INTERNET PROGRAMIRANJE1. Baza podataka je skup meusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji raunala.Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programima. Ubacivanje, promjena, brisanje i itanje podataka obavlja se posredstvom zajednikog softvera. Korisnici i aplikacije pritomne moraju poznavati detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na logiku strukturu baze.Sistem za upravljanje bazom podataka (Data Base Management System - DBMS) je posluitelj(server) baze podataka. On oblikuje fiziki prikaz baze u skladu s traenom logikom strukturom.Takoer, on obavlja u ime klijenata sve operacije s podacima. Dalje, on je u stanju podrati raznebaze, od kojih svaka moe imati svoju logiku strukturu, no u skladu s istim modelom. Isto tako, brinese za sigurnost podataka, te automatizuje administrativne poslove s bazom.Podaci u bazi su logiki organizirani u skladu s nekim modelom podataka. Model podataka jeskup pravila koja odreduju kako moe izgledati logika struktura baze. Model ini osnovu za koncipiranje,projektovanje i implementaciju baze. Dosadanji DBMS-i obino su podravali neki od sljedeihmodela:Relacijski model. Zasnovan na matematikom pojmu relacije. I podaci i veze meu podacimaprikazuju se pravouglim tabelama.Mreni model. Baza je predoena usmjerenim grafom. vorovi su tipovi zapisa, a lukovi definiuveze medu tipovima zapisa.Hijerarhijski model. Specijalni sluaj mrenog. Baza je predoena jednim stablom ili skupom stabala.vorovi su tipovi zapisa, a hijerarhijski odnos nadreeni-podreeni izraava veze medutipovima zapisa.Objektni model. Inspirisan je objektno-orijentisanim programskim jezicima. Baza je skup trajnopohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih podataka i metoda (operacija) za rukovanjes tim podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Izmedu klasa se uspostavljaju vezenasljedivanja, agregacije, odnosno medusobnog koritenja operacija.Hijerarhijski i mreni modeli bili su u upotrebi u 60-tim i 70-tim godinama 20. vijeka. Od 80-tih godinapa sve do dananjih dana prevladava relacijski model. Oekivani prijelaz na objektni model za sadase nije desio, tako da dananje baze podataka uglavnom jo uvijek moemo poistovjetiti s relacijskimbazama.1. Baze podataka su odlino sredstvo za skladitenje i manipulaciju podacima bilo koje vrste. Baze podataka su namijenjene kompanijama ili pojedincima koji ele da sve svoje informacije "dre" na jednom mjestu uz mogunost jednostavnog pristupa tim informacijama. Sve informacije u bazi podataka se mogu pretraivati, mijenjati, brisati, dodavati.2. Tabela sadri podatke o odreenoj temi, kao to je tema Zaposleni ili Proizvodi. Svaki zapis u tabeli sadri informacije o jednoj stavci, kao to je odreeni zaposleni. Zapis se sastoji od polja, poput polja za ime, adresu i telefonski broj. Zapis se obino zove i red, a polje se obino zove i kolona.3. Baza podataka moe da sadri mnogo tabela od kojih svaka skladiti informacije o drugoj temi. Svaka tabela moe da sadri mnogo polja razliitih tipova, ukljuujui tekst, brojeve, datume i slike.Bazu podataka bi trebalo paljivo da planirate i dizajnirate kako biste obezbijedili tanost i izbjegli neophodnost kasnijeg pravljenja velikog broja promjena. 