-
UDK 911.3:711.45 (497.13)=8S2
Adolf Mal ic*
FUNKCIJE URBANIH NASELJA SREDIŠNJE HRVATSKE
1. Metod i opseg rada
Pod urbanim nasel j ima Središnje Hrvatske u okv i ru ovog rada
podrazumi jeva se 33 gradska naselja, d i ferenc i rana s ta t is t
ičk im kr i ter l j ima Fopisa s tanovniš tva 1971. godine.1 S obzi
rom na namjenu rada, razumlj iva je nemogučnost deta l jnog iz
laganja svih funkc i ja i log ično opredel jenje autora za one
funkc i je koje su u no-vi jem vremenu bi tno dopr in je le razvoju
urbanih središta regije.
Funkci je gradova neče bit i anal iz i rane k las ičn im
ekonomsko-geogra fsk im pr is tupom kao dje latnost i . Ove funkc i
je nas više zan imaju u objašnjenju nj ihova ut jecaja na razvoj g
radsk ih naselja i n j ihovo prostorno djelovanje. Ovakav pr ls tup
anal iz i funkc i ja rada proizlazi iz logike geografske s tvarnost
i grada kao žar išta ži-vo tnog prostora.2
2. Historijski razvoj gradova
Gradska nasel ja Središnje Hrvatske vr lo su razl ič i te, s
tvarne i fo rmalne sta-rosti. Postoje gradska naselja koja su
postala gradovi več davno, čak i pr i je nego š to su imali g
radske funkci je, posebno ne ovako shvačene kao danas. Takodjer
posto je i neka gradska nasel ja koja su to postala formalno,
nedavno, pr imjenju juč l s ta t is t ičke kr i ter i je karakter
izac i je naselja. Samo nekol iko večih i značajn i j ih grad-skih
naselja ima kakav takav kont inu i te t gradsk ih funkc i ja od
vremena postanka do danas.
Objekt ivno najstar i je g radsko nasel je s dugom t rad lc i
jom u Središnjo j Hrvat-sko! je grad Sisak či j i se prethodnic i
spomin ju več u ke l tsko doba kao Segest ica, odnosno Siscia u r
imsko vri jeme. Za osta la r imska i s tan ja nasel ja u ovom
pod-ruč ju teže je uspostavi t i čvršč i kont inui tet sa srednjev
jekovnim gradovima.
Medju najstar i ja srednjov jekovna gradska nasel ja spada danas
vodeči grad-ski centar Zagreb (1194. g.), al i i niz manj ih
gradova: Varaždin (1209.), Virovi t ica (1234.), Petrinja (1240.),
Samobor (1242.), Križevci (1252.), Jas t i eba rsko (1257.),
Krapina (1347.) i Kopr ivn ica (1353)
U razvoju gradova polov inom srednjeg vi jeka dolazi do vel ik
ih promjena pro-dorom Turaka. Oni osvaja ju istočni prostor
Središnje Hrvatske. Zbog sta lne turške opasnost i gradi se niz
gran ičn ih utvrda. Iz ovih utvrda nastaju dva nova veča gradska
naselja u regij i : Kar lovac (1579.) I Bjelovar (1756.).
* Dr., izr. prof., Inštitut prometnih znanosti, Viša prometna
škola za cestovni saobračai, Sl-get 18 c, 41000 Zagreb, glej
izvleček na koncu zbornika.
1 Popis stanovništva 1971, knjiga 9. 2 Vresk M, (1977.), Osnove
urbane geografije, Zagreb, str. 17—23. 3 Dugački Z. (1974 ).
Povijesno-geografski razvoj kraja. Geografija SR Hrvatske, kn|. 1,
Za-
greb, str. 36.
-
Ostala današnja gradska nasei|a u tom per iodu nisu ¡mala ni
formaln i s tatus a ni funkc i je grada ili t rgoviš ta. Ova
naselja dob lva ju s ta tus grada u najnovi je vri-ieme, a mnoga
tek fo rma ln im s ta t is t i čk im k las i f ic i ran jem 1961.
godine (Sesvete, Pakrac, Slunj, Gl ina, Kut ina, Vel ika Gor ica,
Novska, Gl ina), odnosno 1971. godine (Garešnica, Ivanič Grad,
Kostanjev ica, Dugo Selo, Vel ika Gor ica, Zaprešič, Zabok,
Bedekovčina, Oroslavl je, Nedeiišče, Sračinec, Trnovec Barto
lovečki ) .
