Upload
amil-hodzic
View
212
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/28/2019 1322516102
1/12
UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVUSAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ
SEMINARSKI RAD
Predmet: LOGISTIKA U SAOBRAAJU
Tema: LOGISTIKA NABAVKE (SNABDJEVANJA)
7/28/2019 1322516102
2/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
Doboj, 2011
SADRAJ
1. Uvod . . . . . . . . . . 3
2. Nabavna Logistika . . . . . . . . 4
2.1Osnovni zadaci nabavne logistike . . . . . 5
2.2Elementi nabavne politike . . . . . . 6
2.3Ciljevi nabavke . . . . . . . . 7
3. Istraivanje trita sa koga se vri nabavka . . . . 8
4. Metode nabavke . . . . . . . . 9
4.1 Globalna metoda nabavke . . . . . 9
4.2 Singl ili multi metod nabavke . . . . . . 10
5. Zakljuak . . . . . . . . . 11
6. LITERATURA . . . . . . . . 12
1. Uvod
2
7/28/2019 1322516102
3/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
Logistika predstavlja proces planiranja, sprovoenja i kontrole: nabavke, odravanja,
skladitenja, transporta, informacija i prodaje sa ciljem njihovog poboljanja.
Korijen rijei logistika se nalazi u grkoj rijei logos koja ima sledea znaenja: misao,zamisliv, plan, isplaniran i izreen.
Rije logistika je objanjena i kao cjelokupan proces planiranja, obezbeenja, kontrole i
evidencije snabdjevanja i zbrinjavanja materijalnim sredstvima, organizacija transporta i rada
odravanja postrojenja oruanih snaga.
Logistiki sistem je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacione, ekonomske i
pravne prirode sa ciljem optimizacije tokova, roba, informacija, energije i ljudi na odreenom
geografskom podruju radi ostvarivanja njaveih ekonomskih efekata.
Osnova za razumjevanje poslovne logistike je teorija sistema ija je osnovna zamisao da glavni
problem nije u optimizaciji posebnih podruja poslovanja, ve u optimizaciji poslovnog sistema
kao cjeline.
Logistika se definie kao multidisciplinarna oblast koja obuhvata sve aktivnosti koje
omoguavaju oblikovanje, planiranje, usmeravanje, projektovanje, upravljanje i kontrolu u svim
procesima kretanja robe, energije i informacija kroz razliite sisteme.
Podruje logistike moe se ralaniti naetiri funkcionalna podsistema: [2]
Podsistem logistike nabavke, koji obuhvata sve tokove sirovina, poluproizvoda, pomonih
materijala i rezervnih delova od dobavljaa do skladita repromaterijala u proizvodnom
preduzeu;
Podsistem logistike proizvodnje, koji obuhvata sve materijalne tokove koji prolaze
(obrauju se, prerauju ili troe) kroz procese proizvodnje;
Podsistem logistike distribucije, koji obuhvata sve tokove finalnih proizvoda od skladita
finalnih proizvoda do krajnjih korisnika;
Podsistem logistike snabdjevanja i izvlaenja koji obuhvata sve tokove otpadnih
materijala, povratne tokove proizvoda i prazne ambalae.
2. Nabavna Logistika
3
7/28/2019 1322516102
4/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
Upravljanje lancem nabavke jeste proces planiranja, organizovanja i kontrolisanja tokova
materijala i usluga, od dobavljaa do krajnjeg korisnika ( potroaa ).
Integrisani prilaz obuhvata dobavljae, snadbjevae, isporuioce, menadzmentsnabdjevanjem, inetgrisan u logistiku i operacije.
Naravno ono takoe obuhvata koordinaciju i dogovor sa partnerima u kanalu koji se moe
sastojati od snadbjevaa, posrednika, logistikih davaoca usluga i korisnika.
Cilj upravljanja lancem snadbjevanja je poveanje konkurentnosti. Samo kroz bliuintegraciju uesnika i bolju koordinaciju tokova u lancu se moe postii poveanje
konkurentnosti, ali se pri tome mogu pojaviti sledei problemi: [2]
Razliiti uesnici lanca snadbijevanja mogu imati konfliktne ciljeve;
Lanac snadbjevanja je dinamiki sistem koji se razvija neprestalno;
Zahtjevi korisnika, mogunosti snadbjevaa, ali i poslovni odnosi izmeu uesnika u
lancu.
