1Osnove_Radioamaterizma-1

7/24/2019 1Osnove_Radioamaterizma-1

1/20

Osnove radioamaterizma

Radio Klub Pazin


2/20

Radio klub Pazin Osnove radioamaterizma

2

1. TO JE RADlO-AMATERIZAM ?Radio-amaterizam je hobi, a ujedno i pokret koji okuplja nekoliko milijuna ljudi u

svim zemljama svijeta. To je svako organizirano bavljenje radio-tehnikom,telekomunikacijama, elektronikom i slinim, iz zadovoljstva i bez materijalne koristi.

2. POVIJESNI PREGLED RADIO-AMATERSKOG POKRETARadio-komunikacije su se pojavile kao rezultat stoljetnih nastojanja ovjeka da

vijesti prenese na vee udaljenosti nego to mu to njegova osjetila i organi omoguuju.1844. godine putena je u rad prva telegrafska linija po Morseovom sustavu

(kodu), izmedu Washingtona i Baltimorea, SAD.1914. godine u SAD-a osnovano je prvo udruenje radioamatera.1923. godine je ostvarena prva amaterska obostrana veza, preko Atlantika.1924. godina je osnovan prvi radio-klub u Hrvatskoj (Zagreb).

3. ORGANIZACIJE RADIO-AMATERARadio-klub je osnovni oblik organiziranja radio-amatera. Radio-amateri i radio-

klubovi u Hrvatskoj su udrueni u HRS (Hrvatski radio-amaterski savez). HRS je lanMeunarodne organizacije radio-amatera IARU (International Amateur Radio Union).IARU je jedan od lanova Meunarodne organizacije za telekomunikacije ITU(International Telecommunication Union).

Radio-klub "Pazin" organiziran je kroz slijedee sekcije:1. Radiokomunikacije

2. Radiogoniometrija3. Informatika4. Konstruktorska sekcija i elektronika5. Audio-vizuelne komunikacije

4. OSNOVNI POJMOVI O RADIOKOMUNIKACIJAMATelekomunikacijesu svaki prijenos, odailjanje ili prijem znakova, signala, slika i

zvuka bilo koje prirode; pomou ianih, elektromagnetskih ili optikih sustava.Radiokomunikacijesu telekomunikacije pomou radiovalova.Simpleks je prijenos koji se obavlja naizmjenino, najprije u jednom, a zatim udrugom smjeru (npr. kod radiostanice). Radio-stanica koja odailje ne moeistovremeno i primati.Dupleks je prijenos koji se obavlja istovremeno u oba smjera (npr. kod telefona).

Ovdje radio-stanica u isto vrijeme odailje i prima.Radio-stanicaje jedan ili vie predajnika, ili prijemnika, ili kombinacija prijemnika i

pradajnika, te dodatna oprema.


3/20


3

5. VRSTE RADIO-AMATERSKOG PROMETATELEGRAFIJA (CW, A1)To je nain telekomunikacije kojim se prenosi sadraj pisanog materijala putem signalnogMorseovog koda. (CW eng. continuous wave.) Morseov kod je kombinacija dugih i

kratkih tonskih signala. Za odailjanje znakova koristi se runo ili elektronsko tipkalo.

TELEFONIJA (PHONE)Telekomunikacija namijenjena prijenosu govora.AM, A3 - amplitudna modulacija (eng. amplitude modulation)SSB(LSB, USB), A3J - amp. modulacija na jednom bonorn opsegu (eng. single side

band, lower side band, upper side band).FM, F3 - frekventna modulacija (eng. frequency modulation)

TELEVIZIJA (TV)ATV, A6C - amaterska televizija (eng. amateur television)SSTV, A5, F5 - sporoanalizirajua televizija (eng. slow scan TV)

FAKSIMIL (FAX)Prijenos statinih slika. Vrlo rijetko se koristi u amaterskim vazama.

PRIJENOS PODATAKA (DATA COMM, packet radio)Komunikacija izmedu dva ili vie raunala ostvarena putem radio-valova.- FSK Frequency Shift Keying temelji se na odailjanju na dvije frekvencije od kojihjedna oznaava logiku jedinicu, a druga logiku nulu.

