2011-1 03 Resetar

HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Istra!ivanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja gra"ana u javnim poslovima na mjesnoj razini

Vojko Re!etar*

UDK 352.07(497.) Prethodno znanstveno priopćenje (preliminary scientific report)Primljeno: 7. 7. 2010.Prihvaćeno: 18. 3. 2011.

U radu se zagovara potreba produktivnijeg istra!ivanja mjesne samouprave da bi se osigurali znanstveno-stru"ni temelji njezine svrhovite prilagodbe stvarnim potrebama gra#ana. Ponu#ena su orijentacijska istra!iva"ka pitanja u $est tematskih podru"ja: kakva nam mjesna samoupra-va treba, funkcioniranje mjesne samouprave, financiranje mjes ne samouprave, izbori u mjesnoj samoupravi, nepo-sredno sudjelovanje gra#ana u javnim poslovima na mje-snoj razini te informiranje gra#ana na mjesnoj razini.

Klju"ne rije"i: mjesna samouprava – Hrvatska, mjesni izbo-ri, financiranje mjesne samouprave, neposredno sudjelova-nje gra#ana, javno informiranje

* Vojko Re$etar, Grad Zagreb (the City of Zagreb)

72Vojko Rešetar: Istra�živanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja građana ...

HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2011.), br. 1., str. 71–98

HRVATSKA I KOM

PARATIVNA JAVNA UPRAVA

1. Uvod

Mjesna samouprava1 nije dovoljno zastupljena kao tema teorijskih ni em-pirijskih znanstvenih i stru!nih napora, a ni dru"tvenog anga#mana. Ne-kim aspektima mjesne samouprave bave se odre$ene nevladine organiza-cije, a znanost gaji prete#no normativni pristup. Ako se pretendira na dobru mjesnu samoupravu koja je u funkciji ostva-rivanja javnog interesa gra$ana (a ne farsi!nu) i da se dublje promi"lja teritorijalna samouprava, mora se proniknuti u tektoniku mjesno-lokalnih procesa i odnosa, a ne ostajati samo na normativno-deskriptivnoj povr"ini, njihovoj pojavnosti.2 Proces spoznaje ide putem istra#ivanja stvarnosti onakve kakva jest (indika-tivni sudovi), a ne samo kakva treba biti s normativnog aspekta ili sa svjeto-nazorskih odnosno ideologijsko-politi!kih osnova (vrijednosni sudovi).

2. Inicijalna lista pitanja za istra#ivanje

Plediraju%i za znanstvenoistra#iva!ki pristup mjesnoj samoupravi, nudi se inicijalna lista pitanja za sustavnije istra#ivanje stanja i nekih aspekata mjesne samouprave u Hrvatskoj. Popis nema pretenziju da bude kona!an, ve% tek polazni, poticajno-kreativni impuls u propitivanju stanja i perspek-tive mjesne samouprave.

2.1. Kakva nam mjesna samouprava treba

Je li postoje%a mjesna samouprava (mjesni odbori i gradske !etvrti od-nosno kotarevi) pouzdana osnova prevladavanja ili odr#avanja klasi!nog politi!kog posredovanja u rje"avanju mjesno-lokalnih poslova od nepo-srednog i svakodnevnog utjecaja na #ivot i rad gra$ana?

1 Rad je dora$ena verzija izlaganja na tribini Mjesna samouprava u Republici Hrvatskoj Sekcije prvostupnika Instituta za javnu upravu (19. svibnja 2010.).

2 Na potrebu izu!avanja mjesne samouprave s ciljem njezina boljeg afirmiranja upozo-ravaju i predstavnici Udruge gradova u RH. Tako npr. Nives Kopajtich &krlec, koordinatorica poslova za Udrugu gradova, ka#e: »Vjerujemo da bi prakti!ari iz lokalne samouprave, profesio-nalci s dugogodi"njim sta#om i iskustvom mogli dati konkretne prijedloge o tome kako norma-tivno pobolj"ati odredbe koje oblikuju mjesnu samoupravu kako bi se njen polo#aj izmijenio i oja!ao. Danas je uloga mjesne samouprave ipak minimalna.« Kopajtich &krlec, 2010.

73Vojko Rešetar: Istra�živanje mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja građana ...HRVATSKA I KOMPARATIVNA JAVNA UPRAVA, god. 11. (2010.), br. 1., str. 71–98

HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Je li mjesna samouprava vi!e zajednica i samouprava ili uprava, tj. !to jest, a !to treba biti? Postoje li procesi pretvaranja mjesne samouprave u transmisiju lokalne uprave i birokratizacije rada tijela mjesne samouprave (naro"ito u ve#im urbanim sredinama)?3

Treba li nam osnovna jedinica mjesne samouprave i drugi oblici mjesne samouprave ili, kao sada, samo istozna"ni oblici mjesne samouprave koji ne mogu primjereno i u"inkovito obuhvatiti i iskazati raznolikost mjesnog organiziranja (urbane, poluurbane i ruralne; male i velike; brojne i malo-brojne; potreba dvostupanjskog organiziranja i dr.)?

Je li postoje#e zakonsko ure$enje mjesne samouprave konstrukcijska pogre!ka (J. %upanov) (previ!e komplicirano, nefunkcionalno i skupo za njezinu marginalnu savjetodavnu ulogu)?

Je li sintagma mjesna zajednica4 primjereniji naziv osnovne jedinice mjes ne samouprave ili je bolje postoje#e zakonsko nazivlje (mjesni odbor, gradska "etvrt odnosno kotar)?5

3 Oblici mjesne samouprave nisu ispostave tijela lokalne i/ili dr&avne uprave, ve# teri-torijalna samoupravna zajednica gra$ana na mikrolokalnoj razini. Oblici mjesne samouprave ne mogu imati i odr&ati otvorenu i samoupravnu dimenziju svog organiziranja i djelovanja ako permanentno ne koriste i ne unapre$uju tradicionalne i moderne neposredne oblike su-djelovanja gra$ana i partnerske odnose sa svojim okru&enjem (civilno dru!tvo, poslovni sek-tor, itd.). Ako tijela mjesne samouprave (unato" izbornom legalitetu, ipak su iznimno mala skupina) u svom radu ne implementiraju neposredne oblike sudjelovanja gra$ana, mogu lako zadobiti birokratska i oligarhijska obilje&ja.

4 Pojam zajednica (iako i u teoriji nije jednozna"an, ipak nije ideologijski) bolje re-prezentira svrhu te imanentna i specifi"na obilje&ja tog prostornog na"ina i razinu grupiranja i organiziranja ljudi nego odbor koji je svojstveniji upravnim i poslovnim odnosno korpora-cijskim oblicima organiziranja u kojima dominiraju obrasci normativne regulacije, hijerar-hije, dominacije, subordinacije i sl. Kao samoupravna teritorijalna zajednica mjesni odbor pretpos tavlja da ljudi na samoupravan, neposredan, kooperativan, dogovoran i solidaran na-"in, a ne hijerarhijski, oktroirano, dominacijom i naredbom, planiraju i ostvaruju zajedni"ke potrebe, uskla$uju suprotne interese, obavljaju zajedni"ke aktivnosti i odlu"uju o zajedni"-kim socijalnim akcijama na svom podru"ju, biraju ciljeve i sredstva.

5 »Promotrimo li odredbe Zakona o mjesnim zajednicama« (NN 19/83), »prisjetimo li se njegove primjene u praksi, porazgovaramo li s, uvjetno re"eno, starijim kolegama, ni Zakon, ni praksa ne#e biti spomenuti u negativnom kontekstu. ... ipak bi se ranija pou"na i korisna iskustva danas dala itekako dobro iskoristiti.« Kopajtich 'krlec, 2010.

»Prije dono!enja Ustava 1963. g. mjesne zajednice kao oblik teritorijalne samouprav-ne zajednice bile su poznate kao: stambene zajednice koje su se formirale u gradovima i mjesni odbori koji su se formirali u seoskim naseljima. Iako je u formalnom smislu bilo razlika izme$u ove dvije institucije, u praksi takvih razlika gotovo i nije bilo. Ustav iz 1963. g. potvrdio je ovu jednakost u pogledu polo&aja, funkcija i karaktera ovih samoupravnih zajednica i dao im zajedni"ki naziv – mjesna zajednica, te utvrdio njihov sadr&aj.« Bo&i#, Jogan, 1974: 134–135.



HRVATSKA I KOM


Svjedo!i li akumulirana praksa funkcioniranja mjesne samouprave o humaniziranju ili ignoriranju i birokratiziranju procesa rje"avanja zajed-ni!kih problema koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na #ivot i rad gra$ana?

Znamo li "to je lokalno, a "to mjesno teritorijalno grupiranje i organi-ziranje gra$ana – koje su njihove specifi!nosti odnosno razlike?6 Kako se u tim okolnostima7 mo#e organizirati mjesna samouprava u kojoj gra$ani neposredno sudjeluju u odlu!ivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na #ivot i rad gra$ana?8

Verificira li hrvatska praksa hipotezu da je osnivanje i odnos prema radu MO primarno izraz potrebe vladanja, a ne dobrog upravljanja?

Kakva je kvaliteta ure$ivanja mjesne samouprave u statutima jedinica lokalne samouprave (primjeri dobre prakse, studije slu!aja)?9

»Godine 1946. bilo je 4.399 mjesnih narodnih odbora na tlu RH. Od 1963. g. mjesni odbori djeluju pod imenom ‘mjesne zajednice’ sve do 1974. kao fakultativne organizacije, a Ustavom SFRJ iz 1974. utvr$ene su mjesne zajednice kao obvezni oblik samouprave naselja. Na podru!ju RH bilo je 1981. g. ukupno 3.945 mjesnih zajednica.« Hr#enjak, 1993: 474.

6 Npr. postoje jedinice lokalne samouprave s povr"inom od 250 i vi"e km2 i sa svega nekoliko stotina ili nekoliko tisu%a stanovnika te s druge strane oblici mjesne samouprave s nekoliko km2 i s nekoliko desetaka tisu%a stanovnika – !ak vi"e nego neke jedinice lokalne samouprave, tj. veliki gradovi.

7 Na jednoj strani, u jedinicama lokalne samouprave sa suficitom prostora i problema koji iz njega proizlaze (npr. infrastrukturnih – vodoopskrba, ceste, javni promet; gospodarskih; obrazovno-zdravstvenih; socijalnih i dr.), a manjka stanovnika i financijskih resursa te, na dru-goj strani, oblika mjesne samouprave s manjkom prostora, a velikim brojem stanovnika.

