2011 Gordogan Sadrzaj

---------------------------------------------------------

SPECTATOR 12 JacquesDerrida:Artefaktualnosti

---------------------------------------------------------

POEZIJA PaulValéry(str.13,99,127i164)

(prir.iprev.NenadIvić)

---------------------------------------------------------

JELEČ 14 Interview-PetarJelečodgovaranapitanjaLadislavaTadića:Iz salona otpisanih

---------------------------------------------------------

VEYNE 38 PaulVeyne:Ima li Europa kršćanske korijene?

---------------------------------------------------------

GLASMEDUZE: (prir.NenadIvić)

GUSTAVMAHLER1911-2011 44 NenadIvić:Uvodna bilješka

45 GustavMahler:Izbor iz pisama

62 NatalieBauer-Lechner:Sjećanja na Gustava Mahlera

76 Dječakov čarobni rog(bilješkaZvonimirMrkonjić)

82 NikšaGligo:Simfonizam kod “posljednjeg velikog simfoničara”

85 DaliborDavidović:Indiferencija

86 NenadIvić:Događanje V. simfonije

96 AnteKnešaurek:Tod? Tanz-Marsch, Tod?

---------------------------------------------------------

RADOVANIVŠIĆ, 100 IvoMalec:Radovanove pjesme

1921-2009,SJEĆANJA 109 BožoKovačević:O Radovanu Ivšiću

---------------------------------------------------------

CHRISTOPHERHITCHENS,1949-2011. 128 NickCohen:Umro je odveć mlad, a mogao je još toliko mnogo reći

130 SalmanRushdie:Christopher Hitchens

134 ChristopherHitchens:Naša Gospa od Laži

136 ChristopherHitchens:Sastanak u Sarajevu

---------------------------------------------------------

KRONIKA 142 AnneApplebaum:Anders Behring Breivik i kriza legitimiteta

144 BorisBeck:Breivik se pretvorio u svoj omiljeni brend

148 ZeevSternhell:Krajnja desnica pretvorila je Izrael u anakronizam

150 ChristopherHitchens:Prva pogreška nove Libije

---------------------------------------------------------

GORDOGAN#23-26BROJ23-26(67-70)•zima-jesen2011•godišteIX(XXVIII)

RadovanIvšićiBrankoMatan,kavanaCorso,1976.(vidistr.111)

---------------------------------------------------------

INMEMORIAM: 152 RégisDebray:Zbogom, živa svjetlosti ...

JORGESEMPRúN 154 BrankoMatan:Semprún u Zagrebu, 1970.

160 JorgeSemprún:Tortura, logori, židovsko iskustvo(ulomciizintervjua)

---------------------------------------------------------

RECENZIJE 166 NenadIvićoPascaluQuignardu(upovoduromanaTajnovite solidarnosti)

169 IvicaMiškulinoMilošuKrpanu(Izabrani spisi)

172 VesnaCvitašoJosipuVaništi(Skizzenbuch 1932 - 2010)

174 SlavkoPetakovićoVidosavuStevanoviću(Dnevnik samoće)

178 SusanJacobyoTomuSegevu(Simon Wiesenthal)

prilog-BrankoMatan:Kako je pronađen Adolf Eichmann?

183 LadislavTadićoDušanuKarpatskom(Epistolar)

prilog-DušanKarpatský:Bilješka o razgovoru s Miroslavom Krležom

188 NenadPolimacoNikiciGiliću(Uvod u povijest hrvatskog igranog filma)

195 UnaBaueroLaurenceLouppe(Poetika suvremenog plesa)

197 ZoraBjelousovoCharlotteRoche(Vlažne zone)

---------------------------------------------------------

IZUREDNIŠTVA 199

---------------------------------------------------------

4 ODJECINAČASOPISIKNJIGE

Odjeci na časopis i knjige

LeoRafolt:Gordogan,natuknicauknjizi-

VelimirViskovićetal,prir.:Hrvatska knji-

ževna enciklopedija,sv.2,Leksikografski

zavodMiroslav Krleža,Zagreb,2010,str.

608,natuknicanastr.13.(objavljenou

studenome2010)

Integralno:

GORDOGAN,“časopiszaknjiževnosti

svakulturnapitanja”,izlazio1979-98,u

Zagrebu(neizlazi1989i1995).Ponovno

jepokrenut2003,kao“kulturnimagazin”

(urednikBrankoMatan).Nijeizlazioredo-

vito,negojednomdotriputgodišnje.I

nakladniciiuredniciredovitosusemije-

njali;glavnisuurednicibiliB.Matan

(1979-90),BožoKovačević(urednikpr-

vogabroja)iNenadIvić(1990-97;1997-

98.sAndreomZlatar).

Tematskiimetodološkiotvoren,Gordo-

ganjeubrzopostaočasopisukojemsu

sepredstavljaliautoriiproblemispodru-

čjaknjiž.teorijeikult.povijesti,zatimfi-

lozofijeisociologije,ilisuseobjavljivali

prijevodiknjiž.tekstovasrednjoeur.auto-

ra.Većuprvimbrojevimavidljivajete-

žnjadaseobradiširokispektartemas

područjadruštvenihihumanističkihzna-

nosti(tematZabranjena mjesta hrvatske

književnosti,prijevodesejaS.SontagBo-

lest kao metafora,ulomakizknjigeNad-

zor i kažnjavanjeM.Foucaulta,prikazi

knjigaD.Kiša,E.Blocha,E.Levinasa),s

latentniminteresomzaproblemekult.

politike.Osimprilogaokazalištu,filmui

književnosti,tematskihciklusaoM.Krleži

iB.Šulcu,Gordoganjeobjavljivaoistudi-

jeoglazbi,lik.umjetnostima,povijesti

mentalitetaidr.,alijeusredištuinteresa

njegovihurednikabilopredstavljanjeau-

torasrednjoeur.književnosti,prevođenje

suvremeneteorijskeifiloz.literature(S.

Žižek,R.Barthes,G.Deleuze)ikritikaak-

tualnedruštveno-humanističkeprodukci-

je.Odhrv.književnihpovjesničara,teore-

tičarailikritičaraprilogesuobjavljivaliV.

Biti,N.Ivić,A.Zlatar,S.P.Novak,Z.Mr-

konjić,D.OraićTolićidr.

NovaserijačasopisaGordogan,kojaje

pokrenuta2003,promijenilajeuredničku

koncepcijuiokrenulasedruštvenokritičk-

ompristupupovijesti,politici,aktivizmui

sl.(tematiopokretu1968,ogenocidu,

priloziGay i lezbijska povijest Hrvatske,

Rat 1991-995. u privatnim pismima,Povi-

jest u stihovima: Pjesme o drugu Titu i još

nekim drugovimaidr.).

MatoArtuković:Ante Starčević i Židovi (pre-

ma pisanju lista Sloboda),Časopis za su-

vremenu povijest,42/2010,br.2,str.483-

511(objavljenousiječnju2011;kratkispo-

menufusnotinastr.502:“Uokviruopšir-

nogaprilogapodnaslovomPovijest u sti-

hovima - pjesme o drugu Titu i još nekim

drugovima,Gordogan11-14,Zagreb,zima-

jesen2007.,106.-337.,BrankoMatanos-

vrnuoseinaantisemitizamAnteStarče-

vića,naposenanjegovstavoparnicive-

zanojzaslučajuTisza-Eszláru/str.129.-

133./.Autorosuđujepisanjehrvatskihno-

vinautojparniciizaključuje:‘Starčevićje

baremjasan:onništaneskriva,zauzima

stranu-najgorumoguću-ibezpretjera-

nogizmotavanjazagovaraantisemitsku

propagandu.’Autorjeopširnocitiraoiz-

vodeiznekihStarčevićevihčlanaka,alisu

mucjelinaibitStarčevićevamišljenja

promaknuli,patimenizaključaknije

održiv.”)

URL:http://hrcak.srce.hr/index.

php?show=clanak&id_clanak_

jezik=95469

SuzanaMarjanić:O bespovratnim situacijama

(razgovorsDamiromBartolomIndošemi

TanjomVrvilo),Zarez,13/2011,br.303,17.