RADIO-TELEPRINTER (RTTY, F1)Prijenos teksta putem teleprinterskog ureaja prikljuenog na radiostanicu. Prijenos seodvija tako da jedna radiostanica odailje dok druga slua. (RTTY eng. radio teletype)

AMTOR (Amateur Teleprinting Over Radio)Takoer prijenost teksta putem teleprinterskog ureaja prikljuenog na radiostanicu.Prednost nad RTTY vrstom rada je ta to su u ovom sluaju obje radiostanice odravajuvezu tako to naizmjence odailju i primaju. (Time se dobiva ispravljanje moguih greakanastalih zbog atmosferskih smetnji, smetnji od drugih stanica i slino).- PacTOR uspjean spoj Packet Radioi AMTORkomunikacije. Koristi se uglavnom nakratkom valu, gdje su brzine prijenosa podataka sporije nego na UKVu zbog takvih

karakteristika samog kratkog vala.

6. RADIO-SLUBEFiksna slubaje radiokomunikacija izmedu nepominih radio-stanica.Mobilna slubaje radiokomunikacija izmeu pokretnih stanica ili izmedu pokretne i

nepomine stanice.Radio-difuzija je odailjanje programa namijenjenog za prijem od strane iroke

javnosti (radio, tv)Radio-goniometrija je odreivanje smjera u kojem se nalazi radiostanica

(odailja) pomou druge radiostanice (prijemnika).


4/20


4

7. PODJELA RADIO-VALOVA

Niske frekvencije LF Dugi Val 30 do 300 kHzSrednje frekvencije MF Srednji Val 300 do 3000 kHzVisoke frekvencije HF Kratki Val 3 do 30 MHz

Vrlo visoke frekvencije VHF Ultra Kratki Val 30 do 300 MHzUltra visoke frekvencije UHF 300 do 3000 MHz

8. PREGLED VRSTA RADIO-VEZAIZRAVNE VEZETo su radio-veze kod kojih val iz antene predajnika izravno, bez odbijanja, stigne doantene prijemnika. Izravne veze mogu biti:

a) veze optike vidljivostib) veze povrinskim valom

Veze optike vidljivosti odravaju se na UKV i VHF opsegu, dok je povrinski valkarakteristian za KV podruje na malim udaljenostima.

VEZE PROSTORNIM VALOMUobiajene su na KV opsegu kod velikih udaljenosti. Zasnivaju se na odbijanju radio-valova od ionosfere ili na viestrukoj refleksiji izmeu ionosfere i povrine zemlje.

POSEBNE VRSTE VEZA- odbijanjem od ionizirane atmosfere (sporadik)- odbijanjem od polarne svijetlosti (Aurora)- odbljanjem od meteoritskih tragova

- odbijanjem od mjeseca (EME veza)- preko satelita- repetitorska veza

IONOSFERA je gornji sloj atmosfere u kojem su zbog ionizirajueg zraenja iz svemira, aposebno sa Sunca, atomi plinova u pobuenom stanju. Budui da je sastav ionosfereovisan o Suncu mijenja se u toku dana i godine.

REPETITORRepetitor je aktivni translator signala koji se postavlja na vrhove planina, brda ili

visokih zgrada. Glavna mu je namijena omoguavanje veza izmeu stanica koje nebi

mogle meusobno komunicirati izravno. Repetitor se sastoji od prijemnika, predajnika iantene. Konstruiran je tako da predajnik "ponavlja" ono to je prijemnik primio. Zavisno odvrste prijenosa razmak izmeu predajne i prijemne frekvencije moe biti razliit. Na radio-amaterskom opsegu 2m/144 MHz razmak je 600 kHz. Razmak izmeu susjednih kanalaje 25 kHz. Predajnik repetitora ukljuuje se automatski dolaskom signala u prijemnik, ilimoe biti aktiviran posebnim tonskim kodom. Veza preko repetitora je u semidupleksu.

9. Q-KOD (Q SKRAENICE)

QAP Ostajem na prijemu na __ kHzQAZ Grmljavina, iskljuujem radiostanicu


5/20


5

QQQ Prekidam emitiranje, tumaenje slijediQRA Ime moje stanice je __QRB Udaljenost izmeu naih stanica je __QRG Moja frekvencija je__QRI Va ton je lo

QRL Zauzet samQRM Imate/imam smetnje od drugih stanicaQRN Atmosferske smetnjeQRO Poveajte snaguQRP Smanjite snaguQRQ Kucajte sporijeQRS Kucajte breQRT Prekidam/prestanite s emitiranjemQRU Nemam nita za vasQRV Spreman samQRZ? Tko me zove?