4. uvanje tabeleNakon to dodate polja u tabelu, trebalo bi da sauvate njen dizajn. Kada prvi put sauvate novu tabelu, dajte joj ime koje opisuje informacije koje ona sadri. Moete koristiti najvie 64 znaka (slova ili brojeve), ukljuujui razmake. Na primjer, tabelu moete nazvati Kupci, Zalihe dijelova ili Proizvodi.5. Primarni klju tabele sadri jedno ili vie polja koja jedinstveno identifikuju svaki red koji skladitite u tabeli. esto kao primarni klju slui jedinstveni identifikacioni broj kao to je ID broj, redni broj ili kd. Na primjer, moete da imate tabelu Kupci u kojoj svaki kupac ima jedinstveni ID broj kupca. ID polje kupca predstavlja primarni klju tabele.Za odgovarajui primarni klju neophodno je nekoliko karakteristika. Prvo, on jedinstveno identifikuje svaki red. Drugo, nikada nije prazan ili bez vrijednosti vrijednost uvek postoji. Tree, on se rijetko mijenja (u idealnim sluajevima, ne mijenja se nikada). Access koristi polja primarnog kljua za brzo povezivanje podataka iz vie tabela.Uvijek treba da precizirate primarni klju tabele. Access automatski kreira indeks primarnog kljua koji pomae pri ubrzavanju upita i drugih operacija. Access takoe obezbjeuje postojanje vrijednosti u polju primarnog kljua za svaki zapis, kao i njenu jedinstvenost.Kada kreirate novu tabelu u prikazu lista sa podacima, Access e automatski kreirati primarni klju umjesto vas i dodijelie mu ime polja ID i tip podataka Automatsko numerisanje. Polje e biti skriveno u prikazu lista sa podacima, ali ete moi da ga vidite ako se prebacite u prikaz dizajnaPostavljanjem svojstava polja moete da kontroliete izgled informacija, sprijeite netane unose, precizirate podrazumijevane vrijednosti, ubrzate pretraivanje i sortiranje, kao i da kontroliete druge karakteristike izgleda ili ponaanja. Na primjer, moete da oblikujete brojeve tako da ih je lake itati ili da definiete pravilo za provjeru valjanosti koje mora da se potuje kako bi se informacije mogle unijeti u polje.Tip podataka polja odreuje svojstva koja moete da postavite. Na primjer, svojstvo Samo dodaj se primenjuje samo na polje koje je postavljeno na tip podataka Memo. Ovo svojstvo ne moete da postavite za polje sa drugim tipom podataka.Access koristi postavke svojstava polja kada prikazujete ili ureujete podatke. Na primer, svojstva Oblikovanje, Maska unosa i Natpis utiu na izgled informacija u listovima sa podacima tabele i upita. Osim toga, sve kontrole u novim obrascima i izvetajima koji su zasnovani na poljima u tabeli podrazumijevano nasljeuju iste postavke svojstava. Druga svojstva se koriste za postavljanje podrazumijevane vrijednosti za polje ili kao zahtjev korisniku da unese vrijednost koju Access primjenjuje svaki put kada dodajete ili ureujete podatke u tabeli.Osim svojstava polja, moete da postavite i svojstva koja se primjenjuju na cijelu tabelu i na cijele zapise. Ova svojstva ete postaviti u listu sa svojstvima