389521.Poslovni Slucaj-new (1)

POSLOVNI SLUČAJ: ODLUČIVANJE O INVESTIRANJU U PROŠIRENJE POSLOVANJA

Prof. dr. sc. Marijan KarićSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijekue-mail: [email protected]

Nataša Nater, dipl.oeccSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku


Anita Frajman-Jakšić, dipl.oeccSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku


Damir Gaić, dipl.oeccOSIMPEX d.o.o. u Osijeku

e-mail: [email protected]

SAŽETAK

Svrha je ovoga rada objasniti značenje problema odlučivanja o investicijama primjenom metode slučaja (engl. case method). Rad sadrži opis i analizu slučaja Ustanove za zdravstvenu njegu „Jadranka Plužarić“ iz Osijeka. Cilj je ovoga rada prikazati postupak izrade i glavne dijelove analize slučaja, kao sredstva za povezivanje teorije i prakse. U procesu investicijskog odlučivanja problemi mogu proizlaziti iz dilema s kojima se suočava nositelj odluke. Analiza slučaja treba olakšati donošenje konačnog zaključka o načinu rješavanja određenog investicijskog problema.

Ključne riječi: Analiza slučaja, investicijska odluka, proširenje poslovanja, zdravstvene usluge.

mailto:[email protected]



1. UVOD

Ustanova za zdravstvenu njegu „Jadranka Plužarić“ specijalizirana je privatna organizacija koja se brine za starije i nemoćne osobe putem zdravstvene njege i fizikalne terapije. Sjedište Ustanove je u Osijeku. Zdravstvene usluge su dostupne korisnicima u samoj Ustanovi ili izvan nje u obliku kućne njege.

Starijim i nemoćnim osobama kojima je potrebna gotovo 24-satna njega Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokriva troškove zdravstvene njege u trajanju od svega 20 do 40 minuta dnevno. Zbog tako ograničene razine društvenog izdvajanja za starije i nemoćne osobe, javila se potreba za dodatnim zdravstvenim uslugama izvan sustava javnog zdravstva. Osnivač i vlasnica Ustanove ima dugogodišnje iskustvo u obavljanju poslova zdravstvene njege i pružanju usluga fizikalne terapije starijim i nemoćnim osobama. Njezina želja da pruži pomoć starijim i nemoćnim osobama dovela ju je do ideje osnivanja vlastite organizacije za pružanje zdravstvenih usluga. Poslovanje je započela 1995. godine. Kako je u Hrvatskoj prisutan opći trend starenja stanovništva, već više godina ponuda stacionara za starije i nemoćne osobe ne zadovoljava narasle potrebe. Osim toga, problem nedostatne ponude zdravstvenih usluga pojačan je zbog višegodišnje pasivnosti lokalnih, a i nacionalne vlasti, u rješavanju zdravstvenih problema, te zbog opće neuređenosti tržišta zdravstvenih usluga.

Poslovanje Ustanove odvija se isključivo putem ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Takav oblik suradnje ima prednosti, ali i stvara određene poteškoće. Naime, ukoliko se povećava broj ustanova za zdravstvenu njegu i ukupni opseg poslovanja, povećavaju se i ukupni troškovi HZZO-a. Upravo iz tih razloga HZZO u proteklom razdoblju nije bio u mogućnosti redovito podmirivati svoje obveze u pokrivanju troškova zdravstvene njege. Tijekom razdoblja od 1998. do 1999. godine nastaju veći problemi s naplatom, koji se prenose i na 2000. godinu, te HZZO uvodi mjere ograničavanja poslovanja. Te su se mjere odnosile, kako na ograničavanje količine posla, a prema mogućnostima plaćanja od strane HZZO-a, tako i na administrativne mjere koje su izuzetno otežavale poslovanje zdravstvenih ustanova. Tako je, primjerice, HZZO limitirao broj medicinskog osoblja koje se po ugovoru može angažirati, onemogućio novo zapošljavanje medicinskog osoblja, otežao zamjenu medicinskog osoblja i slično. S tim u vezi, javlja se i problem nemogućnosti zamjene neodgovarajućeg osoblja novim, što stvara dodatne poteškoće u poslovanju. Ovakve ograničavajuće mjere imaju izravan utjecaj i na poslovanje Ustanove za zdravstvenu njegu gospođe Plužarić. Zbog

1

preuzetih ugovornih obveza s HZZO-om, veliki dio posla se mora odrađivati bez mogućnosti naplate, a zbog uvođenja novog načina obračuna usluga od 2002. godine, cijena usluge je snižena u prosjeku za 30%.