8 U RH 482 jedinice ili 86,84% jedinica lokalnih samouprava ima do 10.000 stanov-nika (op%ina – 423 i gradova – 59). Dakle, te jedinice imaju manji broj stanovnika nego naj-malobrojnija zagreba!ka gradska !etvrt – Brezovica. Ili druga usporedba – dok na podru!ju RH ima 30 jedinica lokalne samouprave do 1.000 stanovnika, a 200 jedinica lokalne samo-uprave do 2.500 stanovnika, dotle npr. zagreba!ka gradska !etvrt Gornji grad/ Medve"!ak ima 36.475 stanovnika ili mjesni odbor na podru!ju G& Gornji grad/Medve"!ak s najmanjim brojem stanovnika je Kraljevac (1.250), a s najve%im je MO »Stjepan Radi%« (5.796). Od ukupno 17 zagreba!kih gradskih !etvrti samo dvije (Brezovica i Podsljeme) imaju manje od 35.000 stanovnika – "to je po Zakonu o lokalnoj i podru!noj (regionalnoj) samoupravi va#an kriterij za veliki grad. Dakle, 15 zagreba!kih gradskih !etvrti imaju vi"e od 35.000 stanovnika i time bi mogle biti jedinice lokalne samouprave – veliki gradovi sa samoupravnim djelokru-gom velikog grada i #upanije, a njihov formalno-pravni status kao oblika mjesne samouprave je upravlja!ki apsurdan i marginalan (manji nego je npr. najmanje op%ine u RH – Civljane iz 'ibensko-kninske #upanije koja ima svega 137 stanovnika).

9 Iako Zakon o lokalnoj i podru!noj (regionalnoj) samoupravi nejasno i nedostat-no ure$uje mjesnu samoupravu, on ipak omogu%uje da jedinice lokalne samouprave svojim statutom urede bitna pitanja mjesne samouprave (npr. postupak davanja inicijative i pod-no"enje prijedloga za osnivanje mjesnog odbora; djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora;


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Trebaju li entiteti mjesne samouprave biti obligatan ili fakultativan na-!in organiziranja gra"ana na mjesnoj razini, npr. da jedinica mjesne samo-uprave bude obvezan i s pravnom osobno#$u, a oblici mjesne samouprave (kao dio ve$e jedinice mjesne samouprave) neobvezan oblik i bez pravne osobnosti? Postoje$e zakonsko rje#enje obilje%ava krupan nedostatak jer totalno prepu#ta jedinicama lokalne samouprave da diskrecijski odlu!uju ne samo o tome ho$e li osnovati oblike mjesne samouprave ve$ da li i kako $e urediti i djelatno pomo$i njihovo funkcioniranje.

Postoje!i zakonski oblici mjesne samouprave u RH su istozna!ni, jedna-kopravni – izme"u gradske !etvrti odnosno kotara i mjesnog odbora nema nikakvih razlika – izuzev veli!ine njihova prostornog obuhvata (mjesni odbor je, u pravilu, manji – dio gradske !etvrti, pojedino na-selje ili vi#e me"usobno povezanih manjih naselja ili dio ve$eg naselja koji u odnosu prema ostalim dijelovima !ini zasebnu, razgrani!enu cjelinu, a gradska !etvrt odnosno kotar je prostorno ve$i – podru!je koje predstavlja gradsku, gospodarsku i dru#tvenu cjelinu, a koje je povezano zajedni!kim interesima gra"ana). Polaze$i od prostornih obilje%ja i specifi!nosti pojedinih prostora i naselja, neke jedinice lo-kalne samouprave, npr. Split (27 gradskih kotara i 7 mjesnih odbora) ili Osijek (7 gradskih !etvrti i 8 mjesnih odbora) i dr., na svom po-dru!ju imaju istodobno osnovana oba oblika mjesne samouprave, tj. mjesne odbore i gradske !etvrti, ali ne kao razli!ite, nego kao ravno-pravne oblike jedinstvenog sustava mjesne samouprave na svom po-dru!ju. Zna!i, iako imamo oblike (plural) mjesne samouprave (MO/G&/GK), me"u njima (s osnova djelokruga rada i ovlasti, na!ina kon-stituiranja odnosno izbora njihovih tijela i pravne osobnosti) nema nikakve razlike. Stoga je i postoje$a zakonska tipologizacija oblika mjesne samouprave posve nepotrebna – to su razlike u nazivlju i for-

utvr"ivanje programa rada mjesnog odbora; osnove pravila mjesnih odbora; na!in financi-ranja njihove djelatnosti; obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe; povjeravanje obavljanja pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga JLS mjesnim odbori-ma i osiguranje sredstava za njihovo obavljanje te druga pitanja od va%nosti za ostvarivanje prava i obveza utvr"enih zakonom, statutom i drugim op$im aktom predstavni!kog tijela). Me"utim, jedinice lokalne samouprave ure"ivanju i funkcioniranju mjesne samouprave na svom podru!ju uglavnom ne pridaju primjerenu, a kamoli inovacijsku, potrebnu i po%eljnu pa%nju, iako mjesna samouprava nije suvi#na niti konkurencijska lokalnoj samoupravi. Statu-ti jedinica lokalne samouprave sli!e kao »jaje jajetu«, oni su suhoparne imitacije (copy-paste), a ne sredstvo kreativnog modeliranja mjesne samouprave. Aktualna statutarnopravna praksa jedinica lokalne samouprave imitira i oktroira, umjesto da stvarala!ki oblikuje specifi!ne mjesno-lokalne mogu$nosti i potrebe. Trebalo bi poznavati i uva%avati socijalnu realnost, a ne je ignorirati ili #ablonizirati, »silovati«.



HRVATSKA I KOM


mi, a ne u svrsi, sadr!aju. Zakon o lokalnoj i podru"noj (regionalnoj) samoupravi odre#uje da se mjesni odbor osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja gra#ana u odlu"ivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na !ivot i rad gra#ana te da vije$e oblika mjesne samo uprave biraju, neposrednim tajnim glasovanjem, gra#ani s podru"ja oblika mjesne samouprave koji imaju bira"ko pravo. Ovo zakonsko odre#e-nje je kontroverzno jer oblici mjesne samouprave nisu oblici nepos-rednog sudjelovanja gra#ana u odlu"ivanju o mjesno-lokalnim poslo-vima, ve$ prvenstveno oblik posrednog, predstavni"kog ostvarivanja mjesne samouprave. Oblici mjesne samouprave predstavljaju oblik ostvarivanja mjesne samouprave, odnosno zadovoljavanja interesa i potreba dijela lokalnog stanovni%tva, a ne oblike neposrednog sudje-lovanja gra#ana u ostvarivanju mjesne i lokalne samouprave. Oblici mjesne samouprave nisu oblici neposrednog sudjelovanja gra#ana u odlu"ivanju o lokalnim poslovima, nego izvedeni i posredni oblik – i to ne odlu"ivanja, nego sudjelovanja u odlu"ivanju o mjesno-lokal-nim poslovima u ime gra#ana. Oblici mjesne samouprave u na"inu funkcioniranja nastupaju primarno u ime gra#ana i mimo gra#ana (okrenuti su primarno prema tijelima jedinice lokalne samouprave i iscrpljuje se u radu vije$a mjesnog odbora, gradske "etvrti-kotara) i time ne omogu$uju ni elementarno sudjelovanje gra#ana u stvari-ma koje ih se neposredno doti"u, koje ih ti%te i utje"u na kvalitetu njihova !ivota. Ako gra#ani u oblicima mjesne samouprave uop$e ne prepoznaju relevantnog "imbenika koji mo!e u"inkovito rje%avati probleme koji su za njih od neposrednog i svakodnevnog zna"enja, ne$e iskazivati ni potrebu za njihovim osnivanjem niti sudjelovati u njegovu funkcioniranju kad je i osnovan. Zna"i, takvi oblici mjesne samouprave nisu potreba gra#ana, nego im birokratski nametnuta forma.

propisano je da se mjesna samouprava ostvaruje kroz obvezne i ne-obvezne oblike. Mjesna zajednica je obvezni oblik ostvarivanja mjes-ne samouprave koju osniva predstavni"ko tijelo jedinice lokalne sa-mouprave, dok su neobvezni oblici gradske "etvrti i drugi oblici – %to se ure#uje statutom jedinice lokalne samouprave. Unutar mjesnih zajednica organiziraju se mjesna podru"ja kao dijelovi mjesne za-jednice koja obuhva$a velik prostor i/ili ima velik broj stanovnika. Prilikom izbora organa mjesne zajednice osigurava se zastupljenost svih mjesnih podru"ja, a zborovi gra#ana odr!avaju se po mjesnim


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

podru!jima. Mjesna podru!ja imaju vlastitu ulogu i samostalnost u razmatranju pitanja tog mjesnog podru!ja kao i organiziranje aktiv-nosti na tom mjesnom podru!ju, ali i pravo i obvezu da sudjeluju u aktivnostima mjesne zajednice u cjelini.

(vrlo vjerojatno i pod utjecajem me"unarodne zajednice) koji je po-sve poseban i druga!iji, i to kako s obzirom na tradiciju, tako i na suvremenu praksu biv#ih jugoslavenskih republika, a danas suvere-nih dr$ava. Po Zakonu o mjesnim zajednicama u Distriktu (Sl. gl. Br!ko DC 3/2003) mjesna zajednica nije obvzan, a ni predstavni!ki oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom JLS, ve% registrira-no udru$enje koje osnivaju sami gra"ani (po utvr"enim pravilima) za statutom jedinice lokalne samouprave odre"eno mjesno podru!je. Ovo rje#enje usmjerava i stimulira samoorganiziraju%i, volontersko- -poduzetniji pristup spram zadovoljavanja zajedni!kih javnih potre-ba i interesa na mjesnom podru!ju (naspram institucionalno-biro-kratskog) u smislu »ako vam stvarno #to treba, izvolite se organizirati i anga$irati«, ali kao takav je ipak (s osnove raspolo$ivih i potrebnih mjesnih kapaciteta) primjereniji za relativno ve%a mjesna urbana podru!ja nego za ruralna i pod pretpostavkama: 1. da tijela lokalne samouprave istinski ostvaruju poslove iz svog samoupravnog djelo-kruga na cijelom svom teritoriju; 2. da se u radu i odlu!ivanju tijela lokalne samouprave vi#e prakticira neposredno sudjelovanje gra"ana u odlu!ivanju na lokalnoj razini, i to ne samo u smislu konzultira-nja, nego i u pribavljanju njihove suglasnosti i odlu!ivanju; 3. da se odrede podru!ja i pitanja od javnog interesa na mjesnoj razini koja se ostvaruju djelovanjem udruga gra"ana; 4. da se osiguraju optimal-na i odgovaraju%a prora!unska sredstva te pouzdani i transparentni kriteriji i mehanizmi akceptiranja i nadziranja programa udruga u rje#avanju odre"enih javnih potreba na njihovoj mjesnoj razini.

mjes na zajednica, ali se predvi"aju i drugi oblici mjesne samoupra-ve. Me"utim, sam Zakon ne navodi eksplicitno koji bi ti drugi obli-ci mjesne samouprave bili, ali ostavlja prostora jedinicama lokalne samouprave da svojim statutima reguliraju i druge oblike, tj. osim mjesne zajednice, ako za tim ima potrebe.