2.2011,str.32-33.(uzostaloopredstavi

CefasautoraDamiraBartolaIndošaiTa-

njeVrvilo,koprodukcijaTeatra &td,Kuće

ekstremnog muzičkog kazalištaifestivala

Perforacije,praizvedba30.rujna2010;

predstavajepotaknutaHorvatovomPo-

bunom omladinetetematimaposvećeni-

maHorvatuinacionalističkojomladini

objavljenimausvescima6,7-9.i10)

Uzostalo:

VRVILO:(...)projektCefasjezapočeoka-

dajeBrankoMatandaoIndošuknjiguJo-

sipaHorvataPobuna omladineočetiri

atentataod1911.do1914.godine,odkojih

susamodvadjelomiceizvedena.Slijedili

smotragoveprvogatentatainjegovogli-

terarno-revolucionarnogkružoka,atanas

jepotragaodveladoostavštineAugusta

CesarcaustarojSveučilišnoj,pričemu

smosezadržalisamonazatvorskimpi-

smimakojaseodnosena1912.i1913.go-

dinu.UstarojSveučilišnoj,odnosnouDr-

žavnomarhivu,postojiosamkutijakojeje

njegovaobiteljostavila,aradiseodoku-

mentimaizapisimasvedosmrti,1941.go-

dine,doposljednjebilješkeprijestrijelja-

njanakonbijegaizKerestinca,papirićana

kojemjenapisao“AugustCesarec,knji-

ževnik”.Tususeotvorilapitanjaodgo-

vornostikorištenjaizvornihmaterijala,pi-

tanjadistance,kadajepribližavanjeza-

branjeno.(...)Skicakojusmokoristiliu

CefasujeCesarčevazatvorskaćelija;cr-

težsobekojijeposlaoroditeljima.Adru-

gaskupinapovijesnihizvorajeproizašlau

najvećojmjeriiznovina,iznoveSveučili-

šne,najvišeizPokreta,novinaSocijalde-

mokratskepartije,čijisunovinaripratili

istragu.suđenjeireakcijepublikesvih

osamnaest,dvadesetdanaprocesa.Radi

seoperformativnommaterijalu,raspravi

osukobuteorijeiprakse;pokušavalismo

neupastiuzamkuestetizacije.Štosetiče

podatakaobombi,napravilismomonta-

žuispovjednihiskazaiznovinskihizvje-

štajaioptužnice.Onisudječjeiskrenoi

strasnosvepriznali,odputovanjaLuke

JukićauSrbijugdjejenabaviopištolj,

bombuipraskavestvari,zajedničkogpo-

kusasbombomuvinogradu,prodajepi-

štoljaimetakadoneuspješnogatentatai

bijega.

MARJANIĆ:Štosetičearhivskogaistraži-

vanja,recitenamneštooMiliciSemelić,

SandiHrubi,AliciCvijićiZoriRuklićčijisu

radoviistotakobitniusamomnastajanju

vašepredstave.

VRVILO:Najljepšejeotkrićeomladinski

listVal,njegovačetiribrojaiz1911.godine

imanifestniuvodnitekstoValašima.To

jebioliterarno-revolucionarnilistsvihđa-

ka,međukojimasuitedjevojčiceizReal-

kesGornjegagrada.ZoraRuklićjepo

sjećanjunapisalaDnevnik jedne djevojči-

ce,objavljenuVjesniku1971.unastavci-

ma.Radiseozapisimaoštrajku,oaten-

tatu,oStenjevačkojrepublici,oMiliciSe-

melić-djevojciLukeJukića,opismuSan-

deHrubiizzatvora.Tajjednevnikživido-

kumentogradu1912.Tisuđaci,Valaši-

kakojepisaoČerina,bilišetači,bilisusi-

romašniinisumogliboravitiukavanama,

adjevojčicesuionakobi!epremlade;še-

talisuirazgovaraliTuškancem,Maksimi-

rom,Botaničkim,Savskimmostom...Nji-

hovusmopsihogeografijuproglasilinaja-

vomsituacionizmajerdovodeupitanje

homogeniziranikrajolikgrada.Nadamo

sedaćemoodigratipredstavuinaotvo-

renom,naSveučilišnomtrguispredHNK,

naTuškancu,uMaksimiru.(...)

ŽeljkoIvanković:Pogled s margine,Dijalog,

Mostar,2011,221str.(knjiga,Biblioteka

Status,knj.4,objavljenouveljači2011;na

stranicama45-47pretiskanIvankovićev

članakVođe i podaniciizvornoobjavljen

ubanjolučkimNezavisnim novinama20./

ili21./4.2009.otematuPovijest u stiho-

vima,br.11-14)

ODJECINAČASOPISIKNJIGE 5

VesnaKukavica:Australija sve bliža Zagrebu,

Hrvatska matica iseljenika,portal,Vijesti,

15.6.2011.(časopisMatica,15.7.2011,

broj7,srpanj2011)(najavaobjavljivanja

Gordoganabr.19-22sprilogomVorijaLa-

lićaEgzodus iz Australije u doba Hladno-

ga rata)

URL:http://www.matis.hr/vijesti.

php?id=4027

AdrianaPiteša:Tisuću ljudi vratilo se u nadi

da postoji komunistički raj; Vori Lalić, ta-

da sedmogodišnji dječak, sjeća se pristan-

ka broda u Dubrovnik, naslovnice u Slo-

bodnoj ... Utopijski san za većinu nije

imao sretan kraj. 90 posto Hrvata vratilo

se ubrzo u Australiju, a Titove vlasti odlu-

čile su da ta priča ostane neispričana,Ju-

tarnji list,14/2011,br.4648,18.6.2011,

str.36i61.(oLalićevupriloguubroju19-

22.uočiobjavljivanjačasopisa,dijelom

razgovorsLalićem)

OzrenFranić:Australski Tučepljanin pripre-

ma knjigu o egzodusu Hrvata; Egzodus

1948; U Hrvatskoj ponovno boravio prof.

Walter Vori Lalić,Makarska kronika,Tje-

dnikMakarskerivijere,Zabiokovljaioto-

ka,Makarska,10/2011,br.445,21.6.2011,

str.28.(očlankuA.PitešeuJutarnjemu

listu18.6.2011)

AnaGruden:Internet neće “ubiti” tiskana iz-

danja(razgovorsaZoromBjelousov),Za-

poslena,Časopiszauspješnuženu,

18/2011,br.156,srpanj-kolovoz2011,str.

30-31.(kratkispomenčasopisa,Bjelou-

sov:“Uprofesionalnomsmislu,jednood

najljepšihrazdobljakarijereprovelasam

ukultnomkulturnomčasopisuGordogan,

gdjesamradilakaoizvršnaurednica.Ne-

keodvažnihuredničkihlekcijadobila

samuGordoganu,odnjegovadugogodi-

šnjegaglavnogurednikaBrankaMatana,

kojijeperfekcionistiizvanredan

urednik.”)

RobertoLicul:PUF: Gdje se susreću glazba i

kazalište,Glas Istre,4.7.2011.(opredsta-

viCefas,kratkispomenHorvatoveknjige)

URL:http://www.glasistre.hr/kultura/

vijest/339648

BorisOrešić:Nazor i Goran ipak nisu bili lju-

bavnici; Prema najnovijim spoznajama bi-

ografa, Vladimir Nazor bio je tijekom ži-

vota u vezi s barem 5-6 žena, a muškarci

ga kao seksualni objekt ni najmanje nisu

zanimali,Globus,br.1077,29.7.2011,str.

46.i55-57.(neobičantekst,negacija

“aluzija”ugay-lezbijskomtematuDeana

VuletićaiBrankaMatanaubroju1,alibez

spominjanjaGordoganainavođenjašto

seunjemukaže)

B[oris]Pavelić:Feldman, Kuljiš i Banac izba-

čeni iz časopisa “Gordogan”,Novi list,

65/2011,br.20752,2.8.2011,str.50.(bi-

lješkaupovoduobjavljivanjabroja)

B[oris]Pavelić:Izbačeni Feldman i Kuljiš,

Glas Slavonije,9.8.2011.(članakprenijet

izNovoga lista,uzneznatnupromjenu

naslova)

URL:http://www.glas-slavonije.hr/vijest.

asp?rub=5&ID_VIJESTI=144824

FranjoMarinković:prikazčasopisa,Hrvatski

radio,Drugiprogram,emisijaŠuškalica,

14.8.2011.(audio-snimkadostupnanana-

šemuportalu)

URL:http://www.gordogan.com.hr/gor-

dogan/hrvatski-radio-2-program-suskali-

ca-franjo-marinkovic-o-gordoganu/

OzrenFranić:Priča Waltera Vorija Lalića na

naslovnici Gordogana; O egzodusu Hrva-

ta; Tromjesečnik za kulturu Gordogan ob-

javio novi broj,Makarska kronika,10/2011,

br.453,16.8.2011,str.27.