QSB Jaina vaih signala se mijenja (feding)QSD Kucate loeQSL Potvrujem prijemQSLL Izmijenit emo QSL karticeQSV Emitirajte serije slova VQSX Sluati u na __ kHzQSY Emitirajte na drugoj frekvenciji (na __ kHz)QTC Imam telegram za vasQTH Moja lokacija/grad je __QTR Tono vrijeme je __

Napomena:Svaka skraenica nakon koje slijedi upitnik poprima znaenje upitnereenice.Npr: QTR? - Koliko je sati?

QRV? - Jeste li spremni?QTH? - Koja je lokacija vae radiostanice?

10. SKRAENICE U RADIO-AMATERSKIM KOMUNIKACIJAMA

ADR AdresaAGN PonovoANT AntenaAR Kraj odailjanjaAS ekajteBAND Frekventni opsegBEST NajboljiBURO QSL poslovnicaBX Prekid radaBOX Potanski pretinac

CALL Poziv, pozivni znakCONTEST Natjecanje


6/20


6

CQ Opi pozivCUAGN DovienjaDE Od, ovdjeDR DragiDX Velika udaljenost (3000 km za KV ili 300 km za UKV)

ES IFER, FOR ZaFREQ FrekvencijaFM IzGA NastaviteGB DovienjaGD Dobar danGE Dobra veerGM Dobro jutroGMT Vrijeme po GreenwichuGL Sretno

GN Laku nocGND UzemljenjeGUD DobroHAM Radio-amaterHAMLET Mladi radio-amaterHI SmijehHPE Nadam seHW? Kako me uete?IS JeINFO InformacijaK, KN Poziv na predajuKEY TipkaloLOG Dnevnik radaMEZ Srednje Europsko vrijemeMIKE MikrofonMNI MnogoMY MojMODE Vrsta radaNAME ImeNEAR PokrajNR Broj

NOT, NO Ne, negacijaNW SadaOK Sve je u reduOM PrijateljON NaOP OperatorPA Izlazni stupanjPSE MolimPWR SnagaR Primljeno, u reduRIG Radio-amaterski ureaj

RPRT IzvjetajRPT Ponovi


7/20


7

RST Podaci o prijemuRX PrijemnikSEND PoslatiSIGS SignaliSK Kraj rada

SKED Dogovorena vezaSURE SigurnoSWL Prijemni radio-amaterTNX, TU HvalaTX PredajnikUFB OdlinoUNLIS Bez dozvoleUR VaVY Mnogo, vrlo jakoWX Meteoroloke prilikeXCUS Oprostite

XYL Gospoa radio-amaterkaYL Gospoica radio-amaterka73 Radio-amaterski pozdrav88 Poljubac55 Pozdrav meu Europljanima

11. RADIO-AMATERSKI POZIVNI ZNAKOVISvaka radiostanica u vlasnitvu radio-amatera ima svoj pozivni znak. Pozivni znak

se sastoji od prefixa, osnove, a nekada i sufiksa. Primjer:9A1CEI - pozivni znak Radio-kluba "Pazin9A - prefiks za Hrvatsku

1CEI - osnova

Osnova nam u ovom sluaju kazuje da je radiostanica u vlasnitvu radio-kluba (broj 1). Unekim zemljama osnova moe davati neki drugi podatak (npr. pokrajinu ili okrug, klasuoperatora i slino).

Sufiksi:/MM - radiostanica na brodu

/AM - radiostanica u zrakoplovu/P - radiostanica na privremenoj lokaciji/prefiks- radiostanica koja radi iz neke zemlje s tim prefiksom/QRP - radiostanica emitira s malom snagom (manjom od 5 W)

Ispred pozivne oznake moe se nalaziti prefix neke zemlje. Npr. S5/9A6XX. To oznaavada se postaja 9A6XX privremeno nalazi u Sloveniji.

Callbook je baza podataka pozivnih oznaka. Ona se svake godine obnavlja i sadripozivne oznake, vlasnika i adresu. Osim u pisanom izdanju, ili na CD-u, callbook se moenai i na internet stranicama www.qrz.com. Iako se tamo mogu pronai samo radioamateri

koji su se registrirali, to je najpotpunija i najaurnija baza podataka.