Navedeni problemi u poslovanju s HZZO-om potaknuli su vlasnicu Ustanove na razmišljanje o ideji izgradnje stacionara za smještaj i brigu starijih i nemoćnih osoba. Time bi se stvorili uvjeti za povećanje opsega usluga u okviru privatnog financiranja od strane pacijenata, čime bi se izbjeglo isključivo financiranje putem ugovora s HZZO-om. Dilema oko izgradnje stacionara za smještaj starijih i nemoćnih osoba postavlja se u kontekstu isplativosti takve investicije koja zahtijeva pribavljanje značajnih financijskih sredstava.

2. OPIS SLUČAJA

Gospođa Jadranka Plužarić, vlasnica Ustanove za zdravstvenu njegu, pokrenula je razradu ideje o izgradnji stacionara (doma za stare i nemoćne osobe), polazeći od sljedeće vizije: „Pružiti maksimum u zdravstvenoj njezi i omogućiti dostojnu starost korisnicima. Ne dopustiti da starost ostavi više bora na duhu nego na licu.“1

2.1. Osnovne informacije o investitoru

Promjenom zdravstvene politike 1991. godine, primarna zdravstvena zaštita se orijentirala na obiteljsku zdravstvenu zaštitu putem obiteljskog liječnika. Ipak, zakonska regulativa omogućila je obavljanje zdravstvenih usluga i ustanovama u privatnom vlasništvu. Tako su stvorene okolnosti koje su utjecale na odluku više medicinske sestre Jadranke Plužarić da 1. veljače 1995. godine, nakon 16 godina radnog iskustva, kao glavne sestre u industrijskoj ordinaciji poduzeća «Sloboda» u Osijeku, pokrene samostalnu djelatnost zdravstvene njege u kući, na temelju ugovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Krajem 1995. godine gospođa Plužarić pokreće osnivanje Ustanove za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u kući, koja počinje s radom 1996. godine s ukupno pet zaposlenih medicinskih sestara. Zahvaljujući daljnjem razvoju djelatnosti u 2008. godini Ustanova zapošljava 15 medicinskih sestara, 3 fizioterapeuta i jednu spremačicu.

2.2. Opis djelatnosti1 Interni podaci poduzeća.

2

Glavna djelatnost Ustanove je pružanje zdravstvenih usluga i fizikalna terapija. Zdravstvena njega se obavlja na način da medicinske sestre u suradnji s lječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima pružaju zdravstvene usluge starijim i nemoćnim osobama. Fizikalna terapija pak predstavlja uslugu unapređenja zdravlja, sprečavanja i liječenja bolesti, te oporavak nakon bolesti i ozljeda osobama svih dobnih skupina. Osim toga, ona uključuje i edukativan dio poput poduke bolesnika i obitelji o korištenju ortopedskih pomagala, kao i savjete o prilagodbi životnog prostora.

Što se tiče zdravstvene njege, u besplatnoj prvoj posjeti bolesniku u njegovom domu, medicinska sestra, u suradnji s bolesnikom i njegovom obitelji, procjenjuje potrebe bolesnika za zdravstvenom njegom, predlaže opseg i vrstu usluga, te ovisno o tome dogovara cijenu i način plaćanja.

Usluge fizikalne terapije i rehabilitacije u kući mogu se pružati na teret HZZO-a ili uz privatno plaćanje od strane korisnika. Kod fizikalne terapije postoje i individualni programi, kao što su: preventivne kineziterapije, programi korektivne, respiratorne i razvojne kineziterapije djece, kineziterapije osoba s amputacijama udova, programi za osteoporozu i slično.

Ustanova poštuje koncept društvene odgovornosti i teži iskoristiti postojeće mogućnosti daljnjeg širenja djelatnosti, te osigurati uvjete za dugoročno ulaganje u djelatnost zdravstvenih usluga. S tim ciljem je u listopadu 2005. godine osnovan Klub 60+ čija je zadaća unapređenje kvalitete života osoba treće životne dobi. Moto ovog kluba je: „Klub 60+, gdje život vrijedi više!“ Članovi Kluba su pretežito umirovljene osobe iznad 55 godina (113 žena i 10 muškaraca). Klub se financira iz sredstava koja se izdvajaju iz dobiti same Ustanove, unutar koje djeluje, te iz prikupljene članarine. Članarina je simbolična i izračunava se na temelju formule 100 minus godine života.