3. Industrijske funkcije
Industr i jske funkc i je gradsk ih nasel ja odigra le su u n j
ihovom suvremenom raz-voju temel jnu ulogu. Stabi l iz i ranjem
društvenih pr i l ika u Središnjoj Hrvatskoj od-laskom Turaka
dolazi najpr i je do procvata obrt i , t rgovine i manufak tu rne
proizvod-nje, a u proš lom stol ječu javl jaju se i prva industr i
jska poduzeča kao npr. tvorn ica s tak la Osredek kraj Samobora
(1839.), Pivovara u Daruvaru (1840.), Pivovara u Kar lovcu (1854.),
Prva hrvatska tvorn ica turpi ja u Zagrebu (1855.), Tvornica c
igara u Zagrebu (1868.) Itd. Središnja Hrvatska je več 1890. godine
imala 51 industr i jsko poduzeče s nešto manje od 4000 radnika.
Dvadeset godina kasni je broj poduzeča se popeo na 141 s preko
11.000 zaposlenih.4
Izmedju dva rata broj industr i jsk ih poduzeča popeo se na
preko 600. Regi|a Središnje Hrvatske postaje vodeči industr i jsk i
prostor s tare Jugoslavi je, a Zagreb glavni industr i jsk i centar
zemlje, što je i danas.
Tabela 1. Udio ak t ivnog stanovniš tva prema sektor ima d je
latnost i u g radsk im nasel j lma Središnje Hrvatske 1971.
godine
Sektor i d je latnost i u I Gradov i I II III IV
% % % %
1. Bedekovčina 18,7 61,3 8,9 11,1 2. Bjelovar 11,7 37,2 23,0
28,1 3. Bot inec 6,3 52,6 24,9 16,2 4. čakovec 8,3 50,4 16,2 25,1
5. Daruvar 13,8 44,5 18,0 23,7 6. Duga Resa 2,2 68,2 13,5 15,7 7.
Dugo Selo 15,6 35,2 23,1 26,1 8. Garešnica 24,5 41,9 13,1 20,5 9.
Gl ina 6,8 46,9 16,5 29,3
10. Ivanič Grad 13,8 55,6 16,3 14,3 11. Jas t rebarsko 12,7 31,7
20,5 35,1 12. Kar lovac 7,4 51,5 18,3 22,8 13. Kopr ivn ica 15,0
47,6 18,2 19,2 14. Kosta jn ica 8,8 53,8 16,0 21.4 15. Krapina 2.1
55,3 15,4 27,2 16. Križevci 13,3 44,3 16,9 25,2 17. Kut ina 13,4
57,3 12,7 16,6 18. Nedei išče 38,3 42,0 15,5 4,2 19. Novska 12,8
39,2 29,8 18,2 20. Oroslav l je 14,1 68,2 7,3 10,4 21. Pakrac 10,7
47,7 15,0 26,6 22. Petr inja 7,9 52,7 19,6 19,8 23. Samobor 3,8
57,7 17,3 21,2 24. Sesvete 3,8 58,1 26,0 12,1 25. Sisak 3,6 59,4
16,2 20.8 26. Srač inec 31,0 55,0 9,7 4,3
1 Jelen I, (1974.), Sekundarne djelatnosti. Geografija SR
Hrvatske, knj. 1, Zagreb, str. 153.
-
27. Trnovec Bar to lovečk i 25,1 63,5 7,2 28. Varaždin 4,9 53,2
17,7 29. Vel ika Gor ica 14,6 37,6 28,0 30. Vi rov i t ica 20,1
40,8 16,4 31. Zabok 8,9 47,4 13,9 32. Zagreb 1,4 50,2 23,1 33.
Zapreš ič 11,9 51,9 22,1 Sva naselja Središnje Hrvatske 41,9 22,9
11,1
Izvor: Popis s tanovniš tva 1971. god., knj. 10.
4,2 24,2 20,1 22.7 29.8 25,1 14,1
15,1
Izuzetno povol jna lokaci ja grada Zagreba u težišnom hrva tskom
prostoru, na raskr iž ju regionalnih, nacionaln ih, državnih i
evropsk ih prometnih pravaca osnova su koncent rac i je industr i
jske proizvodnje u tom gradu, njegovoj okol ic i i š i rem prostoru
Središnje Hrvatske.