ŽeljkoIvanjek:O čemu govorimo kada piše-

mo o komunizmu?; Pišući o poslijeratnoj

Mađarskoj, Endre Kukorelly otkriva mno-

go i o tome kako smo mi živjeli u Jugosla-

viji; Koliko ima članova neke obitelji, toli-

ko zapravo ima istina o komunizmu, od-

nosno, u našem slučaju, socijalizmu,Ju-

tarnji list,14/2011,br.4702,16.8.2011,str.

22-23.(kratkispomentekstovaDarkaSu-

vinaiBožidaraViolićaizčasopisa)

URL:http://www.jutarnji.hr/endre-kuko-

relly----povijest-komonizma---o-cemu-

govorimo-kada-pisemo-o-komunizmu-

/966067/

IvoPaić:Imati Hrvatsku; Paradoks jednoga

obećanja,JesenskiiTurk,Zagreb,kolo-

voz2011,str.364.(knjiga;nastr.116.krat-

kispomenMatanovapredgovorazate-

matPovijest u stihovima,br.11-14)


LetakuzgostovanjepredstaveCefasuEngleskojsredinomsvibnja2011.

MarioBošnjak:Redovno izvanredni Gordo-

gan,tportal.hr,1.9.2011.(prikaz

časopisa)

URL:http://www.tportal.hr/kultura/

knjizevnost/146084/Redovno-izvanredni-

Gordogan.html

NatashaTalmacs:Dr. Vori Lalich o članku

‘Egzodus iz Australije”, 1.dio(razgovors

VorijemLalićem),SBS(SpecialBroadca-

stingService),1.9.2011.(australskijavni

radio,programnahrvatskome,audio-file,

trajanje12,5minuta)

URL:http://www.sbs.com.au/yourlangua-

ge/croatian/highlight/page/id/183496/t/

Dr.-Vori-Lalich-about-Exodus-from-Au-

stralia-research-paper-Part-1

http://www.gordogan.com.hr/gordogan/

razgovor-s-vorijem-lalicem-prvi-dio/

NatashaTalmacs:Dr. Vori Lalich o članku

‘Egzodus iz Australije”, 2.dio (razgovors

VorijemLalićem),SBS(SpecialBroadca-

stingService),8.9.2011.(australskijavni

radio,programnahrvatskome,audio-file,

trajanje12minuta)

URL:http://www.sbs.com.au/yourlangua-

ge/croatian/highlight/page/id/184264/t/

Dr.-Vori-Lalich-about-Exodus-from-Au-

stralia-research-paper-Part-2


razgovor-s-vorijem-lalicem-drugi-dio/

WalterVoriLalić:Zaboravljeni egzodus au-

stralskih Dalmatinaca; Krajem 40-ih godi-

na preko 4.000 Hrvata se iz Australije i

Novog Zelanda vratilo u “obećanu ze-

mlju”, među njima i 200-tinjak osoba s

našeg područja,Makarska kronika,

10/2011,br.457,13.9.2011,str.1,25i34-

38.(Feljton; Odlasci i povratci: Putovanja

između Leonore i Biokova,1)(početakse-

rijekojajeuMakarskoj kroniciizlazilaiz

brojaubroj,ušestdijelova,završnijeob-

javljenubroju462od18.10.2011;nakon

toga,ubroju463od25.10.2011,izašaoje

razgovorOzrenaFranićasLalićem)

BojanMunjin:Kult ličnosti,Novosti,Samo-

stalnisrpskitjednik,Zagreb,12/2011,br.

613,16.9.2011,str.30.(očasopisu,jedan

odprilogaumozaičnojrubrici,naslovlje-

no:Branko Matan)

URL:http://www.novossti.com/2011/09/

kult-licnosti-41/


tekstovi-i-slike/2011-09-16-30-novosti-

bojan-munjin-kult-licnosti-matan/

SlavicaHabjanovic:The Croatian exodus

from Australia during the Cold War,Hr-

vatski vjesnik - Croatian Herald,Clifton

Hill(Australija),6.10.2011.(oEgzodusu

iz Australije u doba Hladnoga rataVorija

Lalića,br.19-22)

DarkoMilošić:Vrhunci analnog alpinizma,

gospon profesor,blog,18.10.2011.(prilog

naautorskomebloguupovodupredsto-

jećihizbora,prijepisdvadesetakpjesama

iuvodnikomentar)

URL:http://blog.vecernji.hr/darko-

milosic/2011/10/18/vrhunci-analnog-

alpinizma/

Uvodni komentar, Integralno:

Uočekivanjuizbora,ovihdanaponovno

listammagazinGordogan (zima-jesen

2007.),br.11-14.Najvećidiozauzimate-

matBrankaMatana,Povijest u stihovima.

Uglavnom,gospodinMatanmjesecimaje

boraviouNSKgdjejeiščitavaostarupe-

riodiku,zbirkepjesamaiostalitiskanima-

terijal,asveupotraziza,ponajprije,pje-

smamanapisanimaučastbrojnihvlasto-

držacanaovimprostorima,od19.stolje-

ćanaovamo.Budućidaseradiomaterija-

lukojijeiinačedostupankorisnicima

NSK,ovdjećunavestinekolikokarakteri-

stičnihpjesama,ukojimjesažetahrvat-

skapovijestodFranjeJosipa,doJosipai

Franje.

Premdasamzabilježiouglavnomtipične

ulomke,ipaksiuzmitedovoljnovremena

daumirupročitatestihovekojislijede,s

posebnimosvrtomnatotkoijeikome

pisao.Nekiodnjihsuupravoantologijski

primjeri,reklibicinici,analnogalpinizma

NazagrebačkomUrbanFestivalu2011.predstavaCefasizvedenajeutridijela,natrirazličitelokacije,18-22.li-pnja-prizoriztrećeslike,Stenjevačka republika,Botaničkivrt,22.6.2011.


(ili,radije,speleologije),azanimljivoje-i

simptomatično-dasuisti ljudipjevali

različitim vladarima,uvijekjednakoodu-

ševljeno.Kakosemijenjaorežim,takosu

semijenjaliioni(ilisezapravonisumije-

njali?).Nepadaminapametdanekoga

osuđujem;ovojepukoiznošenječinjenica

ipoticajnapromišljanje:gdjemitoza-

pravoživimoikakvismomitoljudi?

(OvdjejemoždaprikladnocitiratiJunga

kojijezaključiosljedeće:“Tkojednomna-

učiapsolutnosepodvrgnutikolektivnom

vjerovanjuodrekavšiseindividualneod-

govornosti,ustrajatćeutomestavui

uspijevatćeistomuvjerljivošćuiistom

nekritičnošćuićiusuprotnomsmjeruka-

dasedrugaiočito‘bolja’vjeranametne

njegovompretpostavljenomidealizmu”

(Neotkriveno jastvo,Fabula Nova,

2008.)).Onoštotakođerupadauočije

nekoneprekidnomoljakanje:pjesnici-a

oninavodnonajboljeodražavajunarodni

duh-usrdnomoledanamdragiVođari-

ješiprobleme.Pomogućnostisve.Izraža-

vajuvjerudaćeVođatoiučiniti.Često

zahvaljujuSvevišnjemuimoleGadana-

dahneVođu(urješavanjuproblemakoji

mučenarod).Nematupoticajanaindivi-

dualnuakciju,samoponiznomoljakanjei

ulagivanjeautoritetu.Čestosespominjei

todaćenamtajnoviVođanapokondoni-

jeti“slobodu”.

Itakoizrežimaurežim.

Dakle,ovojeteknekolikoprimjera;u

Gordoganu,kojizaistapreporučam,toga

imadalekoviše.

Evomogizbora.Prvoslijedetripjesme

posvećeneFranjiJosipuI.,apotomjedna

posvećena“hrvatskom”kraljuKarluIV.

NatašaPetrinjak:Ekskluzivna izvrsnost,Za-

rez,13/2011,br.322,24.11.2011,str.41.

