

26. Juglans nigra L. – crni orah + 1

27. Juglans regia L. – obièni orah + + 2

28. Ligustrum ovalifolium Hassk. – širokolisna kalina + + + 3

29. Liquidambar styraciflua L. – amerièki likvidambar + 1

30. Liriodendron tulipifera L. – tulipanovac + 1

31. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. – obièna mahonija + + + 3

32. Magnolia x soulangiana Soul.-Bod. – Soulangeova magnolija + 1

33. Morus alba L. – bijeli dud + + 2

34. Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch. – peterolistiæava lozica + 1

35. Philadelphus coronarius L. – obièni pajasmin + + 2

36. Platanus x acerifolia (Aiton) Willd. – javorolisna platana + + + + + + 6

37. Populus nigra L. ‘Italica’ – jablan + + + + 4

38. Prunus cerasifera Ehrh. ‘Pisardii’ – kultivar ‘Pisardii’ mirobalana + + 2

39. Prunus laurocerasus L. – lovorvišnja + + + + + 5

40. Prunus padus L. – sremza + + 2

41. Pterocarya fraxinifolia (Lam.) Spach – kavkaska pterokarija + 1

42. Pyracantha coccinea M. Roem. – vatreni trn + + + 3

43. Quercus robur L. ‘Fastigiata’ – kultivar ‘Fastigiata’ hrasta lu�njaka + 1

44. Rhus typhina L. – kiseli ruj + 1

45. Robinia pseudoacacia L. – obièni bagrem + 1

46. Rosa sp. – ru�a + 1

47. Salix alba L. ‘Vitellina’ – kultivar ‘Vitellina’ bijele vrbe + + + + 4

48. Salix babylonica L. – tu�na vrba + 1

49. Sambucus nigra L. – crna bazga + + + + 4

50. Sorbus aucuparia L. – jarebika + 1

51. Sorbus mougeotii Soy.-Willem. et Godr. – Mougeotova mukinja + 1

52. Spiraea x vanhouttei (Briot) Zabel – van Houtteova suruèica + + + + + 5

53. Syringa vulgaris L. – obièni jorgovan + + 2

54. Tamarix tetrandra Pall. Ex M. Brieb. emend. Willd. – èetveroprašnièka metlika + + 2

55. Tilia cordata Mill. – malolisna lipa + + + + + + + 7

56. Tilia tomentosa Moench. – srebrnasta lipa + + + + 4

57. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. – kineska hudika + + + 3

Ukupno kritosjemenjaèa u naselju 5 4 10 5 6 13 4 14 1 2 4 19 19 32 8

grada i na taj je naèin došlo do promjene ur-banog konteksta, što se mora uzeti u obzirprigodom bilo kakvih intervencija. Stoga jeosim ureðenja i obnove parkova i parkovnihpovršina stambenih naselja, potrebno potica-ti ureðenje i obnovu zajednièkih dvorišta u re-lativno zatvorenim stambenim kompozicija-ma, koja najèešæe slu�e kao rješenje za nedo-statak parkirališnih mjesta.

Ureðenje i obnova parkova i parkovnih pov-ršina zagrebaèkih stambenih naselja izgraðe-nih izmeðu dva svjetska rata trebala bi, pošti-vajuæi smjernice definirane znanstvenim is-traìvanjima, obuhvatiti ureðenje partera sad-njom grmlja, trajnica i jednogodišnjeg bilja,ugradnju potrebne urbane opreme i djeèjihigrala uz èuvanje kvalitetnih i zdravih stabalate sadnju primjerenih novih, gdje je to potreb-no. Ureðenjem novih-starih parkova i parkov-nih površina sasvim sigurno bi se upotpunilaslika i doìvljaj svakog pojedinog stambenognaselja, ali i slika grada u cjelini.


Tabl. II. Golosjemenjaèe / Table II. Gymnosperms

GOLOSJEMENJAÈE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Ukupno

1. Calocedrus decurrens (Torr.) Florin – kalifornijski kalocedar + 1

2. Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ex Carrikere – atlantski cedar + 1

3. Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl. – Lawsonov paèempres + + 2

