1

Izvješće i zaključci

7. okrugli stol „Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i

knjižnicama na koprivničkom području“

Tema: „Mogućnosti podrške osnaživanju naših romskih članova zajednice korištenjem

Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.“

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, 11.4.2016.

Izvješće

Ciljevi okruglog stola i sudionici

U Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica održan je 11.4.2016. godine 7. okrugli stol

„Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na

koprivničkom području“ na temu „Mogućnosti podrške osnaživanju naših romskih članova

zajednice korištenjem Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.“ (Program).

Kao i svih prethodnih šest okruglih stolova i ovaj stručni skup održao se povodom 8. travnja,

Svjetskog dana Roma sa sljedećim ciljevima:

poboljšati životne šanse romskoj djeci koja žive u siromaštvu i teškim uvjetima

kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja kako bi se što lakše uključila u

život lokalne zajednice i društva;

potaknuti što veću i kvalitetniju uključenost romske djece i mladih u obrazovni

proces;

poboljšati stručne kompetencije onih koji rade s pripadnicima romske

zajednice.

Skupu je prisustvovalo 50 sudionika i to odgajatelji – predstavnici dječjih vrtića iz Drnja,

Đelekovca, Legrada, Peteranca, Koprivničkog Ivanca, Sigeca i Molvi, stručni suradnici i

nastavnici u osnovnim školama – predstavnici OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica s

područnom školom Reka, OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, COOR Podravsko sunce

Koprivnica, OŠ Fran Koncelak Drnje, OŠ Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec s područnom

školom Imbriovec, OŠ Legrad, OŠ Koprivnički Ivanec, OŠ „Andrija Palmović“ Rasinja s

2

područnom školom Kuzminec, Obrtničke škole Koprivnica, Pučkog otvorenog učilišta,

Centra za socijalnu skrb i Centra za pružanje usluga u zajednici „Svitanje“ te knjižničari -

predstavnici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, kao i osnovnoškolskih

knjižnica iz Drnja, Kloštra Podravskog i COOR Podravsko sunce Koprivnica.

Pozdravnim su se govorima skupu obratili u ime domaćina i inicijatora stručnog skupa

ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica Dijana Sabolović-Krajina,

predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije i

predsjednik Udruge Roma „Korak po korak“ Franjo Horvat, predsjednik Udruge bolja

budućnost iz Reke Željko Oršoš, samostalna upravna referentica za socijalnu skrb u Gradu

Koprivnici Maja Ferlindeš, viša savjetnica za kulturu, udruge, nacionalne manjine i sport u

Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine Koprivničko-

križevačke županije Vesna Peršić Kovač te savjetnik u Uredu za ljudska prava i prava

nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Mirko Marković. Gospodin Marković je

uputio sudionicima čestitke povodom Svjetskog dana Roma, spomenuvši neka postignuća na

nacionalnoj razini poput osnivanja Centra za romski jezik i kulturu na Filozofskom falultetu u

Zagrebu i osiguranje sredstava za sufinanciranje roditeljskog udjela za uključivanje romske

djece u redoviti predškolski odgoj.

Uvod u stručni skup

U uvodu u stručni skup dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina dala je pregled tema i zaključaka

prethodnih šest okruglih stolova od 2010. do 2015. godine, a potom pregled stanja

uključenosti romske djece u odgojno-obrazovne ustanove na koprivničkom području.

Upozorila je na nepostojanje relevantnih statističkih podataka o broju Roma i njihovoj

uključenosti u obrazovni proces na koprivničkom području što je s jedne strane posljedica

neizjašnjavanja pripadnika ove nacionalne manjine kao Roma tijekom popisa stanovništva, ali

i neažuriranja podatka. Na temelju podataka dobivenih od sudionika okruglog stola u drugom

dijelu svojeg izlaganja dala je okvirnu sliku uključenosti romske djece u programe predškole i

osnovne škole na koprivničkom području te odraslih Roma u programe Pučkog otvorenog

učilišta (PP prezentacija Što smo u proteklih šest okruglih stolova (2010.-2015.) konstatirali i

zaključili?).

Radionica „Identificiranje problema u području obrazovanja i cjeloživotnog

učenja naših romskih članova zajednice“

3

Radionica „Identificiranje problema u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja naših

romskih članova zajednice“ sastojala se od uvodnog dijela, rada u tri paralelne radne skupine i

zaključnog dijela. Voditeljica radionice je bila dipl. ing. Marija Babić iz tvrtke Embeco d.o.o.