Industr i jske d je latnost i su kod večine gradsk ih nasel ja
ekonomska osnova nj ihovog razvoja. Čak u 19 gradova je preko 5 0 %
ak t i vnog stanovništva zaposleno u sekundarnom sektoru d je
latnost i , a kod osta l ih je taj sektor najznačajni j i .
Tabela 2. Gradovi Središnje Hrvatske prema funkc iona lno j
usmjerenost i 1971. godine*
Izrazito usmjereni na jednu dje latnost
Umjereno usmjereni na dvi je d je latnost i
1. Bedekovčina 2. Bjelovar 3. Duga Resa 4. Dugo Selo 5. Gl ina
6. Krlževci 7. Novska 8. Oroslavl je 9. Pakrac
10. Sisak 11. Trnovec Bartol. 12. Zabok
D Ks D P I Ks
21. Kar lovac ID
22. Kosta jn ica ID
23. Nedel išče PZ
24. Petr inja IP
25. Vel ika Gor ica PD
Umjereno usmjereni na tr i d je la tnost i
Izrazito usmjereni na dvi je d je latnost i
13. Jas t rebarsko DZ
26. Bot inec
27. Čakovec
28. Samobor
29. Varaždin
ZITu
DZKs
IZD
IDZ
Umjereno usmjereni na jednu dje latnost
14. Daruvar 15. Garešnica 16. Ivanič Grad 17. Srač inec 18. Kut
ina 19. Vi rov i t ica 20. Zaprešič
D D
I Z
Umjereno usmjereni na čet ir i d je la tnost i
30. Kopr ivn ica
31. Krapina
32. Sesvete
33. Zagreb
ZDIP
IZDKs
IZTuP
KsZTul
— kul turna i soc. djel. — dje latnost državnih
i društvenih službi
* I — industr i ja i rudar. Ks P — promet D Tu — t rgov ina i
ugost i t . Z — zanats tvo
Izvor: Vresk M, (1976), Ekonomska baza i funkc iona lna
usmjerenost Hrvatske, Centra lna naselja i gradovi SR Hrvatske,
Zagreb, str. 94.
-
Detal jni ja k las i f ikac i ja gradova Hrvatske prema nj
ihovoj funkc iona lno! usmje-renost i koju je izvršio M. Vresk,
pokazuje da je šest gradova Središnje Hrvatske izrazito, a čet i r
i umjereno usmjereno na industr i ju. Još dal j ih devet gradova
umje-reno usmjereno na industr i ju, ali u kombinac i j i s d rug
im d je la tnost ima.
Postoječi pokazatel j i funkc iona lne usmjerenost i prema s t
ruk tur i ak t i vnog sta-novništva, medjut im, ne odražavaju dovol
jno precizno važnost funkc i ja grada u prostoru. Dio s tanovnlš
tva u d je la tnost ima grada je iz drug ih nasel ja, a
istovreme-no dio g radskog s tanovniš tva radi izvan grada. S druge
st rane je razuml j ivo da broj akt ivn ih stanovnika nije uvi jek
val jan reprezentant važnost i neke funkc i je , jer je često odraz
tehnološke s t ruk ture dje latnost l . Ove konsta tac i je osobi
to vr i jeda 20 cent ra lne i prometne funkc i je gradova.
4. Centralne funkcije
Od tr ideset t r i grada Središnje Hrvatske njih t r ideset vrši
odredjene cent ra lne funkci je. Najbro jn i je i na jznačajn i je
cent ra lne funkci je, s na jveč im prostorn im obuh-vatom, vrš i
grad Zagreb. K n jemu gravi t i ra u kor iš tenju funkc i ja višeg
i najv išeg ranga (kazal išta, okružno sudstvo, v isoko školstvo,
poštanska uprava, makroreg io-nalne upravne funkc i je i dr.) od
1266 do 3370 naselja s 1,085.000 do 2,132.000 sta-novnika. Grad
Zagreb prelazi u vršenju cent ra ln ih funkc i ja okvi re Središnje
Hrvat-ske. lako n ismo d i rektno vrš i l i is t raživanja, poznato
je da se osim repubi ičkog prostora odredjenim cent ra ln im funkc
i jama Zagreba is tovremeno kor is te i s tanov-nici di jelova
susjednih republ ika Sloveni je i Bosne i Hercegovine. Zagreb
konstant -no šir i svoje grav i tac i jske prostore na svim nivoima
centra l i te ta , a osobi to u okv i ru Središnje Hrvatske. To je
najbol je v id l j ivo na pr imjeru š irenja n jegovog grav i tac i
j -skog područ ja na račun regionaln ih centara Siska i
Bjelovara.
