Držanje zaliha

Držanje zaliha bavi se svim odlukama koje imaju utjecaj na stanje zaliha, zbog čega se govori i o menadžementu zaliha.

Zalihe su ublaživači između tokova ulaza i izlaza materijalnih dobara.

Zalihe bi se mogle izbjeći samo kod potpune usklađenosti input i output tokova, a to je rijetko moguće.

Funkcije držanja zaliha Funkcije držanja zaliha se odnose na:

degresijske efekte veličine (ako proizvođač želi postići količinske rabate kod

dobavljača ili jeftiniju otpremu) izjednačavanje neusklađenosti ponude i potražnje

(u slučaju kada proizvodnja dobra može biti stalna,a potražnja nestalna i obrnuto)

olakšavanje specijalizacije proizvodnje (skladišne zalihe olakšavaju podjelu rada između

različitih tvornica poduzeća-niži troškovi) špekulaciju

(zalihe su direktna posljedica špekulacija – kada se očekuje porast cijene proizvoda)

zaštitu od nesigurnosti (zalihe nastaju zbog nesigurnosti prognoze potražnje,

odnosno opskrbe)

Odlučivanje u gospodarenju zalihama 4 pitanja:

Koje proizvode i/ili materijale treba uskladištiti?

Koju količinu tih dobara treba držati na zalihama?

Koju količinu treba naručiti za popunjavane zaliha?

Kada naručiti za popunu zaliha?

Sastavni dijelovi razine zaliha Razina zalihe podiže se na temelju

naručene količine, s kojom se dopunjuje skladišna zaliha. Što je veća naručena količina i što se rjeđe naručuje, to je viša srednja visina zalihe, uzrokovana naručenom količinom.

Na ukupnu prosječnu visinu zalihe utječe još i sigurnosna zaliha

Točka narudžbe – trenutak naručivanja

Sastavni dijelovi razine zaliha na osnovi dopunjavanja i osiguravanja zaliha

Utvrđivanje potrebnih zaliha

Utvrđivanje potrebe bitno ovisi o vrsti potrebe.

Primarna potreba odnosi se na: gotove proizvode, rezervne dijelove,

trgovačku robu i slično, dakle na materijalna dobra koja se mogu prodati na tržištu.

Sekundarna potreba odnosi se na: sirovine i poluproizvode koji se ugrađuju u

gotov proizvod Tercijarna potreba odnosi se na:

Pomoćne i pogonske materijale kao i na potrošni alat

Bruto potreba Ukupna potreba koja nastaje u nekom

razdoblju, ne uzimajući u obzir visinu postojeće razine zaliha

Metode utvrđivanja: Determinističko utvrđivanje potreba (vezano uz

proizvodni program) Stohastičko utvrđivanje potreba (vezano uz potrošnju) Metode subjektivne procjene (na temelju mišljenja)

Neto potreba Dobije se tako da se od bruto potreba odbiju

raspoložive skladišne zalihe.

Dopunjavanje zaliha Problem odlučivanja kod nadopunjavanja

zaliha jest u tome da se za određenu potrebu materijala odredi kada i koliko treba naručiti, da bi se minimizirao zbroj troškova držanja zaliha i troškova naručivanja.

Naručuje se kada padne određena razina zalihe do točke narudžbe ili kada istekne određeno vrijeme. Može se pritom naručiti sasvim određena količina Q ili koja dopunjuje zalihu od vremena do vremena, odnosno do određene razine narudžbe.

ZALIHE Potrebne su poduzeću za normalno odvijanje

poslovnog procesa Težnja za što većom sigurnošću u sukobu je sa

troškovima takve sigurnosti: Troškovi smještaja zaliha(zgrade) Troškovi očuvanja zaliha(ventilacija, grijanje i sl.) Manipulativni troškovi(rukovanje, smještaj) Troškovi osiguranja od rizika(kvarenje, uništenje i sl.) Troškovi sredstava u zalihama (troškovi angažiranog

kapitala) Troškovi zaliha - da bi bili što manji teret poslovanju

poduzeća- traži se najpovoljniji odnos između sigurnosti i troškova koje zalihe izazivaju.

VRSTE ZALIHA

NORMALNE ZALIHE –kreću se od donje granice koja zadovoljava potrebe kontinuiranog procesa do gornje granice koja se ne smije prekoračiti:

Minimalne zalihe Maksimalne zalihe Optimalne zalihe

MINIMALNE ZALIHEgod

min

PZ = T

D

min dnZ P T

Zmin = minimalne zalihe Pdn = prosječne dnevne potrebe

za predmetom rada Pgod = prosječne godišnje potrebe

za predmetom rada T = vrijeme nabave ( period

nabavljanja ) D = broj radnih dana u godini

•Najmanja raspoloživa količina zaliha koja osigurava nesmetano poslovanje•Zavisi od dnevnih potreba i intervala jedne nabavke

MAKSIMALNE ZALIHE Gornja granica zaliha koja se ne smije

prekoračiti To je količina koja je još uvijek

ekonomski opravdanaZmax.= Zmin. +Qnab.

Zmax.= Zmin. +Enab Qnab- ukupna količina potrebna između dva intervala Enab- ekonomična količina nabave

OPTIMALNE ZALIHE Povoljna količina koja stvara

zadovoljavajuću sigurnost snabdijevanja uz povoljan odnos troškova zaliha

Sa stajališta troškova polazimo od pitanja: Koja je optimalna količina nabave Koliko puta valja nabavljati određene

količine predmeta rada

Optimalne zalihe

Troškovi naručivanja

Troškovi skladištenja

Ukupni troškovi

Optimalna narudžba

Veličina narudžbe(broj jedinica)

Troš

kovi

u k

n)

Troškovi skladištenja rastu s povećanjem jedne narudžbe

Troškovi naručivanja opadaju s povećanjem veličine jedne narudžbe jer se smanjuje broj pojedinačnih narudžbi

Ukupni troškovi najprije opadaju s povećanjem veličine jedne narudžbe , a zatim se povećavaju

Optimalna veličina je ona kod koje su ukupni troškovi najniži

OPTIMALNE ZALIHE

FORMULA ZA IZRAČUN OPTIMALNE NABAVKE

200 P FQ=NC k+s

Stefanić-Almayerova formula:

P NC k+sN=

200 F

Q= optimalna količina nabave predmeta radaP = planska godišnja potreba predmeta rada F = fiksni troškovi jedne nabavkeNC = nabavna cijena za jedinicu količine materijalaK = kamatna stopa za obrtna sredstva vezana u zalihamaS = stopa skladišnih troškova

Optimalan broj naručivanja (N)