3. INVESTICIJA

3

3.1. Potreba za izgradnjom stacionara – doma za stare i nemoćne osobe

Namjeravana investicija Ustanove za zdravstvenu njegu odnosi se na izgradnju objekta stacionara2 – doma za stare i nemoćne osobe.

Osim stacionarnog (smještajnog) dijela objekta, ovaj stacionar pružao bi mogućnost dnevnog smještaja starijih i nemoćnih osoba koje ne žele trajno biti u domu ili za to nemaju potrebu. Takav poludnevni smještaj omogućava članovima obitelji tih osoba olakšano izvršavanje dnevnih obveza (posao, putovanje). Osobe smještene ovim oblikom skrbi dobivale bi dva topla obroka, imale bi organizirane aktivnosti tijekom svog boravka, a imale bi na raspolaganju i prostor za odmor. Osobe koje bi bile na poludnevnom boravku i u stacionaru – staračkom domu imale bi organiziran prijevoz od svoje kuće do doma, i obrnuto.

Sanitetski prijevoz je usluga koja bi se nudila u sklopu poludnevnog boravka, što bi dodatno olakšalo napore članovima obitelji. Također, ova usluga bi se mogla pružati i nepokretnim osobama kojima bi bio potreban prijevoz od bolnice ili do bolnice, odnosno druge zdravstvene ustanove. Ovaj dio ideje o izgradnji stacionara obuhvaća različite usluge kojima se zadovoljavaju socijalizacijske potrebe (uključivanje pojedinaca u društveni život), potrebe za organiziranim aktivnostima i ostale specifične potrebe starih osoba koje zbog trenutačnih okolnosti zahtijevaju primjereni oblik skrbi. Sam dnevni boravak za starije osobe predstavlja dodatnu uslugu koja bi omogućila i dodatan novčani priljev.

U prvoj fazi izgradnje kapacitet stacionara obuhvaćao bi maksimalno 30 korisnika, a nakon planirane druge faze broj maksimalno mogućih korisnika povećao bi se za 20 (vidjeti tablicu 1.). Planirano je da bi stacionar imao dvije ključne odgovorne osobe: socijalnog radnika koji bi bio ravnatelj i gospođu Jadranku Plužarić koja bi bila voditeljica medicinskih poslova.

Tablica 1. Broj i dinamika novozaposlenih

2 Stacionar (latinski stare = stajati) je manja zdravstvena ustanova za prihvat bolesnika (u njoj bolesnici mogu ležati, za razliku od ambulante u kojoj bolesnici odmah nakon primljene zdravstvene usluge odlaze), bolesničko prihvatilište.

4

I FAZA (max. 30 korisnika) I + II FAZA (max. 50 korisnika)

Struktura zap.Broj zap.

Mjesečna bruto plaća

po zap. (u kn)

Struktura zap.Broj zap.

Bruto plaća po

zap. (u kn)

Medicinska sestra

2 4.110,00Medicinska

sestra3 4.110,00

Njegovateljica 6 3.360,00Viša med.

sestra1 4.860,00

Fizioterapeut 1 4.110,00 Njegovateljica 10 3.360,00Spremačica 1 2.300,00 Fizioterapeut 1 4.110,00

Kuharica 1 3.060,00 Radni terapeut 1 5.615,00

Administrator 1 4.110,00 Spremačica 1 2.300,00Kuharica 1 3.060,00

Administrator 1 4.110,00

Vozač 1 2.100,00

Izvor: Projekcija rađena na temelju internih podataka poduzeća.

3.2. Financijski podaci o investiciji

Prema procijenjenim potrebama za investicijama najveću stavku zauzima ulaganje u izgradnju stacionara za koji se predviđa potrebnih 4.000.000,00 kuna ili 87% ukupnog iznosa planirane investicije (vidjeti tablicu 2.).