Centra lne funkc i je Bje lovara, Kar love a, Siska i Varaždina
dolaze do punog izražajo na četvr tom stupnju centra lnost i .
Najstabi ln i je i zaokruženi je grav i tac i jsko područ je na tom
stupnju centra l i te ta ima grad Varaždin. K n jemu grav i t i ra
ju sva nasel ja Varaždinske Podravine i Med j imur ja . Grav i tac
i jsko poaruč je ima površ inu 1950 km, 426 naselja s 299.206 s
tanovn ika, Grad Kar lovac ima vel iko grav i tac i jsko područ je
s 2962 km2, 562 nasel ja i 180.524 stanovnika. Kod Kar lovca
takodjer ne-ma večih promjena pros tornog obuhvata grav i tac i
jskog područ ja od jedne cen-t ra lne funkc i je do druge. To,
medjut im, več nije moguče tvrd i t i za grad Sisak. Sisak je cent
ra lno naselje či je grav i tac i jsko područ je pokazuje ko
lebanja od funkc i je do funkci je. I ne samo to. Sisak ¡e več iz
svog centra l i te ta izgubio prostore opč ina Ivanič Grad, Kut ina
i Novska (potpal i su pod ut jecaj Zagreba). S isačko gravi ta-c i
jsko područ je ima 2.855 km s 355 nasel ja i 177.449 s tanovnika.
Pomalo s l ičnu al i ipak s loženi ju s i tuac i ju ima b je
lovarsk i centar. Ovaj grad ima re lat ivno naj-veče grav i tac i
jsko područ je s 5.563 km2 , 742 naselja i 389.906 stanovnika. No,
taj grav i tac i jsk i prostor s labo upučen prema Bjelovaru. Grav
i tac i ja prema Bje lovaru je v iše načelne, upravno-po l i t ičke
pr i rode osta l ih cent ra ln ih nasel ja nižega reda. Niz centara
b je lovarskog grav i tac i j skog područ ja nastoj i vrš i t i
cent ra lne funkc i je višega reda samosta lno, ili gdje to ni je
fo rmalno odredjeno, kor is t i ih u Zagrebu. To je osobi to s
lučaj s Kopr lvn icom, a nešto manje s Kr iževcima, Pakracom i
Da-ruvarom. Odraz slabi je pr iv lačnost i moči Bjelovara je i
potpun i gubi tak iz njego-ve grav i tac i jske zone područ ja opč
ine Vrbovec, koje se danas komple tno or jent i -ra na Zagreb.
Čak 21 grad vrši cent ra lne funkc i je t rečega reda. Pet g
radsk ih nasel ja: Duga Resa, Dugo Selo, Ivanič Grad, Jas t
rebarsko i Sombor imaju nepotpuno izražene cent ra lne funkc i je
na ovom s tupn ju centra l i te ta zbog vr lo snažnih ut jecaja več
ih
-
n o
>
< o:
o CH UJ I -^ < cc <
< CL r> H 10
N C a; 0) na o
c o. o a. o
' - S • -§ § -o 1 I ^ >g ,9>. O .
g I
s s o o O O
S O a) © a C/J o o O) O) 3 3 o a
o o "c >
-
potpuno izražen centra l i te t na d rugom stupnju cent ra lnost
i s opskrbom svega de-vet, odnosno osam naselja.
Nedel išče je ¡edini g rad koji vrš i samo centra lne funkc i je
najnižeg reda i to s nepotpun im ob imom, sa svega pet naselja.
ČAKOVEC
VARAŽDIN
LUDBREG IVA NEC
V « A R N A L B | S T R 1 C A l N M A R O F
• k l a n j e c L ^ 0 ^ , o C V . ) W c E K a i i N A I
KRIŽEVCI
\0 I j QV. /0RtfeÜSuEQWzELINA^
• , _ teES^ „ s - O ['VETE
KOPRIVNICA
•OURBEVAC
BJELCNAR VRBOVEC
VIROVniCA S A M 0 B 0 R
Č A Z M A GRUB POLJE
IVANld GRAD V. GORICA GAREŠNICA
OZALJ.
