1. Parcijala - Pitanja Za Prvih 11 Poglavlja - Međunarodna Ekonomija

ISPIT 1

1. Analizirajući koristi od međunarodne trgovine, možemo reći da iste nisu ograničena samo na trgovinu opipljivim dobrima. Druge koristi od međunarodne trgovine su:

A) Međunarodna migracijaB) Pozajmljivanje i zaduživanjeqC) Specijalizacija i podjela radaD) Odgovori pod A) i B)

2. Gravitacijski model svjetske trgovine ima sljedeću formulu, iz koje možemo vidjeti da je trgovina između dviej zemlje jednaka:

A) Umnošku konstante A (obim trgovine između dvije zemlje u prethodnih 5 godina) i bruto domaćeg proizvoda dvije zemlje čija se međunarodna trgovina i analizira, podijeljenu sa udaljenošću između te dvije zemlje

B) Umnošku konstante A i bruto domaćeg proizvoda dvije zemlje čija se međunarodna trgovina i analizira, podijeljenu sa udaljenošću između te dvije zemlje

C) Umnošku konstante A (obim trgovine između dvije zemlje u prethodnih 5 godina) i bruto nacionalnom dohotku dvije zemlje čija se međunarodna trgovina i analizira, podijeljenu sa udaljenošću između te dvije zemlje

D) Umnošku konstante A (udaljenost granica dviju država) i bruto nacionalnom dohotku dvije zemlje čija se međunarodna trgovina i analizira, podijeljenu sa udaljenošću između te dvije zemlje

3. U cilju definiranja obrazaca trgovine u 21. stoljeću, možemo reći da se danas najviše trguje:

B) Uslugama (bankarstvo, osiguranje, aviotransport)C) Poljoprivrednim prozvodima (posebno u EU i Africi)D) Proizvodi prerađivačke industrije (posebno zemlje u razvoju)E) Poloprivredni proizvodi i proizvodi iz tekstilne industrije

4.Paul Samulson, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, je opisao koju teoriju međunarodne ekonomije kao neosporno istinitu:

A) Teoriju apsolutnih prednosti Adama SmithaB) H-O modelC) H-O-S modelD) Teoriju komparativnih prednosti Davida Ricarda

5.Pristup po kojem međunarodna trgovina nastaje isključivo zbog međunarodnih razlika u proizvodnosti rada se naziva:

Tij= A*Yi*Yj/Dij

A) Teorija apsolutnih prednostiB) H-O-S modelC) Teorija komparativnih prednosti D) H – O model

6. Kada jedna zemlja može proizvesti jedinicu dobra s manje rada nego druga zemlja, kažemo da prva zemlja ima:

A) Komparativnu prednostB) Apsolutnu prednostC) je dobitnik, dok je druga zemlja gubitnik od međunarodne trgovineD) konkurentsku prednost

7. Strana konkurencija je nepravedna i pogađa druge zemlje kada se zasniva na niskim nadnicama. Ova tvrdnja je često poznata kao:

A) Kennedijev argument, prezentiran u članku: Prijetnja globalizacijeB) Radnički argument (Sindikati)C) Argument prosjačkog radaD) Pristrasnog rasta

8. Neke od postavki Smithove teorije su:A) Troškovi zavise od količine rada potrebne za proizvodnju robeB) Rad je savršeno imobilan unutar zemlje, ali je mobilan između zemaljaC) Troškovi zavise od količine rada i udaljenosti (transportni troškovi)D) Rad je savršeno mobilan unutar zemlje i između zemalja

9. Zajednička slabost Teorije aposlutnih prednosti i Teorije komparativnih prednosti jeste:A) Zasnivanje analiza na radnoj teoriji vrijednostiB) Zasnivanje analiza na slobodnoj trgoviniC) određivanje cijena i razmjena među zemljama promatraju se isključivo s

aspekta ponudeD) određivanje cijena i razmjena među zemljama promatraju se isključivo s

aspekta potražnje

10. Oportunitetni trošak proizvodnje prostirki u odnosu na sto je u zemlji A 50, dok je u zemlji B 10. Šta se može zaključiti na osnovu Rikardijanskog modela?

A) Zemlja A će izvoziti stolove a uvoziti prostirkeB) Zemlja A će izvoziti prostirke a uvoziti stoloveC) Trebamo informacije o cijeni radne snage da bi mogli dati odgovor na pitanjeD) Do međunarodne razmjene pod ovim uslovima neće doći

11. Neke od postavki H-O Modelu su:A) Na tržištu vlada potpuna konkurencija i postoje transportni troškoviB) Potpuna mobilnost proizvodnih faktora unutar privrede, a nemobilnost u

razmjeni između zemaljaC) Proizvodi se proizvode po opadajućim prinosimaD) Na tržištu vlada nepotpuna konkurencija i postoje transportni troškovi u

razmjeni

Akademska 2009/2009. godina 2

12. Wolfgang Stopler i Paul Samuelson (1941) su u radu: Protection and Real Wages, Revies of Economic Studies 9, su prezentirali tezu koja je kasnije postala poznata kao: Stolper – Samulsonov učinak /efekat. Ona glasi:

A) Poraste li relativna cijena nekog dobra, povećat će se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra

B) Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloživosti jednog faktora će izazvati iznadproporcionalni rast outputa one robe koja je intenzivna tim faktorom i smanjenje outputa drugog proizvoda koji nije intenzivan tim faktorom

C) Međunarodna trgovina se ne može zasnivati na apsolutnim prednostim, nego isključivo na komparativnim prednostima

D) Smanji li se relativna cijena nekog dobra, povećati će se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u prozvodnji tog dobra

13. T.M. Rybczynski (1955) je u radu Factor Endowments and Realitive Commodity Prices, Economica 22 prezentirao tezu koja je kasnije postala poznata kao: Rybczynski učinak /efekat . Ona glasi:

A) Poraste li relativna cijena nekog dobra, povećat će se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra

B) Pri konstantnim cijenama proizvoda, povećanje raspoloživosti jednog faktora će izazvati iznadproporcionalni rast outputa one robe koja je intenzivna tim faktorom i smanjenje outputa drugog proizvoda koji nije intenzivan tim faktorom

C) Međunarodna trgovina se ne može zasnivati na apsolutnim prednostim, nego isključivo na komparativnim prednostima

D) Smanji li se relativna cijena nekog dobra, povećati će se realna zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u prozvodnji tog dobra

14. Jedan od najpoznatijih empirijskih dokaza H-O modela jeste:A) Stolper – Samulsonov učinak/efekatB) Rybczynski učinak/efekatC) Leontijev paradoksD) Heckscher – Ohlin – Samuelsonov teorem

15. Krugman i Obstfeld ističu značaj Heckscher – Ohlinovog modela za analizu današnjih kretanja u međunarodnoj trgovini, ali posesbno ističu značaj ovog modela za analizu:

A) Cijena faktora proizvodnje (rada i kapitala)B) Kreatanja nadnicaC) Raspodjele dohotka D) Odnosa cijena i nadnica

16. Šta od navedenog ne predstavlja kretanje međunarodnih faktora proizvodnje?A) Tehnološki transfer između zemaljaB) Međunarodno pozajmljivanjeC) Migracije radne snage i međunarodno pozajmljivanjeD) Međunarodna trgovina intermedijarnim dobrima

17. Šta od navedenog predstavlja „potražnju za uvozom“?


A) Višak domaće potražnje u odnosu na domaću ponuduB) Potražnju za uvozom proizvoda koji se ne proizvode u domaćoj zemljiC) Višak strane ponude u odnosu na stranu potražnjuD) Relativna potražnja zemlje koja uvozi

18. Koje od navedenih su sličnosti Rikardijanskog modela i Heckscher – Ohlinovog modela trgovine:

A) trgovina nastaje zbog razlika u granici proizvodnih mogućnostiB) mogućnosti proizvodnje određuju zemljinu relativnu krivu potražnjeC) međusobna razmjena dviju zemalja određuje zemljinu relativnu krivu ponudeD) ništa od navedenog

19. Standardni model trgovine se temelji na kojim ključnim odnosima:A) odnosu između granice proizvodnih mogućnosti i krive relativne ponude, te

odnosu između relativnih cijena i relativne potražnjeB) određivanju domaće ravnoteže domaćom relativnom ponudom i domaćom

relativnom potražnjomC) efektima uvjeta trgovine – cijene uvoza u odnosu na cijenu izvoza – na

državno blagostanjeD) efektima uvjeta trgovine – cijene proizvoda na inostranom (izvoznom) tržištu

20. Koju od navedenih izjava bi ste zaokružili kao tačnu?A) Smanjenje uvjeta trgovine povećava zemljino blagostanje dok porast uvjeta

trgovine smanjuje blagostanjeB) Promjene uvjeta trgovine na utiču na blagostanje u nacionalnoj ekonomijiC) Porast uvjeta trgovine povećava zemljino blagostanje dok pad uvjeta trgovine

smanjuje blagostanjeD) Uvjeti trgovine ne mogu utjecati na blagostanje u nacionalnoj ekonomije, jer se

isti odnose samo na međunarodnu razmjenu, dok na blagostanje utiču drugi faktori ekonomskog razvoja

21. Pristrasni rast je:A) Rast koji je rezultat povoljnog kretanja domaće valute na deviznom tržištu, što

ne dovodi do pomjeranja granice proizvodnih mogućnostiB) Rast koji je rezultat povećanja monetarnih rezervi kod Centralne banke, što

dalje dovodi do povećanja količine novca u opticaju i pomjeranja granice proizvodnih mogućnosti

C) Rast koji dovodi do pomjeranja granice proizvodnih mogućnosti u jednom smjeru više prema van nego u drugom

D) Rast koji dovodi do pomjeranja granice proizvodnih mogućnosti podjednako u oba smjera