U savremenom smislu reim nabavka obuhvata: istraivanje trita nabavke, komparativnu
analizuponude, izbor najpovoljnijeg dobavljaa, ugovaranje kupoprodaje, nabavku u uem
smislu,odnosno kupovinu i preuzimanje nabavljene robe i pripremu sredstava za proizvodnju,kadrove i finasiska sredstva.
Logistika nabavke se moe definisati kao skup aktivnosti ija je svrha kontinuirano i
ekonomino snabdevanje proizvodnje svim potrebnim resursima.
2.1 Osnovni zadaci nabavne logistike
4
7/28/2019 1322516102
5/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
Osnovni zadatak nabavne logistike je da obezbedi sve planski definisane koliine
materijala neophodne proizvodnom procesu. Obezbeenje materijala ne treba shvatiti iskljuivo
kao pravnu kategoriju, prenos prava vlasnitva-kupovinu, ve ono podrazumeva i fiziki prenos.
Slika 1 .Struktura procesa kod nabavne logistike (izvor: Vasiljevi, M. , skrpita Logistika usaobraaju, Saobraajni fakulet, Doboj)
Osnovni zadaci nabavne logistike sa svim neophodnim pojedinostima, dati su na slici ,
preko etiri osnovna procesa, pri emu treba imati u vidu da preraspodela zadataka u svakom
konkretnom procesu zavisi od veliine preduzea, njegove strukture, delatnosti, razvijenosti
komuniciranja i drugih faktora. Osnovni zadatak nabavne logistike se odnosi na upravljanje i
uvanje zaliha u prijemnom skladitu, jer se ono po funkcijama razlikuje od ostalih tipova
skladita u preduzeu. Nabavna logistika obuhvata i unutranji transport u prijemnom skladitu.[1]
2.2 Elementi nabavne politike
Osnovni elementi trino orijentisane nabavne politike su:
5
NABAVNA
LOGISTIKA
PROCES
NABAVKE
OBRADAZAHTEVA ZA
NABAVKOMPLANIRANJE
NABAVKE
PRIKUPLJANJE
PONUDAIIZBOR DOBAV.UGOVARANJE I
PRA ENJE
NABAVKE
PROCES
SKLADITENJA
PRIJEM IEVIDENCIJA
MKONTROLA
SKLADI NOGMATERIJALA
IZDAVANJE
MATERIJALA
PROCES
REKLAMACIJA
DOBAVLJAIMA
REKLAMIRANJE
NA KVALITET IKVANTITETREKLAMACIJANANEISPUNJAVANJEKOMERCIJALNIH
USLOVAREKLAMIRANJESKRIVENIH MANA
PROCES PRAENJA
DOBAVLJAA
UVOENJE NOVOGMATERIJALADOBAVLJA AEVIDENTIRAWEMATERIJALA
EVIDENTIRANJEDOBAVLJA AOCENA
POUZDANOSTIDOBAVLJA A
UPRAVLJANJE
ZALIHAMA
SKLADI TE
AMBALAE
MEUSKLADI TE
7/28/2019 1322516102
6/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
optimalni ciljevi nabavke;
sistemsko sakupljanje, obrada i prezentiranje relevantnih informacija sa trita sa koga seplanira nabavka;
instrumenti politike nabavke materijala .
Slika 2. Elementi trine politike nabavne logistike (izvor: Vasiljevi, M. , skrpita Logistika u
saobraaju, Saobraajni fakulet, Doboj)
Preokupirana prevashodno problemima proizvodnje i prodaje, privredna praksa je sve do
nedavno nabavku smatrala neproizvodnom funkcijom. Zbog takvog odnosa prema nabavci, unjenim okvirima su se akumulirali mnogobrojni poslovni problemi, ijim reavanjem se danas
moe dati znaajan doprinos poveanju poslovnog uspeha. [2]
Ovaj zadatak se ostvaruje sprovoenjem odgovarajuih mera u oblasti: [2]
-poveanja ekonominosti nabavnog i skladinog poslovanja,
-povecanja rentabilnosti sredstava angaovanih u zalihama i
-unapreenja organizacije nabavne funkcije.
Za sprovoenje navedenih mera neophodno je savladati odgovarajue metode i tehnike rada.