Tablica 2. Plan investicije

5

PLAN INVESTICIJE

R.br. ULAGANJA Iznos (kn) %

1. Izgradnja stacionara 4.000.000,00 87,64%

2. Oprema (kreveti, inv.stolice, ormarići…) 464.000,00 10,17%

3. Uređenje čajne kuhinje (oprema) 50.000,00 1,10%

4. Posteljina, ručnici, i dr… 50.000,00 1,10%

UKUPNO INVESTICIJA 4.564.000,00 100,00%


Vlasnica Ustanove, gospođa Plužarić, imala je ponude zainteresiranih potencijalnih investitora. Međutim, kako sama ističe, ne vjeruje u iskrene namjere tih investitora – odnosno, ne vidi u čemu je njihov financijski interes. Kako se veliki dio njezine djelatnosti temelji na društveno odgovornom ponašanju, Ustanova ima više obilježje neprofitne ustanove, nego profitne organizacije. Zbog toga, gospođa Plužarić se odlučila za opciju financiranja investicije pomoću kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HABOR).

Tablica 3. Struktura financiranja investicijeSTRUKTURA FINANCIRANJA INVESTICIJE

R.br. IZVORI FINANCIRANJA Iznos (kn) %

1. Vlastita sredstva 100.000,00 2,19%2. Kreditna sredstva 4.464.000,00 97,81%

UKUPNO 4.564.000,00 100,00%


Račun dobiti i gubitka za 2006. godinu (tablica 4.) pokazuje da Ustanova pozitivno posluje, odnosno ostvaruje dobitak. Isto tako, usporedbom računa dobiti i gubitka iz prethodnih godina, može se ustanoviti redoviti dobitak iz godine u godinu s malim ili neznatnim oscilacijama.

Tablica 4. Račun dobiti i gubitka Udruge

6

RAČUN DOBITI I GUBITKA( za male poduzetnike)za razdoblje od 01.01.2006. do 31.12.2006. godine

u kunama i lipamar.b POZICIJA IZNOS

Prethodnagodina

Tekućagodina

1. 2. 3. 4.1. A. Poslovni prihodi 2.407.299,23 2.381.826,652. B. Poslovni rashodi 2.395.370,11 2.280.929,373. C. Financijski prihodi 213,40 68,674. D. Financijski rashodi 6.679,46 74.328,935. E. Izvanredni prihodi 131.320,08 851,856. F. izvanredni rashodi 27.247,74 3.355,807. UKUPNI PRIHODI 2.538.832,71 2.382.747,178. UKUPNI RASHODI 2.429.297,31 2.358.614,109. I. a) Dobit prije oporezivanja 109.535,40 24.133,07

I. a) Gubitak prije oporezivanjaII. Porez na dobit 14.028,29 6.017,64III. Ostali porezi koji nisu iskazani u prethodnim pozicijamaIV. a) DOBIT NAKON OPOREZIVANJA

95.507,11 18.115,43

IV. b) GUBITAK NAKON OPOREZIVANJAV. a) Dobit na netto monetarnom položajuV. b) Gubitak na netto monetarnom položajuG. DOBIT FINANCIJSKE GODINE 95.507,11 18.115,43H. GUBITAK FINANCIJSKE GODINE

Izvor: Interni podaci poduzeća.

7

B I L A N C A ( za male poduzetnika) na dan 31.12.2006. godine, u kunama i lipamaAKTIVA PASIVA

r. b. POZICIJA IZNOS r.b. POZICIJA IZNOS

prethodna

godinatekuća godina

prethodna godina

tekuća godina

1. 2. 3. 4. 1. 2. 3.

1.

A. Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital 1. A. KAPITAL I REZERVE 534.171,55 552.286,98

2. B. DUGOTRAJNA IMOVINA 215.216,13 165.022,63 2. I. Upisani kapital 140.000,00 140.000,003. I. Nematrijalna imovina 0,00 3. II. Premije na emitirane dionice 4. II. Materijalna imovina 215.216,13 165.022,63 4. III. Revalorizacijska rezerva 5. III. Financijska imovina 0,00 5. IV. Rezerve 6. IV. Potraživanja 0,00 6. V. a) Zadržana dobit 298.664,44 394.171,557. C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 894.886,91 1.130.331,12 7. V. b) Preneseni gubitak 0,00 0,008. I. Zalihe 0,00 0,00 8. VI. c) Dobitak tekuće godine 95.507,11 18.115,439. II. Potraživanja 852.263,25 796.047,98 9. VI. d) Gubitak tekuće godine 0,00

10. III. Financijska imovina 10.

B. DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE

11. IV. Novac na računu i u blagajni 42.623,66 334.283,14 11. C. DUGOROČNE OBVEZE 430.707,77 0,00

12.D. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA 0,00 0,00 12. D. KRATKOROČNE OBVEZE 145.223,72 743.066,77

13.E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 0,00 13.

E. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA

14. F. UKUPNA AKTIVA 1.110.103,04 1.295.353,75 14. F. UKUPNA PASIVA 1.110.103,04 1.295.353,75

15. G. IZVANBILANČNI ZAPISI 15. G. IZVANBILANČNI ZAPISI

Izvor: Interni podaci poduzeća.

8

4. ANALIZA SLUČAJA

Danas je u svijetu zamjetan trend starenja stanovništva. Očekivano prosječno trajanje života u Republici Hrvatskoj podiglo se s 59,05 godina života 1953. godine na 71,1 godinu života 2001. godine za muškarce, te s 63,2 godine života 1953. godine na 78,1 godinu života 2001.godine za žene.3 U isto vrijeme, prosječno trajanje života produljuje se za otprilike dva mjeseca godišnje.4 „Prema popisu iz 2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u Hrvatskoj iznosi 15,62 %, s udjelom starijih muškaraca 12,41%, i starijih žena 18,81%.5 Procjene pokazuju da će se do 2025. godine, ukupna svjetska populacija starijih od 60 godina udvostručiti s 542 milijuna u 1995. godini na otprilike 1,2 milijarde.6 Stoga, opravdano je očekivati da će se udio starih ljudi u općoj populaciji s vremenom još i povećati, naročito u razvijenim zemljama Europe i Amerike.7

Što se tiče stanja na lokalnom području Osijeka, za smještaj u neki stacionar se obično čeka i do dvije godine. Potrebe daleko nadmašuju kapacitete koji su trenutačno na raspolaganju građanima Osijeka i okolice. Mogućnosti smještaja u dom ili udomiteljsku obitelj, u kojima je raspolaživo kvalificirano osoblje za skrb o starijim osobama nisu dovoljne za zadovoljenje postojeće potražnje. Prema popisu iz 2001. godine grad Osijek ima 114.616 stanovnika, od toga 23.943 stanovnika starijih od 60 godina. Upravo iz ovih pokazatelja moguće je uočiti povećanje potrebe za odgovarajućim oblicima smještaja starijih osoba, u kojima bi se vodilo računa o kvaliteti sadržaja stacionara, kvaliteti života korisnika i njihovom osobnom zadovoljstvu.

Zbog očito velike potražnje za ovakvom vrstom zdravstvene usluge, tijekom 1995. godine gospođa Plužarić zapošljava još jednu medicinsku sestru, te time iscrpljuje zakonske mogućnosti proširenja posla unutar pravnog oblika u kojem djeluje. Upravo se ovdje javlja glavna problematika cijelog slučaja. Treba li gospođa Plužarić biti zadovoljna sa sadašnjom situacijom ili pak treba ući u investiciju koja će sa sobom donijeti velika ulaganja (izgradnja stacionara, opremanje, zaposlenici i sl.), ali koja bi u konačnici mogla polučiti dobre rezultate. Prema podacima iz investicijskog plana, moguće je uočiti pozitivno kretanje neto novčanog priljeva8. Međutim, treba uzeti u obzir problem izuzetno visokih iznosa nenaplaćenih potraživanja (iz razloga što HZZO kasni s plaćanjima, čak i do pola godine).

Ustanova zapošljava od 1995. godine u prosjeku 20 medicinskih sestara i 3 fizioterapeuta. Zapošljavanjem dodatnih 20 zaposlenika stvorile bi se pretpostavke za kvalitetniji, individualni pristup korisnicima. Kako bi se zadovoljile i ostale potrebe starih osoba, u stacionaru bi se otvorilo radno mjesto socijalnog radnika i radno-okupacionog terapeuta. Time se stvara multidisciplinarni pristup u skrbi za ovu specifičnu skupinu osoba, a kvaliteta usluga podiže na visoku razinu. Individualni pristup, a ne uopćavanje potreba korisnika samo zato što su stariji, velika je prednost ove poslovne ideje. Starost nije bolest. Ljudi smješteni u stacionar – starački dom dostojno bi uživali u starosti, a članovi njihovih obitelji bili bi sigurni