4. Cupressus sempervirens var. horizontalis (Mill.) Gord. – obièni èempres + 1

5. Juniperus sabina L. ‘Tamariscifolia’ – kultivar ‘Tamariscifolia’ planinske borovice + + 2

6. Picea abies (L.) H. Karst. – obièna smreka ili smrèa + + + 3

7. Picea omorika (Panèiæ) Purk. – Panèiæeva omorika + + 2

8. Pinus nigra J.F. Arnold – crni bor + + + + 4

9. Pinus strobus L. – amerièki borovac + + 2

10. Taxus baccata L. – obièna tisa + + 2

11. Thuja plicata Donn ex D. Don – golema tuja + 1

Ukupno golosjemenjaèa u naselju 0 0 1 0 0 3 1 4 0 0 0 2 6 3 1

Tabl. III. Broj taksona u pojedinom naselju

Table III. Number of taxons in each development

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.Prosjeènopo naselju

Golosjemenjaèe 0 0 1 0 0 3 1 4 0 0 0 2 6 3 1 1,4

Kritosjemenjaèe 5 4 10 5 6 13 4 14 1 2 4 19 19 32 8 9,7

Ukupno taksona u naselju 5 4 11 5 6 16 5 18 1 2 4 21 25 35 9 11,1

Legenda za tabl. I., II. i III.:

1. Gradske kuæe na Ciglani2. Èinovnièko naselje ãArko”3. Mali stanovi na Kanalu4. Gradske kuæe na Kanalu5. Mali stanovi na Lašæinišæaku

iza ìvodernice6. Gradske kuæe u Meršiæevoj ulici7. Mali stanovi na Gogoljinu brijegu8. Naselje ã�eljeznièka kolonija”

u Maksimiru9. Provizorni stanovi na Selskoj cesti

10. Pongraèevo naselje na Trešnjevcis kuæicama za namještenikeZagrebaèkoga elektriènog tramvaja

11. Naselje Istrana i invalida na Selskojcesti

12. Naselje na Volovèici13. Naselje ãPrve hrvatske štedionice”

na Trešnjevci14. Cvjetno naselje15. Radnièko naselje ãAnte Starèeviæ”

u Donjoj Dubravi


Izvori

Sources

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. GZZKIGPGZ

Sl. 2. Biljecki; Tonkoviæ, 1998: 34

Sl. 3. Radoviæ, 1992: 201


Sl. 5. Radoviæ Maheèiæ, 2003: 113



Sl. 8. Radoviæ, 1992: 202





Sl. 13. Jukiæ, 1998: 22

Sl. 14. Radoviæ, 1992: 201




Sl. 18. Radoviæ, 1992: 212



Sl. 21. Radoviæ Maheèiæ, 1998: 164, 167

Sl. 22. Radoviæ, 1992: 203


Sl. 24. *** 1932: 1


Sl. 26. Biljecki; Tonkoviæ, 1998: 33, 34





Sl. 31. Biljecki; Tonkoviæ, 1998: 27, 37

Literatura

Bibliography

1. Aniæ, M. (1946.), Dendrologija, Šumarski priruè-nik I.: 475-582, Zagreb

2. Biljecki, Z.; Tonkoviæ, T. (1998.), Atlas digital-nog ortofota Zagreba, Geofoto, Zagreb

3. Borzan, �. (2001.), Imenik drveæa i grmlja: latin-ski, hrvatski, engleski, njemaèki, sa sinonimima,Hrvatske šume, Ud`benici Sveuèilišta u Zagre-bu, Zagreb

4. Bo�iænik, M. (1994.), Zagreb na geodetsko-ka-tastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjiga-ma izmeðu druge i treæe katastarske izmjere od1919. do 1960. godine, Zagreb na geodetsko-ka-tastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjiga-ma, Paško Lovriæ, Gradski zavod za katastar i ge-odetske poslove: 101-114, Zagreb

5. Domljan, �. (1979.), Hugo Ehrlich, Projekti zastambena naselja, Društvo povjesnièara Hrvat-ske, 26: 104-212, Zagreb

6. Frankoviæ, E. (1976.), Arhitekt Vlado Antoliæ,ã�ivot umjetnosti”, 11 (24-25): 69, Zagreb

7. Jukiæ, T. (1997.), Strukturalne promjene rubnihdijelova grada – prilog prouèavanju urbanistiè-kog razvoja Zagreba, doktorska disertacija, Ar-hitektonski fakultet, Zagreb

8. Jukiæ, T. (1998.), Urbanistièka studija preobraz-be središnjeg prostora Trešnjevke – Povijesno--urbanistièki razvoj Trešnjevke, Zavod za plani-ranje razvoja grada i zaštitu èovjekove okoline:5-26, Zagreb

