ODSJEK ZA HISTORIJUDruštvo za proučavanje srednjovjekovne

bosanske historije

Okrugli stol

Žene u srednjovjekovnoj Bosni

Knjiga sažetaka

Filozofski fakultet u Sarajevu Novembar 2012. godine

society for the study of medieval bosnian history--------------------------------------------------------------------------

Round table

Women In medieval bosnia

ORGANIZATION COMMITTEEDubravko Lovrenović, Esad Kurtović, Pejo Ćošković,

Emir O. Filipović, Dženan Dautović

Publisher:Society for the Study of Medieval Bosnian History

Faculty of Philosophy in SarajevoFranje Račkog 1, 71 000 Sarajevo

www.stanak.org

društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije--------------------------------------------------------------------------

Okrugli stol

Žene u srednjovjekovnoj Bosni

ORGANIZACIONI ODBORDubravko Lovrenović, Esad Kurtović, Pejo Ćošković,

Emir O. Filipović, Dženan Dautović

Izdavač:Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije

Filozofski fakultet u SarajevuFranje Račkog 1, 71 000 Sarajevo

www.stanak.org

OKRUGLI STOL

Žene u srednjovjekovnoj Bosni

PROGRAM

10.00

Emir O. FilipovićOtvaranje Okruglog stola i uvodno izlaganje

10.15 – 11.30

Elmedina DuranovićŽene iz Bosne na tržištu roblja koncem 13. stoljeća

Nedim RabićMaria von Bosnien: bosanska princeza – njemačka grofica

Dženan DautovićUgarska kraljica Elizabeta i Bosna

Amer DardaganO bugarskim princezama na bosanskom dvoru sa posebnim osvrtom na kraljicu Doroteju

Emir O. FilipovićKćerka i unuk bosanskog vladara? Prilog prosopografiji i heraldici Kotromanića

11.30 – 12.00 Diskusija – Pauza

12.00 – 13.15

Marjan DrmačKraljevske svadbene svečanosti u srednjovjekovnoj Bosni

Husein Sejko MekanovićPortret i nadgrobna ploča bosanske kraljice Katarine Kotromanić (1425-1478) u Rimu

Senja MahinićŽivotni put posljednje bosanske kraljice Mare, nakon propasti bosanskog kraljevstva

Semir HamboSamostalnost u poslovnoj inicijativi dvije bosanske vojvotkinje: Jelena Hranić i Jelena Nelipčić

Esad KurtovićNajmljeno dojenje i odgoj napuštene djece u dubrovačkom zaleđu

13.15 – 13.45 Diskusija – Pauza

13.45 – 15.00

Dževad Drino – Benjamina LondrcPosebnost pravnog položaja žene u bosanskom srednjovjekovlju