6
Ciljevi
nabavke
Podaci koji
se
odnose na
preduzee
Instrumenti
nabavne
politikeRelevantne
trine
informacije
Trite sa
svojim
karakteristikam
7/28/2019 1322516102
7/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
2.3 Ciljevi nabavke
Odluka o nabavci materijala po pravilu poiva na prethodno definisanim ciljevima:
obezbeenje kontinualne proizvodnje,
poveanje produktivnosti,
redukovanje trokova poslovanja
i ostvarivanje autonomije preduzea
Definisanje ciljeva odnosno njihov izbor ima veliki uticaj na finansijsko-ekonomske
parametre itavog preduzea. Iz ovog razloga ciljevi u sektoru nabavke moraju se koordinirati sa
ciljevima ostalih delova preduzea. Ova koordinacija podrazumava opte usaglaavanje ciljeva
to znai da i optimalni ciljevi nabavke treba da se prilagode ciljevima preduzea. [1]
Kao, najvaniji strateki cilj preduzea figurira obezbeenje opte sigurnosti u ouvanju
svih bitnih potencijala uspeha. Shodno ovome, osnovni zadatak nabavne logistike je stvaranje
uslova u sektoru nabavke da se pomenuti strateki cilj preduzea dostigne i sauva. Iz ovoga
proizilazi da je glavni cilj nabavne logistike, pre svega obezbeenje sigurnog snabdevanja
izvedeni ciljevi nabavke su: poveanje potencijala dobavljaa, poboljanje informacionog i
upravljakog sistema nabavne logistike, smanjenje zavisnosti od isporuioca i obezbeenje veegkvaliteta nabavke.
3. Istraivanje trita sa koga se vri nabavka
Istraivanje trita je vie fazni proces. U prvoj fazi se definie koje su informacije potrebne.
U narednom koraku sledi analiza mogunosti dobijanja informacija ukljuujui i utvrivanje
izvora koji su spremni odnosno koji ele da ih daju. U treoj fazi se prikupljaju neophodne
7
7/28/2019 1322516102
8/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
informacije, a u etvrtoj fazi prezentiraju. Prikupljanje i obraene informacije obino se koriste
dvojako: za prognoze i kao podloga za donoenje odluka o nabavci materijala. [1]
Najznaajnije informacije za istraivanje trita sa koga se vri nabavka materijala i
komponenti su:
podaci koji se odnose na proizvode (razvoj novih proizvoda, mogunosti supstitucije,
tehnologija izrade);
podaci o snabdevanju trita (uee na tritu, lokacija snabdevaa, tehnolokaopremljenost, fleksibilnost, pouzdanost, struktura kapitala, likvidnost itd.);
podaci o ponudi (vrsta i koliina ponude, cena, vreme isporuke, dravni uticaj, regionalna
raspodela ponuaa); opti ekonomski parametri ukljuujui i prikaz po delatnostima (stopa ekonomskog rasta,
poslovanje, obim porudbina, konjuktura, sezonske oscilacije, kretanje linih dohodaka);
konkurencija na tritu (volumen potranje, navike kupaca, ekonomska situacija);
tokovi nabavke materijala (tendencije u trgovini i kod posrednika i dr.); pravna ogranienja (posebno u odnosu na inostranstvo).
4. Metode nabavke
Stalno prisutan problem vezivanja kapitala u zalihe i tendencija skraivanja ciklusa
nabavke materijala pred privredne subjekte postavljaju nove zahteve u sferi nabavne logistike kao
i traenje novih reenja:
8
7/28/2019 1322516102
9/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
pojaana konkurencija permanentno prisiljava preduzea, da zbog razlika u ceni, sve vie
ire prostor - trite sa koga realizuju nabavke; pomenuti trend namee takoe i pitanje optimalanog broja isporuioca za odreen deo
zbog visokih transakcionih trokova;
permanentan porast broja varijanti odnosno derivata proizvoda otvara problem definisanjaadekvatnog stepena dubine tj. podele rada kao pitanja od esencijalnog znaaja.
U dananjim uslovima kao delotvoran odgovor na pomenute uslove nudi se nekoliko
metoda realizacije nabavki i to: globalni (Global Sourcing), iz jednog i/ili vie izvora
(Single/Multiple Sourcing) i modularni nain nabavke.