Treba li nam uop%e dvostupanjska mjesna samouprava jer »nema ni-jednog velikog europskog grada koji je svoju mjesnu samoupravu izgradio u dva stupnja« (Ivani#evi%, 2008: 419), a ako treba, na kojoj osnovi (da bi



HRVATSKA I KOM


se izbjeglo preklapanje, osigurala koherentnost, izbjeglo sukobljavanje i dr.)?10

Treba li mjesnu samoupravu urediti posebnim zakonom da bi se ina-ugurirao ujedna!en pristup njezinu organiziranju i uspje"nijem funkcio-niranju (obvezna jedinica i razli!iti neobvezni oblici mjesne samouprave i njihov razli!iti, a ne unificirani izvorni djelokrug; samo jedinica mjesne samouprave kao pravna osoba; ovlasti tijela jedinice mjesne samouprave – o !emu tijela mjesne samouprave odlu!uju, a o !emu i na kojoj osnovi sudjeluju u odlu!ivanju – daju prethodno mi"ljenje, obvezno se konzulti-raju, daju suglasnost;11 oblici mjesne samouprave – dio mjesnog podru!ja jedinice mjesne samouprave s konzultativnom ulogom; osnove povjerava-nja mjesnoj samoupravi obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga lokalne samouprave; izvori financiranja, poglavito vlastita sredstva; na!in izbora tijela jedinice i oblika mjesne samouprave; neposredno sudjelova-nje gra#ana na mjesnom razini; nadzor rada i dr.)?

Treba li zakonom propisati da predstavni!ko tijelo jedinice lokalne sa-mouprave o pitanjima koja se odnose na mjesnu samoupravu odlu!uje dvotre$inskom ve$inom?

Mo%e li pravna osobnost oblika mjesne samouprave uz istodobno odre-#ivanje njihovih minimalnih ovlasti i poslova (kako s pravom pledira Ko-pri$) »pridonijeti njihovoj afirmaciji i smanjiti pritisak k osnivanju novih op$ina« (Kopri$, 2005: 62) i biti osnova za njihovo okrupnjavanje?

2.2. Funkcioniranje mjesne samouprave

Koliko je u RH mjesnih odbora osnovano temeljem inicijativa samih gra#ana, njihovih organizacija i udruga?

10 Grad Zagreb od 2009. ima dvostupanjsku mjesnu samoupravu. Ako ve$ postoji dvostupanjska mjesna samouprava, jedinica mjesne samouprave trebala bi biti obvezni (s pravnom osobno"$u), a oblici mjesne samouprave neobvezni oblik (bez pravne osobnosti). V. i Ivani"evi$, 2008; Kopri$, 2009.

11 Da bi gra#ani na mjesnoj razini mogli u!inkovito i odgovorno rje"avati poslove od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov %ivot i rad, nije dostatno da oni samo sudjeluju u odlu!ivanju o mjesno-lokalnim poslovima (sudjelovanje uostalom mo%e biti i ne-formalno, neinstitucionalno – kao takvo iz razli!itih razloga !esto se i pojavljuje – protestno, zagovara!ko, ad hoc i sl.), nego i da imaju pravo, obvezu i odgovornost odlu!ivanja o njima. Mogu$nost sudjelovanja je jedno, a odlu!ivanja posve drugo – na!elo bi trebalo biti: o vlasti-tim interesima se odlu!uje, a suodlu!uje se kad pored vlastitih postoje i interesi drugih.


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Konzultiraju li se gra!ani prije nego predstavni"ko tijelo jedinice lo-kalne samouprave odredi mjesno podru"je, odnosno osnuje oblik mjesne samouprave?12

Uspore!uju#i sada$nji broj osnovanih oblika mjesne samouprave i nji-hovo podru"je s biv$im mjesnim zajednicama, ima li odstupanja (u broju – manje, vi$e, isto; ili u granicama mjesnog podru"ja)13 i kakva su iskustva spram toga?

Ima li sporova oko osnovanih oblika mjesne samouprave – izdvajanje, razdvajanje, spajanje naselja ili dijelova naselja?

Jesu li jedinice mjesne samouprave potrebne na "itavom podru"ju no-vih op#ina ili samo izvan njihovih sredi$ta (Kopri#, 2010: 12)?

%to je s jedinicama lokalne samouprave i pozicijom gra!ana u njima gdje uop#e nisu formirani oblici mjesne samouprave ili se neredovito ili uop#e ne odr&avaju izbori za tijela mjesne samouprave (nitko o tome ne vodi evidenciju, a kamoli skrb i nadzor)?14

Kakvi su aktualni procesi centralizacije i decentralizacije na lokalnoj razini?

Lokalna samouprava i decentralizacija nije uvijek, nu&no, u svakom slu"aju i istinski, sastavni dio demokracije. To potvr!uje i povijest. Ima niz primjera u kojima je lokalna samouprava bila nazadnija od sredi$nje dr&ave. Pod odre!enim uvjetima decentralizacija, samo-uprava mo&e biti utvrda negativnih dru$tvenih pojava (konzervati-vizma, nekompetentnosti, birokratske u"malosti, partikularizma, provincijalizma, itd.). Sama pomodnost termina decentralizacija ne svjedo"i ni pozitivno ni negativno o potencijalu koji decentralizacija ima. Decentralizacija sama po sebi, a priori nije demiurg demokrat-

12 U Sloveniji predstavni"ko tijelo jedinice lokalne samouprave ima zakonsku obvezu da prije osnivanja oblika mjesne samouprave na referendumu ili mjesnom zboru utvrdi volju stanovnika spram toga i da vodi ra"una o zna"ajkama doti"nog prostora. Dubaji#, 2010: 12, bilj. 29.

13 Npr. grad Osijek ima manje oblika mjesne samouprave, ukupno 15, nego je do 1994. imao mjesnih zajednica – imao je 41 gradsku i 10 seoskih mjesnih zajednica.

14 Po jednom istra&ivanju GONGA izbori za mjesnu samoupravu odr&ani su unutar zadnjih "etiriju godina (2005.–2009.) u 67,9% jedinica lokalne samouprave. »Neke lokalne jedinice uop#e nemaju osnovane mjesne odbore, a veliki broj ne vodi ra"una o reizboru.« Iz Izvje$#a o lokalnoj i podru"noj (regionalnoj) samoupravi na podru"ju Splitsko-dalmatinske &upanije u 2008. www.dalmacija.hr/.../IZVJE%'E_O_ LOKALNOJ_I_PODRU(NOJ_SA-MOUPRAVI.doc



HRVATSKA I KOM


skih procesa. Ona ne podrazumijeva isklju!ivo (i poglavito ne "a-blonski) transfer centraliziranih funkcija na mjesno-lokalnu razinu, ve# u isto vrijeme redefinira ulogu i odgovornosti centralne vlasti te lokalnih vlasti i zajednica i omogu#uje potpunije uklju!enje gra$ana u proces dono"enja odluka. Ustrojavanje oblika mjesne samouprave u jedinicama lokalne samouprave trebao bi biti doprinos i decentra-lizaciji njihova vlastitog odlu!ivanja o lokalnim poslovima. Centripe-talne i centrifugalne, odnosno centralisti!ke i decentralisti!ke (pa i dezintegriraju#e) silnice nu%no #e biti prisutne i u odnosima mjesnog i lokalnog nivoa organiziranja i upravljanja (razli!ite utemeljenosti, frekventnosti i usmjerenosti) i to samo po sebi nije lo"e, naprotiv: ta tenzija i konkurencija mo%e biti kreativan impuls unapre$enju susta-va mjesne, lokalne, odnosno gradske samouprave ako se bude vodilo ra!una o optimalnom integracijsko-funkcionalnom skladu, odnosu dijela i cjeline s osnova na!ela supsidijarnosti, solidarnosti i nepo-sredne demokracije.15

Koji bi se sve poslovi iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne sa-mouprave mogli i trebali obavljati na razini mjesne samouprave (ostva-rivanje na!ela supsidijarnosti i solidarnosti spram funkcioniranja mjesne samouprave – nedostaci, prednosti, potrebe, mogu#nosti)?

Je li se, kako i koliko lokalna samouprava ina!e organizacijski prilagodi-la pogodnijoj poziciji gra$ana – u smislu pribli%avanja obavljanja poslova koji su za njih od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na %ivot i rad?

Pribli%avanje obavljanja odre$enih poslova iz samoupravnog djelo-kruga lokalne samouprave mo%e se osigurati i afirmirati i kroz razli!i-te organizacijski fleksibilne i funkcionalnije te vremenski i tro"kovno pogodnije i korisnije forme (sukladno posebnim lokalnim prilikama i mimo samog sustava mjesne samouprave) i u tom smislu zaista ne treba robovati birokratskim "ablonama koje ne vode ra!una o vi-talnim potrebama gra$ana i primjerenijim formama zadovoljavanja njihovih svakodnevnih potreba (podru!ni ured lokalne samouprave; uredovni dani za pojedina naselja ili odre$ene poslove – »sve na jed-nom mjestu«; slu%bena web stranica; on-line usluge, itd.). U ovom kontekstu, dodu"e, treba napomenuti i limitiraju#e mogu#nosti je-dinica lokalne samouprave – dio poslova, koji su od neposrednog i

15 Kopri# (2009: 71) spor i te%ak proces decentralizacije u RH ozna!uje kao »oklije-vaju#u decentralizaciju«, koja je »donekle iznu$ena promjenama Ustava, pritiskom lokalnih zajednica i pritiskom Vije#a Europe«. V. i Kopri#, Upravljanje decentralizacijom ...


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

svakodnevnog utjecaja na !ivot i rad gra"ana, i nije u samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave pa one da i ho#e ne mogu organizirati njihovo obavljanje.