8/20


8

12. PREFIKSI NEKIH ZEMALJA

9A Hrvatska4X, 4Z Izrael4U Ujedinjeni narodi, ITUBY KinaCT PortugalCM KubaCE ileDL, DK, DF NjemakaEA panjolskaEI IrskaES Estonija

F FrancuskaG EngleskaGI Sjeverna IrskaGM kotskaGW VelsHA MaarskaHB vicarskaHB0 LihtentajnHK KolumbijaI Italija

IS SardinijaJA JapanK, W, N, A SADLA NorvekaLU ArgentinaLX LuksemburgLZ BugarskaOE AustrijaOH FinskaOK eka

OM SlovakaON Belgija

OX GrenlandOZ DanskaPA NizozemskaPY BrazilS5 SlovenijaSM vedskaSP PoljskaSV GrkaT9 Bosna I HercegovinaTA TurskaUA Rusija


9/20


9

UB UkrajinaUC BjelorusijaVE KanadaVK AustralijaYO RumunjskaYU Srbija i Crna GoraZ3 MakedonijaZA AlbanijaZL Novi Zeland

13. QSL - KARTICAQSL kartica je pravokutni komad kartona ili tvreg papira tiskan sa jedne ili obje

strane. QSL kartica slui za potvrdu veze. Kada sa nekim radio-amaterom odrite vezu vi

mu poaljete svoju QSL karticu, te se nadate da e i on to takoer uiniti. QSL karticualjemo preko QSL-biroa ili izravno potom.

QSL-biroje ogranak radioamaterskog saveza koji se bavi prosljeivanjem QSL kartica odpojedinaca u biroe drugih zemalja i obratno.

Minimalni podaci koje QSL kartica mora sadravati su:1. Ime zemlje2. Pozivni znak3. Adresa vlasnika radio-stanice (QTH)4. Mjesto za upisivanje slijedeih podataka iz veze:

pozivni znak stanice sa kojom ste radili (CALL, QSO WITH) datum (DATE) i tono vrijeme odravanja veze (UTC, GMT) frekventni opseg (BAND, FREQ, MHz) vrsta rada (MODE, 2WAY) izvjee o prijemu (RST, RPRT) potpis operatora

QSL kartica se osim u tiskanom izdanju moe poslati i primiti elektronski. Internet stranicewww.eqsl.netdaju mogunost slanja i primanja QSL kartica digitalno, kao sliku.


10/20


10

14. DNEVNIK RADA - LOGPropisi veine zemalja sadre odredbe o obaveznom voenju radio-dnevnika za

sve vrste radio-amatarskih stanica. Podaci iz veza se upisuju u manje-vie standardni

obrazac koji mora imati slijedee rubrike:DATE, TIME(GMT), CALL, BAND, MODE, RPRT(RST), biljeke

R S T QSLQSOnr.

DATETIMEUTC

CALLSIGNFREQMHz

MODESENT RCVD

OTHERS R

15. RADIO-AMATERSKA PRAVILA PONAANJA-

radio-amater je paljiv i pun obzira; on se ne smije ponaati tako da za vrijemeodravanja veze smeta ostalima- radio-amater je odan i privren pokretu kao i svim radio- amaterima- radio-amater prati razvoj znanosti i tehnike, svoje znanje stalno nadograuje- radio-amater ne gradi "zidove" prema pripadnicima drugih nacija, rasa, kultura i

vjera- radio-amater savjetuje poetnike i prijateljski im pomae

16. KODEKS DX-RADA

Za efikasan i kulturan rad sa DX-stanicama treba imati u vidu sljedee:1. DX-stanicu pozivamo samo ako je zvala CQ, QRZ?, ili je prethodnu vezu

zavrila sa SK. Poziv treba biti kratak.2. Ne treba pozivati DX-stanicu:

a) ako nju poziva neka druga stanicab) u sluaju da DX-stanica poziva samo odredeno podruje ili

zemlju3. Najbolje je paljivo sluati i zvati stanicu sa kojom elimo raditi. Poziv CQ DX

nije najbolji nain za rad eljenih i rijetkih DX stanica.4. Izbjegavajte duge razgovore sa rijetkim DX-om. Njega ekaju i drugi.5. Treba u svakoj pogodnoj prilici koristiti kratice preporuene za posebne

zavretke veza, kako bi i ostali sluatelji bili obavijeteni o vrsti i statusu veze.KN na kraju predaje znai: "Naprijed, (vai za pozvanu stanicu), ostali ekajte."

