3 Torta - Povijesni razvoj turizma.pdf

7/24/2019 3 Torta - Povijesni razvoj turizma.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/3-torta-povijesni-razvoj-turizmapdf 1/33

TEORIJA I ORGANIZACIJA

RURALNOG TURIZMA

Nastavna tema: Povijesni razvoj turizma, Turizam

u nacionalnom gospodarstvu

pred. Rikard Bakan,mag.oec



Povijesni razvoj turizma

• Mnogi teoretičari turizma imali su dvojak pristupproučavanju razvoja turizma:

1. bavili su se pitanjem periodizacije povijesnograzvoja turizma ( postanak turizma vežu već uzantičko doba)

2. bavili su se problemima prostorno-ekonomskograzvoja turizma te različitim modelima razvoja(pojavu turizma vežu uz industrijsku revoluciju)

3. nude kompromisno rješenje i razvoj turizma dijelena: – Epohu turizma privilegiranih klasa

– Epohu suvremenog turizma



Epoha putovanja

privilegiranih klasa:

• Putovanja u Egiptu, antičkojGrčkoj i Rimu

• Motivi:

•Religija ( proročište Delfi, svetištaegipatskih, grčkih i rimskih Bogova

i Božica )•Sport ( olimpijske igre )

•Odmor i razonoda ( toplice u

rimskom Carstvu )

• Iako se prema navedenim

motivima, ova putovanja moguuvrstiti meĎu turistička, nedostajeim osnovni kriterij, a to je

masovnost



Grand Tour

putovanja

•većina teoretičara smatraih pretečom turističkihputovanja

• od XVI. do IXX. Stoljećapoduzimali su ih engleskiplemići kao završnu fazu

svoga obrazovanja• trajala su od dvije godine,pa čak do osam godina• niti ova putovanja jošuvijek se ne mogu smatrati“pravim” turističkimputovanjima, jer ih

poduzima samoprivilegirana klasa

• još uvijek nije masovnadruštveno-ekonomskapojava



• Putovanja u prošlosti i moderna turističkaputovanja bitno se razlikuju po nekoliko kriterija:

– Društveno-ekonomskoj uvjetovanosti – Broju, karakteru i snazi motiva

– Brojčanosti, socijalnom sastavu i ponašanju sudionika

– Vremenskoj učestalosti, prostornoj usmjerenosti i

razmještaju – Posrednim i neposrednim utjecajima na društvo i

gospodarstvo te vidljivim i nevidljivim učincima



Faze razvoja turizma prema W.Freyer-u

FAZA VRIJEME NAČIN PUTOVANJA MOTIVACIJA SUDIONICI

Pretfaza Do 1850. - pješice- na konju

- kočijom- dijelom brodom

- nomadi

- hodočasnici- ratovi

- otkrića- obrazovanje

- elita

- plemstvo

- obrazovani,

poslovni ljudi

Početnafaza

1850. –1914.

-vlak (tuzemstvo)

- parobrod (inozemstvo)

-odmor - novi srednji

stalež

Razvojna

faza

1914. –1945.

-vlak

- automobil

- autobus- avion (linijski)

-liječenje- odmor

- trgovina

- imućni- radnici

Visoka

faza

Od 1945. - automobil

- avion (čarter)- obnavljanje

- odmor

- slobodno

vrijeme

-Svi slojevi

(u razvijenim

zemljama)

Izvor: Freyer, W. (1998.) Tourismus – Einfuerung in die Fremdenverkehrsoekonomie, Oldenburg

Verlag, München, Wien, str.5

Tablica 1. Razvojne faze turizma prema W. Freyer-u



Razvojne faze turizma prema WTO

Rano doba Prve civilizacije, Grčka, Rim, Azija

Srednje doba Od 5. do 14. stoljeća, hodočašća, istraživačkaputovanja

Doba renesanse Od 14. stoljeća do 17. stoljeća, edukativnaputovanja, Grand Tour

Industrijska revolucija Od 1750. godine, razvoj gradova, parni stroj

Moderni turizam Razvoj prometa, osobna potrošnja, masovni turizam

Tablica 2. Razvojne faze prema WTO

Izvor: WTO



Prvo organizirano turističko putovanje –Thomas Cook, 1841.