Enes DedićUčestalost ženskih imena u srednjovjekovnoj Bosni

Narcisa SemićPredstava žena na stećcima u srednjovjekovnoj Bosni

Slaven TadićNakit i nošnja žena u srednjovjekovnoj Bosni

Irfan TeskeredžićDvorske dame u srednjovjekovnoj Bosni

15.00Diskusija – Završna riječ

OKRUGLI STOL

Žene u srednjovjekovnoj Bosni

SAŽECI

okrugli stol

________________________________________________________________________________

4

Elmedina DuranovićŽene iz Bosne na tržištu roblja koncem 13. stoljeća

Kao relikt iz antičkog perioda, sa određenim modifikacijama u pogledu načina korištenja radne snage robova, institucija ropstva bila je prisutna gotovo kroz cijeli srednji vijek. Robovi u srednjem vijeku nisu predstavljali osnovnu radnu snagu, već pomoćnu. Uglavnom su korišteni za obavljanje kućnih poslova, rjeđe za poslove u baščama ili na lađama. S obzirom na to ne iznenađuje činjenica da je u trgovačkom prometu bilo puno više žena nego muškaraca. Trgovina robljem, uopće ustanova ropstva, je fenomen koji se može posmatrati sa više aspekata: ekonomskog, društvenog ili socijalnog, kulturnog, pa i vjerskog. Na osnovu postojećih postavki u dosadašnjoj historiografiji, slijedeći raspoloživu izvornu građu pokušat ćemo dati prilog proučavanju ustanove ropstva u kontekstu ekonomske i društvene historije srednjovjekovne Bosne s posebnim akcentom na položaj i ulogu žena u srednjovjekovnom društvu. Vjerski aspekt, koji se najčešće veže za ovu vrstu trgovine, izostavit ćemo jer bi to otvorilo niz drugih pitanja koja izlaze iz okvira postavljene teme. Smatrali smo da je to opravdano na osnovu činjenice da se riječi patereni ili bogumili uz imena bosanskog roblja u izvorima pojavljuje tek u drugoj polovini 14. stoljeća.

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

5

Nedim RabićMaria von Bosnien: bosanska princeza – njemačka grofica

Rad istražuje porijeklo i život jedne bosanske princeze koja se sredinom 14. stoljeća udala za grofa Ulricha X od Helfensteina. U radu se analiziraju domaći, ugarski i njemački izvorni podaci kao i informacije koje pružaju hroničari 15. i 16. stoljeća. Posebna pažnja se poklanja literarnoj građi većim dijelom nepoznatoj domaćoj akademskoj javnosti. Kako je geneaološki problem jos daleko od rješenja pokušat ćemo dati vlastito rješenje o porijeklu Marije, iz brojnih njemačkih izvora poznate, kao Maria von Bosnien.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

6

Dženan DautovićUgarska kraljica Elizabeta i Bosna

U radu će se analizirati utjecaj kraljice Elizabete/Jelisavete na bosansko-ugarske odnose od njene udaje za ugarskog kralja Lajoša I 1353. godine do smrti 1387. godine. Najznačajniji događaji na kojima bi se posmatrao problem bi bili: predaja Huma Ugarskoj kao Elizabetinog miraza i borbe oko ugarskog prijestolja koje su nastupile nakon smrti Lajoša I. Osnovno pitanje na koje bi trebalo dati odgovor: na primjeru kraljice Elizabete utvrditi kakav je odnos srednjovjekovne kraljice prema domovini i dinastiji iz koje potiče nakon udaje u susjednu i konkurentnu dinastiju.

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

7

Amer DardaganO bugarskim princezama na bosanskom dvoru

sa posebnim osvrtom na kraljicu Doroteju

Teme koje tretiraju odnose Bosne i Bugarske u prošlosti nisu bile predmet istraživanja kako domaćih, tako ni bugarskih historičara. Interesovanje za ovu temu svodilo se uglavnom na parcijalne i usputne opaske istraživača o poznatim historijskim činjenicama i fragmentima odnosa koji naslućuju dublje političke, ekonomske, vjerske i kulturne veze. Najbolji pokazatelj odnosa koji su zabilježeni u izvornoj građi zasigurno su bračne veze najmoćnijih bosanskih vladara Stjepana II i Tvrtka I sa bugarskim nevjestama. U radu će se pokušati dati informacije o nevjesti bana Stjepana II nepoznatog imena, te usljed kojih političkih okolnosti je uopšte došlo da sklapanja ovog braka, da li je on proizveo potomstvo, te kada je ovaj brak okončan i koliko je trajao. O prvoj bosanskoj kraljici Doroteji, kćerci bugarskog vidinskog cara Sracimira, osim biografskih podataka i okolnosti koje su je dovele u Bosnu, nastojat će se utvditi i u kojoj je mjeri ova značajna žena bosanskog srednjovjekovlja uspjela prenijeti bugarsku dvorsku kulturu, carski ceremonijal i tradiciju u Bosnu druge polovine 14. stoljeća.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

8

Emir O. FilipovićKćerka i unuk bosanskog vladara?