3 Izvor: Državni zavod za statistiku; www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2004/05-092-092-tab.pdf.4 Starčević, Z., Istraživački seminarski rad o upravnoj organizaciji - Dom za starije i nemoćne osobe Osijek; Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, 2006.5 Gerontološki zdravstveno-statistički ljetopis za Hrvatsku, 2003. Prema: Rusac, S., Nasilje nad starijim osobama, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada; www.hrcak.srce.hr/file/11 60 8 , Zagreb, 2006., str. 2.6 Abuse of elderly, U: Krug E., Dahlberg, L., Mercy J.A., Zwi A.B. i Lozano R. (eds.); World Report on Violence and Health, WHO Press, Geneva, 2002. Prema: Rusac, S., op. cit., str. 2.7 Petrak, O., Despot Lučanin, J. i Lučanin, D., Kvaliteta starenja – neka obilježja starijeg stanovništva Istre i usporedba s drugim područjima Hrvatske. Revija za socijalnu politiku, 13 (1), 37-50, 2006. Prema: Rusac, S., op. cit., str. 2.8 U prilozima vidjeti projekcije novčanih tokova i računa dobiti i gubitka.

9

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2004/05-092-092-tab.pdf

da su svoje najbliže smjestili u odgovarajuću ustanovu. Caffe – bar s terasom, Klub 60+ i prostorije za druženje, mjesta su u stacionaru u kojemu bi se stare pokretne osobe družile i umanjile osjećaj otuđenosti od obitelji. U sklopu Kluba 60+ mogu se organizirati vježbe i time se održava fizičko zdravlje starijih osoba.

Sam izgled stacionara – staračkog doma podsjeća na hotel, otvoren je jednim dijelom prema okolini tako da ne odaje dojam izoliranosti. Objekt stacionara je predviđen kao „građevina natprosječnog standarda opremljenosti“, te bi korisnicima bili na raspolaganju svi prateći sadržaji. Svakako, treba napomenuti i postojeću konkurenciju na tržištu. Najznačajniji su konkurenti: Centar Primum u Vukovaru, Z.U.C. Apolon u Županji, Svjetlost u Gradištu, Baranjsko Srce u Belom Manastiru, Sv. Leopold Mandić u Gorjanima, Moj dom Majdenić u Donjem Miholjcu i Dom za starije i nemoćne osobe Osijek u Osijeku. Osim toga, postoje određene inicijative za otvaranjem ustanova s ovakvim oblikom skrbi za psihički bolesne odrasle osobe u sklopu „Doma za psihički bolesne odrasle osobe Osijek“ koji se nalazi na adresi M. Divalta 2. To bi bila svojevrsna konkurencija poludnevnom smještaju kojega bi nudio stacionar – starački dom gospođe Plužarić. Međutim, s pozicije zadovoljavanja specifičnih potreba korisnika stacionara i doma za psihički bolesne osobe, ove dvije skupine ljudi ne bi se mogle smještati u istu instituciju. Stoga, iskustvo dobre prakse poludnevnog smještaja u organizacijskom dijelu poslovanja doma za psihički bolesne odrasle osobe moglo bi se koristiti i u realizaciji ove ideje.

10

5. ZAKLJUČAK

Odlučivanje o investiciji, koja zahtijeva značajna financijska sredstva za izgradnju i opremanje, svakako je dostatno važna da bi nositelj odlučivanja morao postaviti i razmotriti veći broj različitih pitanja. Prethodna razmatranja jasno pokazuju da postoji potreba za ustanovom koja je predmet razmatrane investicije. Međutim, s druge strane postoje i otvoreni problemi, posebice problem naplativosti usluga od HZZO-a. Također, ulaskom u investiciju, gospođa Plužarić će se suočiti s velikim kreditnim opterećenjem, a pitanje je hoće li novčani priljevi stizati redovito i hoće li ostvareni prihodi moći pokrivati buduće troškove (kamate, režijske troškove). Svakako je potrebno temeljito istražiti opravdanosti ove investicije i izraditi svu potrebnu investicijsku dokumentaciju. Konačna odluka se ne bi smjela donositi isključivo na temelju projekcije novčanih tokova, projekcije računa dobiti i gubitka, već bi u okviru izrade investicijskog programa trebalo napraviti istraživanje tržišta i ozbiljnije analize ekonomskog vrednovanja ulaganja, korištenjem dinamičkih i statičkih metoda.