• http://www.youtube.co

m/watch?feature=player_detailpage&v=HZJTff GjTCI#t=22s

http://www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=HZJTffGjTCI
















Povijesni razvoj turizma u Republici

Hrvatskoj

Prva faza Razdoblje preteča turističkog razvoja ili pojava sličnihturizmu

Druga faza Kraj 19. stoljeća, odnosno faza znatiželje

Treća faza Razdoblje od početka 20. stoljeća do kraja Prvogasvjetskog rata, odnosno faza osvješćivanja

Četvrta faza Razdoblje izmeĎu dva svjetska rata, odnosno faza prvih

postignuća

Peta faza Razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, odnosno fazaintenzivnog turističkog razvoja

Šesta faza Razdoblje od 1991. godine do danas, odnosno faza

oporavka i konsolidacije turističkog života u Hrvatskoj

Izvor: prilagođeno prema Vukonić ( 2005: 21 – 24 )

Tablica 3. Razvojne faze turizma na području današnje Hrvatske



Prva faza razvoja

turizma u

Hrvatskoj

•.Na području današnjeHrvatske , kao dijelu

tadašnjeg Rimskog carstvabogati graĎani Rimaodmaraju se i relaksiraju utermalnim liječilištima

• Varaždinske toplice

•Krapinske toplice

• Rimski patriciji graderezidencijalne vile:

•Dioklecijanova palača

•Brijuni



Druga faza

razvoja turizma

u Hrvatskoj

• razvoj turizma potaknut je

iskazanom znatiželjom

• prvi ugostiteljski objekti u

lokalnom vlasništvu

• razvoj jedriličarstva i

parobrodstva• stvaranje prvih oblanih

“rivijera” (Opatijska,Crikvenička, Kaštelanska,Dubrovačka)

• ulazak stranoga kapitala i

izgradnja željezničke mreže• budi se svijest o koristima

koje donosi razvoj turizma

• u turizam se počinjeuključivati i država ( statistika,zakoni, takse...)





Treća fazarazvoja turizma

u Hrvatskoj

• turbulentno razdoblje odpočetka stoljeća do 1.svjetskoga rata

• pojedinačne inicijative na

području razvoja turizma

• afirmacija turističko-

lječilišnih centara naJadranu (Opatija,

Crikvenica, Hvar )

• pojedina mjesta svoj

razvoj definiraju vizijom

razvoja turizma (Brijuni,

Mali Lošinj, Rab,

Dubrovnik…)



Četvrta fazarazvoja turizma

u Hrvatskoj

• razdoblje izmeĎu dva svjetska rata

• obilježava ga rast turističkogprometa na području današnjeHrvatske

• otvaranje novih smještajnihkapaciteta,

• unaprjeĎenje pravne regulative upodručju turizma

• mijenjanje sezonalnosti: iz zimske

“klimatske” u ljetnu “kupališnu”sezonu







Peta faza

razvoja turizma

u Hrvatskoj

• Druga razvojna etapa:

•Karakterizira je intenzivni razvoj

turizma,

•Tzv. “zlatno doba” izgradnje u

turizmu,•Država počinje uočavati brojnepogodnosti koje razvoj turizma

donosi,

•Turizam dobiva status strateškogpravca razvoj,a ali samo “napapiru”,

•Razvoj turizma ne prate promjene

u zakonodavstvu,

•Turizam niti onda, ali niti danas

još uvijek nije dobio status

izvoznika.



RAZDOBLJE OD II. SVJETSKOG RATA DO

1990. GODINE

• Pravo “zlatno doba” izgradnje turističkih kapaciteta,u slijedećem desetljeću tj. do 1975.