DX NETS je skupina radioamatera koji se nau na nekoj frekvenciji u dogovorenovrijeme. Mreom upravlja koordinator. Svrha mree je pruanje mogunosti svakoj stanicida odradi neku traenu ili rijetku zemlju, ili neku DX stanicu.


11/20


11

17. PRIMJER RADIO-VEZE TELEGRAFIJOM

A) Stanica 1

B) Stanica 2

A) CQ CQ CQ DE 9A1CHP 9A1CHP 9A1CHP PSE R(opi poziv, ponavlja se dok se ne javi

B) 9A1CHP DE K7SIX K7SIX K7SIX PSE N(odaziv na prethodni poziv)

A) K7SIX DE 9A1CHP = GD DR OM ES TNX FER CALL = UR RST RST IS 599 5NN= MY QTH QTH IS PAZIN PAZIN PAZIN ES MY NAME IS IVAN IVAN IVAN =PSE HW? K7SIX DE 9A1CHP PSE KN

B) 9A1CHP DE K7SIX = GE DR IVAN FM PAZIN TNX FOR RPRT = UR RST RST599 5NN QTH QTH IS NYC NYC OP OP BOB BOB = OK? 9A1CHP DE K7SIX +

A) K7SIX DE 9A1CHP = R R DR OM BOB = MY RIG IS T5440S ABT 100W ANT ISDIPOLE = WX IS NICE = PSE QSLL VIA BURO = QRU NW SO 73 ES GL +K7SIX DE 9A1CHP 73 73 TO SK E E

B) 9A1CHP DE K7SIX = MNI 73 ES TNX FER NICE QSO 9A1CHP DE K7SIX 73 SKE E

A) 73 E E

18. IZVJEE O PRIJEMUKao to moete vidjeti u primjeru radio-veze telegrafijom, radio-amateri meusobno

izmjenjuju izvjea o prijemu koja se u argonu nazivaju raporti.U telegrafiji se raport sastoji od 3 znamenke, R S i T.

Rje ocjena razumljivosti signala (1 - 5)

Sje ocjena snage signala (1 - 9)Tje ocjena tona signala (1 - 9)

Primjer 1: Ako je signal jak, ujemo ga odlino, ali je kvaliteta otkucavanja znakovaloa (jedva razumljiva) te ton "zavija" dati emo raport 395.Napomena: ovakvi raporti su rijetki (teko ostvarena veza)

Primjer 2: Ako su razumljivost i ton odlini, ali je signal slab (jedva ujan) dati emoraport 549.

Primjer 3: Ako su razumljivost i ton odlini i signal je jak dati emo raport 599.


12/20


12

U telefoniji raport je sastavljen od dvije znamenke RS. Za razliku od telegrafije neocjenjuje se ton signala. Sve ostalo je isto.

19. RADIO-AMATERSKA GEOGRAFIJADanas u svijetu ima oko 180 zemalja, ali u radioamaterizmu ih je oko 340. Pod

zemljom u radioamaterskom smislu podrazumijevamo teritorij koji ima neki obliksamostalnosti u okviru matine drave ili otok koji je od matine drave udaljen vie od225 milja.

Radio-amateri svijet dijele u tri regiona koji obuhvaaju:I region: Europa, ZND, Bliski Istok, AfrikaII region: Sjeverna i Juna AmerikaIII region: Oceanija i Daleki Istok

Kontinenata u radioamaterskom smislu je 6 i to su:1. Europa2. Azija3. Sjeverna Amerika4. Juna Amerika i Antaktika5. Afrika6. Oceanija

Radio-amateri su svijet podijelili i na zone:- po "CQWAZ" podijeli zona je 40 (Hrvatska ja u 15. zoni)- po "ITU/IARC" podijeli zona je 90 (Hrvatska ja u 28. zoni),

QTH LOKATORIRadio-amateri upotrebljavaju politiku kartu odreenog podruja na koju je

poloena mrea linija koje se sijeku pod pravim kutom i tvore polja. Svakom polju moe sepripisatli odreena ifra koju nazivamo QTH lokatorom nekog mjesta. QTH lokator Pazinaje JN65XF. QTH lokatori se najvie koriste u takmienjima za odreivanje udaljenostiizmeu dvije radiostanice koje su ostvarile vezu.