Kao dodatna pomoć prilikom odlučivanja „investirati ili ne“ mogu poslužiti i sljedeća pitanja poput:

1. Je li proizvod, u ovom slučaju usluga, marketabilna i profitabilna u isto vrijeme?2. Što čini konkurencija? Kakvi su planovi konkurencije u vezi s proširenjem poslovanja?3. Kako bi proširenje poslovanja utjecalo na obiteljski život gospođe Plužarić i koliko bi

bila zadovoljna s novom organizacijskom strukturom poduzeća – bi li morala uvoditi posebnog nadglednika što bi izazvalo dodatni trošak?

4. Kako riješiti problem medicinskih sestara koje praktično mogu „ucjenjivati“ gospođu Plužarić, zato što ih ne smije otpustiti budući da ne može zaposliti nove?

5. Može li i treba li takvo proširenje (izgradnja i opremanje stacionara) biti financirano kreditnim sredstvima? Koje prednosti, ali i rizike to može prouzročiti (pitanja naplativosti potraživanja)?

6. Je li doista nužno proširenje izgradnjom novog objekta ili su mogući neki manji investicijski zahvati koji bi mogli uspješnije riješiti problem proširenja?

11

6. LITERATURA

Državni zavod za statistiku; www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2004/05-092-092-tab.pdf. Interni podaci „Ustanove za zdravstvenu njegu Jadranka Plužarić“, Osijek, 2008. Ivović, T., Jeger, M., Pekanov, D., Salihović, E., Poslovni plan za izgradnju stacionara

za smještaj starijih i nemoćnih osoba; PSS Poduzetništvo, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008.

Starčević, Z., Istraživački seminarski rad o upravnoj organizaciji - Dom za starije i nemoćne osobe Osijek; Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, 2006.

Rusac, S., Nasilje nad starijim osobama, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zagreb, 2006.; www.hrcak.srce.hr/file/11 60 8 .

12

http://www.hrcak.srce.hr/file/11608

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2004/05-092-092-tab.pdf

Prilozi

OBRAČUN KREDITNIH OBVEZA

PLAN OTPLATE KREDITA - HBOR (putem poslovnih banaka) u kunama

GODINAOTPLATNA

KVOTAKAMATA

ANUITET (kamata +

otplatna kvota)OSTATAK DUGA

1 godina 184.363,20 184.363,20 4.464.000,00

2 godina 184.363,20 184.363,20 4.464.000,00

3 godina 484.468,24 178.560,00 663.028,24 3.979.531,76

4 godina 503.846,97 159.181,27 663.028,24 3.475.684,79

5 godina 524.000,85 139.027,39 663.028,24 2.951.683,94

6 godina 544.960,88 118.067,36 663.028,24 2.406.723,06

7 godina 566.759,32 96.268,92 663.028,24 1.839.963,74

8 godina 589.429,69 73.598,55 663.028,24 1.250.534,05

9 godina 613.006,88 50.021,36 663.028,24 637.527,17

10 godina 637.527,15 25.501,09 663.028,24 0,02

UKUPNO 4.464.000,00 1.208.952,34 - 5.672.952,34


Plan otplate kredita rađen je prema uvjetima kreditnog modela Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HABOR) uz godišnju kamatnu stopu od 4 % i ukupni iznos kredita 4.464.000,00 kn. Kredit se odobrava na rok od 10 godina, uz poček od dvije godine i otplaćuje se jednakim anuitetima.

13

PROJEKCIJA BILANCE STANJA (na dan 31.12.)

R.br. STAVKA 1.1. XX 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

1.1. DUGOTRAJNA IMOVINA 4.514.000,00 4.185.500,00 3.857.000,00 3.528.500,00 3.200.000,00 3.000.000,00

I. Nematerijalna imovina

II. Materijalna imovina 4.514.000,00 4.514.000,00 4.514.000,00 4.514.000,00 4.514.000,00 4.514.000,00

Amortizacija mat. imovine -328.500,00 -657.000,00 -985.500,00 -1.314.000,00 -1.514.000,00