– Stopa rasta osnovnih kapaciteta 11,4 %

– Stopa rasta komplementarnih kapaciteta 9,7% – IzgraĎeno 69% osnovnih i 72% komplementarnih

kapaciteta koje je Hrvatska nudila na turističkom tržištu i1990. godine

– Oko 75% inozemnih prihoda od turizma bivše SFRJ, uHrvatskoj

– 1986. rekordan broj noćenja 68,2 mil. – 87% inozemnih

– 1987. rekordna s 10,5 mil. posjetitelja – 83,5% inozemnih



RAZDOBLJE OD II. SVJETSKOG

RATA DO 1990. GODINE

• Najveći dio turističkog prometa u Hrvatskoj –identitet Hrvatske u najmanjoj mjeri,

• Neprihvatljivi kreditno-monetarni uvjeti,

• Izgradnja prometnica nije u funkciji turizma,

• Nepridržavanje turističke razvojne politike,

• Razvoj komplementarnog smještaja i tzv. “kućne

radinosti” epitet “jeftine destinacije zamasovni turizam”



Š



Šesta fazarazvoja turizma

u Hrvatskoj

• Razdoblje od samostalnosti Hrvatske,pa do danas

• izravne i neizravne ratne štete u turizmu:

• smanjeni inozemni dolasci zbog

nesigurnosti,• okupirani i devastirani turistički objektina jednom dijelu obale,

•u ostalim objektima smješteniprognanici i izbjeglice,

•oronulost i nekonkurentnostsmještajnih kapaciteta nakon odlaskaprognanika

•privatizacijske afere





RAZDOBLJE OD HRVATSKE

SAMOSTALNOSTI DO DANAS

• U razdoblju 1990. – 1995. broj turističkihdolazaka pao je za 69,3 %

• Broj ostvarenih noćenja pao je za 75%

• Broj smještajnih kapaciteta smanjio se uprosjeku za 200.000 smještajnih jedinica

• U prosjeku se više smanjivao udio domaćih

gostiju u dolascima, a poglavito u noćenjima• Rat vraća turistički promet Hrvatske na razinu60-tih godina 30 GODINA UNATRAG





Turizam u nacionalnom gospodarstvu

• Negativne posljedice turizma:

– Ekonomske koristi lokalna zajednica osjeća samodjelomično, jer osjetni dio odlazi:

• Nerezidentnim vlasnicima nekretnina

• Inozemnim ulagačima

• Nerezidentnoj radnoj snazi

• Javnom sektoru

– Sanacija ekoloških i društvenih šteta uglavnom padana teret lokalnim zajednicama













Obuhvat turizma u nacionalnom

gospodarstvu

• Metodološki ga nije lako definirati, zbog njegoveheterogenosti i složenosti.

• Svaki predmet razmjene u turizmu promatra se

kao učinak pojedinih gospodarskih djelatnosti uokviru nacionalnoga gospodarstva.

• Najveća tržišna vrijednost i snaga turizmaogleda se kroz njegov sinergijski učinak, kojinastaje kombinacijom i doziranjem svake

pojedine gospodarske djelatnosti koje ga čine.





Ispitna pitanja:

1. Što karakterizira epohu putovanja privilegiranih klasa i možemo li

ta putovanja smatrati turizmom u pravom smislu?2. Pojasnite obilježja Grand Tour putovanja?

3. Nabrojite i objasnite kriterije po kojima se razlikuju putovanja u

prošlosti od modernih turističkih putovanja?

4. Pojasnite razvojne faze turizma prema Freyer-u?

5. Tko je i kada poduzeo prvo organizirano turističko putovanje?Objasnite karakteristike razvojnih faza turizma u Hrvatskoj i to:

6. Prve faze,

7. Druge faze tj. faze znatiželje,

8. Treće faze, odnosno faze osvješćivanja,

9. Četvrte faze tj. faze prvih postignuća,10. Pete faze odnosno faze intenzivnog razvoja,

11. Šeste faze tj. faze oporavka i konsolidacije?

12. Koji je obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu te kako ga

kao sustav definiramo?

Documents

3 Torta - Povijesni razvoj turizma.pdf