13/20


13

20. VRIJEME I VREMENSKE ZONEZemlja je podijeljena na 24 vremenske zona, svaka zona ima kao srednju liniju

jedan meridijan. Meridijan Greenwicha uzet je za nulti. Idui prema istoku zone nose

oznaku plus, a prema zapadu minus. To znai da je vremenska razlika izmeu zona jedansat.

Npr. Hrvatska je u zoni +1, pa vrijeme po GMT-u dobijemo oduzimanjem jednogsata.

U radio-komunikacijama se upotrebljava univerzalno koordinirano vrijeme(UTC). Za praktinu upotrebu ono je jednako vremenu nulte zone, tj. GMT-u.

Sva vremena veza u svim radio-amaterskim dokumentima (LOG, QSL kartica)obavezno je pisati kao UTC (GMT) vremena.

21. OSNOVNI RADIO-UREAJI

1) Prijemnik2) Predajnik3) Antena4) SWR-metar5) Ostali ureaji

1) Prijemnik je ureaj koji prima radio-valove odreene frekvencije. Sastoji se od 4osnovna stupnja:

a) Antena - elektro-magnetske valove pretvara u visoko-frekventnu elektrinu strujub) Ulazni titrajni krug - iz frekvencijskog spektra izdvaja uski frekventni pojasc) Demodulator - iz visokofrekventnog moduliranog signala izdvaja niskofrekventnukomponentud) Niskofrekventno pojaalo - pojaava niskofrekventni signal iz demodulatora te gaprosljeuje na zvunik

2) Predajnik je ureaj koji odailje radio-valove odreene frekvencije. Sastoji se odslijedeih stupnjeva:

a) Niskofrekventno pojaalo poja

ava elektri

ne titraje iz mikrofonab) VF oscilator proizvodi VF titraje


14/20


14

c) VF pojaalo pojaava VF titrajed) Modulator utiskuje NF titraje iz NF pojaala u VF titraje iz VF oscilatorae) Izlazno pojaalo pojaava modulirani VF signalf) Elementi za prilagoavanje prilagoavanje karakteristike izlaznog stupnja santenom

g) Antena Pretvara moduliranu VF struju u modulirane VF elektromagnetskevalove

Kod predajnika razlikujemo tri vrste snaga:a) Ukupna snaga P1 snaga utroena na svim stupnjevimab) Ulazna snaga (input) P2 umnoak napona i struje napajanja izlaznog stupnjac) Izlazna snaga (output) P3 snaga u antenskom krugu

3) Antene su u slijedeem poglavlju

4) SWR-metar je ureaj za kontrolu prilagoenosti izlaznog stupnja i antene. On mjeriodnos stojnih i emitiranih radio-valova. Stojni valovi (valovi koji se na kraju prijenosnogvoda odbijaju i vraaju u predajnik) nastaju ako antenski vod nije pravilno optereenotporom zraenja antene. SWR-metar ima skalu od 1:1 do 1:. Idealni SWR je 1:1, amaksimalni podnoljivi je 1:3.

5) Ostali ureaji- tipkalo- ispravljai

- linearna pojaala snage- mjerni instrumenti

22. ANTENEAntena je ureaj koji pretvara modulirane VF elektro-magnetske valove u

moduliranu VF struju i obratno. Antena mora biti to vie istaknuta iznad okolnih predmetate mora imati dobro elektriku izolaciju kako bi SWR bio to bolji. Posebno se treba pazitina udaljenost od metalnih lijebova, gromobrana, elektrinih vodova i slino. Za izraduantene upotrebljavaju se bakrene ice ili aluminijske cijevi.


15/20


15

DIPOL ANTENA (poluvalna)Radijator je dio antene koji zrai radio-valove. Dipol antena je vodi, presijeen na polovicii postavljen horizontalno. Ukupna duljina je polovica valne duljine . Dipol antena zrairadio-valove u pravcu svoje simetrale. Spoj radijatora sa koaksijalnim kabelom naziva sebalun. Dipol antenu najee koristimo u KV opsegu.

VERTIKALNA ANTENAVertikalna antena zrai podjednako u svim smjerovima, i to nisko prema horizontu. Duljinal je 1/2m 1/4, ili 5/8 valne duljine . Vrui kraj koaksijalnog kabela spaja se na radijator, amrea koax kabela na radijale koji su uzemljeni. Upotrebljavamo je u KV i UKV opsezima.