(prikazčasopisa)

URL:http://www.gordogan.com.hr/gor-

dogan/wp-content/

uploads/2011/12/2011-11-24-41-Zarez-Pe-

trinjak-ad-Gordogan-19-22.jpg

BojanMunjin,prir.:Skrivena strana dana -

Časopis “Gordogan”(razgovorsNena-

domIvićemiBrankomMatanom),Treći

program Hrvatskoga radija,9.12.2011.

(radio-emisija,trajanje30min,višerepri-

za,prva10.12.2011)

MilutinMitrović:Bog i tržište ili Bog Tržište,

Peščanik,portal,8.1.2012.

URL:http://pescanik.net/2012/01/bog-i-

trziste-ili-bog-trziste/

KratkispomenSuvinovihMemoara:“Ina-

če,onimakoji‘saprljavomvodomizbacu-

juibebu’socijalističkihnazora,sugerisao

bihdapročitajuuhrvatskomčasopisu

Gordogan(br.19-22)[http://www.gordo-

gan.com.hr/gordogan/wp-content/

uploads/2011/10/G_4_02.pdf]briljantne

memoareDarkaSuvina,temeljitoginte-

lektualca,kojiimadveotežavajućeokol-

nosti:dajeizubeđenjabioskojevacida

jeizuzetnipoznavalacantiliberalističkog

Brehta.Zaneke,tujejošitrećaokolnost:

dajeŽidov,kosmopolitiHrvat-svezaje-

dno.ValjaseprisetitidajeViliBrantbio

socijalista,dajesocijalistaMiteran,zaje-

dnosademohrišćaninomKolom,naj-

većimdelomizgradioEvropskuuniju,da

jeUlofPalmerekaodasocijalistinisupro-

tivbogatstvanegoprotivsiromaštva,da

susocijaldemokratidefinisaliwelfareeko-

nomijukojapočivanapraviluda‘svako

imapravadaseneograničenobogati,ali

samouzjedanuslov-datonebudena

štetudrugoga’.Uzasvutulepuistinu,ko-

jaseolakoodbacuje,stojičinjenicadane

postojipolitičkapartijakojanijeizneveri-

lanesamosvojepristaše,negoiprincipe

nakojimajenastala.”

DubravkoLovrenović:Bosanska kvadratura

kruga,Dobraknjiga&Synopsis,Sarajevo-

Zagreb2012,496str.(knjiga,uUvodnoj

bilješci,str.10,stoji:)

Međutim,todaseuBosniiHercegovini,

naovomprostorusvojstvennačin,pitanja

historijeuspostavljajukaopitanjasada-

šnjostiibudućnostidobrojeznano,paje

upravotaokolnostodredilainaslovsame

knjige.Najprikladnijomseutomsmislu

pokazalasintagmaštojujeupotrijebio

StankoLasićupismuupućenuBranku

Matanu,glavnomurednikuzagrebačkoga

kulturnogčasopisaGordogan,komentira-

jućiprilogetemataBudućnost Bosne, bu-

dućnost Balkana:“Nisambašnaročitiop-

timisturješavanjubosanskekvadrature

kruga(kojajesasvimdrugačijaiodnizo-

zemskeiodšvicarske,posebnouodnosu

nanjihovupovijest),onaćesedugovući;

valjasenadatidanećeprouzročitinove

eksplozije(štogledajućinasadašnjesta-

njeEvropskeunijenijeisključeno),alida

sedugoročnorješenjeitunalaziuneka-

kvomštoskladnijemspajanjuzajedništva

scentrifugalnimtendencijama(famozno

jedinstvourazlikama),iotomenemasu-

mnje.Nesretnazemlja.Osjećamdasumr-

žnjetudubokeaborbezasamoodržanje

grubeitrajnoneizvjesne”(ulomakizLa-

sićevaPisma glavnom uredniku,Gordo-

gan,god.3,br.7-9,proljeće-jesen2005,

str.6-9;navodsastr.6).

DarkoSuvin:Rat je stigao na radiju,Danas,

Beograd,24.4.2012.

URL:http://www.danas.rs/danasrs/feljton/

rat_je_stigao_na_radiju.24.html?news_

id=238862

BeogradskidnevnikDanaspočeoje24.

travnja2012.objavljivatiserijalizacijuSu-

vinovihMemoara jednog skojevca(uzna-

pomenudajeredakcijiDanasatekst

“ustupiozagrebačkičasopisGordogan”).

Do15.svibnja2012.izašloje16nastavaka.

Portalčasopisa

Potkraj2011.uspostavljenjeportalča-

sopisaGordogan.Adresaportalaglasi:

gordogan.com.hr

Posrijedije“radnaverzija”usadržaj-

nom,funkcionalnomidizajnerskome

smislu.Naportalusu,uzostalematerijale,

besplatnodostupnaposljednjadvasveska

časopisa.Brojdostupnihstarijihsvezaka

postupnoćesepovećavati.

Bilješka&najava

ZaovajsvezakGordoganabiojepred-

viđentematskiprilogposvećennovim

sabranimDjelima Miroslava Krleže,kojibise

vremenskisusreostridesetomobljetnicom

piščevesmrti.Njegovizostanak,međutim,

povezanjesneugodnomčinjenicomdado

zaključenjabrojaprilogeosudbininovihKr-

ležinihukupnihdjela(pokrenutih2000.usu-

izdanjuNakladeLjevak,MaticehrvatskeiHr-

vatskeakademijeznanostiiumjetnosti)ni-

smodobili.Odljudi,naime,pozvanihnasud-

jelovanje-uziznimkuZoranaKravaraiStan-

kaLasića,kojisusvojeprilogeposlaliiVeli-

miraViskovića,urednikaDjela,kojiseispri-

čaoitekstnajaviozasljedećibroj-nijeod-

govorionitko.StogapredviđeniprilogoKr-

leži,vjerojatnoutematskiponeštoproširenu

opsegu,ulaziunajavuzasljedećibroj.(Ladi-

slavTadić)


BibliotekaGordogan

Malaedicija

JosipHorvat:

Pobuna omladine

1911-1914

Cijena100kn

Objavljeno

sredinomlistopada

2006.

Usuizdavaštvusa

Srpskimkulturnim

društvom

Prosvjeta.

NenadIvić:Napulj

i druga imaginarna

mjesta

Cijena120kn

Objavljeno

sredinomsrpnja

2009.

NenadIvić:

Augurium. Gustav

Mahler:

pustolovina

neodgovornog

nosača

Cijena80kn/20

KM

Objavljeno

početkom

listopada2012.

UsuizdavaštvusaZboromfranjevačkih

bogoslovaJukić,BibliotekaJukić,

Sarajevo

Velikaedicija

StankoLasić:

Pogledi i

istraživanja, sv 1-2

Svezak1:Članci,

razgovori, pisma

Svezak2:Branko

Matan-Stanko

Lasić:Bibliografija

Stanka Lasića

Cijena130knposvesku

Objavljenosredinomrujna2004.

Izvrsni prilozi

Franjo Marinković o broju 19-22 u emisiji Šuškalica Hrvatskoga radija

KulturnimagazinGordoganizišaojeuče-

tverobroju,zaključivšitakogodinu

2010.usvojojukupnoosmojgodiniizlaženja.

Ništaneobičnouhrvatskojkulturnojperiodi-

ci.Dapače,sklonismorećiboljeikadnego

nikad,aformalnozakašnjenjećemooprosti-

ti,pogotovoznajućiuvjeteisvepreprekefi-

nanciranjanakapaljku.NouredništvoGordo-

gana,točnijenjegovglavniurednikBranko

Matan,uvodnozačitatelje-uzisprikuozna-

čenuvećunaslovu-naznačujeinekedruge

razlogeporemećenomritmuizlaženja.Nai-

me,došlojedoraskolaudotadašnjemure-

dništvu,točnijetrojejeurednika,premaMa-

tanu,opstruiralopripremubroja,odnosno

nekihtemata,dotemjeredasuudaljeniiz

redakcije.I,tako,Gordoganovjenakladnik

NoviGordogan,udrugazakulturu.