DARU\AR KARLOVAC KUTINA
SISAK
PAKRAC • U G A RESA
PETRINJA
.TORJSKO NOVSKA
VOJNIC KOSTAJNICA 6 L I N A
SLUNJ
GRAVITACIJSKA PODRUCJA GRADOVA IV., III., II. I I. STUPNJA
CENTRALITETA U SREDIŠNJOJ HRVATSKOJ 1 9 7 8 . GODINE
O GRADOVI IV. S T U P N J A C E N T R A L I T E T A
£ GRADOVI III. STUPNJA CENTRAL ITETA
• GRADOVI II. STUPNJA CENTRALITETA
A G R A D N E D E L I Š Č E
O C E N T R A L N A N A S E L J A III. STUPNJA NEGRADSKOG K A R
A K T E R A
S — ) GRAVITACIJSKA PODRUČJA IV. STUPNJA CENTRAL ITETA
GRAVITACIJSKA PODRUČJA III. STUPNJA CENTRALITETA
i — N GRAVITACIJSKA PODRUČJA II STUPNJA CENTRALITETA
C Z ) GRAVITACIJSKO P0DRUČJE I . STUPNJA CENTRALITETA
-
5. Prometne funkcije Prometne funkc i je re lat ivno najbol je
odražava ju važnost grada u prostoru.
Središnja Hrvatska je k l jučni prometn i prostor republ ike i
jedan od najznačajn i j ih u Jugoslavi j i . Tu je raskršče evropsk
ih prometn ih pravaca od sjevera prema jugu i s jeverozapada prema
jugoistoku. Grad Zagreb je smješten na vodečem promet-nom čvor iš
tu regi je i raskrsn ica je desetak lokalnih, regionalnih, in
terregional-nih i medjunarodn ih prometn ih pravaca (krška, savski
, sut lanski , krapinski , po-dravski , panonski , sjeverni
posavski , južni posavski , jadranski , pr igorsk i i žum-berački)
.
Ostala gradska naselja imaju s labi je izražene prometne funkci
je. Nešto važ-niju ulogu imaju još Kar lovac kao raskrsnica na
jadranskom prometnom pravcu, Sisak na južnom posavskom prometnom
pravcu, g rad s igurno s na jdu l jom pro-metnom t rad ic i jom na
su toku Save i Kupe i Varaždin raskrsnica na podravskom pravcu.
Bjelovar, grad ranga Varaždina, Siska i Kar lovca ima manju
prometnu u-logu. On je samo cestovna raskrsnica lokaln ih prometn
ih pravaca. Čak i tu funk-ci ju dijel i s Kopr ivn icom, Kr
iževcima, V i rov i t icom i Daruvarom.
Kod manj ih g radsk ih nasel ja važni je prometne funkc i je
imaju Sesvete, Zabok I Zaprešič. Ta su gradska naselja smještena na
rubu vel ikog Zagreba, Sesvete i Zaprešič, odnosno u -neposrednom
njegovom zadel ju, Zabok i par t ic ip i ra ju zapravo r l i jelom
u njegovoj prometno-kr iž išnoj funkci j i .
Tabela 4. Neki pokazatel j i kval i tete prometn ih veza gradsk
ih nasel ja Središnje Hrvatske 1978. godine
Vi sta cestovne Broj polazaka Grad komunikac i je (dnevno)
asfal t makadam seoski put autobusa v lakova 1. Bedekovčina X —
— 25 22 2. Bjelovar X — — 288 5 3. Bot inec X — — 88 — 4. Čakovec X
— — 140 34 5. Daruvar X — — 117 10 6. Duga Resa X — — 159 12 7.
Dugo Selo X — — • 218 25 8. Garešnica X — — 95 — 9. Glina X — — 75
6
10. Ivanič Grad X — — 116 9 11. Jas t rebarsko X — — 180 13 12.
Kar lovac X — — 483 37 13. Kopr ivn ica X — — 83 28 14. Kostanj ica
X — — 105 19 15. Krapina X — — 133 19 16. Križevci X — — 83 21 17.
Kut ina X — — 187 15 18. Nedel išče X — — 63 — 19. Novska X — — 217
40 20. Oroslavl je X — — 63 12 21. Pakrac X — — 111 10 22. Petr
inja X — — 205 7 23. Samobor X — — 310 34 24. Sesvete X — — 610 18
25. Sisak X — — . 335 42 26. Sračinec X — — 48 — 27. Trnovec Bartol
. X — 30 28. Va aždin X — — 284 34 29. Vel. Gor ica X — — 273 11
30. Vi rov i t ica X — — 127 19 31. Zabok X — — 82 38 32. Zagreb X
— — 1915 129 33. Zaprešič X — — 226 50 Izvor: Mal ic A, (1978), op.
cit. str. 181. do 187.