YAGI ANTENARadijator zrai, a direktori usmjeravaju zraenje. Reflektor odbija elektro-magnetskevalove i smanjuje im prolaz na suprotnu stranu. Zraenje je jae to ima vie elemenata.Radijator je dipol izveden od ravne ili savijene aluminijske cijevi na koju je preko balunaspojen koaksijalni kabel. Najee se koristi u UKV upsegu.


16/20


16

QUAD ANTENASastoji se od radijatora, ice koja je savinuta u obliku kvadrata. Radijatoru se mogudodavati direktori i reflektor ime se dobiva na pojaanju. Upotrebljava se u KV i UKV

opsezima.

BALUN (Balanced to Unbalanced) se moe smatrati dijelom antene, a slui zaprilagoavanje otpora (impedancije) antene i voda (koaksijalnog kabela) kojim dovodimo iodvodimo signal. On se nalazi na spojnom mjestu, izmeu koaksijalnog kabela i antene.

23. SMETNJE U RADIO-KOMUNIKACIJAMA

a) IZOBLIENJE (DISTORZIJA)

Nepoeljne promjene u korisnom signalu, koje nastaju zbog nesavrenosti samogureaja za pretvorbu i prijenos signala nazivamo izoblienjem.

b) INTERFERENCIJA"Zagaenje" elektromagnetskog spektra prouzrokovano vanjskim signalima,

izazvano od ovjeka, koje je po obliku slino korisnom, eljenom signalu nazivamointerferencijom. Izvor interferencije je izvan ureaja sa kojim radimo.

Najei izvori interferencije su: radio-difuzni predajnici, TV predajnici, raznioscilatori, elektrini aparati, CB predajnici, motorna vozila ...

c) UM

To su sluajni i nepredvidljivi signali koji potjeu iz prirodnih izvora izvan ureaja iliiz samog ureaja. um nije mogue ni teorijski potpuno otkloniti. I najbolji ureaji imajuum u signalu.

Vanjski umovi su: atmosferski, statiki, izvanzemaljskiUnutrani umovi su: od otpornika, poluvodia i sl.

24. RADIO-KOMUNIKACIJE U VANREDNIM SITUACIJAMAVanredne situacije su dogaaji u kojima su ugroeni ljudi, materijalna dobra,

ivotinje itd. Do vanrednih situacija dolazi zbog prirodnih nepogoda, ratnih opasnosti ili


17/20


17

epidemija veih razmjera. U takvim prilikama telekomunikacije su od neizmjernogznaenja jer prenose poruke za spaavanje, zapovijesti, obavjetenja i sl.

Radio-amateri su tada duni organizirano pristupiti u posebne radio-mree sasvojom opremom i znanjem. Radioamaterska mrea za opasnost RMZO djeluje uvanrednim situacijama, a moe biti organizirana stalno ili povremeno.

25. DIPLOME I NATJECANJARadio-amaterske diplome dobijaju se za odreene uspjehe u odravanju veza. Diplomeizdaju razliita udruenja radioamatera: klubovi, HRS, IARU ...

WAC(Worked All Continents)Ova diploma se dobiva za ostvarene veze sa svih 6 radioamaterskih kontinenata.

DXCentry Club AwardDobiva se za ostvarene veze sa 100 DX zemalja.

WAZAward ( Worked All Zones)Dobiva se za ostvarene veze sa svih 40 CQ WAZ zona.

Ako elite neku diplomu morate poslati zahtjev izdavau i potvrdu da ste ispuniliuvjete za dobijanje diplome.

Radio-amatersko takmienje preko radio-valova naziva se CONTEST. Takmienjase mogu odvijati na svim frekvencijskim opsezima, sa predajnicima od vrlo malih doogromnih snaga.Cilj contesta je ostvariti to vie veza uz odreene uvjete.

Neki contesti:ARRL(International DX Competition)CQ WPR, CQ WW(Organizator ameriki asopis CQ)9A CW(Hrvatsko CW natjecanje)

26. TELEKOMUNIKACIJA BUDUNOSTI

Budunost telekomunikacije odredena je potreborn za izmjenom to vee koliineinformacija u to kraem vremenu.Novi oblik telekomunikacijepojavio se sa raunalom. Dva ili vie raunala mogu

biti povezana pomou ianih, elektromagnetskih ili optikih sustava, ali ono to ovukomunikaciju ini posebnom je prijenos i obrada digitalneinformacije.