III. Financijska imovina

IV. Potraživanja

1.2. KRATKOTRAJNA IMOVINA 50.000,00 278.116,80 805.110,24 852.278,00 855.570,01 869.131,25

I. Zalihe 50.000,00

II. Potraživanja

III. Financijska imovina

IV. Novac na računu i u blagajni 278.116,80 805.110,24 852.278,00 855.570,01 869.131,25

2. UKUPNA AKTIVA 4.564.000,00 4.463.616,80 4.662.110,24 4.380.778,00 4.055.570,01 3.869.131,25

3.1. KAPITAL I REZERVE 100.000,00 -383,20 198.110,24 401.246,24 579.885,22 917.447,31

I. Upisani kapital 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00

II. Zadržana dobit -100.383,20 98.110,24 301.246,24 479.885,22

III. Dobitak tekuće godine -100.383,20 198.493,44 203.136,00 178.638,98 337.562,09

3.2. DUGOROČNE OBVEZE 4.464.000,00 4.464.000,00 4.012.975,55 3.534.889,63 3.028.118,56 2.490.941,22

3.3. KRATKOROČNE OBVEZE

4. UKUPNA PASIVA 4.564.000,00 4.463.616,80 4.662.110,24 4.414.221,79 4.114.774,85 3.945.565,87


14

PROJEKCIJA RAČUNA DOBITI I GUBITKA

R.br. STAVKA 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

1. PRIHODI

1.1. Poslovni prihodi (smještaj u stacionaru) 1.512.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00

2. RASHODI

2.1. Poslovni rashodi 1.428.020,00 2.087.520,00 2.087.520,00 2.137.520,00 1.959.020,00

2.1.1. Plaće 503.520,00 865.020,00 865.020,00 865.020,00 865.020,00

2.1.2. Amortizacija 328.500,00 328.500,00 328.500,00 328.500,00 200.000,00

2.1.3.Materijalni troškovi (mat.za čišćenje i održavanje, struja, voda…)

60.000,00 84.000,00 84.000,00 84.000,00 84.000,00

2.1.4.Ostali troškovi (hrana, piće, pranje veša)

486.000,00 810.000,00 810.000,00 810.000,00 810.000,00

2.1.5. Posteljina, ručnici i dr… 50.000,00 0,00 0,00 50.000,00 0,00

2.2. Financijski rashodi

2.2.1. Kamata na kredit 184.363,20 184.363,20 178.560,00 159.181,27 139.027,39

3. BRUTO DOBIT -100.383,20 248.116,80 253.920,00 223.298,73 421.952,61

4. Porez na dobit (20%) 0,00 49.623,36 50.784,00 44.659,75 84.390,52

5. NETO DOBIT -100.383,20 198.493,44 203.136,00 178.638,98 337.562,09


15

PROJEKCIJA FINANCIJSKOG TOKA (na 31.12.)

R.br. STAVKA 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

Novac 1.1. 278.116,80 805.110,24 852.278,00 855.570,01

1. PRIMICI 6.076.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00

1.1. Poslovni prihodi (smještaj u stacionaru) 1.512.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00 2.520.000,00

1.2. Izvori financiranja 4.564.000,00

1.2.1. Vlastita sredstva 100.000,00

1.2.2. Kredit 4.464.000,00

2. IZDACI 5.797.883,20 1.993.006,56 2.472.832,24 2.516.707,99 2.506.438,76

2.1. Poslovni rashodi 1.049.520,00 1.759.020,00 1.759.020,00 1.809.020,00 1.759.020,00

2.2. Investicija 4.564.000,00

2.2.1. Stalna sredstva 4.514.000,00

2.2.2. Obrtna sredstva 50.000,00

2.3. Anuitet 184.363,20 184.363,20 663.028,24 663.028,24 663.028,24

2.4. Porez 0,00 49.623,36 50.784,00 44.659,75 84.390,52

3. NETO PRIMICI 278.116,80 526.993,44 47.167,76 3.292,01 13.561,24

Novac 31.12. 278.116,80 805.110,24 852.278,00 855.570,01 869.131,25


16

CASE STUDY: DECISION MAKING ON INVESTMENT IN BUSINESS EXPANSION

ABSTRACT

The scope of this paper is to explain the importance of the investment decision making problem using case study method. The paper consists of the description and the analysis of the case of the Health care institution „Jadranka Plužarić“ from Osijek. The objective of this paper is to present the procedure and main parts of the case analysis, as the instrument for the integration of theory and practice. In the proces of investment decision making problems can come from a dilemma faced by the decision maker. The case analysis should help decision maker to come to the final solution of the investment problem.

Key words: Case analysis, investment decision, business expansion, health services.

17

Documents

389521.Poslovni Slucaj-new (1)