OstavimoMatanovuispovijediobjašnje-

njačitateljima,šušnimoneštoukratkoofri-

škombroju.Kaoiuvijekdosad,tojeupra-

vomsmislukulturnimagazin,izvrsnihprilo-

ga,osmišljensdvadotritemata,prikazima,

portretiranjimasnažnihpojedinaca,intelek-

tualaca,pisaca,redateljaiposebnonekihdo-

gađajakojisuobilježilijednuepohu,kako

našutakoisvjetsku.DaGordogannedirasa-

motzv.vječneteme,onćeobjavitiiponeku

aktualiju,kaoštojetoučiniosintervjuoms

odvjetnicomLovorkomKušan,čijomjeupor-

nošću-samoonomčovjekakojiznadajeu

pravuiskodiranimosjećajemzapravdu-iz-

borilapriEuropskomsudupravohrvatskih

građanaRomadanjihovadjecanebuduse-

gregiranausvojojnajranijojdobi,onoj

dječjoj.

Sjajanstilist,redateljBožidarViolić,ispi-

sujesjećanjanasvojeranodjetinjstvoproži-

vljenouEndehaziji,osvomdjedupomajci,

Srbinu,kojemuodlazeuPrijedorkobne1941.

Zanimljivajetopričaipomalomučna,koja

naravnonijepisanaizvizuredječaka,aliće

tasjećanjadobitisvojuinterpretacijukroz

događajeiuokolnostimaukojimaćeseka-

snije,svedodanašnjihdana,auktornalazitii

kojejeproživljavao.

Egzodus iz Australije u doba Hladnoga ra-

taopovratkunašihiseljenikaugodinama

1948-1949,otojzaboravljenojepizodiopšir-

noitemeljitopišeVoriLalić,ilustriravšije

velikimbrojemfotografijaipreslikadokume-

nata,izvadakaiztadašnjegtiska.Utom,go-

tovoeuforičnomtrenutkuneposrednonakon

završetkarata,brojnisunašiiseljenicipože-

ljelivratitise,sudjelovatiuizgradnjizemlje,

naćimogućeprostoresvogaživotauzaviča-

ju,alibiloječestihineočekivanihsusretasa

sumnjičavošću,oprezomtadašnjihvlasti-ai

primjerarazočaranja,kojisuuvjetovalipo-

novniodlazakutuđinu.Dakle,većjeitada

bilomalovoljedaseiskoristinesumnjivien-

tuzijamnašihljudi.Riječjeoizvrsnom,anali-

tičkomtekstu,kojičitamosnekolikoaspeka-

ta.Ponajprijeonogosobnog,privatnog-

kadmislimonatepovratnikeinjihovanada-

nja.Potom,tojesjajnasociološkaskicakoja

sereferiranatadašnjapolitičkazbivanja,na

primjerInformbiro,dobaPetoljetkeiiskre-

nogdomoljubnogzanosa,nažalostkrivo

usmjerenog.

JošnasjedantekstunovomGordoganu

podsjećanatovrijeme.Riječjeotrećemdi-

jelumemoaraprofesoraDarkaSuvina,Posli-

jeratni Zagreb.Tosu,kakojesamauktor

podnaslovio,Memoari jednog skojevca.

Otvoreno,iskrenoidetaljnoSuvinpišeo

svommladenačkomangažmanu,odradnih

akcijadosudjelovanjautijelimatadašnjeNa-

rodneomladineJugoslavije,aliioštrozapa-

ža,paielaborira,ideologiziranjekojesvevi-

šesputavainicijativu.Posebnosudojmljiva,

fotografijamapotvrđena,Suvinovasjećanja

nasvojužidovskuobitelj,odkojejedioi

stradao,ilipaknasvojapoznanstvasastran-

cimakojeupoznaonaradnimakcijama,a

mnogisuodnjihpostigliusvojimzemljama

izvrsnekarijere.

MnogojetemaunovomGordoganu,ali

posebnoizdvajamposljednjisegmentmaga-

zinanaslovljenKronika,kojidonosinizaktu-

alnosti,zanimljivihumjetnika,aliiprikazeizi-

šlihknjigaijednupolemiku.Dakle,svejeto

rasponkojinudiGordogan,ostajućiitakoje-

danodrijetkihkulturnihčasopisa,ili-kako

hoćeuredništvo-magazina,stakokonzi-

stentnomikontinuiranomkvalitetom.

FranjoMarinković:prikazčasopisa,Hrvat-

skiradio,Drugiprogram,emisijaŠuškalica,

14.8.2011.(integralno)

Erratumcorrige!

NapoleđinikoricaknjigeAugurium

NenadaIvićaumjesto“Jean-Paul”

trebastajati“Jean-Luc”.


Redovno izvanredni Gordogan

Dugoočekivani kulturni magazin Gordogan broj 19-22 zima-jesen 2010. odnedavna je u prodaji

MarioBošnjak

Gornjinaslovmožeseshvatitinarazne

načine.Idobrojedajetako.Značito

daječasopisopetizašaokaočetverobroj

(19-22),dajeizašaozaprošlugodinuidato

takoobičnobiva.Dakako,značitajnaslovi

dajetoizdanjeizvanrednopokvalitetiida

jetotakoredovno.Sva,dakle,razumijevanja

dolazeuobzir,aneiznevjeravajuistinuo

tomkulturnomemagazinu,kakoseGordo-

ganžanrovskiodređuje.Itojedobrodaje

takojerinijeposrijedičasopisuonomesmi-

slukakosetounasobičnoshvaća,tj.nijeto

smrtnoozbiljnaisamoodređenojstruci

okrenutatiskovina,alitoneznačidajetaj

magazinneozbiljnatvorevinailidasumu

prilozinestručni.

Tekriječjeopublicističkomepristupuu

onomesmisludajeposrijedištivokojejei

stručnoiekskluzivno,unajboljemsmislute

riječi,alijenamijenjenoipakširezainteresi-

ranojjavnosti.Takavpristupuvjetujeizna-

čajnuponududokumentarističkih,fotograf-

skihiuopćeilustrativnihmaterijala,štoGor-

doganuvelikeičini.Magazinisu,doduše,za

razlikuodčasopisaunasiuopćetakveperi-

odike,običnoiaktualni,štosGordoganovim

opisanimritmomizlaženjainijebašslučaj.

Alidosižeonspecifičnuaktualnost,takoda

iznimnimuredničkimsmislomzaotkrivanje

preskočenih,prešućenih,zanemarenihilidu-

gotabuiziranihtemastižeupravomtrenutku

jerobičnoskidatemukojajedugovisjelau

zraku.

Drugajeništamanjevažnauređivačka

performancaizborautora.Upravilusutovi-

šeilimanjeumješnipisci,aliizabraniponaj-

višezbogtogaštosukadriizlagatimetodom

vlastitekože,tj.pišuoonomeštosunepo-

srednoiskusiliilizatoštosustrukomveoma

tijesnopovezanistemomilisupaktolikoau-

tobiografskiposebnozainteresiranizaod-

ređenutemudasenelibesavsvojživotkri-

tičkiibezrezervnoizložitinasuncejavnosti.

Upravozbognavedenihuređivačkihna-

čelaglavnijeurednikBranko Matanmorao

uvodnitekstpovjeritisamomesebi.Naime,

riječjeotemikojatakođerdugovisiuzraku,

atojeGordogansamposebi.Trebaloječi-

tateljstvuisvekolikojjavnostiobjasnitipro-

mjenekojesusnašletajkulturnimagazin.Či-

tamotakouuvodnikudajeUdrugazakultu-

ruGordogankojajeizdavalaistoimenoizda-

njeodpočetka2010.upostupkulikvidacije,

kakojetounasvećpostaloneštosasvim

obično.Neobičnojedajenakonlikvidacije

osnovananovaudrugaNoviGordogankoja

izdajeistoimenimagazin.Svetoučinjenoje

dabiseoformilanovaredakcijaukojojnema

trojkeizutemeljiteljskeekipepaBrankoMa-

tanupočetkuuvodnikaobznanjujeda‘Ivo

Banac,Denis KuljišiAndrea Feldmanvišeni-

suniukakvojvezisčasopisomitompro-

mjenomzavršavasevišegodišnje,iznimno

mučnoiskustvouživotunašegaglasila’.

Takotajuvodnikpostajejednaodvažni-

jihitipičnihtemazabrojokojemjeovdjeri-

ječ.Danebihtajiznimnodelikatnosročen

tekstposebnokomentirao,upućujemzainte-

resiranačitateljananeobičnunapomenuu

impresumulistakojaglasi:‘Svipriloziizovo-

gaiprethodnogasveskačasopisabesplatno

sudostupniupdf-formatunamolbuupuće-

nunajednuode-mailadresauredništva.’