22. Poznati ekonomista koji je među prvima pokazao čudne učinke rasta (tzv.osiromašujući rast) je:

A) Jeffrey SachsB) Paul KrugmanC) Maurice ObstfeldD) Jagdish Bhagwati


23. Standardni model:A) Izvodi krivu svjetske relativne ponude i svjetske relativne potražnje iz granice

proizvodnih mogućnostiB) Izvodi krivu svjetske relativne ponude iz proizvodnih mogućnosti, a krivu

svjetske relativne potražnje iz preferencijaC) Izvodi krivu svjetske relativne ponude i svjetske relativne potražnje iz

preferenijaD) Izvodi krivu svjetske relativne ponude iz preferencija, a krivu svjetske

relativne potražnje iz granice proizvodnih mogućnosti

24. Međunarodni transferi dohotka imaju kakav utjecaj?A) Ne utječu na uvjete trgovineB) Utječu na uvjete trgovine isključivo u slučaju doznakaC) Utječu na uvjete trgovine isključivo u slučaju transfera razvojne pomoćiD) U svim slučajevima utječu na uvjete trgovine

25. Model komparativnih prednosti se temelji na:A) Opadajućim prinosimaB) Rastućim prinosimaC) Konstantnim prinosimaD) Rastućim dok se ne ostvari ekonomija obima

26. Eksterna ekonomija obima nastaje kada:A) Trošak po jedinici zavisi od veličine svakog preduzeća, ali ne i nužno o

veličini industrijeB) Trošak po jedinici zavisi od veličine preduzeća i od veličine industrijeC) Trošak po jedinici zavisi od veličine industrije, ali ne i nužno od veličine

svakog preduzećaD) Ništa od navedenog

27. Interna ekonomija obima nastaje kada:A) Trošak po jedinici zavisi od veličine svakog preduzeća, ali ne i nužno o

veličini industrijeB) Trošak po jedinici zavisi od veličine preduzeća i od veličine industrijeC) Trošak po jedinici zavisi od veličine pojedinog preduzeća, ali ne nužno od

veličine industrijeD) Ništa od navedenog

28. Oligopol je:A) Karakteristična tržišna struktura koju karakterizira eksterna ekonomija obimaB) Karakteristična tržišna struktura koju karakterizira interna ekonomija obimaC) Karakteristična tržišna struktura koju karakterizira ne postojanje ekonomije

obima


D) Karakteristična tržišna struktura koju karakterizira činjenica da ekonomija obima negativno utiče na međunarodnu razmjenu

29. Ključne pretpostavke modela monopolističke konkurencije su:A) sva preduzeća nisu u mogućnosti razlučiti svoje proizvode od konkurencijeB) samo određeni broj preduzeća su „price – taker“ ili primatelj cijenaC) odgovori od A) i B)D) Ništa od navedenog

30. Ponašanja koja se ne nalaze u pretpostavkama modela monopolističke konkurencije su:A) Kartel sporazumi (npr. OPEC) i tajne akvizicije (kupovine)B) Tajni sporazumi i prešutne koordinacijske strategija C) Samo kartel sporazumiD) Samo tajni sporazumi

31. Svjetska trgovina u slučaju nesavršene konkurencije (monopola i oligopola) se ne sastoji od:

A) Međuvremenske trgovine i unutarindustrijske trgovineB) Međuindustrijske trgovine i unutarindustrijske trgovineC) Međunarodnog pozajmljivanjaD) Ništa od navedenog

32. Relativna važnost unutarindustrijske i međuindustrijske trgovine zavisi od:A) Veličine zemljeB) Komparativne prednosti zemlje i sličnosti zemaljaC) Značaja izvoza u ukupnoj ekonomskoj aktivnostiD) Ništa od navedenog

33. Relativna važnost unutarindustrijske i međuindustrijske trgovine ne zavisi od:A) Sličnosti zemlje i veličine zemljeB) Komparativne prednosti zemljeC) Isključivo sličnosti zemaljaD) Odgovori pod A) i B)

34. U kojim od navedenih slučajeva će unutarindustrijska trgovine biti sporedni izvor koristi od trgovine:

A) Kada zemlje imaju relativno različitu ponudu faktora proizvodnje pa je međuindustrijska trgovina zanemariva, te kada su ekonomija obima i razlučivanje proizvoda znatni tako da su koristi od većeg obima proizvodnje i povećanje raznolikosti potrošnje izrazite

B) Kada zemlje imaju relativno sličnu ponudu faktora proizvodnje pa je međuindustrijska trgovina zanemariva, te kada su ekonomija obima i razlučivanje proizvoda zanemarivi tako da su koristi od većeg obima proizvodnje i povećanje raznolikosti potrošnje izrazite

C) Kada zemlje imaju relativno sličnu ponudu faktora proizvodnje pa je međuindustrijska trgovina zanemariva, te kada su ekonomija obima i razlučivanje proizvoda znatni tako da su koristi od većeg obima proizvodnje i povećanje raznolikosti potrošnje izrazite


D) Odgovori pod A) i B)