Ona je pripremila uvodno izlaganje „Mogućnosti koje se pružaju za financiranje iz

Europskog socijalnog fonda 2014.-2020.“ Osim što je načela i ciljeve ovog fonda, istaknula

je da je natječaj najavljen za drugi kvartal ove godine. Osvrnula se na Operativni program

„Učinkoviti ljudski potencijali – Europski socijalni fond (ESF)“, koji je odobrila Europska

komisija te je time omogućeno korištenje novca iz Europskog socijalnog fonda. U tom

programu na raspolaganju je skoro 2 milijarde eura, točnije 1.849.745.469 eura predviđenih

za korištenje kroz pet prioriteta za: povećanje zapošljavanja i mobilnost radne snage;

socijalnu uključenost gdje su ciljne skupine mladi, osobe s invaliditetom, nezaposleni itd.;

obrazovanje i cjeloživotno učenje; pametno upravljanje; tehničku pomoć (ESF – stvaranje

mogućnosti -planirani pozivi u 2016.)

Od istaknutih prioritetnih područja, pružanje potpore učenicima romske nacionalnosti

obuhvaćeno je trećom skupinom, odnosno skupinom obrazovanje i cjeloživotno učenje,

gdje opet postoje određeni investicijski prioriteti: poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja

(npr.studijski programi na stranim jezicima u prioritetnim područjima), unapređenje jednakog

pristupa cjeloživotnom obrazovanju (stručna potpora učenicima s teškoćama u razvoju,

poticanje rada s darovitom djecom, programi potpore učenicima romske nacionalnosti,

unapređenje pismenosti i obrazovanje odraslih korisnika u svrhu povećanja zaposlenosti) i

jačanje strukovnog osposobljavanja.

Do sada je razvijen Sustav upravljanja i kontrole natječajem te napravljen indikativni plan

natječaja svih područja operativnog programa, kao i okvirna procedura za provedbu natječaja.

Uslijedit će pravovremeno informiranje, a zainteresirani mogu pratiti obavijesti na

www.esf.hr. Također, planirana je pomoć na terenu u pripremi projekata, što su svi sudionici

našeg okruglog stola podržali, jer imaju malo ili nikakvog iskustva u pripremi projektne

dokumentacije. (PP prezentacija Mogućnosti koje se pružaju za financiranje iz Europskog

socijalnog fonda 2014.-2020.).

Gospođa Babić je istaknula da su šanse za poboljšanje kvalitete uključivanja romske djece u

obrazovni sustav korištenjem mogućnosti Socijalnog fonda EU velike i treba ih iskoristiti u

4

jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, te obrazovnom sustavu. Podloge za

unapređenje socio-ekonomskog statusa Roma u hrvatskome društvu su dokumenti

Nacionalna strategija za uključivanje Roma od 2013. do 2020.

(http://ipc.com.hr/hr_HR/preuzimanje/29/Nacionalna+strategija+za+uklju%C4%8Divanje+R

oma+2013-2020.pdf) i Akcijski plan za njezinu provedbu 2013.-2015.

(http://ec.europa.eu/justice/discrimination/files/roma_hr_strategy_annex_hr.pdf). Opći cilj

ovih dokumenata je uključivanje Roma u sve segmente društva i zajednice te maksimalno

jačanje ljudske potencijala Roma kako bi samoinicijativno pokretali rješavanje problema. U

suprotnome ne preostaje drugo nego „vrtnja u krugu“, istaknula je gospođa Babić.

Temelj svake prijave projekta na natječaje Europske unije je upravo definiranje problema (što

je bio i cilj ove radionice), nakon čega slijedi njihova analiza, kao i analiza dionika, a potom

se definiraju ciljevi kao i moguća rješenja. Gđa. Babić je istaknula kako je ažurna i točna

statistika vrlo bitna za izradu podloge pri pisanju prijave projekta.

Na sljedeća dva koraka radionice sudjelovali su svi sudionici skupa.

Prvo su identificirani problemi i moguća rješenja u obrazovanju i cjeloživotnom učenju

Roma. Radilo se paralelno u tri manje grupe - za predškolski odgoj i obrazovanje (voditeljica

Ljiljana Vugrinec), osnovnoškolski odgoj i obrazovanje (voditeljica Dijana Sabolović-

Krajina) i cjeloživotno učenje (voditelj Kristian Ujlaki).