Pojavom jakih raunala u digitalnu informaciju je mogue pretvoriti svaku analognusa vrlo malim ili nikakvim odstupanjima od originala. Digitallzirati se moe zvuk (govor),slika i u takvom obliku raunalom prosjeivati dalje.

Karakteristika digitalne informacije je da od svog polazita pa do odredita dolazibez promjene u strukturi; ona ne ovisi o sredstvu kojim se prenosi. Dok je analognainformacija ovisna o sredstvu i prilikom prijenosa uvijek dijelom izgubi na kvaliteti.

Sredite svakog komunikacijskog sustava budunosti biti e, svakako, raunalo saulaznim komunikacijskim jedinicama za digitalizaciju zvuka i slike. Takva digitalna


18/20


18

informacija obraena u raunalu prosljeivati e se izlaznim komunikacijskim kanalima naoptiki kabelu zemaljsku stanicu koja e dalje informaciju prosljeivati bilo zemaljskom ilisatelitskomradio-vezom, to ovisi o njenom konanom odreditu.

Radio-amaterizam prati razvoj tehnike, pa je tako digitalna komunikacija veodavno ula u redovnu radioamatersku praksu. To je komunikacija pomou raunala

prikljuenih na radio-stanicu i naziva se packet radio.


19/20


19

27. TABLICE SRICANJA

A Alfa Adria N November NaiceB Bravo Biokovo O Oscar OsijekC Charlie Cavtat P Papa PulaD Delta Dubrovnik Q Quebec QvorumE Echo Europa R Romeo RijekaF Foxtrot Frankopan S Sierra SplitG Golf Gospi T Tango TrogirH Hotel Hrvatska U Uniform UkaI India Istra V Victor VukovarJ Juliet Jadran W Whisky Duplo ve

K Kilo Karlovac X X-Ray IksL Lima Lika Y Yankee IpsilonM Mike Mostar Z Zulu Zagreb

28. TABLICA REPETITORSKIH KANALA ZA 144 MHz

Oznaka kanala Predajna frekvencija Prijemna frekvencija

R0 145.000 145.600

R1 145.025 145.625R2 145.050 145.650R3 145.075 145.675R4 145.100 145.700R5 145.125 145.725R6 145.150 145.750R7 145.175 145.775

29. TABLICA SIMPLEKS KANALA ZA 144 MHz

Oznaka kanala Frekvencija Oznaka kanala Frekvencija

S8 145.200 S16 145.400S9 145.225 S17 145.425S10 145.250 S18 145.450S11 145.275 S19 145.475S12 145.300 S20 145.500S13 145.325 S21 145.525S14 145.350 S22 145.550S15 145.375 S23 145.575


20/20


30. TABLICA MORSEOVOG KODA

A - ti-ta 1 - - - - ti-ta-ta-ta-taB - ta-ti-ti-tit 2 - - - ti-ti-ta-ta-taC - - ta-ti-ta-tit 3 - - ti-ti-ti-ta-taD - ta-ti-tit 4 - ti-ti-ti-ti-taE tit 5 ti-ti-ti-ti-titF - ta-ta-ti-ta 6 - ta-ti-ti-ti-titG - - ta-ta-tit 7 - - ta-ta-ti-ti-titH ti-ti-ti-tit 8 - - - ta-ta-ta-ti-tiI ti-tit 9 - - - - ta-ta-ta-ta-titJ - - - ti-ta-ta-ta 0 - - - - - ta-ta-ta-ta-taK - - ta-ti-ta . - - - ti-ta-ti-ta-ti-taL - ta-ti-ta-ta , - - - - ta-ta-ti-ti-ta-ta

M - - ta-ta ? - - ti-ti-ta-ta-ti-titN - ta-tit = - - ta-ti-ti-ti-taO - - - ta-ta-ta - - - ta-ti-ti-ti-ti-taP - - ta-ti-ti-ta / - - ta-ti-ti-ta-titQ - - - ta-ta-ti-ta @ - - - ti-ta-ta-ti-ta-tiR - ti-ta-titS ti-ti-titT - taU - ti-ti-taV - ti-ti-ti-ta

W - - ti-ta-taX - - ta-ti-ti-taY - - - ta-ti-ta-taZ - - ta-ta-ti-tit

Documents

1Osnove_Radioamaterizma-1