tabele.6. Razmotrimo najprije koncept kljueva. Primarni klju je kolona ili skup kolona koji jednoznano odreuju ostatak podataka u svakom redu. Na primjer, kolona IDVlasnika u tabeli VlasniciAntikviteta jednoznano odreuje odreeni red. Ovo znai dvije stvari: nijedna dva reda ne smeju imati istu vrijednost u koloni IDVlasnika, kao i da ak ukoliko dva vlasnika imaju isto ime i prezime, kolona IDVlasnika obezbjeuje da oni nee biti pomijeani jer se za manipulisanje njima u cijeloj bazi koristi kolona IDVlasnika, a ne njihova imena. 7. Strani klju je kolona u tabeli koja je primarni klju u drugoj tabeli, to znai da sve vrijednosti u koloni stranog kljua moraju imati odgovarajue podatke u drugoj tabeli u kojoj je ta kolona primarni klju. U terminologiji relacionih baza podataka, ova veza se naziva referencijalni integritet. Na primer, u tabeli Antikviteti obe kolone IDKupca i IDProdavca predstavljaju strane kljueve za primarni klju tabele VlasniciAntikviteta (tj. kolonu IDVlasnika; u cilju izlaganja pretpostavljamo da neko mora biti vlasnik antikviteta prije nego to moe da kupuje ili prodaje komade antikvitetnog namjetaja), poto se u obe kolone ID brojeva koriste za identifikaciju vlasnika ili kupaca i prodavaca, a kolona IDVlasnika je primarni klju tabele VlasniciAntikviteta. Drugim reima, svi ovi ID brojevi se koriste za ukazivanje na same vlasnike, kupce i prodavce antikviteta, bez potrebe za korienjem njihovih stvarnih imena.8. MySQL je sistem za upravljanje bazama podataka. Ima iroku upotrebu jer je potpuno besplatan.9. Podaci se uvaju u tabelama. Tabele su kolekcije slinih podataka i imaju odgovarajui broj kolona i redova.10. Za upravljanje MySQL bazama podataka koristi se SQL (Structured Query Language) jezik. To je struktruisani jezik upita, te se sve operacije vre preko upita (Query).11. Upit (Query) je pitanje ili zahtev. Preko upita saoptavamo bazi podataka ta od nje zahtijevamo.12. PHP je programski jezik pomou kojeg se kreiraju skripte koje e se izvravati na serveru. Pomou ovog jezika mogue je povezati se sa MySQL bazom podataka, izvravati SQL upite i vriti prikaz rezultata a pri tome koristiti sve prednosti koje ima svaki progranmski jezik, bio on objektno orijentisan ili ne.13. MySQL Workbench je vizualizirana baza podatak koja integrie SQL razvoj, administraciju, dizajnira baze podataka, stvara i odrava u jednom integriranom razvojnom okruenju za sistem MySQL baze podataka. To je nasljednik dva DBDesigner 4 od fabFORCE.net, i zamjenjuje prethodni paket softvera, MySQL GUI Tools Bundle.14. HTMLSve web stranice pisane su u HTML jeziku (HyperText Markup Language), opisnom jeziku za izradu web stranica. HTML datoteka je tekstualna datoteka koja opisuje ili definie raspored sadraja na web stranicama. Sastavni dio html datoteke su tagovi ili oznake (eng. tags) kojima se definie npr. boja pozadine, oblikovanje teksta, umetanje slike, tabele, izrada linkova i dr. Tagovi se piu unutar uglatih zagrada npr. i najee dolaze u paru, odnosno postoje poetni i zavrni tagovi. Zavrni tag sadri kosu crtu . POETNI TAG ZAVRNI TAG