Prilog prosopografiji i heraldici Kotromanića

U češkoj historiografiji se već odavno barata podatkom, koji je inače nepoznat domaćim historičarima, da se u testamentu vojvode Přemeka Opavskog (1366-1433) spominje njegova treća supruga Jelena (Helena), “baštinica” bosanske krune. Tako formuliran naslov ove žene naveo je jednog češkog heraldičara na pomisao da se tu zapravo radi o kćerki jednog od bosanskih kraljeva. Prema tome bi i sin kojeg je ona imala sa češkim plemićem bio unuk bosanskog kralja koji je imao pravo na prijestolje Bosanskog kraljevstva. U radu se na osnovu rezultata češke historiografije predstavljaju pojedinosti o ovoj priči, te se detaljnije propituje osnovanost nekih pretpostavki iznesenih o potomcima jednog od bosanskih vladara u Češkoj.

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

9

Marjan DrmačKraljevske svadbene svečanosti u srednjovjekovnoj Bosni

U okviru ove teme se, na primjeru nekoliko kraljevskih svadbi, u fokus postavljaju zbivanja vezana za kraljicu tokom svadbene ceremonije. Pod cjelokupnom svadbenom ceremonijom podrazumijevala bi se prošnja, dozvola od pape za vjenčanje, pratnja mladenke od zavičajnog mjesta prema “contrata del re”, kićeno plemstvo koje je prati, muzičari i lakrdijaši, doček kićenog plemstva, centralna svadbena svečanost i ono šta ona podrazumijeva, razilaženje gostiju kućama i postsvadbena zbivanja na dvoru kralja. Dakle, ovo je proces koji traje nekoliko mjeseci i u njemu će se pokušati staviti naglasak na kraljicu.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

10

Husein Sejko MekanovićPortret i nadgrobna ploča bosanske kraljice Katarine Kotromanić (1425-1478) u Rimu

O bosanskoj kraljici Katarini Kotromanić postoji vrlo opsežna bibliografija. Istraživači su raspravljali i o kraljičinom portretu, koji je spomenuo dubrovački kroničar Giacomo di Pietro Luccari (1550-1615). Moje predavanje u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru 21. maja 2012. godine dosta jasno je pokazalo da je spomenuti dubrovački kroničar bio u pravu kad je tvrdio da se u vatikanskoj Konstantinovoj dvorani (Sala dei Constantini) nalazi kraljičin portret. Rasprava o tom portretu (djelu znamenitog slikara Raffaella Sanzia?) još nije zaključena. Isto važi i za raspravu o prvobitnom epitafu na kraljičinoj nadgrobnoj ploči, koja se nalazi u rimskoj bazilici Santa Maria in Aracoeli. I o tome sam prilično opširno govorio u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Rezultati mojih istraživanja u velikoj mjeri umanjili su značaj rasprave, koju je 1977. godine objavio njemački slavist Michael Arndt. Kakav je bio prvobitni epitaf na kraljičinom grobu? Kakvim slovima je bio napisan? Da li je bila na prvobitnom epitafu kraljica predstavljena kao članica kuće cara Stipana ili kao članica kuće cara Konstantina? Kad je nastao epitaf napisan ćirilicom i na slavenskom jeziku, koji je u četrdesetim godinama 16. stoljeća rimski kaligraf Giovambattista Palatino prepisao slovima latinice i preveo na latinski jezik? Zašto je bila na epitafu na kraljičinoj nadgrobnoj ploči kraljica predstavljena kao sestra bosanskog velikog vojvode Stipana Vukčića Kosače (1435-1466)?

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

11

Senja MahinićŽivotni put posljednje bosanske kraljice Mare, nakon propasti

bosanskog kraljevstva

Rastuća osmanska sila se polovinom 15. stoljeća našla u poziciji da ugrozi samostalnost Bosanske srednjovjekovne države. Nedugo zatim, 1463. godine, Bosna je nestala sa političke karte evropskih zemalja. U zbrci i haosu koji je snašao Bosnu, bosansko plemstvo kao i članovi bosanske vladarske dinastije Kotromanića, tražili su mogućnost spasa širom okolnih kršćanskih država. Poslijednja bosanska kraljica Mara našla je utočište u Dubrovniku oktobra 1463. godine, da bi nedugo zatim prešla u mletački Split. Tri godine kasnije Mara je dobila zaštitu sultana Mehmeda II, preselivši se u Ježevo kod Sereza u Osmanskom carstvu. Namjera nam je da u ovom radu prikažemo vijesti koje su do nas došle, a tiču se života kraljice Mare u izbjeglištvu, njenog odnosa sa Dubrovčanima i ophođenja prema članovima svoje porodice, odnosno intriga koje su je pratile sve do njene smrti.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