Potom su u plenarnom dijelu radionice identificirani problemi prezentirani svim sudionicima

okruglog stola (Ljiljana Vugrinec za predškolski odgoj, Tamara Marcinjaš za osnovnoškolski

odgoj i obrazovanje i Bruno Antolić za cjeloživotno učenje. Identificirani problemi

prodiskutirani su zajedno s voditeljicom radionice Marijom Babić i savjetnikom u Vladinom

uredu za ljudska prava i nacionalne manjine Mirkom Markovićem, a u kontekstu mogućnosti

koje nudi Europski socijalni fond, ali i postojeća hrvatska legislativa. Cilj je bio stvoriti

podlogu za mogućnost kreiranja prijedloga projekata prema natječajima Europskog socijalnog

fonda 2014.-2020.

Rad u grupama

Radna grupa za predškolski odgoj i obrazovanje

5

Kao glavni problemi definirani su: neobrazovanost i nezainteresiranost roditelja za rani odgoj

i obrazovanje djece, loši uvjeti života romskih obitelji, nedovoljna financijska potpora lokalne

zajednice za dodatne programe.

1. RODITELJI

U kontaktu odgajateljica s Romima - roditeljima predškolske djece koja polaze vrtiće uočeni

su sljedeći problemi kod roditelja, odnosno kod djece:

nepoznavanje hrvatskog jezika (istakli gotovo svi članovi radne grupe!)

o otežana komunikacija odgajatelj - dijete, ali i odgajatelj - roditelj

o slaba pismenost roditelja

neredovitost pohađanja Male škole

o problem prijevoza djece do vrtića ili Male škole

o udaljenost romskih naselja od vrtića ili škole

nedostatak odgovornosti roditelja i shvaćanja potrebe i obaveze pohađanja Male

škole - potrebna veća suradnja s roditeljima

o nezainteresiranost i neinformiranost roditelja - posljedica neznanja

o potrebna suradnja i partnerstvo s romskim udrugama - ukazivati na važnost

uključivanja djece u odgojno-obrazovni sustav u što ranijoj dobi

o ŠKOLE RODITELJSTVA za roditelje djece romske nacionalne manjine

o potrebno osvješćivanje roditelja o skrbi i sigurnosti djeteta (npr. djecu često u

malu školu dovode tek nešto starija braća i sestre)

nedostatak radnih navika kod djece (pisanje zadaća, nenonošenje školskog pribora)

o brojnost obitelji

o loši životni uvjeti

potrebno uključivanje petogodišnjaka u dvogodišnji program Male škole

o bolje svladavanje jezika, higijenskih i radnih navika

2. ZAJEDNICA

a) lokalna i regionalna zajednica - općina / grad / županija

potrebna financijska potpora:

o za doplatu cijene vrtića

o za osiguranje prijevoza djece / učenika iz romskih naselja do vrtića / škole

o za organiziranje dodatnih kraćih programa u vrtićima za romsku djecu

6

o za nabavu školskog pribora i drugog materijala potrebnog za rad s romskom

djecom

OSNIVAČI VRTIĆA: promijeniti i prilagoditi kriterije za bodovanje kod upisa djece

u vrtić - jer romska djeca koja imaju nezaposlene roditelje ne ispunjavanje prag bodova za

upis u vrtić (prednost imaju djeca zaposlenih roditelja)

b) regionalni / nacionalni nivo:

omogućavanje zapošljavanja romskih pomoćnika i njihovih plaća, kao i dodatno

potrebnih odgajatelja za rad s romskom djecom (problem općina s malim proračunima!)

b) ustanove, udruge:

vrtići - nedostatni kadrovski kapaciteti u vrtićima za osmišljavanje, pisanje i stručno

vođenje projekata temeljem kojih bi trebalo osiguravati sredstva za rad s romskom djecom

(premali broj raspoloživih odgajatelja, osoblje puno radno vrijeme radi u neposrednom radu s

djecom, stručne službe podkapacitirane...)

bibliobus - nedostatak vremena za otvaranje novih stajališta, koja bi bila podrška

programima predškole, nemogućnost dolaska bibliobusa u dane i u vrijeme kad se održava

Mala škola, nema poticaja obitelji za korištenje knjižničnih usluga bibliobusa - roditelji ne

koriste knjižnicu, posljedično ni djeca: u bibliobus dolaze isključivo djeca koja idu u vrtiće i

škole

Zaključno, predstavnici dječjih vrtića koji se bave odgojem i obrazovanjem predškolske

djece kao najveće probleme vezane za predškolski odgoj romske djece istaknuli su:

- nepoznavanje hrvatskog jezika kod djece,

- nezainteresiranost i neinformiranost romskih roditelja o potrebi što ranijeg

uključivanja djece u sustavni i organizirani predškolski odgoj i obrazovanje,

- nedovoljna sredstva koja izdvajaju jedinice lokalne samouprave za poticanje i pomoć

da što veći broj romskih obitelji upisuje svoju djecu u vrtiće (npr. pomoć u doplati

cijene vrtića, u prijevozu djece i sl.)