9. Kritovac, F.; Delalle, R. (1999.), Naselje Prvehrvatske štedionice, u: Stara Trešnjevka na kra-ju stoljeæa [ur. Radovan, D.], Centar za kulturuTrešnjevka: 13-14, Zagreb

10. Obad Šæitaroci, M. (1992.), Hrvatska parkovnabaština: zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb

11. Premerl, T. (1976.a), Hrvatska moderna arhi-tektura izmeðu dva rata, ãArhitektura”, 30(156-157): 12-40, Zagreb

12. Premerl, T. (1976.b), Pobjeda moderne, ãArhi-tektura”, 30 (156-157): 41-54, Zagreb

13. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitek-tura izmeðu dva rata, Nakladni zavod Maticehrvatske: 108-236, Zagreb

14. Radoviæ, D. (1992.), �eljeznièka kolonija u Mak-simiru u kontekstu radnièkih naselja nastalih uZagrebu izmeðu dva svjetska rata, ãRadovi Insti-tuta za povijest umjetnosti”, 16: 199-215, Zagreb

15. Radoviæ Maheèiæ, D. (1993.), Socijalno stano-vanje meðuratnog Zagreba, ãRadovi Instituta zapovijest umjetnosti”, 17: 141-155, Zagreb

16. Radoviæ Maheèiæ, D. (1994.), Šutljiva zagrebaè-ka arhitektura, ãÈovjek i prostor”, 41 (5-6/480-481/): 20-25, Zagreb

17. Radoviæ Maheèiæ, D. (1998.), Naselje radnièkihobiteljskih kuæa u Dubravi iz 1941. godine, ãRa-dovi Instituta za povijest umjetnosti”, 22:164-173, Zagreb

18. Radoviæ Maheèiæ, D. (2003.), Socijalno stano-vanje meðuratnog Zagreba, Horetzky: 99-203,Zagreb

19. Stri�iæ, Z. (1936.), Novo naselje u Zagrebu,ãGraðevinski vjesnik”, 5 (1): 3, Zagreb

20. Vidakoviæ, M. (1993.), Èetinjaèe – morfologija ivarijabilnost, Grafièki zavod Hrvatske, Hrvatskešume, Zagreb

21. *** (1932.), Odluka o rasprodaji Volovèice, ãVeèer”,13 (3414), 16. 04. 1932.: 1, Zagreb

22. *** (1994.), Grad Zagreb, Gradski zavod za kata-star i geodetske poslove, Zagreb [GZZKIGPGZ]


Sa�etak

Summary

Parks of the Housing Developments in Zagreb

Built between the two World Wars

This paper presents park areas of the housing de-velopments in Zagreb built between the two WorldWars. Rapid industrial development and capital ac-cumulation resulted in a growing number of towncitizens followed by the need for continuous hous-ing development construction. It was initiated andfinanced by the city authorities together with publicinstitutions and private investments. Purchasingapartments and lots as well as building familyhouses were stimulated by affordable prices andfavourable loans. Housing developments werebuilt on the outskirts in proximity to industrial com-plexes and cheap vacant lots. Elements of land-scape arhitecture are noticeable in all housing de-velopments, especially in the park of the develop-ment called ãPrva hrvatska štedionica” (ãFirst Cro-atian Savings Bank”) in Trešnjevka. The other twofully conceived and landscaped parks are those ofthe developments ãCvjetno naselje” and ã�eljez-nièka kolonija” (ãRailroad colony”) in Maksimir.The development called ãPrva hrvatska štedionica”(ãFirst Croatian Savings Bank”) in Trešnjevka from1935 features a grid of single-storey rows of narrowfronts with small gardens fronting the street andlarger ones to the backyards. The quality of the de-velopment is greatly enhanced by landscaped parkareas and the park which is considered a prototypeof a public park. It features a pool with benchesaround it, a children’s playground, a white marblewell and a sculpture.The development called ãCvjetno naselje” from 1939is an example of a strict orthogonal grid of streetswith detached houses raised on reinforced con-crete pillars as a means of protection against possi-ble river floods. Park areas are relatively small.However, viewed in combination with the gardensof single-family houses, they make a high-qualityvisual image of the development.