12

Semir HamboSamostalnost u poslovnoj inicijativi dvije bosanske vojvotkinje:

Jelena Hranić i Jelena Nelipčić

Nerijetko se kroz izvorni materijal susrećemo s vijestima koje potvrđuju poslovnu aktivnost žena u srednjovjekovnoj Bosni. Značajan dio angažmana bosanskih žena u poslovnom svijetu usko je vezan s pozicijom koju su one obnašale kao banice, kraljice, supruge ili sestre, vladara ili velikaša. Zadatak ovog rada je da fokusira samostalnu djelatnost dvije, možda i najreprezentativnije žene srednjovjekove Bosne kada je poslovna inicijativa u pitanju. Na osnovu raspoložive izvorne građe i literaturne podloge pratit ćemo poslovno ponašanje Jelene Hranić nakon smrti njezinog supruga Sandalja Hranića. Od 1435. godine pa do Jelenine smrti uočljiva je apsolutna samostalnost ove bosanske vojvotkinje u sklapanju poslovnih veza, naročito s Kotorom. S druge strane, paralela u poslovnoj samostalnosti primjetna je i u liku Jelene Nelipčić, supruge vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a potom i bosanskog kralja Ostoje. Za svog života Jelena Nelipčić je na osnovu svog porijekla, društvenog položaja i poslovnog umijeća stekla znatna novčana sredstva koja je aktivno umnožavala posuđivanjem uz kamatu. Zapažena je njezina autoritativnost, nezavisnost i sposobnost u procesu poslovnih inicijativa, što je uz Jelenu Hranić čini jednom od najprepoznatljivijih žena bosanskog srednjeg vijeka, naročito u segmentu poslovne djelatnosti.

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

13

Esad KurtovićNajmljeno dojenje i odgoj napuštene djece u dubrovačkom zaleđu

Kroz nekoliko pronađenih ugovora i tužbi prilog razmatra pitanje najmljenog dojenja i odgoja napuštene ili ostavljene djece u dubrovačkom zaleđu u razvijenom srednjem vijeku. Ugovori o najmljenom dojenju, ishrani i odgoju napuštene ili ostavljene djece u neposrednom zaleđu Dubrovnika pokazuju raznovrsnost životne svakodnevnice u razvijenom srednjem vijeku. Davanje djece na dojenje proizilazi zbog nedostatka mlijeka, ali to je i običaj koji su prakticirali bogatiji društveni slojevi. Ugovori o najmljenom dojenju i odgoj napuštene ili ostavljene djece sami po sebi često su suhoparan odraz poslovnosti i ukazuju na uhodanost i učestalost ovih aktivnosti na koje se, iz različitih pobuda opredjeljuju ugovorene strane. Ipak oni ukazuju na raznolike životne priče kojima se, po dimenziji proživljenog, srećnog i bolnog konteksta, srednji vijek ne razlikuje bitnije od savremenog doba.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

14

Dževad Drino – Benjamina LondrcPosebnost pravnog položaja žene u bosanskom srednjovjekovlju