Kao moguća rješenja problema, sudionici radionice predložili su:

- organiziranje "Škole roditeljstva" za roditelje predškolske djece u suradnji s romskim

udrugama,

7

- veće uključivanje lokalne i regionalne zajednice u sufinanciranje potreba prijevoza i

plaćanja cijene vrtića i ostalih potreba djece u predškolskom odgoju,

- na nacionalnoj razini - omogućavanje zapošljavanja romskih pomoćnika kako bi se

prebrodio aktualni problem nepoznavanja hrvatskog jezika kod romske djece i

roditelja.

Budući da su osnovni problemi uključivanja romske djece u rano obrazovanje nedovoljno

motivirani i angažirani roditelji oko slanja djece u vrtić, kao i nedovoljni materijalni uvjeti u

dječjim vrtićima za poboljašanja, a uzroci neobrazovani roditelji, loši uvjeti stanovanja, kao

nedostatno financiranje vrtića, proizlazi da su potrebe: motiviranje roditelja za slanje djece u

vrtić i stvaranje uvjeta za to – prijevoz, prostori predškolskih ustanova, adekvatni uvjeti

stanovanja. Marija Babić je sumirala: potrebno je poduzimati mjere van obrazovnog sustava

koje će stvoriti uvjete za uključivanje u obrazovanje te koje će utjecati na nedovoljno

motivirane i angažirane roditelje i loše materijalne uvjete za poboljšanje stanja u vrtiću i van

vrtića. U okviru Socijalnog europskog fonda moguće je prijaviti projekte kojima bi se izvan

vrtićkim aktivnostima roditelje osposobilo i motiviralo (osnažilo) da shvate važnost

uključivanja svoje djece u rano obrazovanje (kako bi stekle socijalne, komunikacijske,

higijenske vještine i navike). Moguće aktivnosti su zapošljavanje romskih pomagača su npr.

osnivanje mobilnog tima za obilazak roditelja ili osoba za obilazak obitelji („soft“ mjere), te

nabava opreme ili opremljeni prostori kroz druge natječaje EU. Treba napraviti sinergiju u

lokalnoj zajednici kroz povezivanje nekoliko dječjih vrtića, škola i drugih partnera i

formiranje zajedničkih timova koji će to koordinirati.

Savjetnik Mirko Marković je dodao da program predškole mogu provoditi i škole, ako nema

prostora u dječjim vrtićima. Naveo je primjer Murskog Središća, gdje su sva romska djeca

uključena u jaslice i dječji vrtić, pa nema niti problema koji su na koprivničkom području

uočeni i apostrofirani. Dakle, bitna je opća društvena klima u pojedinim sredinama i

županijama spram uključivanja romske djece u rane oblike odgoja i obrazovanja.

Radna grupa za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje

Detektirani su sljedeći problemi:

DJECA – pri upisu u 1. razred nemaju razvijene predvještine za čitanje i pisanje: potreban je

dodatni rad s djecom na razvijanju tih vještina, ali i na usvajanju socijalnih vještina,

8

higijenskih i kulturnih navika i opće informiranosti djece; ne poznaju hrvatski jezik, ali se

teško izražavaju i na romskom jeziku, a ne samo na hrvatskom jeziku; djeca nisu

socijalizirana prije polasku u školu - znaju biti agresivna u rješavanju problema, jer imaju,

pretpostavlaj se, loše modele ponašanja u obitelji; nemaju preduvjete za učenje kod kuće;

izostaju s nastave.

RODITELJI – niska razina obrazovanja i motiviranosti da svojoj djeci daju podršku i poticaj

u obrazovanju; nepovoljni uvjeti stanovanja, naročito u izoliranim i segregiranim naseljima;

manjak skrbi roditelja za higijenske navike svoje djece; nenamjensko trošenje socijalne

pomoći - dobivaju financijska sredstva, ali ih ne troše namjenski (djeci za udžbenike, školski

pribor, prehranu, higijenske potrepštine, izlete i dr.); uglavnom se radi o mladim roditeljima

koji nisu pripremljeni za vođenje domaćinstva i brigu o djeci; alkoholizam u obitelji; roditelji

zbog vlastite neobrazovanosti ne uče djecu osnovne pojmove u svakodnevnoj komunikaciji i

ne mogu im pružati podršku u učenju; modele neprihvatljivog ponašanja poput agresije i

alkoholizma prenašaju na svoju djecu; problemi u komunikaciji - učitelji teško dolaze do

roditelja jer mijenjaju brojeve mobitela, ne odazivaju se na sastanke i sl.