E,pajednajeadresa,kraća,gordogan@

hnd.hr.Patkovoli…

Inače,cijelitajčetverobrojupravojepre-

punopćezanimljivihtema.Dasunekiodtih

tekstovaobjavljeniuizdanjimaEPH,svibi

odredadobiliuredničkeegideàlasupertur-

boekskluzivnoiliekstraultraspecijalno,ada

pritomniujednomodtihtekstovanepleše

mečkanitigolišavecelebriticeineskačupi-

janiprinčeviubazeneunoćnimklubovima,

negojeriječ,uglavnom,ogolimistinamaiz

prošlostikojeseotkrivajudokraja.Jerstara

jeistinadadanašnjostulaziubudućnostsa-

moakosenapojilaprošlošću-iliulaziuvrlo

lošubudućnost,kakokažeDarko Suvin,stal-

nimemoaristuGordoganu.

DvatekstaoAntunu Danijelu Josipoviću,

onajJosipa HorvatapodnaslovomIzdajica,

lopov Danica Josipovićpodnaslovljenjekao

portretrečenogaturopoljskogagrofa,pro-

tivnikaNarodnogapreporodaijedneodnaj-

poznatijih‘negativnihpojava’hrvatskehisto-

riografije-premanedavnootkrivenomeru-

kopisuJosipaHorvata.Sjajnipisacpovjesni-

caHorvatantijunakaJosipovićaneportretira

crno-bijelokakosetodoudvadesetostolje-

ćeradilopajeobičančitateljdoznavaosve

samonajboljeoznamenitimHrvatimarodo-

ljubima,asvisuostalipadaliuprovaliju

šutnje.

UčlankuStjepana ĆosićauzHorvatov

članakoDanijelu Josipoviću,naslovljenome

Horvat Horvatom otkriva se kako Horvat

mađarona,uopćenoganegativcaJosipovića

nijansirakaopovijesnuličnosttekažedase

nisusmjeleprešutjetiivrlinekojesugakra-

sile:hrabrost,političkadosljednostiupravo

aristokratskodostojanstvo.Portretirajućine-

pokolebljivogaHorvata,Horvatdotiče,na-

glašavaĆosić,slojevitekulturneipolitičke

aspekteilirizmauHrvatskojireformskogpo-

kretauMađarskoj,Jelačićevuspon,četrde-

setosmaškurevoluciju,slommađarskihnaci-

onalistaiosobnužrtvuemigrantaiuznika

DaniceJosipovića,najdosljednijegKosshuto-

vaeksponentainajdosljednijegaprotivnika

bečkogacentralizmauHrvatskoj.Takodr.

sc.StjepanĆosić,ravnateljHrvatskoga dr-

žavnoga arhivaiugledniznanstvenikiznosi

nasvjetlodana,zaštodanekažemoeksklu-

zivnobarem,samouGordoganu,drugolice

rečenogaizdajice.

Kakoautobiografijamožebitivisoklite-

rarniistodobnifictionifactionzgoditak,po-

kazuježivopisniživotopisIzlet u NDH:autor

Božidar Violić.Sjećanjasutodesetogodi-

šnjegadječakanaboravakuPrijedoru1941.

godine.Svijusamsebojao,zapisujeon,i

ustašaunjihovimsmećkastimuniformama

bojedječjekakice,sonimUnatumbastim

kapama,kojejeumomstrahubudiloprimi-

saonaubiti.Istaknutihhrvatskiredatelj,po-

stgavelijanacizprvogareda,BožidarViolić

većsepokazaoumješnimpiscemudosada-

šnjimknjigama,azapublicistikujeinagrađi-

van.IzuređivačkebilješkeuzovajIzlet do-

znajesedajetekstizovogaGordoganadio

većecjelinenakojojautorjošradi.Naslovte

cjelinejeMeđutimitrebalabibitiuključenau

novuknjiguIzgubljeni dnevnik.Majstorpu-

blicistike,sudećipoobjavljenometekstu,

srestće,svajeprilika,majstoraliterature,a

Izgubljeni dnevniksamojebeletrističkina-

slov,toćezacijelobitipronađenidnevnik.

Jednaodprešućenihtemakojujeizprve

ruke,aimetodomvlastitekoženapisaoVori

(Walter) Lalić,kakosamkaže,uzmalupo-

moćprijatelja,naslovljenajeEgzodus iz Au-

stralije u doba Hladnoga rata,apodnaslo-

vljenPovratak hrvatskih iseljenika iz Australi-

je brodovima Partizanka i Radnik godine

1948-1949.Točannaslov,aliinepotpunjerri-

ječjeiojošjednompovratku,jošjednom

egzodusuuAustralijuizstaredomovine.

Upravozbogtedvostrukostiegzodusa,tj.

povratkanakonpovratka,tatemaijestbila

dugoprešućivana.Lalićevtekstizvlačiizza-

boravatajjedinstveniikontroverznidogađaj

podjednakozaHrvatskuiAustralijujerobje

sudoživjelevelikedemografskeperturbaci-

je,aostalojepremalozapisanihzapamćenja,

dakako,ponajvišezbogideološkihokvira

sveukupnihdogađanjauposljednjihšezdese-

takgodina.


Darko SuvinpišetrećidioMemoara je-

dnoga skojevcapodnaslovomPoslijeratni

Zagreb: Cuvier i suhe kosti (1945-1951), aiz

napomenesedoznajedajezasadapresko-

čenorazdoblje1941-1945.kojećebitinapisa-

nonaknadnozaknjigu MemoariuizdanjuBi-

bliotekeGordogan.Tojepisanje,kažeon,

oživljavanjesjećanja,kakoautoratakoičita-

telja.Tojeradutemeljennapamćenjukoje

je,tosustariHeleniznali,majkasvihumje-

tnostiiumijeća:MnemosynejemajkaMuza.

Zatoumirovljenisveučilišniprofesor,vodeći

stručnjakzaSFsobjavljenimkapitalnimdje-

limaizznanstvenefantastike,svjetskiautori-

tetzaBrechta,svojememoarepišetakoda

izsvojihsjećanjaneizostavljaništaštonam

udanašnjicimožeioleznačiti.Pripočetku

predmetnoganastavkaspominjeljeto1948.

kadjenapisaosvojuprvupartijskubiografi-

ju,autokarakteristiku,stalniiučestaliknji-

ževnioblikuTitovukomunizmu.

Ivećtajstrogonamjenskitekstotkriva,

osimsamimobjavljivanjem,dajeautoroso-

bakojaponajprijeideisamsebiperompod

kožu.Naime,nijetunigdjeprimijetitinakna-

dnepametikojabizaglađivaladogađanjaiz

prošlosti,kojabihprešućivanjemiliredefini-

ranjemprimjerenimsvrsiučinila,zapravo,

manjevjerodostojnim.Nadalje,memoaristne

možezaobićikonfesionalniknjiževnidar‘Ka-

kosampostaoX,podvrstakomunist’.Opisu-

jetakočakitehničkustranusvojenajranije

memoaristike,svojnotesićkojijebioneka

vrstasuperlakonskogadnevnika,azapisuje

sedaljepredanoisavnjegovidejnirad.Sva

događanjauužojporodici,događanjana

omladinskojizgradnjipruge1946.itd.

Svetoradisvelikom,upravozaprepašću-

jućompomnjomisjajnimosjećajemzadoku-

mentarnost,kojaidedotledaobjavljuječaki

posebnonapravljenanotnacrtovljaudarnič-

kihpjesmarica,alitujezapisanoimnogo

osobnihopservacija,recimorazmišljanjao

odnosupremaženama,omakropovijesnim

događajima,alisvejetoidubokoproživlje-

no,proanaliziranotadašnjim,aliisadašnjim

uzornimmisaonomemorijskimkritičkimapa-

ratom.Inakontevelike,snažneiusvakom

smislubespoštednememoarističkefreskena

samomkrajutoga,trećegdijela,kočisedic-

ta.Incipitvitanova.(‘Otpočinjenoviživot’,

Dante)

Budućidajenemogućeovdjespomenuti

zbogisticanjajošmnogezanimljivetemeiz

ovogabrojanapomenuobihsamodaćesi-

gurnoharnihčitateljanaćiintervjusLovor-

kom KušanopresudiEuropskoga suda za

ljudska pravaizStrasbourgapremakojojHr-

vatskarasnodiskriminiraRome,zatimbloko

piscuJamesu Grahamu Ballardukojijezna-

lačkipriredioIvan Ott,teiznimnozanimljiv

tekstLadislava TadićaKontinuitet regresije -

volja za moć i antisemitizam u Katoličkoj cr-

kvi,tujeiintervju-Frédéric Fisbachkojiod-

govaranapitanjaGordane Vnuk.Stalnesu

rubrikeKronikaiRecenzijetakođerbogato

raznovrsne.