U svjetlu pravnih normi evropskog srednjovjekovlja žena je nesumnjivo “građanin drugog reda”, što predstavlja odsjaj običaja i propisa antike, mada je u Rimu položaj žena bio još i bolji u odnosu, na primjer, Grčku. Žena nema politička prava niti aktivno i pasivno pravo glasa, nije mogla biti svećenik, poslovna sposobnost je dugo ograničena, dobiva imovinska prava jedino onda ako je ispunila ulogu supruge i majke. Iz pravnih vrela bosanskog srednjovjekovlja pomaljaju se neke naznake drugačijeg odnosa žene u bosanskom srednjovjekovlju, drugačijeg u odnosu i na položaj žene u susjednim feudalnim državama, ali i na evropsko srednjovjekovlje u cjelini. Ove posebnosti se javljaju prvenstveno u oblasti bračnih i nasljednih odnosa, ali i širih imovinskih prava i ukazuju na drugačiju utemeljenost cjelokupnih društvenih odnosa (marksisti bi dodali – i proizvodnih odnosa, prije svega!). Evo i izvora: u testamentu “počtenog viteza” Pribisava Vukotića nalazimo odrednice: sinu Rafaelu iz prvog braka, kuća od 500 dukata i 350 dukata u novcu, crkvi u Padovi 100 zlatnih dukata, drugoj ženi Doroteji maslinjak vrijedan 1.000 dukata, te opremu, sinovima iz drugog braka Petru i Đorđu po 500, kćerkama Katarini, Barbari i Ani po 600, a nerođenom djetetu 500 – ako bude kćer 600 dukata. Ovakve odredbe o ženskim nasljednim pravima uzalud ćemo tražiti u pravima bilo hrvatske bilo srpske feudalne države, a upravo u ovom testamentu imamo imenovanje nasljednikom nerođenog djeteta (“ako je kćer 600 dukata”), poznata fikcija rimskog prava “infans conceptus pro iam nato habetur quotiens de commodis eius agitur” – što je još jedan dokaz ostataka rimskog prava u pravu srednjovjekovne bosanske države.

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

15

Enes DedićUčestalost ženskih imena u srednjovjekovnoj Bosni

Na osnovu dostupne izvorne građe i literature autor u radu razmatra pitanje učestalosti ženskih imena u srednjovjekovnoj Bosni. Daljnjom analizom autor donosi odgovor na pitanje koliki je uticaj imao društveni rang osobe na dodjelu imena, te pravi komparaciju učestalosti ženskih imena u različitim geografskim regijama srednjovjekovne Bosne. U radu se rekonstruira i pitanje dodjeljivanja imena ženskim osobama kod različitih religijskih skupina.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

16

Narcisa SemićPredstava žena na stećcima u srednjovjekovnoj Bosni

U radu će biti izložena problematika predstave žena na stećcima kao samostalnih figura i kao dijela figuralnih kompozicija (kolo, turnir i slično). Bit će navedena osnovna tumačenja ovih predstava, tačnije koji autori smatraju ove predstave simboličnim ili predstavama iz realnog života. Posebna pažnja bit će posvećena razmatranju argumenata koje su određeni autori koristili pri dokazivanju svojih pretpostavki. Osnovni pravci tumačenja ovih predstava bit će predmet posebne analize.

žene u srednjovjekovnoj bosni

________________________________________________________________________________

17

Slaven TadićNakit i nošnja žena u srednjovjekovnoj Bosni

U radu ćemo na osnovu rezultata arheoloških iskapanja nastojati dati sliku nakita kao i nošnje kojom su se služile žene u srednjovjekovnoj Bosni. Osim toga cilj rada je i praćenje razvoja kulture odjevanja i uloge nakita kao obilježja pripadnosti određenom društvenom sloju kojem žena pripada. Osim rezultata arheologije, koristit ćemo se i narativnim ali i slikovnim prikazima koji nam mogu pomoći u rekonstrukciji kulture odijevanja žena u Bosni srednjeg vijeka. Pokušat ćemo na jednom mjestu dati osvrt na ulogu odijevanja i nakita kao sastavnog dijela ženske nošnje srednjeg vijeka. U radu ćemo se također osvrnuti i na utjecaj žene u srednovjekovnoj Bosni kroz prizmu načina odjevanja.

okrugli stol

________________________________________________________________________________

18

Irfan TeskeredžićDvorske dame u srednjovjekovnoj Bosni

Autor razmatra ulogu i utjecaj dvorskih dama na područje srednjovjekovne Bosne. Pokušat će se dati imena pojedinih dvorskih damâ. Njihov društveni položaj će se usporediti sa onim koji su dame uživale na ostalim dvorovima nekih evropskih država, kao i to kakav su život vodile u okruženju vlastele.