UČITELJI / ŠKOLA nemaju sustavnu komunikaciju s romskim roditeljima i ne odlaze u

romska naselja / obitelji (pozitivan porimjer može biti Mursko Središče); loša komunikacija s

roditeljima; stereotipi; nedovoljno poznavanje zakonskih mogućnosti; pitanje testova za

određivanje teškoća u razvoju i upućivanje u Podravsko sunce, s obzirom da djeca ne znaju

hrvatski jezik, zapuštena su u obitelji – radi li se o pseudo-retardaciji ili stvarnom stanju;

istaknuta je kao pozitivnost činjenica da u toj ustanovi imaju program stjecanja vještina i

higijenskih navika, a djeca manje izostaju iz škole, jer imaju osiguran prijevoz do naselja; OŠ

Drnje s najvećim brojem romskih učenika u Koprivničko-križevačkoj županiji nakon OŠ

Grgura Karlovčana Đurđevac, nema romskog pomagača, a to je najveći problem; one škole

koje imaju asistente u nastavi, ne mogu računati na njihovo kontinuirano zapošljavanje;

DONOSITELJI POLITIČKIH ODLUKA: nedovoljni kapacititi za upravljanje rješavanjem

problema; „romska problematika“ nije prioritet; nedostatak tradicije i pozitivne klime

koordiniranog i sustavnog rješavanja problema romske populacije na svim razinama –

općinskoj i županijskoj, kao što je to slučaj u susjednom Međimurju.

Moguća rješenja:

9

- Naveden je primjer Centra za usluge u zajednici Svitanje u kojemu se radi zajednički s

djecom i njihovim roditeljima, a ova ustanova je nedavno pokrenula i mobilni tim koji odlazi

na teren.

- Naveden je primjer OŠ „Braća Radić“ iz Koprivnice koja nema toliko problema u

komunikaciji s roditeljima, jer je kroz proteklih osam godina stekla njihovo povjerenje

održavanjem mnogobrojnih, sustavno organiziranih sastanaka, razgovora, odlascima u

domove učenika; pozitivna komunikacija s roditeljima ostvarena je zahvaljujući i sustavnom

razvijanju koncepta tolerantne i socijalno uključive škole.

- Postoje različite pozitivne inicijative za uključivanje romske djece, kao npr. u školi u

Kloštru Podravskom u kojoj se već dvije godine održavaju igraonice u suradnji školske

knjižnice, Društva Naša djeca i Centra za socijalnu skrb, a u okviru izvaninstitucionalnog

odgoja djece i mladih (javljanje na natječaj za dobivanje sredstava).

- Što se tiče učenja hrvatskog jezika, treba iskoristiti zakonsku obvezu škola da traže novo

radno mjesto uz dobro obrazloženje (Čl. 43 Zakona o osnovnom školstvu – Izmjene i dopune

iz 2013. godine, po kojemu su škole dužne osigurati poseban program za djecu kojima

hrvatski nije materinji jezik; malo škola to koristi, a na koprivničkom području samo OŠ A.

Nemčić Gostovinski). Treba poštivati zakonom određene obveze da se djeci koja ne znaju

hrvatski jezik omogući da što prije nauče hrvatski jezik, dakle dodatno učenje hrvatskog

jezika i pojačani program za pripadnike manjina.

- Utvrđeno je kako bi bilo dobro da u školama postoji osoba koja će komunicirati s

roditeljima.

- Potrebno je pokretanje slobodnih aktivnosti poput radionica s roditeljima o vođenju

domaćinstva, odgoju djece i sl.

- Centar za socijalnu skrb može uskratiti jednokratnu pomoć, ako je roditelji ne troše

namjenski za potrebe svoje djece.

- Neophodno je zapošljavanje romskih pomagača i asistenata u nastavi.

- Moguće je angažirati volontere s pedagoških fakulteta, npr. u Čakovcu ili Edukacijsko-

rehabilitacijskog fakulteta.