121
-
Gotovo n ikakvu prometnu funkc i ju ne vrše gradovi Oroslavl ie,
Sračinec, Be-dekovčina, Bot inec, Nedel išče i Trnovec Barto
lovečki .
Uobiča jeno je i ¡ednostavno davat i prometne funkc i je nasel
ja opisno. Kvanti-f ic i ra t i p rometne funkc i je gradova i na
osnovi toga ih va l id i ra t i znatno je slože-nije.
Mi smo pokušal i na bazi podataka o javnom autobusu i že l
jezničkom prometu kvant i ta t ivn im putem potvrd i t i neke
iznesene kval i f ikac i je prometne važnost i gra-dova Središnje
Hrvatske.
Zagreb se nesumnj ivo ist iče u odnosu na osta le gradove
izuzetno ob imn im autobusn im i žel jezničkim prometom, iako nešto
više od polovine broja polazaka autobusa dnevno otpada na pr
igradsk i promet ZET-a. Kar lovac, Sisak, Varaždin i Bjelovar imaju
v idni je bro jčane iznose polazaka autobusa i v lakova s izuzetkom
Bjelovara s najmanj ih bro jem polazaka v lakova od gradova koj i
imaju žel jeznicu, čak ispod prosjeka za sva naselja u regiji.5
Bjelovar je završna stanica na sli je-pom žel jezničkom odvo jku iz
pravca Križevaca.
Pored več ist icanih pr imjera Sesveta, Zapreč iča i Zaboka,
kvant i f i kac i jom prometn ih pokazatel ja dolaze do izražajo
još dva sekundarna prometna centra. To su Novska na s jevernom
poteznom pravcu i Petr inja u neposrednoj bl ižini Siska. Novska
par t ic ip i ra u prometu Izmedju dva naša vodeča grada Beograda i
Zagre-ba. Raskrsnica je žel jezničkog prometa i s obz i rom na udal
jenost od Zagreba logično odmor iš te u ces tovnom au tobusnom
prometu. Petr inja je lokalna promet-na raskrsnica prema Bani j i i
ka r lovačkom Pokupl ju.
Adol f Mal ič
FUNCTIONS OF URBAN SETTLEMENTS OF THE CENTRAL CROATIA
In thes paper city func t ions are d iscussed accord ing to
their impor tance in the space.
Industr ia l , centra l and t ranspor ta t ion funct ions are
predominant fo r the spa-t ial and func t iona l development of ci
t ies.
In 19 urban set t lements out of 33 in Central Croat ia, industr
ia l func t ion is fo-und to be the most Important . In the other
towns this func ion is very impor tant too for the development of
the economic base of the set t lements.
Centra l func t ion of urban set t lements ref lects their spat
ia l inf luence. Out of the 33 analysed set t lements in Centra l
Croat ia only there have no centra l funct i -ons; one set t lement
has only the lowest level centra l funct ion, another theree ha-ve
lower level centra l funct ion. The major i ty (21) of the c i t
ies in Centra l Croat ia have medium level cent ra l func t ion
(microregional) . High level centra l func t ion (regional) have 4
towns. The ci ty of Zagreb is the only one in Central Croat ia
that has the highest level centra l func t ion (macroregional)
.
Among others t ranspor ta t ion func t ion ref lects relat ively
s t rong inf luence on the set t lement in the space. Zagreb has
especial ly impor tant t ranspor ta t ion func-t ion due to its
posi t ion as a major regional and impor tant interregional and
euro-pean center. Relatively impor tant t ranspor ta t ion centers
are a lso Kar lovac in the Adr ia t ic Corr idor , Sisak and Novska
in Posavlje, and Varaždin in the Panonian corr idor . Funct ions of
Centra l Croat ian urban set t lements are var ious and
complex.
The most impor tant func ions an the region has Zagreb than
Varaždin, Sisak, Bielovar and Karlovac. On the other side, some
urban set t lements, such as Sra-činec, Trnovec and Bar to lovec,
do not have any of these impor tant regipnal func-tions.
1 Prosječan broi polazaka za sva naselja u središnjoj Hrvatskoj
koja imaju prometna stajal išta Iznosi za autobus 32,7 z vlak
13,7.