Sveusvemu,pravimagazin.Hrvatskibi

sereklo-skladište.Skladnoskladište.

MarioBošnjak:Redovno izvanredni Gor-

dogan,tportal.hr,1.9.2011.(integralno)

URL:http://www.tportal.hr/kultura/

knjizevnost/146084/Redovno-izvanredni-

Gordogan.html

Ispravak

Pismo uredništvu

Prof.dr.sc.IvoBanac

Sukladnočl.56Zakonaomedijimazahti-

jevamodVasdaučasopisuGordogan

objaviteodgovornatekstNovi izdavač i is-

prika čitateljima,kojisteobjavilinastranica-

ma4-5.časopisaGordogan,god.VIII,br.19-

22(zima-jesen2010.),azapravonepoznatog

datuma2011.

Teškojedokučitimentalnoimoralnosta-

njeosobekojajekadrasmisliti,napisati,pa

potomjavnoobjavititolikopotvorailažiko-

likoihjestalouuvodničkomobraćanjuBran-

kaMatanaNovi izdavač i isprika čitateljima,

Gordogan,god.VIII,br.19-22(zimajesen

2010),str.4-5.

Uposveizokrenutomogledalusvojihspo-

sobnostiimogućnostiMatansiutvaradaje

onneštoosnivao,nekogapozivao,nečemu

priskrbljivao.NovaserijačasopisaGordogan

počelaje2001.zajedničkomakcijomskupine

ljudi,nejednakihiskustavaipotencijala.Mi-

sliosamdaMatanu,kojegasamdoživljavao

prijateljem,činimuslugukadsamutajpro-

jektuopćeušao,unatoččinjenicidasambio

skeptičanpremabaremjednomsuosnivaču.

Usvakomslučajuušaosambezikakvihob-

vezapremabilokomu,uključujućiMatana.

Nisambionjegovčinovnik,apotpunojevan

pametidajeonmene2001.spašavaoodde-

baklavlastitaživota.

Tkoželivišeznatiomojimodnosimas

Matanom,možezaviritiuMatanovuknjigu

Domovina je teško pitanje: Fragmenti dnev-

nika 1991-1993(Zagreb:PressData,1998).

Poredinformacijeonašimodnosima,kojisu

-izknjigesejasnovidi-biliiznimnoprijatelj-

ski,radikontekstamoramspomenutidasam

izsolidarnostisMatanomistupioizčlanstva

MaticehrvatskenakonštojeMatanizgubio

radnomjestouMatičinomlistuZarez.Naime,

Matanovajeknjigabilaosporenaodonda-

šnjegvodstvaMaticehrvatske,uprvomredu

odVlahaBogišića,tobožeradifotografije

dreteljskihlogorašanaomotu.Tojeprimjer

mogokretanja“politiciipolitičkomdjelova-

nju”štomejedovelousituaciju“izkojese

nevidikamodalje”iizkojemeje“spasio”

upravoMatan,“pozivajući”meuuredništvo

Gordogana.Dakle,kadsuMatanaizbacivali

staosamuznjega,dabihdočekaodamena

mnogogrubljinačinizbaciizčasopisakojije

bionjegovkolikoimojikojinebiniizlazio

daDenisKuljiš,MirjanaKasapovićijanismo

moljakaliNinoslavaPavića,daprostoromi

novcemovajprojektodržinaživotu.


Apsurdnoje,dakakoipomalozabavno,

tvrditipoputMatanadasamse“početkom

devedesetihprestaoozbiljnobavitiznano-

šću”.Ono“ozbiljno”jeposebnoslasno,jer

Matan,nesvršenistudent,nijekvalificiranda

raspravljaomojimznanstvenimdometima,

projektimaikvalifikacijama.Kakoontoumi-

šljadaje2001.godinespašavaokarijerure-

dovitogprofesorapovijestiutrajnomzvanju

nakatedrivezanuuzposebnuzakladu(en-

dowed chair)jednogoddesetnajuglednijih

svjetskihsveučilišta?Itonanačindame

“poziva”uuredništvoGordogana?Ikako

sambaštegodine“propao”upolitici,“kao

praktičar(unutarstranaka)”,kadupolitici

uopćenisambio,tenećunibitido2003.go-

dine,kadsamizabranzapredsjednikajedne

koalicijskestranke?Uostalom,kakosambaš

te2001.godine,kadmejeMatan“spaša-

vao”,upolitici(?)“propao”i“kaoanaliti-

čar”?Mojproblemjedasamidodandanas

previšezaokupljen“kaoanalitičar”,aMata-

novjeproblemštosusemojeanalizeo

Tuđmanovurežimu,njegovuratuprotivBiH,

potrebidetuđmanizacijeHrvatske,borbipro-

tivkomunističkognasljeđaizarazotkrivanje

komunističkihzločina,tekriticiantimusli-

manstva,daspomenemsamonajvažnije,od-

redapokazaletočnima.

Apsurdnoje,idakakovišenegozabavno,

čitatištojeMatan“predvidio”daradim:

“dvijeveliketeme:UdbaiBosna”.Samone-

znalica,bezikakvograzumijevanjazaznan-

stvenirad,netkotkonerazlikujebitnood

nebitnog,tenepoznajevlastitedomete,mo-

žeuopćeovakoštonapisati.Stogainečudi

zaštose“Banacniježelioprihvatitiradana

tematuUdba,atematBosna-daneulazimu

potankosti”,veliMatankonspirativno,“oba-

vljenjebeznjegovapriloga.”Mataninsinui-

ra,podvaljuje,uplićetrećeljude(StankaLa-

sica),ukratkobacadimnuzavjesukojanam

uopćenegovoriosukobu,kojegainijebilo.

OdbacujemsveMatanoveosobneuvrede,

insinuacije,prenošenjakleveta.(Naravnokad

biovisiloojednomneduhovitomprovincijal-

cu,poputAnteTomića,ijednommalomsi-

vomaparatčikuizKockice,poputMarinka

Čulića,kojeMatanuzimljezasvjedoke,dav-

nobihbiouRemetincu,akonenaGolom

otoku.)Ipak,zbunjujumeniskiudarcimog

bivšegprijatelja.Netkobipomisliodasam

muneštohtioukrasti.Cijelajepričauovo-

me.Matanjeuveomonopolnaduredni-

štvom.Dijelomjetoposljedicačinjeniceda

drugogaposlaosimGordoganainema.Nit-

kosezbogtoganebiuzrujavaodaječaso-

pisizlazioredovito,aneuzrazmakeodviše

odgodinudana.Idasutemebileaktualne,a

neproizvodiMatanovihprivatnihopsesija.

(Tematopolitičkimpjesmamai“pjesmama”

ubroju11-14(!)biojezamenegubitakvre-

mena,posebnokadseuzmeuobzirdaje

Matannatomposlupotrošiovišeoddvije

godinerada.)Drugoginteresanemam.

GrupaBanac-Kuljiš-Feldmanproizvodje

Matanovihstrahova.Budućidanijepoznat

pohrabrosti,drhtaojekaoprutnasastanku

uredništvaulipnju2008.godine.Užasnose

uzrujaonadetaljnijueksplikacijumojihza-

mjerki.Rekaosammudajeočitokakomu

kritikaneodgovara,pajezatoodmeneviše

nikadnećenidobiti.Nisammogaopretpo-

stavitidaćeseudružitisBrankomBrezov-

cemdameprotustatutarnoiprotuzakonito

izbaciizuredništva.Mogaojetopostićije-

dnimtelefonskimpozivom.Moglismosera-

statipristojno,bezpovišenihtonova.Ovako,

gnojćeseširiti.Upozoravamčlanoveuredni-

štvaisuradnikeGordoganadarazmisležele

lisejavnosolidariziratisMatanom.Jednom

samtoučinio(moždaivišeputa).No,lošeje

svršilo.