Marija Babić je iz prezentiranog sumirala da je ključni problem otežano obrazovanje romske

djece u osnovim školama. Glavni uzroci su: višestruki nepovoljni uvjeti – niska obrazovanost

i nezaposlenost roditelja, loši uvjeti stanovanja, niske higijensko-zdravstvene navike;

nemogućnost i neznanje da pružaju podršku svojoj djeci da završe školu – roditeljima treba

10

pomoći; nepostojanje tradicije i društvene klime da se sustavno i koordinirano rješavaju

problemi romske populacije kao što je to praksa u Međimurju. Posljedice su: djeca s

nerazvijenim socijalno-komunikacijskim i higijenskim navikama, nepoznavanjem ili

nedovoljnim poznavanjem hrvatskog jezika; neinformirani roditelji o svojim pravima i

obvezama; neadekvatna komunikacija među institucijama (vrtići, škole, Centar za socijalnu

skrb, jedinice vlasti – općine, grad, županija) uključenih u obrazovanje i sve aktivnosti vezane

uz romsku populaciju. Iz toga proizlaze potrebe: radionice, edukacije, savjetovanja za romske

roditelje i sve ostale uključene u obrazovni proces romske djece.

Na problem suradnje među institucijama osvrnula se Snježana Tišljarić, ravnateljica DV

Vrapčić Drnje – postoji volja da se prijave projekti na natječaje ESF, ali je to otežano jer

institucije ne surađuju, ustanove se nemaju kome obratiti. Postoje programi edukacije o

pisanju projekata pri Pučkom otovrenomu učilištu u Koprivnici, dok agencije poput PORE

daju savjetodavnu pomoć. Potrebna je sinergija i povezivanja intelektualnog kapitala na razini

cijele lokalne zajednice u pisanju projekata i povlačenju sredstava na natječajima EU.

Radna grupa za srednjoškolsko obrazovanje i cjeloživotno učenje

Na radionici su sudjelovali predstavnici Pučkog otvorenog učilišta, Obrtničke škole

Koprivnica i Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“. Grupa je definirala osnovni problem –

premali broj Roma koji završavaju osnovnu školu. Problemi u ovoj faziposljedica su

problema koji se ne rješavaju u ranijim fazama obrazovanja, odnosno problema u

predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju Roma. Problem kod polaznika srednje škole

rana je udaja i trudnoća djevojaka Romkinja. Iako ima maloljetničke trudnoće i kod učenica

koje nisu Romkinje, za Romkinje je specifično da se one, kada se udaju i zatrudne, uglavnom

više ne vraćaju u školu. Učenice koje nisu Romkinje znaju za mogućnost da se vrate u sustav

srednjoškolskog obrazovanja do 21. godine života i većina se vraća i završava srednju školu.

One vjerojatno imaju podršku i pomoć obitelji koje se uključuju u čuvanje djece. Tu podršku i

pomoć Romkinje nemaju pa bi bilo dobro organizirati edukacije kako bi se barem dio

maloljetnih Romkinja koje su se udale i rodile vratile i završile srednju školu.

Najveći problem kod polaznika Pučkog otvrenog učilišta su financije i prijevoz kao prepreke

za veći broj polaznika njihovih edukacijskih programa. I tu je potrebna suradnja romskih

udruga, institucija koje se bave problemima Roma i lokalnih vlasti kako bi se stvorili

preduvjeti za korištenje edukacijskih programa koje POU nudi.

11

U Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica je bilo problema u radu s mladim Romima

koji koriste Stručno-znanstveni odjel u poštivanju Kućnog reda, buke, glasnog slušanja

glazbe, zlouporabe korisničkih iskaznica, neposjedovanje osobnih dokumenata i potrebnih

potvrda za učlanjenje. Manje-više svi ti problemi su riješeni razgovorom i stvorila se grupa od

10 korisnika Roma u dobi od 15-25 godina koji redovito posjećuju Stručno-znanstveni odjel.

Njih 4-5 je gotovo svakodnevno na Odjelu. Koriste isključivo računala za Internet i to za

pregledavanje servisa poput Youtube i korištenje Facebooka. Šteta je što je populacija koja

koristi Stručno-znanstveni odjel odreda nezaposlena i s nezavršenom srednjom školom.

Primjećuje se da su inteligentni i snalažljivi jer su vrlo vješti u korištenju računalne opreme i

servisa i sadržaja koje pregledavaju. Vrlo brzo shvaćaju mogućnosti snimanja, skidanja

datoteka, prebacivanja u druge formate i slično. Pitaju knjižničara za pomoć uglavnom

jednom i to im je dovoljno da shvate kako nešto radi. Evidentno je da imaju potencijal za

usvajanje znanja i vještina.