35. U kojim od navedenih slučajeva će unutarindustrijska trgovine biti prvobitni izvor koristi od trgovine:

A) Kada zemlje imaju relativno različitu ponudu faktora proizvodnje pa je međuindustrijska trgovina zanemariva, te kada su ekonomija obima i razlučivanje proizvoda znatni tako da su koristi od većeg obima proizvodnje i povećanje raznolikosti potrošnje izrazite

B) Kada zemlje imaju relativno sličnu ponudu faktora proizvodnje pa je međuindustrijska trgovina zanemariva, te kada su ekonomija obima i razlučivanje proizvoda zanemarivi tako da su koristi od većeg obima proizvodnje i povećanje raznolikosti potrošnje izrazite

C) Kada zemlje imaju relativno sličnu ponudu faktora proizvodnje pa je međuindustrijska trgovina zanemariva, te kada su ekonomija obima i razlučivanje proizvoda znatni tako da su koristi od većeg obima proizvodnje i povećanje raznolikosti potrošnje izrazite

D) Odgovori pod A) i B)

36. Koja od dva navedena uslova moraju biti zadovoljena da bi se dumping realizovao?A) Industrija mora biti nesavršeno konkurentna, tj. preduzeća koja prakticiraju

dumping su obično monopolisti ili oligopolistiB) Tržišta su obično segmentirana a industrije savršeno konkurentneC) Industrija mora biti nesavršeno konkurentna te su tržišta segmentirana, i

preduzeća su monopolistiD) Ništa od navedenog

37. Uvjet cjenovne diskriminacije je:A) Preduzeća zaračunavaju nižu cijenu na tržištima na kojima su suočena s višom

elastičnosti potražnje. Preduzeća će obarati cijene ako znaju da je elastičnost izvoza viša od elastičnosti domaće prodaje.

B) Preduzeća zaračunavaju nižu cijenu na tržištima na kojima su suočena s nižom elastičnosti potražnje. Preduzeća će obarati cijene ako znaju da je elastičnost izvoza viša od elastičnosti domaće prodaje.

C) Preduzeća zaračunavaju nižu cijenu na tržištima na kojima su suočena s višom elastičnosti potražnje. Preduzeća će obarati cijene ako znaju da je elastičnost izvoza niža od elastičnosti domaće prodaje.

D) Preduzeća zaračunavaju nižu cijenu na tržištima na kojima su suočena s višom elastičnosti potražnje. Preduzeća će obarati cijene ako znaju da je elastičnost izvoza jednaka elastičnosti domaće prodaje

38. Razlozi zašto su skupine preduzeća učinkovitije u proizvodnji nego pojedinačna preduzeća:

A) Održavanje specijaliziranih ponuđača na tržištu, udruživanje tržišta rada i odljev mozgova

B) Ostvarivanje ekonomije obima, udruživanje tržišta rada i podjela radaC) Podjela rada, specijalizacija, udruživanje tržišta rada i priliv mozgova D) Održavanje specijaliziranih ponuđača na tržištu, udruživanje tržišta rada i

prelijevanje znanja


39. Ekonomista koji je argumovano navodio razloge zašto su grupe preduzeća učinkovitije od pojedinačnih preduzeća je:

A) Paul KrugmanB) Jagdish BhagwatiC) Adam SmithD) Alfred Marshall

40. Model planskog obaranja cijena uključuje:A) Model monopolističke konkurencije i internu ekonomiju obima B) Monopol i eksternu ekonomiju obima C) Oligopol i internu ekonomiju obima D) Eksternu ekonomiju obima i savršenu konkurenciju

41. Granični proizvod rada u slučaju sve većeg ulaganja se:A) PovećavaB) SmanjujeC) Ne mijenjaD) Pomjera na vrijednost koja je veća od 1

42. Granični proizvod rada sa porastom zaposlenosti:A) RasteB) Pada C) Ne mijenja seD) Pomjera na vrijednost koja je veća od 1

43. Granični proizvod rada određuje:A) Nivo potrebnih ulaganja u radB) Nivo ulaganja u rad u cilju povećanja produktivnosti C) Nivo produktivnostD) Realnu nadnicu

44. Međuvremenska granica proizvodnih mogućnosti pokazuje:A) Koliko zemlja može trgovati buduće potrošnje za sadašnju potrošnju na isti

način kojim može povećati proizvodnju proizvodnju jednog dobra manjom proizvodnjim drugog dobra

B) Koliko zemlja može trgovati sadašnje potrošnje za buduću potrošnju na isti način kojim može oivećati proizvodnju jednog dobra manjom proizvodnjom drugog

C) Koliko zemlja može trgovati buduće potrošnje za sadašnju potrošnju, jer se radi o međuvremenskoj trgovini

D) Koliko zemlja može trgovati sadašnje potrošnje za buduću potrošnju, jer se radi o međuvremenskoj trgovini

45. Ulaganja gdje ostavvarujemo određeni nivo upravljačkog nadzora se nazivaju:A) Portfolio investicije


B) Investicije u investicione fondoveC) Strane investicije u dioniceD) Direktne strane investicije