Jesu li i kako jedinice lokalne samouprave organizirale potporu (norma-tivnu, institucionalnu, prostornu, stru$nu, financijsku i dr.) radu mjesne samouprave?16

Koliki je prosje$an godi%nji broj sjednica vije#a mjesnog odbora odnosno gradske $etvrti ili kotara i prosje$an broj to$aka dnevnog reda po sjednici?17

Koliki je prosje$an broj sudionika u raspravi po to$kama dnevnog reda sjednica vije#a?

Koliko je od ukupno usvojenih odluka vije#a usvojeno jednoglasno?

Kakvi su pokazatelji djelovanja vije#nika na sjednicama vije#a?18

Kakva je struktura inicijatora odnosno predlaga$a dnevnog reda vije#a?19

Je li bilo slu$ajeva da se inicijative i prijedlozi gra"ana, nevladinih orga-nizacija i dr. ne prihva#aju od tijela oblika mjesne samouprave (koje su to inicijative i prijedlozi odnosno na %to su se odnosili te koje je obrazlo!enje njihova neprihva#anja)?

Kakva je struktura $lanova tijela mjesne samouprave (dobna; rodna; obrazovna; ne/strana$ka; po rednom broju mandata u vije#u)?20

16 Postoje#a praksa potpore jedinica lokalne samouprave radu mjesne samouprave odvija se izme"u dviju krajnosti: od pretjerane profesionalizacije i birokratizacije u ve#im gradovima do odsutnosti elementarne potpore njezinu funkcioniranju – poglavito u manjim, fiskalno i kadrovski ugro!enim jedinicama lokalne samouprave. Stoga je upitno ostvarivanje zajam$enog prava na mjesno-lokalnu samoupravu ako nema standarda i jamstva njegova djelatnog konzumiranja.

17 »Vije#a mjesnih odbora odr!ala su ukupno: 375 sjednica sa ukupno 1.857 to$aka dnevnog reda; 10 mjesnih zborova gra"ana; 218 sastanaka s djelatnicima odjela gradske uprave te gradskih komunalnih ili trgova$kih dru%tava; 90 sastanaka s predstavnicima drugih organi-zacija, javnih poduze#a, dr!avnih i !upanijskih upravnih organa, ustanova i sl. (MUP, &UC-a, Carina, Lu$ka uprava, raznim udrugama %kolama, dje$jim vrti#ima ...).« Izvje%#e, 2008.

18 Npr. nazo$nost sjednicama, sudjelovanje u raspravi, davanje inicijativa, predlaga-nje akata, iniciranje, organiziranje, vo"enje odre"enih akcija i doga"anja i sl.

19 Stru$na i upravna tijela JLS, predsjednik i potpredsjednik vije#a i njihova slu!ba, vije#nici, nevladine organizacije, gra"anske inicijative, zbor gra"ana, referendum, itd.

20 »U svim vije#ima gradskih $etvrti (17) sudjeluje ukupno 15 mladih vije#nika, %to je svega 5,3% i na razini je zastupljenosti mladih u Gradskoj skup%tini. Pri tome u 7 vije#a grad-skih $etvrti nema ni jednog mladog vije#nika/ce. U vije#ima mjesnih odbora situacija je ne%to malo bolja. U 217 vije#a mjesnih odbora sjedi 123 mladih, %to je 8,67%. Najvi%e mladih je



HRVATSKA I KOM


Rezultati izbora za 17 vije!a gradskih "etvrti 2005. u Gradu Zagrebu pokazali su zainteresiranost politi"kih stranka za mjesne izbore. Re-lativno velik broj strana"kih kandidacijskih lista u vije!ima gradskih "etvrti, sam po sebi, potvr#uje visok stupanj strana"ke zainteresira-nosti za njihovo pozicioniranje u institucionalnim strukturama mjes-ne samouprave. Svakako bi bilo uputno i korisno konkretno istra$iti i sagledati iskustva funkcioniranja vije!a gradskih "etvrti u ovakvoj konstelaciji strana"kih grupacija. Op!i uvid u spolnu, dobnu i obra-zovnu strukturu "lanova vije!a gradske "etvrti (VG%) prezentira ne-koliko bitnih "injenica: 1) neujedna"ena, odnosno dominantna (75%) zastupljenost mu&-

karaca; 2) "lanova VG% u dobi od 18 do 30 godina bilo je svega 22 ili

8,11%, odnosno ova dobna skupina prosje"no je po VG% zastup ljena sa svega 1,29 vije!nika. Istodobno, u sastavu VG% ima 34,31% "lanova u dobi od 51 do 60 godine, a 15,86% "la-nova VG% sa 60 je i vi&e godina. Zna"i, dobna skupina od 51 i vi&e godina sudjeluje u ukupnom sastavu VG% sa 50,17% (o"ito je da je dobno mla#a skupina nedovoljno zastupljena u vije!ima G% te se stoga mo$e pitati svjedo"i li ta "injenica: a) o op!oj indiferentnosti politi"kih stranki za ve!u zastuplje-

nost mla#ih u tijelima mjesne samouprave (broj, polo$aj na kandidacijskoj listi i dr.)?

b) o te&ko!ama i samih politi"kih stranka da mobiliziraju mla#e kandidate na svojim listama?

c) o op!enito nezainteresiranom odnosu mladih spram dje-lovanja u strukturama mjesne samouprave? Ako je rije" o

u mjesnim odborima u gradskoj "etvrti Podsljeme – 16,13%. Mladi SDP-a "ine gotovo 50% svih mladih vije!nika/ca u vije!ima mjesnih odbora. Tek daleko iza njih slijede mladi HDZ-a s udjelom od 14,63%, mladi HNS-a s 9,76%, mladi HSS-a s 8,94% te nezavisni i mladi nekih drugih politi"kih stranaka s 8,94% odnosno 8,13%. Gotovo 80% mladih vije!nika/ca ima zavr&enu srednju &kolu, a 20% njih vi&u &kolu ili fakultet. Na$alost nije dostupan podatak o broju studenata/ica me#u onima sa zavr&enom srednjom &kolom. 71,54% mladih vije!nika su mu&karci, a 28,46% su $ene. Bilo bi potrebno imati podatke o zastupljenosti $ena me#u vi-je!nicima generalno da bismo iz ovoga mogli izvu!i zaklju"ke o boljoj ili lo&ijoj zastupljenosti mladih $ena u procesima politi"kog odlu"ivanja. S obzirom na to da ne postoje istra$ivanja politi"kog sudjelovanja mladih u lokalnim tijelima vlasti nakon lokalnih izbora provedenih u svibnju 2009., ne mo$emo uspore#ivati zagreba"ke podatke s ostatkom Hrvatske. No, ako znamo da mladi "ine oko 20% populacije, generalno mo$emo re!i da su mladi podzastuplje-ni u procesima odlu"ivanja u Gradu Zagrebu te je svakako potrebno poduzeti daljnje napore kako bi se njihova politi"ka participacija unaprijedila.« Izvod, 2009: 7.


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

nezainteresiranosti – koji su temeljni razlozi tome, npr. njihova percepcija marginalnosti tijela mjesne samouprave u procesima upravljanja i odlu!ivanja ili "to drugo). U sva-kom slu!aju, politi!ke stranke moraju ulo#iti ve$e napore spram ve$e zastupljenosti mladih u tijelima mjesne samo-uprave.

3) u obrazovnoj strukturi !lanova VG% dominira (46,81%) obra-zovna skupina sa srednjom stru!nom spremom. Struktura sas-tava vije$a gradskih !etvrti nije dobra ni s jedne osnove – spol-ne, dobne, obrazovne.

Je li sadr#aj djelovanja mjesne samouprave dirigiran od tijela JLS ili je ustanovljen autonomno, samoorganizirano uz odgovaraju$u koordinaciju i partnerstvo s tijelima JLS? Tko determinira sadr#aje i prioritete djelo-vanja tijela mjesne samouprave? Je li prisutna supremacija tijela lokalne samouprave spram mjesne samouprave?

Koliko sadr#aji dnevnog reda sjednica vije$a oblika mjesne samouprave korespondiraju s normativnim djelokrugom vije$a?

Provodi li se i kako nadzor zakonitosti rada tijela mjesne samo up-rave?21

Raspravlja li i koliko !esto predstavni!ko tijelo JLS o cjelini stanja i raz-voja mjesne samouprave na svom podru!ju? Postoji li bilo kakvi program-sko-planski dokument JLS kojim se definira razvoj mjesne samouprave?

Kakve su statutarno-normativne mogu$nosti mjesne samouprave da predstavni!kom tijelu jedinice lokalne samouprave predla#e odluku koja se ti!e same mjesne samouprave (kao npr. u Sloveniji – Dubaji$, 2010: 12)?

Ima li slu!ajeva da je statutom jedinice lokalne samouprave ure&eno da se prije realizacije odre&ene mjere ili dono"enja odluke o pitanjima va#-nim za mjesni odbor ili gradsku !etvrt od njihova vije$a tra#i suglasnost, a ne samo mi"ljenje?

Dominira li u odlu!ivanju u mjesnim vije$ima argumentacija i zastupa-nje #ivotnih interesa i potreba gra&ana ili samosvrhovito me&ustrana!ko nadmudrivanje, podmetanje i samosvrhovito nadmetanje (a priorna stra-na!ka odno"enja, strana!ka disciplina)?

21 Po Zakonu o na!elima lokalne samouprave u Federaciji BiH rad organa mjesne zajednice nadzire predstavni!ko tijelo jedinice lokalne samouprave, a ne (grado)na!elnik.



HRVATSKA I KOM


!ija stajali"ta #elni"tvo mjesne samouprave vi"e po"tuje i zagovara: gra$ana, op%e mjesne javnosti, lokalnih funkcionara, politi#kih stranki, te kakve su (pozitivne, negativne) reperkusije toga za rje"avanje relevantnih potreba gra$ana i njihovu participaciju u radu mjesne samouprave?22

Je li rad mjesnih vije%a vi"e oslonjen na gra$ane ili na tijela i slu&be JLS?

Kakva je fakti#na osposobljenost #lanova tijela mjesne samouprave i njezinih zaposlenika u sustavu mjesne samouprave – poglavito u smislu poznavanja i redovitog kori"tenja novim upravlja#kim znanjima i vje"ti-nama (metodama i tehnikama) koja stimuliraju i osiguravaju stru#niji rad na osnovama ve%e participacije gra$ana? Postoje li ikakvi stalni (ili po-vremeni) programi i prakse edukacije #lanova tijela mjesne samouprave i njihovih zaposlenika (koji, koliko je osoba zavr"ilo edukacijske programe, koji su njihovi efekti i sl.)?