Sudionici radionice su zaključili da će Romi uspješnije biti uključeni u sustav cjeloživotnog

učenja samo ako se kvalitetno bude radilo od najranije, predškolske dobi nadalje. Stoga je

naglašena potreba edukacije i mobiliziranja šire zajednice – udruga i institucija u rješavanju

ovog složenog problema.

Rješenja

- Angažiranje / zapošljavanje romskih pomoćnika u nastavi na predškolskoj i osnovnoškolskoj

razini u cilju bolje informiranosti djece i roditelja o mogućnostima školovanja koje su im na

raspolaganju.

- Preventivni programi (u suradnji s pedagoškoim fakultetima i Edukacijsko-rehabilitacijskim

fakultetom u Zagrebu).

- Info-punktovi (udruge, lokalna zajednica) – informiranje romske zajednice o pravima i

obvezama.

- Medijatori – odlazak u naselja

- Sustav socijalne pomoći je destimulativan – potreba promjene zakona

Marija Babić je sumirala: ključni problemi u srednjoškolskom obrazovanju Roma i

njihovom uključivanju u cjeloživotno učenje su: nepostojanje motivacije da se upisuje i

završava srednja škola; neinformiranost o pozitivnim aspektima obrazovanja; nedovoljna

informiranost romske djece i mladih o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju u

12

obrazovanju. To su posljedice problema koji se ne rješavaju u ranijim fazama obrazovanja,

odnosno problema u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju Roma. Potrebe: sustavno

provođenje preventivnih programa od najranije dobi čiji je cilj motiviranje djece i roditelja za

uključivanje u obrazovni proces.

Mirko Marković je problem školovanja Roma stavio u širi kontekst glavnog problema

hrvaztskoga društva uopće - nedovoljnog zapošljavanja usprkos završenom školovanju i

fakultetskim svjedodžbama i pitanja motivacije.

Pozvao je učitelje da sudjeluju u savjetovanju o izmjenama zakona i pravilnika u obrazovanju

te rapravama o izradi kurikulumu romskog i bajaškog jezika.

Na temelju održanog stručnog skupa i konstruktivne rasprave u kojoj su sudjelovali svi

prisutni, identificirani su problemi vezani uz nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu

donašanja političkih odluka, obrazovne i socijalne ustanove, roditelje i djecu te su predloženi

zaključci za njihovo rješavanje.

ZAKLJUČCI

1. Neophodno je potrebno na koprivničkom području, ali i u hrvatskome društvu širiti

svijest o teškom položaju marginaliziranog romskog naroda, osobito romske djece

koja trebaju imati kvalitetno obrazovanje kako bi se lakše uključila u život zajednice i

drušva uopće.

2. Neophodno je potrebno poboljšati koordinaciju i sustavan, planski pristup problemima

obrazovanja i cjeloživotnog učenja Roma na svim razinama donašanja političkih

odluka – državnoj, regionalnoj i lokalnoj u suradnji s ustanovama, institucijama i

romskim udrugama.

3. Iako je napravila mnogo na uključivanju Roma, Koprivničko-križevačke županije

treba se ugledati na primjere dobre prakse u županijama gdje su djeca u većem broju i

na kvalitetniji način uključena u sve razine odgoja i obrazovanja (npr. primjer

Međimurske županije).

4. Romske udruge su važna i neizostavna karika u što kvalitetnijem i brojnijem

uključivanju romskih roditelja u pružanje podrške školovanju svoje djece. Kako bi

njihova uloga još više došla do izražaja, potrebno je osnivati nove romske udruge za

13

pojedine aspekte rješavanja tekućih problema (npr. romskih pomoćnika, romskih

žena.)

5. Poboljšana komunikacija s romskim roditeljima na svim razinama (osobnoj i

institucionalnoj), kao i ponuda oblika njihovog dodatnog obrazovanja i cjeloživotnog

učenja ključni su faktor da oni budu podrška svojoj djeci u školovanju.

6. Romski pomoćnici su na koprivničkom području neophodan „most“ između romske

djece i nastavnika te između roditelja romske djece i nastavnika kada školovanje

romske djece opterećuje veliko breme problema, u prvom redu nepoznavanje

hrvatskog jezika i nedostatak socijalno-kumunikacijskih i higijenskih navika. Treba se

naći cjelovito rješenje za njihovo zapošljavanje kako bi sustavno pomagali romskoj

djeci, odgajateljima, nastavnicima i roditeljima.