46. Koliko procenata dioničkog kapitala je potrebno za sticanje upravljačkog nadzora?A) 20%B) 25%C) 10%D) 15%

47. Savremena teorija multinacionalnih kompanija se temelje na:A) Transferu tehnologije i internalizacijiB) Okomitoj integraciji i internalizaciji C) Lokaciji i internalizacijiD) Lokaciji i transferu tehnologije

48. Pristupi u analizi aktivnosti preduzeća u različitim zemljama se odnose na:A) Transferu tehnologije i internalizacijiB) Okomitoj integraciji i transefu tehnologije C) Lokaciji i internalizacijiD) Lokaciji i transferu tehnologije

49. Međunarodno zaduživanje i pozajmljivanje se gleda kao:A) Isključivo međuvremenska trgovinaB) Isključivo razmjena jednog dobra za drugoC) Trgovina sadašnje potrošnje u zamjenu za budućuD) Kao unutarindustrijska trgovina jer se razmenjuju samo finansijska sredstva

50. Relativna cijena uz koju se odvija međuvremenska trgovina je jednaka:A) Zbiru jedinice rada i kamatne stopeB) Zbiru jedince i realne kamatne stopeC) Zbiru realnih kamatnih stopa na dobra koje se razmjenjujuD) Zbiru jedinica dobra podijeljenih sa prosječnom realnom kamatnom stopom da

dobra koja se razmjenjuju

51. Motivi lokacije su isti kao i motivi:A) Međuvremenske trgovineB) Unutarindustrijske trgovineC) Međunarodne trgovineD) Međuindustrijske trgovine

52. Trgovinska politika se može analizirati u okviru:A) Opće ravnotežeB) Nestabilne ravnotežeC) Parcijalne ravnotežeD) Parcijalne ravnoteže i nestabilne ravnoteže

53. Potražnja za uvozom jedne zemlje jednaka je izvozu druge zemlje u slučaju:A) Stabilne ravniteže i svjetske ravnotežne cijene


B) Nestabilne ravnoteže i svjetske ravnotežne cijeneC) Parcijalne ravnoteže i svjetske ravnotežne cijeneD) Svjetske ravnoteže i svjetske ravnotežne cijene

54. Poznati slučaj u teoriji gdje zapravo carina smanjuje cijenu koju zaračunavaju domaći proizvođači naziva se:

A) Leontijev paradoksB) Samulesonov paradoksC) Metzlerov paradoksD) Ohlinov paradoks

55. Potrošački probitak/dobitak jednak je:A) Razlici između stvarne cijene te cijene koju potrošači nisu spremni platitiB) Razlici između stvarne cijene te cijene koju su potrošači spremni platitiC) Razlici između stvarne cijene te cijene koju su potrošači spremni platiti

umanjenu za proizvođačev probitak/dobitakD) Razlici između stvarne cijene te cijene koju su potrošači spremni platiti

umanjenu za visinu carine

56. Evropska Ekonomska Zajednica (EEZ) je osnovana:A) 1951. godine – Ženevskim sporazumomB) 1957. godine – Rimskim ugovoromC) 1986. godine – Jedinstvenim Evropskim AktomD) 1992. godine – Ugovorom iz Maastrichta

57. Koja od navedenih izjava je tačna:A) CAP je jedna od najznačajnijih zajedničkih politika Evropske unije danasB) Na realizaciju CAP-a, EU troši manje od 1/5 svog budžetaC) CAP se provodi koristeći carine i uvozne kvoteD) CAP se provodi koristeći dobrovoljna ograničenja izvoza

58. U kojem slučaju uvozna kvota povećava domaće cijene na viši nivo nego carina?A) Domaći oligopolB) Domaći kartelC) Domaći monopolistička konkurencijaD) Domaći monopol

59. Dobrovoljna ograničenja uvozu predstavljaju oblik:A) Izvozne subvencijeB) Specifične carineC) Ad valorem carineD) Uvozne kvote

60. Druga značajna oruđa trgovinske politike su:A) Tenderi i javne nabavkeB) Nacionalne nabave, subvencionirani uvozni krediti i birokratska ograničenjaC) Nacionalne nabave, beskamatni krediti i birokratska ograničenjaD) Nacionalne nabave, subvencionirani izvozni krediti i birokratska ograničenja


61. Uvozna potpora može biti:A) Specifična i ad valoremB) Kompenzatorna i antidampinškaC) Fiskalna i ravnitežnaD) Ništa od navedenog

62. Dodatne koristi od trgovine često nose naziv:A) Statičke koristiB) Dinamičke koristiC) Koristi od uvjeta trgovineD) Ništa od navdenog

63. Argument učinkovitosti za slobodnu trgovinu se odnosi na to da:A) Trgovinska ograničenja, kao što su carine iskrivljuju proizvodne poticajteB) Trgovinska ograničenja, kao što su carine, negativno utiču na potrošačev

probitak/dobitakC) Trgovinska ograničenja, kao što su carine, negativno utiču na proizvođačev

probitak/dobitakD) Trgovinska ograničenja iskrivljuju potrašačke i proizvodne poticaje