Kakva je, kolika i po #emu poznatost #lanova tijela mjesne samouprave me$u gra$anima u njihovoj mjesnoj sredini?

Jesu li i koliko prisutne percepcije vodstva mjesne samouprave kao ek-skluzivne grupe osoba s upitnim legitimitetom (radno-stru#nim, moral-nim, itd.) u njihovim &ivotnim sredinama?

Je li na#in i sadr&aj rada tijela mjesne samouprave i stru#nih slu&bi ar-hai#an i birokratiziran (npr. lo"a, karikaturalna i uop%e nepotrebna kopija parlamentarnog pristupa – vi"e se brine o formalno-proceduralnim pitanji-ma nego o sadr&aju rada tijela mjesne samouprave)?

Postoje li paralelni sustavi neformalne mo%i i odlu#ivanja (politi#ke igre, nepotizam, intrige, dezinformiranje, »veze«, strana#ka podobnost i protekcija, ...)?

Kako se formira i distribuira te provodi (re)alokacija politi#ke mo%i (polaze%i od slu&benih pravila, stranke, interesne skupine i klanovi, »jaki ljudi«, korupcija, ...)?

22 »Smanjenje ideologiziranosti i strana#ke optere%enosti rada gradskih i op%inskih vije%a bio bi po&eljan razvoj hrvatske lokalne demokracije« ... »Najve%i utjecaj na proces odlu#ivanja u lokalnoj samoupravi, prema procjenama vije%nika, imaju gradona#elnici, vije%e i politi#ke stranke. To pokazuje velik utjecaj politi#kih #imbenika na lokalni politi#ki sustav. Najnemo%nija karika u ovom politi#kom lancu su gra$ani. Njihov utjecaj ocijenjen je izrazito slabim te se on demonstrira samo u vrijeme izbornih odluka svake #etiri godine. Uvo$enje i ja#anje raznih oblika sudjelovanja gra$ana neposredna je i va&na zada%a lokalnih aktera, politi#kih stranaka, nevladinih organizacija, medija, itd. Bez sudjelovanja gra$ana procesi demokratske konsolidacije imaju malo izgleda na uspjeh.« Grde"i% i !ular, 2006: 10, 35.


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Za!to se mimo i naspram slu"benih struktura mjesne samouprave odvi-jaju odre#ene protestne akcije gra#ana – gra#ani negoduju, a tijela mjesne samouprave !ute i sve to ravnodu!no promatraju?

Uloga, zna$enje, problemi, mogu%nosti urbanog susjedstva u mjesnoj samoupravi (socijalne mre"e; zajedni$ke aktivnosti i ciljevi – participacija i utjecaj; sigurnost u susjedstvu; ...)?23

Koliko, kako i za koje se namjene stvarno koriste (i da li se uop%e opti-malno koriste) raspolo"ivi prostori mjesne samouprave te koliko su gra-#ani upoznati s pravima, mogu%nostima, uvjetima i sadr"ajima njihova ko-ri!tenja (za afirmaciju uloge mjesne samouprave nije relevantno samo da one imaju prostorne kapacitete, nego da li se, od koga i za !to koriste)?

2.3. Financiranje mjesne samouprave

Kakva je ure#enost, transparentnost i opseg financiranja mjesne samo-uprave unutar JLS?24

Je li obavljanje funkcija u mjesnim vije%ima zaista volontersko i po$as-no ili postaje profesionalno – uz naknadu (strana$ka sinekura)? Isplata naknada $lanovima vije%a, tj. iznad stvarnih tro!kova (prijevoz, izgubljena zarada i sl.) nije u skladu sa zakonom, ni u funkciji svrsishodnosti i racio-nalizacije tro!kova mjesne samouprave, niti afirmira volontersko dru!tve-no anga"iranje u zajednici.

Koliko gra#ane ko!ta mjesna samouprava, a koliki su njezini u$inci – korist za gra#ane? Primjerice, u nekim ve%im lokalnim zajednicama pri-sutna je apsurdna situacija – javni tro!ak slu"be mjesne samouprave nad-ma!uje javna sredstva koja su namijenjena za rje!avanje odre#enih mjes-nih problema i potreba.

23 »Sociolo!ka su istra"ivanja pokazala da se ljudi u gradovima, za razliku od seljaka, ne upoznaju i zdru"uju na osnovi prostorne blizine, ve% mnogo vi!e na osnovi svojih li$nih interesa, a tu dominiraju profesionalni interesi.« Supek, 1987: 210.

24 »Ponegdje visina sredstava mjesne samouprave ne ovisi samo o mogu%nostima i procjenama lokalne jedinice, ve% i o dobroj volji vladaju%e strukture op%ine ili grada.« Kopaj-tich, 2010. Paradigmati$na je praksa !vicarske izravne (konsenzualne) demokracije, i to kako na nacionalnoj tako jo! vi!e na kantonalnoj i lokalnoj razini – poglavito u germanofonskom dijelu. Tako prora$un grada Berna moraju svojim glasovima odobriti gra#ani, a u Hrvatskoj je uspjeh dobiti i osnovnu informaciju o njemu.



HRVATSKA I KOM


Ima li mjesna samouprava i kakav (koji i koliki) izvorni prihod?25

Osnovni (bolje re!eno – jedini) izvor financiranja mjesne samoupra-ve (bez obzira na to koliki je iznos) jesu prora!unska sredstva jedini-ce lokalne samouprave. Nedostaju izvori kao npr. od vlastite imovine i usluga, volonterskog rada i dobrovoljnih priloga gra"ana; sponzor-stva i donacija te pomo#i fizi!kih osoba – obrtnika, pravnih osoba te odre"enih fondova, asocijacija i zaklada. Ilustracije radi: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru$tva raspisuje natje!aj na koji jedinice mjesne samouprave imaju pravo prijave projekata za sufinanciranje.26 Bili bi va%ni i ustupljeni prihodi JLS, npr. dio prihoda od koncesi-ja koje se ostvaruju na podru!ju oblika mjesne samouprave (Grad Krapina mjesnim odborima ostavlja prihod komunalne naknade od fizi!kih osoba i obrtnika. Po Statutu Grada Osijeka mjesnom odboru pripadaju i prihodi koje ostvari od odr%avanja proslava i drugih doga-"anja na podru!ju mjesnog odbora, a osobito obilje%avanja crkvenih godova ili drugih proslava. Itd.). Postoje#i izvori financiranja mjes-ne samouprave govore o njihovoj financijskoj ovisnosti o jedinica-ma lokalne samouprave, neautonomnosti te nedostatnoj otvorenosti i odsutnosti vlastite zainteresiranosti i sposobnosti za samostalne i partnerske odnose sa svojim okru%enjem (fizi!ke i pravne osobe) u promicanju dru$tveno odgovornog pona$anja. I u ograni!enom, ali mogu#em, prostoru pribavljanja financijskih i dr. sredstava (poglavi-to u urbanim sredinama) oblici mjesne samouprave nisu anga%irani spram stjecanja, ve# samo spram tro$enja sredstava.

25 Npr. Zakon o na!elima lokalne samouprave u Federaciji BiH odre"uje sredstva za rad mjesne zajednice odnosno drugog oblika mjesne samouprave: 1) mjesne zajednice imat #e prihode razmjerne ovla$tenjima predvi"enim zakonom i statutom; 2) sistem financiranja mjesnih zajednica mora biti dovoljno raznovrstan i evolutivan kako bi mogao slijediti, koliko je prakti!ki mogu#e, promjene stvarnih tro$kova obavljanja poslova iz ovla$tenja mjesne za-jednice; 3) sredstva osigurana iz sredstava samodoprinosa; 4) sredstva za usluge koja svojim aktivnostima ostvaruje mjesna zajednica; 5) pokloni i druga sredstva.

26 Na natje!aj za ostvarivanje financijske potpore za gra"anske inicijative u okviru raspolo%ivih sredstava Nacionalne zaklade za decentralizirani program dodjele financijske potpore organizacijama civilnog dru$tva u 2010. (raspisuje se dva puta godi$nje – u svibnju i u listopadu, programsko podru!je: Na! doprinos zajednici) mogu se prijaviti udruge, zaklade, ustanove (vrti#i, $kole, knji%nice i dr.) i mjesni odbori registrirani u Hrvatskoj s inicijativom u kojoj se aktivnosti pokre#u od same organizacije, institucije ili zainteresirane grupe gra-"ana koje djeluju pri toj organizaciji odnosno instituciji. Visina financijske potpore je do 15.000,00 kn, a odobrava se do 20 potpora. Zainteresirane organizacije (npr. s podru!ja Grada Zagreba) trebaju ispuniti obrasce prijave za dobivanje financijske potpore te ostalu natje!ajnu dokumentaciju i poslati je u roku na adresu Zaklade Zamah (Sva!i#ev trg 3, Za-greb; www.zamah.hr).


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Bi li bilo korisno da mjesna (ali i lokalna) samouprava ima zakonsku mogu!nost uvo"enja samodoprinosa – kao izvora financiranja odre"enih potreba (npr. u Sloveniji, BiH i Srbiji samodoprinos je zakonski odre"en kao izvor sredstava mjesne odnosno lokalne samouprave)?

Koliki se postotak prora#unskih sredstava JLS osigurava za mjesnu sa-moupravu na njezinu podru#ju (npr. za zadnjih deset godina) i kakvi su trendovi?

Kako osigurati uspje$an rad mjesne samouprave u JLS koje su slabog financijskog i dr. kapaciteta?

Postoje li mjesna podru#ja u kojima JLS nije osigurala (iako je to ob-veza iz njezina samoupravnog djelokruga) ni elementarne uvjete za rad i %ivot svojih gra"ana?

Postoje li i koji su kriteriji i procedure raspodjele prora#unskih sred-stava JLS za oblike mjesne samouprave te kakva su iskustva u njihovu kori$tenju?

Koja su pitanja i problemi najva%niji za gra"ane na podru#ju oblika mjesne samouprave u posljednje #etiri godine? Koliko prosje#no protekne vremena od njihova akreditiranja do njihova rje$avanja? Koji su glavni raz-lozi (nedostatak financijskih sredstava, nesposobnost, inertnost i neodgo-vornost) sporog rje$avanja potreba i problema gra"ana unato# njihovim zahtjevima? Sudjeluju li, kako i s kojim ishodom gra"ani u pripremi programa rada mjesnih vije!a i plana malih komunalnih akcija (v. &aldarovi! i dr., 2007)? Obavje$tavaju li se, kako i s kojom u#estalo$!u gra"ani o ostvarivanju programa, planova i projekata mjesne samouprave? Koliko planovi malih komunalnih akcija korespondiraju sa stvarnim as-piracijama, potrebama i problemima gra"ana ili su prete%no izraz (samo)volje uskih, mo!nih upravlja#kih skupina? Na $to se tro$i najvi$e novca? Odgovara li struktura javnih rashoda mjesne samouprave preferenci-jama gra"ana? Jesu li gra"ani spremni volonterski pomo!i realizaciju neke ideje u svo-joj sredini? Ako jesu, koliko se to prakticira ili ako se ne prakticira – za-$to?