PovelikjepopisonihskojimajeMatan

prekinuo.PoredmenetujeiRadovanIvšić,

bezkojegnemaniimenaGordogan.Neka

razmisle.

Ispravak

Pismo uredništvu

Dr.sc.AndreaFeldman

B rankoMatanjeuuvodnikubroja19/22

časopisaGordogan(zima-jesen2010.),

str.4-5.,kojisamuslobodnojprodajividjela

sredinomlistopada2011.godine,odlučiojav-

nostiobjasnitirazlogekojisugamotivirali

dame,uzjošdvojicučlanovaredakcijei

osnivačaUdruge,izbaciizredakcijeGordo-

gana.No,propustiojenavestinekečinjenice

kojeobjašnjavajusamubitproblema.

NakonuvidauregistracijuUdrugezakul-

turuGordogan,tesukladnostatutu,jošsam

ustudenom2009.godineobavijestilačlano-

veUdruge,kaoičlanoveredakcijeGordoga-

nadaoddana28.1.2006.nitko,paniMatan

nijeovlaštenzastupatiUdrugunabilokoji

način.Slijedomčinjenicedatijekomsvihtih

godinanijeodržanaizbornaskupština,sve

odlukekojesuMatan,aliiostalatijelaUdru-

ge,donijelinakontogdatumapravnosuni-

štavne.BudućidajetoisamomMatanuja-

sno,odlučioseiztenezakonitesituacijeiz-

vućinanačindajeosnovaonovuudruguko-

jajeinoviizdavaččasopisaGordogan.

Matanjeovakopostupio,jernijemogao

podnijetimišljenjakojasuserazlikovalaod

njegovih,aposebnoonaonačinunakojije

vodio,odnosnopropuštaovoditiredakciju.

Istinaje,zagovaralasam“nečuvene”ideje,

poputonihdasetematičasopisaraspravljaju

naredakcijskimsastancima,kaoidačasopis

izlazičešćeodjednomutrigodine.ZaMata-

najebioposebnomučnomojeinzistiranjeda

kaoglavniurednikčasopisaipredsjednik

UdrugečlanovimaiskupštiniUdrugepodno-

siredovitaipreciznafinancijskaizvješća.Ma-

tanjenasuprottome,odlučioosnovatinovu

udrugu,iakojenaimestarepovukaoiu

2010.godiniodređenafinancijskasredstvaiz

proračunaMinistarstvakultureRH.

Zahtijevamdaobjaviteovajispravaksu-

kladnoZakonuomedijima.

12 SPECTATOR

Z adnja stvar koja se danas može prihvatiti na televiziji, ra-diju ili u novinama je da intelektualci naveliko troše vri-jeme ili da gube vrijeme drugih. Evo što možda treba pro-

mijeniti u aktualnosti: ritam. A profesionalci medija ne smiju gubiti ničije vrijeme. Ni svoje, niti naše. Barem su u tome sigur-ni da mogu uspjeti. Oni znaju cijenu ako ne i vrijednost vreme-na. Prije vike o šutnji intelektualaca, kao što se redovito čini, za-što se ne upitati o toj novoj medijskoj situaciji? I o učincima raz-like ritma? Razlika može ušutkati neke intelektualce (one koji-ma treba malo više vremena za nužne analize, koji ne prihvaća-ju mjeriti složenost stvari uvjetima što im se nameću da mogu progovoriti), ona ih može ušutkati ili prekriti njihov glas bukom nekih drugih - barem na mjestima gdje prevladavaju stanoviti ritmovi i stanoviti oblici govora. To drugo vrijeme, vrijeme me-dija, nadasve omogućuje jednu drugačiju razdiobu, druge pro-store, ritmove, poveznice, oblike uzimanja riječi i javnih inter-vencija. Ono što je nevidljivo, nečitljivo, nečujno na ekranu naj-veće ekspozicije, može biti aktivno i učinkovito, odmah ili ka-snije, iščezavajući samo u očima onih koji brkaju aktualnost s onim što vide ili vjeruju da rade u izlogu u “supermarketu”. U svakom slučaju, ova preobrazba javnog prostora obavezuje na rad, rad se obavlja i on je, vjerujem, više ili manje dobro prihvaćen na mjestima koja su se odviše navikla da ga očekuju. Šutnja onih koji čitaju, slušaju ili gledaju novine, koji ih i analiziraju, nije ta-ko šutljiva kako to izgleda upravo tamo gdje se te novine poja-vljuju, postaju gluhe ili čine gluhima za sve što ne govori u skla-du s njihovim zakonom. Valja obrnuti perspektivu: stanovita me-dijska buka o pseudo-aktualnosti pada poput tišine, obavija šu-tnjom sve što govori i djeluje. I što se može čuti drugdje i na dru-

goj strani, ako se zna slušati. To je zakon vremena, zasad užasan, ali on uvijek ostavlja mogućnost nadanja, tj. računanja s nesu-vremenim i nezgodnim. Trebalo bi ovdje govoriti o efektivnim granicama prava na odgovor (dakle o demokraciji). Granice su, prije svake namjerne cenzure, u prisvajanju javnog vremena i prostora, ovise o njihovom tehničkom uređivanju od strane onih koji drže medijsku moć.

Dopustim li si ipak pozu ili pauzu, maniru kao svaku drugu jer to su samo manire, da mislim svoje vrijeme, to može biti u onolikoj mjeri u kolikoj pokušavam, stvarno, na bilo koji način, odgovoriti: odgovoriti na vaša pitanja odgovarajući na razgovor. Da prihvatim tu odgovornost, trebalo bi barem znati čemu i ko-me je namijenjen neki razgovor, pogotovo s nekim tko s druge strane piše knjige, poučava ili objavljuje drugdje, drugim rit-mom i u drugim situacijama, drugačije kalkulirajući svoje reče-nice. Razgovor mora pružiti moment-snimak, poput fotografi-je iz filma, zaustavljenu sliku: evo kako se netko, tog dana, na tom mjestu, s tim sugovornicima, bori poput životinje u teškoj situaciji. A taj netko, na primjer, kad mu se govori o aktualnosti, o onome što se događa svakog dana u svijetu i kad ga se pita da u dvije riječi kaže što o tome misli, odmah bježi prema svom br-logu, kao progonjena zvijer, umnožava zanovijetanja, povlači vas u labirint najrazličitijih opreza, od odgode do povezivanja, te vam ponavlja na sve mile i nemile načine: “Samo malo, to nije ta-ko jednostavno” (što uvijek uznemirava i izaziva porugu kod kre-tena kojima su stvari uvijek jednostavnije nego što se vjeruje), ili, još: “katkada se komplicira u svrhu izbjegavanja ali pojedno-stavljivanje je mnogo sigurnija strategija izbjegavanja”. Imate pred sobom dakle jednu virtualnu fotografiju: na pitanje poput onog koje ste mi postavili, ovo je moja najvjerojatnija gesta. Ona nije ni sasvim nagonska niti potpuno kalkulirana. Sastoji se u neodbijanju odgovaranja na neko pitanje ili nekome, i upravo s time u pokušaju poštovanja, koliko je moguće, njihovih neizrav-nih uvjeta i nevidljivih okuka.

preveo: Nenad Ivić

Iz knjige - Jacques Derrida i Bernard Stiegler: Échographies de la télévision; En-tretiens filmés (Ehografije televizije; Filmovani razgovori), Galilée - INA, Pariz, 1996, str. 15-16.

Valja obrnuti perspektivu: stanovita medijska buka o pseudo-aktualnosti pada poput tišine, obavija šutnjom sve što govori i djeluje

Jacques Derrida

Artefaktualnosti

POEZIJA 13

Slušam nevidljivu pticu u pozlaćenom, mračnom, nepomičnom sklopu onog što vidim od parka. Slušam, slušam i ono što slušam – jednom kad se prevlada ideja ptičjeg pjeva – i usporedbe itd. i sve što se želi zamijeniti i prekoračiti. – i nalazim tek neobjašnjivo u sebi, nepronični osjet.. poput neke boje Jezik – Stanje –

Na koljenima zemljePiti spokojno mlijekoI ostaviti listovima na vjetruNjihovu naivnost – bez njegeMisli. – Ostavi neobrađenomStvar.

Paul Valéry

Poeme i male apstraktne poeme

preveo: Nenad Ivić

Documents

2011 Gordogan Sadrzaj