4. MEĐUNARODNA EKONOMIJA

-Heckscher-Ohlinov model- Intrasektorska razmjena- Teorija životnog ciklusa

- Kravis, Linder

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA

- Heckscher-Ohlin teorem

- Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-Samuelson: HOS- teorem)

HECKSCHER-OHLINOV TEOREM

• Zemlja će izvoziti dobro u čijoj se proizvodnji intenzivnije koristi relativno obilniji, a time i jeftiniji, proizvodni faktor, a uvoziti će dobro u čijoj se proizvodnji koristi, u zemlji, relativno oskudniji proizvodni faktor.

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA

Pretpostavke:- 2 zemlje, 2 robe, 2 proizvodna faktora- Obje zemlje koriste istu proizvodnu tehnologiju- Dobro X je radno intenzivno a Y je kapitalno

intenzivno dobro u obje zemlje- Oba dobra u obje zemlje se proizvode u

uvjetima konstantnih prinosa- Dolazi do nepotpune specijalizacije u obje

zemlje

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA

Pretpostavke:- Preferencije potrošača su iste u obje zemlje- Postoji savršena konkurencija na tržištu dobara i

proizvodnih faktora u obje zemlje- Potpuna mobilnost proiz faktora unutar zemlje i

potpuna nemobilnost među zemljama- Nema transportnih troškova, carina niti drugih

prepreka slobodnoj trgovini- Postoji potpuna zaposlenost proiz faktora u obje

zemlje- Međunarodna razmjena je uravnotežena u obje

zemlje

HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA

Px = pk K + Pl L

Py = pk K + Pl L

Px = pk K akx + Pl L alx

Py = pk K aky + Pl L aly

Teorem o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-

Samuelson: HOS- teorem)

Međunarodna razmjena će dovesti do izjednačavanja relativnih i apsolutnih cijena homogenih proizvodnih faktora u zemljama sudionicima međunarodne razmjene

Heckscher-Ohlin-Samuelson teorem HOS- teorem

w/r

Px/py B

w/r

A

w/r

PA

PB

PAB A, B

w/r

PX/PY

w/r

(PX/PY)int

(w/r)int(w/r)A

(PX/PY)A

(w/r)B

(PX/PY)B

Izjednačavanje relativnih cijena proizvoda i

cijena proizvodnih faktora

LEONTIJEVLJEV PARADOKS

Testiranje Heckscher-Ohlinove teorije na primjeru Amerike.

Zaključak:

SAD izvozi radno intenzivne proizvode a uvozi kapitalno intenzivne proizvode što je u suprotnosti s H –O teorijom

LEONTIJEVLJEV PARADOKS

“Uključivanje SAD u međunarodnu podjelu rada temelji se na radnointenzivnoj proizvodnji. Drugim riječima ova zemlja pribjegava vanjskoj trgovini da bi štedjela kapital, a riješila se viška rada, a ne obrnuto. Široko rasprostranjeno mišljenje da privreda SAD, u usporedbi s ostalim svijetom karakterizira relativno obilje kapitala, i relativna oskudica rada, pokazalo se pogrešnim. U stvari, istina je obrnuta.”

LEONTIJEVLJEV PARADOKS

Kitika:- Trebao je provesti analizu samo “traded

goods sector” a ne cjelokupnu privredu- Američki izvozni sektor upošljava veću

kvalifikacijsku i obrazovnu razinu i malo poljoprivrednog rada

- Plaće u izvoznim sektorima su veće od nacionalne razine

LEONTIJEVLJEV PARADOKS

Leontijev je u uspoređivao:

- Faktorsku intenzivnost

američkog izvoza

i

- Faktorsku intenzivnost

supstitucije američkog uvoza

INTRASEKTORSKA RAZMJENA

Efekt specijalizacije ogleda se u karakteru razmjene :

INTERSEKTORSKA ili

INTRASEKTORSKA

razmjena

INTRASEKTORSKA RAZMJENA

Udio sektora 1

Udio sektora 2

X1

m1

X2 m2

IZVOZ

UVOZ

¶

X – izvoz

M - uvoz

INTRASEKTORSKA RAZMJENA

• Ako je izvoz koncentriran na jedan a uvoz na drugi sektor veći je kut ¶.

• Kod potpune specijalizacije ¶ = 90 stupnjeva, što ukazuje na postojanje INTERSEKTORSKE razmjene (specijalizacije)

• Ako je zastupljenost oba sektora u izvozu i uvozu podjednaka ¶ = 0, što ukazuje na postojanje INTRASEKTORSKE razmjene

INTRASEKTORSKA RAZMJENA

Uzroci intrasektorske razmjene

(Intra-Industry Trade IIT)

- Klasifikacija proizvoda (voće, doradni poslovi)- Transportni troškovi (malogranični promet

građevinskim materijalima)- Diferencijacija proizvoda (monopolistička

konkurencija)- Ekonomija obujma

NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

- Kravisova teorija

- Linderova teorija

- Teorija životnog ciklusa

KRAVISOVA TEORIJA

Strukturu vanjske trgovine određuje “raspoloživost” dobara.

Dobra koja nisu “raspoloživa” u zemlji će se uvoziti

Razlozi za “neraspoloživost” dobara su: - Prirodni resursi i- Inovacije

KRAVISOVA TEORIJA

• Uvoz je posljedica elastičnosti vanjske ponude i neelastičnosti domaće ponude

• Kod izvoza je obrnuto. Razlog je u održavanju izvozne konkurentnosti većom stopom tehničkog napretka od stope tehničkog napretka u istim sektorima u inozemstvu

LINDEROVA TEORIJA

Razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvoda

Trgovina primarnim proizvodima određena je prirodnom raspoloživošću dobara.

Trgovina industrijskim proizvodima funkcija je:- Tehnološke superiornosti- Menadžerskih vještina- Ekonomije obujma,… itd

LINDEROVA TEORIJA

Veličina vanjske trgovine industrijskim proizvodima određena je

Sličnošću struktura potražnje zemlje izvoznice i zemalja uvoznica

I II III IV V

količina proizvoda

vrijeme / stadij

potrošnja

proizvodnja

proizvodnja

zemlja inovacij

e

zemlja imitacije

izvoz

uvoz

uvozizvoz potrošnja

Model životnog ciklusa proizvoda

cijene proizvoda

cijene faktora

ponuda faktora

izvedena potražnja za faktorima

potražnja finalnih proizvoda

ukusi potrošača

raspodjela vlasništva proizvodnih

faktora

tehnologija

Cijene proizvoda i cijene faktora u zatvorenoj ekonomiji