Tagovi koji ne dolaze u parovima su npr. umetanje horizontalne linije
prelazak teksta u novi red Umetanje horizontalne linije Ponekad je zgodno dijelove teksta odvojiti horizontalnom linijom koju umeemo pomou taga . Grafika Boja pozadine

Umetanje slika Linkovitekst ili slika Linkovi u druge prozore ECDLTabele Tabele se nalaze na gotovo svakoj HTML stranici. Osim za prikazivanje nekog sadraja tabele se koriste i pri dizajnu stranice za raspored elemenata stranice. Rubovi tabele su u tom sluaju nevidljivi. Tabele moemo koristiti i pri izradi formulara (obrazaca) da bismo postigli to bolje poravnanje elemenata obrasca. Tagovi koji se koriste pri izradi tabele su: poetak i kraj tabele redak elijaPrimjer:

prva druga trea

123

15. Konekcija na MySQL bazu podatakaMorate obezbijediti konekciju na bazu podataka prije nego to ponete da vrite operacije nad njom. To se u PHP-u postie funkcijom mysql_connect()

mysql_connect( ime_servera, korisnicko_ime, lozinka); 16. Kreiranje baze podatakaZa kreiranje baze podataka koristimo SQL komandu CREATE DATABASE.

CREATE DATABASE ime_baze;

17. Kreiranje tabele u bazi podatakaZa kreiranje tabele u bazi podataka koristimo SQL komandu CREATE TABLE.

CREATE TABLE ime_tabele ( ime_kolone1 tip_podatka,ime_kolone2 tip_podatka,ime_kolone3 tip_podatka, .... ) ;18. Ubacivanje podataka u tabelu baze podatakaZa kreiranje baze podataka koristimo SQL komandu INSERT.

INSERT INTO ime_tabele (kolona1, kolona2, kolona 3,...)VALUES (vrijednost1, vrijednost2, vrijednost3,...);19. Selektovanje podataka iz tabele baze podatakaZa selektovanje podataka iz tabele baze podataka koristimo SQL komandu SELECT.

SELECT ime_kolone-aFROM ime_tabele;

SELECT upit je najkorieniji SQL upit. Pomou SELECT-a i klauzula kao to su WHERE, GROUP BY, ORDER BY itd. precizno odreujemo koje podatke elimo da "povuemo" iz baze podataka.20. WHERE uslovWHERE uslov se koristi za selektovanje samo onih podataka koji zadovoljavaju postavljeni kriterijum. Sintaksa je:

SELECT ime_kolone-a FROM ime_tabele WHERE ime_kolone operator vrednost 21. ORDER BY kljuna rijeKljuna re ORDER BY se koristi za sortiranje izlaza i to u restuem redosledu po "default-u".

SELECT ime_kolone-a FROM ime_tabele ORDER BY ime_kolone-a ASC|DESC 22. Auriranje podataka u tabeliZa auriranje podataka u tabeli koristimo SQL komandu UPDATE.

UPDATE ime_tabele SET kolona1=vrijednost1, kolona2=vrijednost2,... WHERE neka_kolona=neka_vrijednost;

Primjetite WHERE uslov u gornjoj komandi. On slui za preciziranje reda(ova) na kojima se treba izvriti auriranje. 23. Brisanje podataka iz tabeleZa brisanje podataka iz tabele koristimo SQL komandu DELETE FROM.

DELETE FROM ime_tabele WHERE neka_kolona = neka_vrednost;

Primjetite WHERE uslov u gornjoj komandi. On slui za preciziranje reda(ova) koje je potrebno obrisati. 24. INNER JOIN kljuna odabire sve retke iz obje tabele dok je postoji odnos izmeu stupaca u obje tabele.SELECT column_name(s) FROM table1 INNER JOIN table2 ON table1.column_name=table2.column_name;

or: SELECT column_name(s) FROM table1 JOIN table2 ON table1.column_name=table2.column_name;25. SQL CREATE VIEW Syntax CREATE VIEW view_name AS SELECT column_name(s) FROM table_name WHERE conditionPrimjer:SELECT * FROM [Current Product List]

CREATE VIEW [Products Above Average Price] AS SELECT ProductName,UnitPrice FROM Products WHERE UnitPrice>(SELECT AVG(UnitPrice) FROM Products)

BAZE PODATAKASQL (Structured Query Language)U relacionim bazama podataka svi podaci smjetaju se u tabele kojima se dodjeljuju:

Ime (naziv tabele)Atribut (kolona sa opisom podatka)Zapis (red)

CREATE TABLE ime_tabele (atribut1 tip_podatka,..., atributN tip_podatka, opciona ogranienja na atribute);

varchar (n)(do n-slova)PRIMARY KEYinteger(cijeli broj)FOREIGN KEYREFERENCESfloat(real.vrijed.)NOT NULLdate(datum)

INSERT INTO TABLEime_tabele (lista atributa) VALUES(lista_vrijednosti);predmetkod220'PMF''2001-2-10'

SELECT lista_kolona FROM lista tabela opcione komande;

WHERE logiki_uslov , , =, >=,