64. Akt koji je donesen 1987. godine u cilju stvaranja zajedničkog tržišta se naziva:A) Rimski aktB) Doloresov planC) Jedinstveni evropski aktD) Jedinstveni evropski akt (Jean Monnet plan)

65. Carinska stopa koja maksimizira državno blagostanje naziva se:A) Efektivna stopa zaštiteB) Optimalna carinaC) Efektivna carinaD) Carina za zaštitu mlade industrije

66. Argument neuspjeha domaćeg tržišta protiv slobodne trgovine poseban je slučaj općenitog pojma u ekonomiji koji se naziva:

A) Leontijev paradoksB) Metzlerov paradoksC) Teorija drugog najboljeg rješenjaD) Teorija igara – zatvorenikova dilema

67. Da političko djelovanje u ime skupine ljudi predstavlja javno dobro istaknuo je:A) RomerB) Linder C) SamuelsonD) Olson

68. Američka carinska stopa se znatno povećala tokom:


A) 1920-tihB) 1930-tihC) 1940-tihD) 1950-tih

69. U okviru GATT-a obavljeno je osam rundi pregovora. Poslednja runda pregovora poznata je kao:

A) Tokijska rundaB) Kenedijeva rundaC) Urugvajska rundaD) Londonska runda

70. Kenedijevom rundom pregovora prosječne carinske stope smanjene su za oko:A) 50%B) 35%C) 25%D) 15%

71. Najvažnije posljedice Urugvajske runde se mogu grupirati u:A) Obvezivanje i trgovinske rundeB) Trgovinsku liberalizaciju i obvezivanjeC) Administrativne reforme i obvezivanjeD) Trgovinsku liberalizaciju i administrativne reforme

72. Urugvajskom rundom pregovora dogovoreno je ukidanje Multi-Fiber Arrangmenta tokom narednog desetogodišnjeg perioda u kojem bi se uklonila sva kvantitativna ograničenja trgovine:

A) Poljoprivrednim proizvodima i tekstilnim proizvodma B) Tekstilnim proizvodima i odjećomC) Industrijskim proizvodima i odjećom D) Građevinskim i poljoprivrednim proizvodima

73. Oblik ekonomske integracije u kojoj su uklonjene sve barijere trgovini između zemalja članica, ali svaka zemlja zadržava sopstvene barijere trgovini sa zemljama koje nisu članice naziva se:

A) Preferencijalni trgovinski sporazumB) Carinska unijaC) Zona slobodne trgovineD) Ekonomska unija

74. Najznačajniji efekti slobodne trgovine su:A) Stvaranje trgovine i osnivanje naprednijih nivoa ekonomskih integracijaB) Skretanje trgovine i osnivanje zona slobodne trgovineC) Stvaranje i skretanje trgovineD) Dinamički i statički efekti

75. Članice MERCOSUR-a su:


A) BiH, Hrvatska, Srbija i Makednija (zemlje Jugoistočne Evrope)B) Alžir, Tunis i Maroko (zemlje Sjeverne Afrike)C) Malezija, Indonezija, Kambodža, Filpini (zemlje Jugoistočne Azije)D) Argenitina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj (zemlje Južne Amerike)

76. Južna Amerika je primjer:A) Stvaranja trgovinaB) Skretanja trgovineC) Ostvarivanja dinamičkih koristiD) Ostvarivanja statitčkih koristi

77. U praksi na pitanje izbora trgovinske politike ponajviše utječu:A) Pitanja efekata slobodne trgovineB) Pitanja raspodjele dohotkaC) Pitanja transfera dohotkaD) Pitanja direktnih stranih investicija i multinacionalnih kompanija

78. Zemlje u razvoju su do 1970-tih godina koristile koju strategiju:A) Devalvacija i revalvacijaB) Aprecijacija i deprecijacijaC) Nadomještaj uvozaD) Platno bilansna ravnoteža

79. Na osnovu argumenta mlade industrije, zemljeu razvoju imaju:A) Apsolutnu prednostB) Komparativnu prednostC) Status dobitnika od trgovineD) Status gubitnika od trgovine

80. Japan je sve do 1970-tih godina prošlog stoljeća imao:A) Visoke carine na uvoz prerađivačkih dobaraB) Veliki nadzor uvozaC) Kvote na poljoprivredne prozvodeD) Dobrovoljna ograničenja na izvoz automobila

81. SAD i Njemačka su u 19. stoljeću imali:A) Visoke carine na uvoz prerađivačkih dobaraB) Veliki nadzor uvozaC) Kvote na poljoprivredne prozvodeD) Dobrovoljna ograničenja na uvoz automobila

82. Slučaj „prividno mlade industrije“ se odnosi na:A) Zaštitu industrije na početku kojoj u suštini zaštita nije potrebnaB) Zaštitu industrije na početku koja ne izvozi svoje proizvodeC) Zaštitu industrije na početku, koja kasnije postaje konkurentna iz razloga koji

nemaju nikakve veze sa zaštitomD) Zaštitu industrije isključivo na domaćem tržištu, koja kasnije postaje

konkurentna iz razloga koji nemaju nikakve veze sa zaštitom


83. Zagovornici argumenta mlade industrije prepoznali su sljedeće argumente:A) Nesavršeno tržište kapitala i industrijalizacija nadomještajem uvozaB) Nesavršeno tržište kapitala i problem prisvojivostiC) Problem prisvojivosti i agrument tržišnih neuspjehaD) Argument tržišnih neuspjeha i problem prisvojivosti