7. Nužna je suradnja udruga i škola s Centrom za socijalnu skrb (preko njega i s

Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi) te provođenje svih dostupnih mjera koje su

predviđene u sustavu, a mogu konkretno pridonijeti poboljšanju uvjeta života i

integraciji Roma u društvo. Neophodna je suradnja ustanova s lokalnom upravom kao

podrška da se iz sustava državnih mjera zaposle romski pomoćnici u nastavi preko

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i u javljanju na natječaje EU i druge

natječaje u zemlji i inozemstvu).

8. Potrebno je detektirati i rješavati najveći problem u školovanju romske djece, a to je

nemogućnost dobivanja odgovarajuće potpore u obitelji - od pomoći u rješavnju

školskih obveza, preko odjeće, obuće i školskog pribora i prostora za učenje, odnosno

adekvatnog stambenog prostora kao osnovnog preduvjeta za normalan psihofizički

razvoj djece i zdravlje članova obitelji.

9. Kako bi se izvukli iz začaranog kruga siromaštva romskoj djeci i njihovim roditeljima

neophodno je potrebna pomoć, prije svega općina u kojima žive,

10. Budući da je predškola ili mala škola od 2014./2015. zakonska obveza, na

koprivničkom području evidentni su primjeri dobre prakse uključivanja romske djece

u predškolske oblike obrazovanja. No, njihova uključenost u dječje vrtiće još uvijek je

na koprivničkom području sporadična, a upravo je to način da se eliminira niz

potencijalnih problema koje romska djeca imaju pri polasku u osnovnu školu, tijekom

školovanja i uključivanja u društvo općenito.

14

11. Problemi premalog broja učenika Roma u srednjoj školi i fakultetima rezultat su

problema koji se ne rješavaju u ranijim fazama obrazovanja odnosno problema u

predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju Roma.

12. Romi će biti uspješnije uključeni u sustav obrazovanje i cjeloživotnog učenja samo

ako se kvalitetno bude na tome radilo od njihove najranije, predškolske dobi nadalje

uz senzibilizaciju i mobilizaciju šire zajednice – udruga i institucija u rješavanju ovog

složenog problema.

13. Važno je povezivanje svih dionika, tj. stručnjaka u odgoju i obrazovanju, i ostalih

pojedinaca, udruga, institucija i tijela lokalne uprave i samouprave koji se bave

pitanjima Roma kako bi razmijenili informacije, iskustva i pokušali zajedno pronaći

rješenja za probleme.

14. Upravo ovakvi okrugli stolovi mogu poslužiti kao platforma za umrežavanje i

koordinaciju niza paralenih aktivnosti potrebnih kako bi se istinski, učinkovito

rješavali problemi. Svi sudionici ovog okruglog stola dobit će popis sudionika skupa s

kontaktima kako bi se potaknulo daljnje međusobno povezivanje, razmjena iskustava i

suradnja.

15. Potrebna je i korisna unutar- i među sektorska identifikacija problema. Problemi u

obrazovnom sustavu identificirani na ovom okruglom stolu odlična su podloga za

pisanje projekata i javljanje na natječaje za sredstva iz europskih fondova. Ključnu,

koordinirajuću ulogu u tome trebaju imati donositelji političkih odluka na lokalnoj,

regionalnoj i nacionalnoj razini kao pokretači relevantnih aktivnosti i mjera u razvoju

svojih zajednica. Treba naći sinergiju u lokalnoj zajednici za povezivanje svih dionika

projekta i razmjena iskustava kako bi se sredstva EU iskoristila.

16. Zbog potrebe jačanja socijalne uključenosti u cijeloj Županiji, s osnivačima ustanova u

obrazovanju treba dogovoriti projekte i uloge (biti nositelj ili participirati u projektu).

Treba krenuti od pitanja: što želi romska populacija? Na tragu tog ključnog pitanja

svaka županija u Hrvatskoj treba izraditi akcijski plan, pa i naša, Koprivničko-

križevačka županija.

Izvješće i zaključke sastavili:

Ida Gašpar

Maja Krulić Gačan

15

Dijana Sabolović-Krajina

Ana Škvarić

Kristian Ujlaki

Ljiljana Vugrinec

Poveznice na priloge:

https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/esf_-_stvaranje_mogu__nosti

https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/mogu__nosti_koje_se_pru__aju_za_fin

https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/__to_smo_u_proteklih___est_okruglih

https://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/operativni_program_-_u__inkoviti_lj

http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/mjere_i_aktivnosti_za_izvrsenje_res

http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/integracija_skupina_u_nepovoljnome_

http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/odluka_o_dodjeli_bs_projektima_udru

http://issuu.com/knjiznica.fran.galovic/docs/popis_odobrenih_projekata