HRVATSKA I KOM


2.4. Izbori u mjesnoj samoupravi

Je li karakteru mjesne samouprave i izravne demokracije27 imanentno konstituiranje i funkcioniranje njihovih tijela na predstavni!kom principu ili to a priori predstavlja derogiranje mjesne samouprave i negiranje gra"a-nina kao javnog !ovjeka – njegovo povla!enje i odustajanje od du#nosti, tj. sudjelovanja u #ivotu zajednice?

Treba li preispitati i preina!iti postoje$i na!in izbornog konstituiranja tijela mjesne samouprave – eliminirati sudjelovanje politi!kih stranka u mjesnim izborima (politi!ke stranke me"usobnu netoleranciju i supar-ni%tvo !esto sa dr#avne, #upanijske i lokalne razine prenose na mjesnu ravan i spremne su zanemariti javni interes samo da doka#u nesposobnost politi!kih takmaca)? Izbori !lanova mjesnih vije$a preko strana!kih lista dodatno su oslabili demokratsku ideju mjesne samouprave jer je stran!a-renje postalo temeljni (ili jedini) oblik i kriterij javnoga anga#mana. Mjes-no vije$e prakti!ki ne odgovara nikome, a njegov izbor je nerijetko tek dio politi!koga folklora, putem kojega op$inske i gradske politi!ke elite odmjeravaju snagu bez jasnih vizija razvojnih potreba.28

27 Teorije demokracije grupiraju se na anti!ke, moderne i suvremene, a glavne su-vremene teorije demokracije, tj. one koje su se pojavile u XX. st., jesu: pluralisti!ka teorija i teorija dru%tvenog izbora te deliberacijska i participativna demokracija. J. Schumpeter je u knjizi Kapitalizam, socijalizam i demokracija zaklju!io da u demokraciji narod ne vlada ni kao cjelina – %to je anti!ko odre"enje, ni kao ve$ina – %to je moderno odre"enje, ve$ se ona najprije mo#e odrediti kao vladavina manjine, »vladavina politi!ara« (v. Mladenovi$, 2008: 217–247). I spram direktne, izravne demokracije postoje osporavanja. Platon (Dr!a-va), dovode$i u pitanje tada%nju atensku izravnu demokraciju, smatrao je da je za vladavinu sposobna samo manjina umnih !uvara (danas bi se reklo – kompetentnih politi!kih elita). J. Schumpeter je bio jedan od najve$ih kriti!ara izravne demokracije, koji je dovodio u pi-tanje relevantnost %vicarskog iskustva izravne demokracije i tvrdio da »izravna demokracija mo#e biti u!inkovit mehanizam politi!kog odlu!ivanja, ali samo zato %to ne treba donositi nikakve va#ne odluke«. G. Sartori smatra da bi se izravna demokracija »brzo i s pogubnim posljedicama nasukala na hridi kognitivne nekompetentnosti« (v. Kriesi, 2008). Na %to se, zapravo, svodi predstavni!ka demokracija za obi!nog gra"anina s gledi%ta njegova aktivnog sudjelovanja u odlu!ivanju? Predstavljaju$i to u karikaturalnoj formi, ali slikovito i u osnovi to!no, R. Hyman pi%e: »Prosje!an gra"anin ima priliku da glasa mo#da dvanaestak puta na parlamentarnim izborima. Ra!unaju$i velikodu%no da mu je svakom tom prilikom potrebno pet minuta da obavi proceduru glasanja – to je jedan sat demokracije tokom cijelog #ivota. To bi, izgleda, bilo bukvalno zna!enje parlamentarne demokracije.« (Richard Hyman, In-dustrial Relations: A Marxist Introduction, Macmilan, 1975., str. 125, prema: Pa%i$, 1983: 146, fn. 91.)

28 Ilustracije radi, !esto se navodi da mjesno vije$e donosi izvje%$e o svom radu. Vi-je$e izvje%$uje samo sebe o svom radu, ali nema obvezu (niti dobru praksu) da o svom radu upozna gra"ane.


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Koliko je strana!ka politizacija (»parlamentarizacija«) mjesnih pitanja i problema razlog pasivizacije, podjela, konflikata, blokade i paralize funk-cioniranja mjesne samouprave?29

Koliko su gra"ani sposobni da se pravilno slu#e informacijama (heu-risti!ka kompetentnost – argumenti te alternative – projekti i programi naspram demagogije, kvaziargumenata i branjenja partikularnih interesa ili postoje$eg stanja) koje im podastiru politi!ke elite i mogu li donijeti odluku koja je odraz njihovih vlastitih preferencija?

Tko sudjeluje na izborima za mjesna vije$a (malobrojni, ali kompetent-ni bira!i; strana!ki aktivisti »gladijatori« i strana!ki podupiratelji; apoliti!-ni gra"ani s osnova gra"anske discipline i tradicije)?

Koliki je odaziv bira!a na izbore za mjesna vije$a (je li mali postotak odaziva bira!a i male razlike me"u izabranim listama dostatan za legitim-nost, vjerodostojnost izbornog postupka)? Koji su glavni razlozi malog odaziva bira!a za izbor mjesnih vije$a? Kakva je legitimnost javnih odluka tih tijela koja su demokratski izabrana, ali ipak samo od manjine gra"ana? Izborna praksa pokazuje da je mnogostruko povoljnije provoditi izbore za mjesna vije$a istodobno s lokalnim izborima (ve$a bira!ka participacija, manji tro%kovi i sl.).

Izbori za mjesna vije$a jedan su od konkretnih oblika aktivizma u mjesnoj samoupravi. Me"utim, praksa izborne participacije je para-doksalna, tj. opada od makrorazine (predsjedni!ki i parlamentarni izbori) do lokalne razine, a najmanja je na mikro (mjesnoj) razini. Iako su tijela mjesne samouprave fizi!ki najbli#a gra"anima, oni ih ne percipiraju kao relevantna, pa mjesnim izborima i ne posve$uju veliku pa#nju ni u smislu sudjelovanja – ono je, uglavnom, simboli!-no, npr. na izbore za !lanove 18 vije$a mjesnih odbora na podru!ju Grada Koprivnice 2006. odazvalo se 3.385 bira!a od ukupno upi-sanih 26.843, odnosno 12,61%; na izbore za gradske kotareve (27) i mjesne odbore (7) na podru!ju Grada Splita 2010. odaziv bira!a

29 »Stoga uloga mjesne samouprave, njezina organizacija i na!in rada, uklju!uju$i i na!in provedbe izbora za !lanove vije$a mjesnih odbora, trebaju, koliko je to mogu$e, biti za%ti$eni od isklju!ivog utjecaja politi!kog organiziranja. (...) Mjesni izbori za mjesne odbo-re ne bi se smjeli svesti na borbu za strana!ku, nacionalnu i drugu zastupljenost. Poimanje mjes ne samouprave svrhovito treba tuma!iti u funkciji tolerancije primarnih potreba gra"a-na, a ne u isklju!ivoj zastupljenosti prema bilo kojem ‘klju!u’. Zbog toga je upravo na toj, ne-posrednoj lokalnoj razini organiziranja gra"ana, sukladno odgovaraju$oj primjeni izbornog zakonodavstva, potrebno promi%ljati upravo na taj na!in.« Kasaba%i$, 2006: 11.



HRVATSKA I KOM


tako!er je bio slab – od ukupno 160.623 upisana bira"a na izbore za tijela mjesne samouprave izi#lo je 20.226 bira"a ili 12,59%; na izbori-ma za vije$a mjesnih odbora (18) na podru"ju Grada Omi#a 2010. od ukupno upisanih 14.626 bira"a glasovala su 3.192 bira"a ili 21,8%;30 itd. Tako!er, u nizu ne samo jedinica lokalne samouprave nego i na razini mjesne samouprave, rezultat izbora "esto nije izraz izvorne bira"ke vo-lje njihovih gra!ana, nego modificirane volje fiktivnih bira"a, tj. onih iz susjedne BiH. Stoga se i odvijaju mjesno-lokalni animoziteti, podjele, protesti i sukobi me!u gra!anima, tj. oni ne mogu sami izabrati uprav-lja"ka tijela za svoje mjesno podru"je, nego se ta tijela biraju temeljem izbornih manipulacija.31

Je li slaba izborna participacija na mjesno-lokalnoj razini svojevrsni oblik i indikator civilnog neposluha ili to mo%e postati, pa onda gra!an-skim neposluhom prisiliti politi"ke elite na potrebne upravlja"ke i politi"-ke korekcije posredovanja javnog duha, narodne volje u pravcu afirmiranja neposredne demokracije?

Treba li urediti, na primjer, koje su du%nosti nespojive s "lanstvom u mjesnom vije$u; osigurati zastupljenost mladih, %ena, nacionalnih manji-na, itd.?

Bi li bilo uputnije da se mjesno vije$e bira po ve$inskoj izbornoj metodi s otvorenim listama?

30 »U Zaku"cu se desio jedan fenomen, za listu Hrvatske demokr#$anske stranke nisu glasali niti kandidati koji su bili na listi. Naime ta lista je dobila jedan glas. – http://www.omis-info.com/ostale-vijesti/vijesti/politika/rezultati-izbora-za-mjesne-odbore.html; 29. lipnja 2010.

31 »... problem prijavljenih prebivali#ta bira"a koji fakti"ki ne prebivaju u RH, s ob-zirom na to da njihov broj u nekim sredinama znatno utje"e na broj iza#lih bira"a i time na izra%en rezultat izbora. Problem je bio najvidljiviji u malim mjestima uz granicu s BiH. Pri-mjerice, u malom mjestu Dusina pored Vrgorca na ku$nom broju 0 (nula) prijavljenasu "ak 404 bira"a. Takvi primjeri objavljeni su na internetskoj stranici www.popisbiraca.politika.com koja omogu$uje provjeru koliko je na bilo kojoj adresi u Hrvatskoj prijavljeno bira"a.