The development called ã�eljeznièka kolonija” (ãRail-road colony”) in Maksimir from 1927 has slightlycurved streets subjected to an urban concept ofnice views whereas the type of houses seems toembody the concept of an almost perfect form ofliving. The focus of the development’s compositionare two park squares: a square-shaped one withpublic functions and a triangular one in the middleof the development functioning as a children’splayground.The research is based on original plans, drawings,sketches and photographs as well as articles andbooks among which the works of Darja RadoviæMaheèiæ stand out for their scope and systematicapproach.The housing developments are chronologically an-alyzed and supplemented with a short descriptionof their basic urban and architectural features, acomment on the planned landscape design foundin the archives, a description of parks and park ar-eas with a dendrologic inventory, an orthophotosurvey and sketches of the planned building con-struction and landscape design.The researched area of 15 housing developments inspring/summer 2002 contained a total of 68 taxons(species and cultivars) out of which there were 11gymnosperms and 57 angiosperms. The greatestnumber of taxons (35) was found in ãCvjetno na-selje” whereas the minimum number (only 1) wasfound in the housing development called ãProvi-zorni stanovi” (ãProvisional apartments”) on Sel-ska road. The most common taxons are the greatmaple (Acer pseudoplatanus L.), silver maple (Acersaccharinum L.), common linden (Tilia cordata Mill.),common horse chestnut (Aesculus hippocastanumL.), silver birch (Betula pendula Roth), common ca-talpa (Catalpa bignonioides Walt.) and Londonplane (Platanus x acerifolia (Aiton) Willd.). Tree lines

consist of the silver maple (Acer saccharinum L.),Norway maple (Acer platanoides L.), great maple(Acer pseudoplatanus L.), common horse chestnut(Aesculus hippocastanum L.) and silver birch(Betula pendula Roth). Hedges consist of the Cali-fornia privet (Ligustrum ovalifolium Hassk.), Euro-pean hornbeam (Carpinus betulus L.) and Japanesebarberry (Berberis thurnbergii D.C. ‘Atropurpurea’).Indigenous species are the common horse chest-nut (Aesculus hippocastanum L.), silver maple(Acer saccharinum L.) and common catalpa (Ca-talpa bignonioides Walt.).Parks of the housing developments consist of land-scaped communal areas, park squares of simpleforms and somewhat more complex forms of parksas well as planted vegetation, street tree lines andtree lines within residential complexes and gar-dens.The analysis of parks indicates striking variationsnot only in the quality of their layouts but also in thepreservation of their original design. It, however,reveals a poor level of maintenance.Guidelines for their layout and renovation shouldbe based on the original drawings, historical matrixand design proposals as well as the present condi-tion analysis, the new urban context and the users'needs. Taking into consideration the scientific re-search results, the layout and renovation of parksof the housing developments in Zagreb built be-tween the two World Wars should include thegrounds, provision of urban equipment and play-grounds while at the same time preserve the exist-ing healthy trees and plant the new ones.The layout of both the new and the already existingparks would improve the visual quality of eachhousing development and of the whole town aswell.

Biografije

Biographies

IVAN MLINAR, dipl.ing.arh., roðen je 1973. godine uZagrebu, gdje je završio Arhitektonski fakultet. Po-laznik je poslijediplomskoga znanstvenog studijaãProstorno planiranje, urbanizam i parkovna arhi-tektura” na Arhitektonskom fakultetu Sveuèilišta uZagrebu. Asistent je kolegija Osnove urbanizma,Parkovna arhitektura, Terenska nastava, Urbanisti-èko planiranje I, II, III i IV, Urbanizam I i III te Urbani-stièka kompozicija. Na znanstvenim temama sura-ðuje s prof. dr.sc. M. Hrìæem.

MARKO TROŠIÆ, dipl.ing.šum., roðen je 1970. godine uZagrebu, gdje je završio Šumarski fakultet. Polaznikje poslijediplomskoga znanstvenog studija ãObliko-vanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata” naŠumarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.

IVAN MLINAR, Dipl.Eng.Arch., born in 1973 in Zagrebwhere he graduated from the Faculty of Architectu-re. He is enrolled in the post-graduate program inPhysical Planning, Urban Planning and LandscapeArchitecture at the Faculty of Architecture. He worksas the assistant for the courses in Introduction toUrban Planning, Landscape Architecture, FieldClasses, Urban Planning I-IV, Urban Planning I andIII and Urban Composition. He works with the pro-fessor M. Hrìæ, Ph.D. on various scientific issues.

MARKO TROŠIÆ, Dipl.Eng. of Forestry, born in 1970 inZagreb where he graduated from the Faculty of Fo-restry. He is enrolled in the post-graduate programin Landscape and Recreational Facilities Design atthe Faculty of Forestry, University of Zagreb.

IVAN MLINARMARKO TRO[I]

Documents

127_03_Mlinar_Trosic