84. Jedna od prvih zemalja koja je odustala od strategije industrijalizacije nadomještanjem uvoza je bila:

A) ArgentinaB) ČileC) JapanD) Njemačka

85. Trgovinska liberalizacija anakon 1985. godine potaknula je i:A) Rast GDP, GDP pc i GDP pc pppB) Rast uvoza i izvozaC) Rast transfera dohotkaD) Rast transfera tehnologije

86. Uspješan primjer izvozno orjentirane industrijalizacije su zemlje:A) 15 zemalja Evropske unije (EU15)B) Zemlje Južne AmerikeC) Zemlje Sjeverna Afrike (zemlje Magreba)D) Zemlje Jugoistočne Azije

87. Prvobitna četiri „tigra“ (od 1960-tih godina) su:A) Malezija, Tajland i IndonezijaB) Malezija, Hong Kong i IndonezijaC) Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja i SingapurD) Malezija, Tajvan, Južna Koreja i Singapur

88. Azijski tigrovi koji su se pojavili tokom 1970-tih i 1980-tih su:A) Malezija, Tajland i IndonezijaB) Malezija, Hong Kong i IndonezijaC) Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja i SingapurD) Malezija, Tajvan, Južna Koreja i Singapur

89. Drugi faktori koji su uticali na visoke stope rasta azijskih privreda su:A) Visoke stope FDI i veliki broj TNCB) Visoke stope štednje i kvaliteta obrazovni sistemC) Visoke stope ulaganja u obrazovanjeD) Visoke stope domaće i inostrane štednje

90. Kupovina stranih rezervi od strane Centralne banke će se reflektirati kao:A. potraživanje na tekućem i dugovanje na finansijskom računuB. potraživanje na finansijskom i dugovanje na finansijskom računu


C. ulazak u odvojene račune bilansa plaćanja

91. Ako su svi drugi faktori ostali nepronijenjeni, porast dolarskih kamatnih stopa uzrokuje ___________________________ dolara u odnosu na euro.

A. depresijacijuB. apresijaciju

92. U čemu je razlika u modelu ponude novca i kursa u kratkom i dugom roku?A. u kratkom roku, nivo cijena je fiksiran, a u dugom roku je fleksibilnaB. u kratkom roku, kurs je fiksiran, a u dugom roku je fleksibilanC. kratki rok je do godinu dana a dugi preko godinu

93. Uslov kamatnog pariteta izjednačava međunarodne razlike u:A. nominalnim kamatnim stopama sa očekivanim promjenama inflacijeB. nominalnim kamatnim stopama sa očekivanom promjenom nominalnog kursaC. nominalnim kamatnim stopama sa očekivanom promjenom kretanja trgovine

94. Njemački turista večera u restoranu u BiH i plaća karticom sa svog računa u njemačkoj banci. Ova transakcija će se reflektovati na bh platni bilans kao:

A. potraživanje na tekućem i dugovanje na finansijskom računuB. dugovanje na tekućem i potraživanje na finansijskom računuC. potražnja na finansijskom i dugovanje na finansijskom računu

95. Obaveza fiksiranja kursa traži od centralne banke da žrtvuje svoju sposobnost korištenja monetarne politike za stabilizaciju.

A. TAČNOB. NETAČNO

96.O otvorenoj privredi nosioci ekonomske politike pokašavaju održati:A. vanjsku (puna zaposlenost i stabilan nivo cijena) i unutrašnju ravnotežu ( određeni

nivo tekućeg računa)B. unutrašnju (puna zaposlenost i stabilan nivo cijena) i vanjsku ravnotežu (određeni nivo

tekućeg računa)C. unutrašnju (određeni nivo tekućeg računa) i vanjsku ravnotežu puna zaposlenost i

stabilan nivo cijena)

97. Maastriški ugovor određuje niz makroekonomskih kriterija konvergencije:A. koje zemlje EU-a trebaju zadovoljiti da bi se kvalificirale za ulazak u EMUB. koje zemlje EU-a trebaju zadovoljiti da bi se kvalificirale za ulazak u CEFTUC. koje zemlje EU-a trebaju zadovoljiti da bi se kvalificirale za ulazak u ERM

98.Izvanteritorijalna trgovina valutama podrazumijeva:A. trgovinu bankarskim depozitima denominiranim u valutama zemalja osim zemlje u

kojoj je banka smještenaB. trgovinu bankarskim depozitima denominiranim u valutama zemalja uključujući i

zemlje u kojoj je banka smještenaC. trgovinu bankarskim depozitima denominiranim u valutama zemalja bez obzira na

zemlje u kojoj je banka smještena


99. Budući da mnoge zemlje u razvoju nude moguće bogate prilike za ulaganja, normalno je da imaju suficite na tekućem računu i da posuđuju od bogatih zemalja.