Naziv naselja Popis stanovni#tva Popis bira"a Vi#e, %

Banja 175 253 145%Dusina 371 528 142%Orah 260 363 140%Podprolog 291 400 137%Veliki Prolog 359 490 136%Vrgorac 1.536 2.084 136%

... u nekim mjestima je broj fiktivno prijavljenih bira"a izazvao i velike tenzije tijekom predizbornog i postizbornog razdoblja, o "emu su izvje#tavali i mediji (primjerice u Vrgor-cu).« GONG, 2009: 6–7.


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Bi li bilo dobro da se izbor mjesnih vije!a na podru"jima s malim bro-jem stanovnika i bira"a obavlja javnim glasanjem?

Ako bi postojale jedinice i oblici mjesne samouprave, bi li se izbori za tijela oblika mjesne samouprave (kao savjetodavno-konzultativnih) trebali obavljati javnim glasanjem?

Mogu!nost opoziva izabranih "lanova tijela jedinica i oblika mjesne samouprave?

Kakav je dru#tveno-gospodarski razvoj mjesnih sredina u kojima je iz-borna participacija iznimno mala u odnosu prema onima gdje je znatno iznad prosjeka?

2.5. Neposredno sudjelovanje gra$ana u javnim poslovima na mjesnoj razini

Nastupaju li i koliko oblici mjesne samouprave u na"inu funkcioniranja primarno u ime gra$ana ili pak mimo gra$ana (jesu li primarno okrenuti prema tijelima i slu%bama JLS; iscrpljuju li se u zatvorenom, forumskom radu mjesnih vije!a) i time ne omogu!uju ni elementarno neposredno su-djelovanje gra$ana u stvarima koje ih neposredno doti"u, ti#te i utje"u na kvalitetu njihova %ivota?

– &ija stajali#ta "elni#tvo mjesne samouprave vi#e po#tuje i zagovara: gra-$ana, lokalnih funkcionara, politi"kih stranka? Iako se mjesna vije!a biraju na neposrednim izborima, ona su financijski ovisna o upravlja"kim struk-turama lokalne samouprave. Dakle, prema gra$anima koji su ih birali ima-ju formalnu, a prema tijelima lokalne samouprave stvarnu odgovornost jer o njima presudno ovisi uspje#nost ostvarivanja programa rada.

Kolika je prepoznatljivost "elni#tva i "lanova mjesnih vije!a me$u gra-$anima?

Pridonosi li izravna demokracija i zadovoljstvu gra$ana?

Supstituira li posredovanje politi"kih stranaka ili eliminira li potrebu neposrednog sudjelovanja gra$ana u odlu"ivanju na mjesno-lokalnoj ra-zini?

Kakav je odnos zadovoljstva izme$u du%nosnika i djelatnika slu%be mjesne samouprave o vlastitom radu i stajali#ta-mi#ljenja gra$ana o nji-hovu radu?



HRVATSKA I KOM


Sudjeluju li i koliko gra!ani u aktivnostima u svojoj mjesnoj sredini (glavni modaliteti aktivizma: anga"irani, apoliti#ni i pasivni – imaju svi-jest o zna#aju politike, ali samo povremeno sudjeluju u aktivnostima, npr. glasanje i sl.). Ve$ina gra!ana uop$e nije uklju#ena u rad mjesne samo-uprave. Na drugoj strani aktivna je manjina gra!ana (ona se opet mo"e diferencirati na – malo aktivni, osrednje aktivni i prili#no aktivni). Je li i koliko je u mjesno-lokalnoj sredini vidljiv aktivizam ove skupine-manjine gra!ana i koji je prete"iti sadr"aj njihova aktivizma? %to uop$e zna#i biti malo, osrednje ili prili#no aktivan – najaktivniji svakako su oni koji se ne-posredno uklju#eni u tijela mjesne samouprave (po#esto je taj aktivizam paradan, forumsko-birokratski – razvojno, egzistencijalno nepotreban, bes mislen) (Franc i dr., 2007)?

Za&to su gra!ani uglavnom nemotivirani i neanga"irani spram proble-ma svoje mjesno-lokalne sredine? Trebaju li gra!ani biti stalno anga"irani spram svih pitanja i problema ili trebaju biti anga"irani povremeno s ob-zirom na ono &to je bitno za njih?

Tko i kako arbitrira &to je za gra!ane bitno i kada se oni trebaju o#i-tovati – poglavito u situaciji kada zakonski, institucionalno nije ure!ena obveza da se odre!ene odluke ne mogu donositi u ime gra!ana, tj. bez posebno pribavljenog stava gra!ana (referendum, zbor, anketa i sl.)?

Omogu$uju li strukture mjesne samouprave i promi#u li same rele-vantne, autenti#ne potrebe i interese gra!ana – ako da, za&to se onda mobilizacija gra!ana i artikulacija njihovih zahtjeva (urbano-komunalnih, ekolo&kih i dr.) s vremena na vrijeme odvija i obavlja mimo oficijelnih mjesnih struktura?

Koji su na#elni, klju#ni razlozi za&to pojedinci ne sudjeluju u nekoj od aktivnosti u mjesnoj samoupravi – kada te aktivnosti i ima (nemaju vreme-na; mi&ljenje da ionako ne mogu ni&ta promijeniti #ak i ako se anga"iraju; nisu zainteresirani za taj oblik aktivizma)?

Poma"u li, kako i koliko politi#ke stranke ili odma"u li gra!anski akti-vizam na mjesnoj razini?

Postoje li razlike u sociodemografskom profilu onih koji su aktivni od-nosno onih koji nisu aktivni u radu mjesne samouprave (po rodnom, dob-nom, radno-profesionalnom i obrazovnom kriteriju)?

Tra"i li, o kojim pitanjima i koliko #esto predstavni#ko tijelo jedinice lokalne samouprave ili mjesno vije$e mi&ljenje od mjesnih zborova gra!a-na?


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Ima li izravnih intervencija gra!ana (gra!anske inicijative – koliko, ko-jih, kada) spram odlu"ivanja tijela mjesne i lokalne samouprave o odre-!enim pitanjima (kojima) i kakav je kona"ni ishod tih intervencija (pri-hva#ene u cijelosti ili djelomi"no; odbijene; na"elno najavljeno njihovo prihva#anje i sl.)?

Ima li (koliko, o kojim pitanjima, kakav je kona"an ishod) slu"ajeva da su gra!ani konzumirali zakonsko pravo da predstavni"kom tijelu JLS pred-lo$e dono %e nje odre!enog akta ili rje%avanje odre!enog pitanja iz njegova djelokruga? Je li postoje#e zakonsko rje%enje odve# restriktivno za njegovo svrhovito optimalno kori%tenje? Naime, o prijedlogu predstavni"ko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podr$i najmanje 10% bira"a upisanih u popis bira"a op#ine ili grada te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijma prijedloga.

Koliko se prosje"no godi%nje odr$i i o kojim pitanjima gra!anskih foru-ma, javnih rasprava, mjesnih zborova gra!ana, referenduma itd., odnosno kakva je u"estalost, na"in i sadr$aj neposrednog sudjelovanja gra!ana u stvaranju javnih politika na mjesno-lokalnoj razini?

Ima li slu"ajeva zainteresiranosti gra!ana da prisustvuju sjednicama mjesnog vije#a (kolika je to zainteresiranost, kolika je u"estalost, povo-dom kojih pitanja i sl.)?

Kakva je suradnja (oblici, na"ini, sadr$aji) mjesnog vije#a s "lanovima pred-stavni"kog tijela JLS, $upanije, Hrvatskog sabora i nevladinih organizacija – bar s onima koji $ive (stanuju) na podru"ju oblika mjesne samouprave?

Kolika je razina zadovoljstva i povjerenja mjesnih i lokalnih slu$benika spram gra!anske participacije?

Ima li suradnje i kakva je suradnja tijela mjesne samouprave s organi-zacijama civilnog dru%tva?

&to sve (de)stimulira gra!ansku participaciju na mjesno-lokalnoj razini?

Koji su temeljni uzroci apatije i apstinencije gra!ana?

Lista (mogu#ih) razloga za nesudjelovanje gra!ana u odlu"ivanju na mjesno-lokalnoj razini: aktualna (dominantno lo%a) socio-ekonomska si-tuacija, percepcija (od strane gra!ana) nezainteresiranosti i/ili nesposob-nosti mjesno-lokalnog vodstva da utje"e na odluke koje su relevantne za gra!ane i zajednicu, prevladavaju#e lo%e iskustvo spram sudbine vlastitih inicijativa, tj. one se ne akceptiraju ili ne rezultiraju opipljivim promjena-ma, (ne)informiranost i needuciranost gra!ana; itd?



HRVATSKA I KOM


Poima li se sudjelovanje gra!ana u "ivotu zajednice od lokalnih uprav-lja#kih struktura kao konstitutivni element dobre uprave ili je to vi$e stvar formalisti#ke recepcije zakonskih obveza ili slu#ajnih i subjektivnih pristu-pa lokalnih lidera ili kao stvar iznimnih, povremenih i prolaznih i privre-menih pritisaka samih gra!ana?

Specifi#nosti i obrasci odlu#ivanja u mjesnoj samoupravi te opseg i struktura participacije gra!ana u akcijama koje organiziraju tijela oblika mjesne samouprave?

Kakve su realne mogu%nosti odr"avanja mjesnih zborova gra!ana na podru#ju oblika mjesne samouprave koji npr. imaju po nekoliko tisu%a stanovnika-bira#a?

Indikatori stajali$ta gra!ana prema mjesno-lokalnoj vlasti (osobna mo-tivacija – zainteresiranost za rad i funkcioniranje jedinica i tijela mjesno-lokalne samouprave; mjesno-lokalnu »vlast« treba pustiti da radi svoj po-sao bez sudjelovanja gra!ana; treba aktivno nadzirati rad vlasti; i sl.)?

Kakva su stajali$ta slu"benika mjesno-lokalne samouprave spram gra-!anske participacije (na#elno podr"avaju, a prakti#no to ne potvr!uju; gra!ani (ne)trebaju aktivno sudjelovati u odlu#ivanju; gra!ani samo us-poravaju proces odlu#ivanja; gra!ani su izborom svojih predstavnika u mjesno-lokalna tijela okon#ali svoje demokratsko pravo i obvezu; gra!ani su nesposobni; gra!ane treba samo informirati o donesenim odlukama, a ne ih uklju#ivati u postupak dono$enja odluka; mjesno-lokalni slu"benici nemaju potrebu za informativno-edukacijskim (samo)osposobljavanjem spram gra!anske participacije; ...)?

Potrebni op%i i posebni uvjeti za socijalnu aktivnost gra!ana u mjesnoj samoupravi?