4.1 Globalna metoda nabavke
Globalni metod podrazumeva nabavnu strategiju, koja se temelji na internaciona-lnoj
obradi trita kroz smiljeno kreiranje nabavne politike, koja je orijentisana u pravcu korienja
meunarodnih izvora snabdevanja. Osnovna ideja u ovom konceptu je korienje razlika u ceni
proizvoda na pojedinim tritima, koja je posledica niske cene rada, niih trokova obrade i
manjih poreskih optereenja. [1]
Osnovni nedostatak ove strategije, u naim uslovima, je rizik od promene vrednosti
novanog kursa. Pored ovog rizika, zbog velike duine transporta, prisutan je i rizik od
nepredvienog produavanja procesa nabavke, kao i rizik i od samog transporta.
Globalni metod nabavke
Efekti Rizici- Sniavanje nabavne cene
- Visoka transparentnost trita
- Prenos novih tehnologija
- Poveanje obima poslovanja
- Transportni rizik
- Promenljiv novani kurs
- Razliito poimanje kvaliteta
- Komunikacione barijere
9
7/28/2019 1322516102
10/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
- Poveanje sigurnosti u snabdevanju
- Aktivne kompenzacione strategije
- Odliv znanja
Tabela 1. Efekti i rizici globalnog metoda nabavke materijala (izvor: Vasiljevi, M. , skrpita
Logistika u saobraaju, Saobraajni fakulet, Doboj)
U praksi se primenjuje nekoliko varijanti globalnog metod nabavke:
direktna nabavka od stranog isporuioca (kratkoroni kupovni ugovori sa direktnominternacionalnom nabavkom);
direktna nabavka kod stranog isporuioca, ali na bazi dugoronih ugovora o saradnji;
nabavka u inostranstvu preko posrednika, koji garantuje kvalitet, cenu i pouzdanostisporuke (indirektna internacionalna nabavka);
nabavka proizvoda na domaem tritu, koja je sastavljena od uvoznih komponenti (tzv.
kvazinacionalna nabavka); nabavka u inostranstvu preko sopstvenog preduzea (multinacionalna nabavka);
materijal i komponente se nabavljaju na svetskom tritu od proizvodnih jedinica, koje se
nalaze na domaem i stranom tritu, koje su sastavni deo multinacionalne kompanije.
4.2 Singl ili multi metod nabavke
Pitanje broja isporuioca komponenti ili materijala je problem koji je vezan za negovanje
partnerskih odnosa sa isporuiocem, ali i ostvarivanja odreenih trokovnih prednosti. Odluka
odreenog preduzea, da li e primeniti singl metod (snabdevanje iz jednog izvora) ili multi
(snabdevanje iz vie izvora), zavisi od prednosti (efekata) i rizika, koji zavise od konkretne
situacije.
Osnovne prednosti singl metode nabavke su:
mogunost redukovanja trokova koncentracijom na jednog isporuioca kroz nabavku
veih koliina, ime se postie trokovni regresioni efekat usled boljeg korienja
kapaciteta; uproavanje svih procesa kroz koje se kree roba primenom vieg nivoa standardizacije i
unifikacije u nabavnoj logistici, kao i mogue manje angaovanje kapitala u zalihe;
10
7/28/2019 1322516102
11/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
sniavanje trokova nabavke;
jednostavnije obezbeenje visokih standarda za kvalitet; redukovanje transportnih trokova kroz poveanje koliine robe u jednom ciklusu
nabavke, angaovanjem vozila vee nosivosti, ime se postiu nii proseni trokovi;
poveanje transparetnosti u procesu nabavke.
Glavni nedostatak je veliki rizik u snabdevanju, kada se kod isporuioca pojave smetnje u
proizvodnji ili usled trajka.
5. Zakljuak
U oblasti logistike nabavke u budunosti mogu se oekivati sledee razvojne tendencije:
- Poveanje obima i stepena kavliteta istraivanja o Make or bay
11
7/28/2019 1322516102
12/12
Logistika nabavke (snabdjevanja)
- Poveanje stepena saradnje ( kooperacije ) sa neto manim brojem dobavljaa sa kojima
se prije svega ugovara Just in- Time, doprema u proizvodnju. Just in- Time ( tano
na vrijeme); snadbjevanje proizvodnje potrebnim repromaterijalima saglasno sa
potrebama eliminisanja zaliha.
Slika 3. Strategija logistike nabavke ( izvor: S. Zeevi, predavanja intermodalni
transport)
6. LITERATURA
[1] Vasiljevi, M. , skrpita Logistika u saobraaju, Saobraajni fakulet, Doboj.
[2] Regodi, D. , predavanja Uvod u logistiku, Univerizitet Singidunum, Beograd.
12