A. TačnoB. Netačno

100. U čemu je razlika između BNP i BDP?A. u neto primicima faktorskog dohotka iz inostranstvaB. domaćim transferimaC. depresijaciji kapitalaD. međunarodnim transferima

101.Ako ugovor sadrži klauzulu da će iznos strane valute biti isporučen na određeni datum u budućnosti riječ je o:

A. swapuB. ročnicama (futures)C. opciji

102. Koje su determinante agregatne potražnje novca?A. inflacija, nivo cijena, kamatna stopaB. kamatna stopa, nivo cijena, realni nacionalnoi dohodakC. kurs, realni nacionalni dohodak, kamatna stopa

103. Teorija PPP, u svom apsolutnom obliku, tvrdi da je kurs između valuta dvije zemlje jednak:

A. omjeru njihovih razina cijena mjerenih novčanom cijenom referentnih košarica dobaraB. omjeru njihovih razina cijena mjerenih inflacijomC. omjeru njihovih razina trgovineD. razlici između nacionalnih stopa inflacije

104. Italijanski turista večera u restoranu u BiH i plaća karticom sa svog računa u italijanskoj banci. Ova transakcija će se reflektovati na bh platni bilans kao:

A. potraživanje na tekućem i dugovanje na finansijskom računuB. dugovanje na tekućem i potraživanje na finansijskom računuC. potražnja na finansijskom i dugovanje na finansijskom računu

105. Postoji direktna veza između intervencija središnje banke na deviznom tržištu i domaće ponude novca.


106. Tvorci MMF-a htjeli su stvoriti sistem:A. varijabilnih kursevaB. fiksnih kursevaC. fluktuirajućih kursevaD. vezivanja nacionalnog kursa za euro


107.Tranzicijski proces od sitema fiksnih kurseva EMS-a do EMU-a potpisan je:A. Ugovorom iz KopenhagenaB. Ugovorom iz OslaC. Ugovorom Maastrichta

108. Međunarodno tržište kapitala je tržište na kojem:A. rezidenti različitih zemalja trguju uslugamaB. rezidenti različitih zemalja trguju imovinomC. rezidenti različitih zemalja trguju rizicima

109. Zemlje u razvoju su pokazale jedinstvenu tendenciju konvergencije prema nivoima dohotka industrijskih zemalja


110. Među ponuđenim odgovorima je jedan od prigovora Ricardovom modelu komparativnih prednosti. O kojem se prigovoru/nedostatku modela radi?

A. objašnjava međunarodnu trgovinu samo u uslovima ekonomije obimaB. ne uzima u obzir efekte konstantnih prinosa u proizvodnjiC. polazi od različite raspoloživosti faktora proizvodnje u različitim zemljamaD. ne objašnjava podjelu koristi od trgovine među zemljama

111. Jedna od konstatacija u H-O modelu glasi: „Svaka zemlja u principu uvozi proizvode čiji je faktorski sadržaj za nju skuplji u uslovima autarkije nego u slobodnoj trgovini.“

A. tačnoB. netačno

112. Od čega primarno zavise obim proizvodnje i struktura međunarodne trgovine proizvodima koji su bliski, ali ne i perfektni supstituti?

A. od faktorske raspoloživostiB. od mobilnosti kapitala i radne snageC. od ukusa potrošačaD. od produktivnosti rada

113. Sa stanovišta njihovog korisnika (izvoznika) izvozne subvencije imaju iste efekte kao i sniženje troškova.


114. Kako se zove carina pri kojoj se tražnja za datim proizvodom može zadovoljiti jedino iz domaće proizvodnje?

A. optimalnaB. prohibitivna


C. monopolskaD. marginalna

115. Jedno od važnih ograničenja za primjenu zakona jedne cijene i teorija pariteta kupovnih snaga jesu međunarodne razlike u mjerenju nivoa i promjena cijena.


116. Tokom čitavog poslijeratnog perioda BiH je primala pomoć drugih država ili međunarodnih organizacija. Kako se te transakcije registruju u platnom bilansu BiH?

A. kao stavke faktorskih uslugaB. kao priliv deviznih rezerviC. kao jednostrani transferiD. kao strane direktne investicije

117.. U skladu sa automatskim mehanizmom prilagođavanja platnog bilansa, pojava deficita u platnom bilansu dovodi do niže kamatne stope i odliva kapitala.


118.. Tokom 50-tih godina XX vijeka šest evropskih zemalja osnovalo je Evropsku zajednicu za ugalj i čelik. Koja od navedenih zemalja je bila među osnivačima?

A. Velika BritanijaB. AustrijaC. ŠpanijaD. Belgija

119. Evropska banka za obnovu i razvoj stvorena je da bi finansirala uravnoteženi razvoj Evropske zajednice


120. Za razliku od GATT-a, WTO sistem uključuje pravila za međunarodnu trgovinu proizvodima od drveta.



Documents

1. Parcijala - Pitanja Za Prvih 11 Poglavlja - Međunarodna Ekonomija