Je li izborni aktivizam i protestni aktivizam jedini ili prete"ni oblik su-djelovanja gra!ana u odlu#ivanju o mjesno-lokalnim pitanjima?

Koji su dominantni obrasci djelovanja gra!ana na podru#ju oblika mjes ne samouprave (kooperacija, kohezija i integracija, konflikti, posre-dovanje-dominacija)?

Kakvi su naj#e$%i i najrelevantniji socijalni i politi#ki konflikti u mjesnoj samoupravi (vrsta, opseg, intenzitet)?

Rasprostranjenost, oblici i mehanizmi individualne i dru$tvene solidar-nosti na podru#ju oblika mjesne samouprave? Primjenjuju li se i promovi-raju od struktura mjesne samouprave?


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

Opada li porastom urbanizacije participacija gra!ana u teritorijalnoj zajednici? Gdje se verificirala va"nija uloga mjesne samouprave – u urba-nim ili prigradskim i ruralnim sredinama?32

Elementi kulture oblika mjesne samouprave? Koje su vrijednosti po-trebne mjesnoj samoupravi da bi postala zajednica?

Razina zastupljenosti i oblici podani#ke politi#ke kulture me!u gra-!anima i njihovim predstavnicima (da li se na#inom djelovanja mjesne samouprave ona prevladava ili zadr"ava i osna"uje)?

$to gra!ani ka"u: je li njihovo mjesto (naselje, zaseok, stambeni blok, ulica, kvart) dobro za "ivot (zadovoljstvo)?

2.6. Informiranje na mjesnoj razini

Poznaje li ve%ina gra!ana sustav mjesno-lokalne samouprave; jesu li upoznati s ovlastima, djelovanjem i rezultatima rada tijela mjesno-lokalne samouprave?

Kako tijela mjesne samouprave informiraju gra!ane o svom radu? (npr. vlastita web stranica – koji su sadr"aji zastupljeni i koliko su relevantni za gra!ane – ili je to osigurano na web stranici jedinice lokalne samoupra-ve)?

Je li informiranost o radu mjesne samouprave povezana i s odre!enim socio-demografskim odlikama gra!ana – poglavito kad je rije# o spolu, starosti i radno-profesionalnom statusu?

Koliko i kojih informacija treba na mikrolokalnoj razini? Nesklad u posjedovanju informacija izme!u rukovodnih mjesno-lokalnih struktura i gra!ana je prevelika, tj. jedni ih imaju u obilju, dok ih drugi imaju nedo-voljno ili nikako – poglavito bitnih.

Za komunikaciju na mjesno-lokalnoj razini (u procesima odlu#ivanja i djelovanja) bitna je pravodobnost (previ&e se vremena tro&i na tra"enje, pribavljanje informacija – jo& prevladava arhai#ni »desetera#ko-pripovje-da#ki« pristup). Daljnji problem su glasine (nisu posljedica samo needu-

32 U ruralnim sredinama spremnost za gra!anski aktivizam u rje&avanju va"nih zajed-ni#kih mjesnih problema u pravilu je povoljnija, ali su zato njihovi resursi deficitarni (finan-cijski, stru#no-kadrovski, organizacijski i dr.). U urbanim sredinama situacija je, u pravilu, posve obrnuta, tj. postoje ako ne dostatni, onda nesporno respektabilni kapaciteti, ali je motiviranost za dru&tveni anga"man slabija.



HRVATSKA I KOM


ciranosti ili neinformiranosti, ve! se ponekad proizvode i neformalnom i medijskom komunikacijom). U mikrostrukturi vlada neformalni sustav, »"ula-kazala«, s dosta poluistinitih i neistinitih sadr#aja, dezinformacija – to su specifi"ni, spontani komunikacijski kanali, tzv. »$aptaju!e javno mnijenje«.33

3. Zaklju"ak

Mjesna samouprava ne bi trebala biti demokratski dekor ni upravlja"ka transmisija i paternalizam lokalne i/ili dr#avne vlasti, ve! socijalni prostor upravljanja samih gra%ana o poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov #ivot i rad. Sna#enje oblika mjesne samouprave ne bi trebalo proizvesti zanemarivanje mehanizama neposrednog sudjelovanja gra%ana u odlu"ivanju o javnim politikama na mjesno-lokalnoj razini. Ako gra%ani kolektivnim iskustvom svjedo"e o marginalnosti, nemo!i, farsi, prividnosti, surogatnosti i fakti"koj nesposobnosti institucionalnih oblika mjesne samouprave, onda je i ne do#ivljavaju niti konzumiraju kao de-mokratski i u"inkovit instrument artikulacije i implementacije vlastitih mi$ljenja, interesa i potreba. Gra%ansko odno$enje spram javnih pitanja i problema na mjesno-lokalnoj razini dominantno se iskazuje kroz dva ekstremna oblika: ili socijalna apatija ili povremene izvaninstitucionalne kolektivne politi"ke, socijalno-ekonomske, urbane, ekolo$ke i dr. protest-ne akcije (gra%anski, civilni neposluh). Gra%ani !e se i nadalje (u za njih presudnim pitanjima i situacijama) prete#no koristiti alternativnim, ad hoc oblicima samoorganiziranja i protestiranja za svoja prava, ako im postoje!i formalno-institucionalni sustav mjesno-lokalne samouprave svojim redo-vitim funkcioniranjem to de facto ne jam"i ili to u"inkovito ne ispunjava iz razli"itih razloga (birokratiziranost, nezakonitost i korupcija, nepotizam, nekompetentnost du#nosnika i slu#benika, neodgovornost, nerad). Stoga je istra#ivanje i na toj (a ne intuitivnoj i proizvoljnoj) osnovi profiliranje adekvatne uloge mjesne samouprave va#na zada!a. Aktualno stanje mjes-no-lokalne (ne)demokracije imperativno zahtijeva promi$ljene i postojane akcije i inovacije – ali ne povr$ne (formalisti"ke ili kozmeti"ke) i prividne. Reforma mjesne samouprave trebala bi biti integralni dio reforme i mo-

33 »Javnost je upu!ena na glasine, a lokalna su glasila pod kontrolom. Slabo tko zna o "emu se odlu"uje.« Kregar, 2010.


HRVA

TSKA

I KO

MPA

RATI

VNA

JAVN

A UP

RAVA

dernizacije lokalne samouprave, a ne izdvojena, ishitrena i palijativno-koz-meti!ka intervencija.

Literatura

Bo"i#, Dragutin, Savin Jogan (1974) Samoupravljanje u komuni. Zagreb: Globus$aldarovi#, Ognjen, i dr. (2007) Sociolo%ko istra"ivanje zadovoljstva stanovnika

gradske !etvrti Tre%njevka (neobjavljena studija)Dubaji#, Darija (2010) Reforma lokalne samouprave i decentralizacija u Sloveniji.

Godi%nje savjetovanje Instituta za javnu upravu: Kakva reforma lokalne i regi-onalne samouprave, Zagreb, 22. travnja 2010.

Franc, Renata, Vlado &aki#, Jelena Mari!i# (2007) Gra'anski aktivizam u Hrvat-skoj. Dru%tvena istra"ivanja 16(1–2) (87–88): 111–132

GONG (2009) Kona!ni izvje%taj o izborima za !lanove predstavni!kih tijela jedi-nica lokalne i podru!ne (regionalne) samouprave i izbori za op#inske na!el-nike, gradona!elnike, "upane i gradona!elnika Grada Zagreba. http://www.gong.hr/page.aspx?PageID=67

Grde%i#, Ivan, Goran $ular (2006) Hrvatska lokalna demokracija – anketno istra-"ivanje stavova gradskih i op#inskih vije#nika. Zagreb

Hr"enjak, Juraj (1993) Lokalna samouprava u RH. Zagreb: InformatorIvani%evi#, Stjepan (2008) Europska iskustva u decentralizaciji upravljanja velikim

gradovima. Hrvatska javna uprava 8(2): 407–420 Izvje%#e (2008) Izvje%#e o radu vije#a mjesnih odbora na podru!ju Grada Rijeke za

2008. godinu. Rijeka: Odjel za gradsku samoupravu i upravu. www.rijeka.hrIzvod (2009) Izvod iz izvje%taja Sudjelovanje mladih u politici grada Zagreba.

Zagreb: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. www.cesi.hr/.../politic-ka_participacija_mladih_u_gradu_zagrebu.doc

Kasaba%i#, &tefanija (2006) Dvojbe o odgovaraju#oj primjeni izbornog zakona na izbore u mjesnim odborima. Informator br. 5459–5460 od 1. i 5. srpnja 2006.

Kopri#, Ivan (2009) Decentralizacija i dobro upravljanje gradovima. Hrvatska jav-na uprava 9(1): 69–78

Kopri#, Ivan: Upravljanje decentralizacijom kao novi pristup razvoju sustava lokal-ne samouprave. www.pravo.hr/_download/.../Upravljanje_decentralizacijom.ppt

Kopri#, Ivan (2005) Djelokrug lokalne i podru!ne (regionalne) samouprave. Hr-vatska javna uprava 5(1): 35–79

Kopajtich &krlec, Nives (2010) Mjesna samouprava – problemi i potencijali. Go-di%nje savjetovanje Instituta za javnu upravu: Kakva reforma lokalne i regio-nalne samouprave, Zagreb, 22. travnja 2010.

Kregar, Josip (2010) Lokalna samouprava pretvorila se u sivo tr"i%te razmjene mo#i. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=85488



HRVATSKA I KOM


Kriesi, Hanspeter (2008) Izravna demokracija: !vicarsko iskustvo. Anali Hrvat-skog politolo!kog dru!tva za 2007. godinu, str. 43–58

Mladenovi", Ivan (2008) Suvremene teorije demokracije. Filozofija i dru!tvo br. 1., str. 217–247

Pa!i", Najdan (1983) Interesi i politi#ki proces. Beograd: IC KomunistSupek, Rudi (1987) Grad po mjeri #ovjeka. Zagreb: Naprijed

RESEARCHING SUB-MUNICIPAL SELF-GOVERNMENT AND CITIZENS’ PARTICIPATION

Summary

The paper advocates for a more productive research of sub-municipal self-govern-ment in Croatia in order to provide for scientific and professional background necessary for its adaptation to citizens’ needs. Orientation research questions in six areas have been offered: what kind of sub-municipal self-government we need; functioning of the sub-municipal self-government; financing; elections at the sub-municipal level; citizens’ participation at the sub-municipal level; infor-mation provision at the sub-municipal level.

Key word: sub-municipal self-government – Croatia, sub-municipal elections, financing of the sub-municipal self-government, citizens’ participation, public information

Documents

2011-1 03 Resetar