UNIVERZITET U TRAVNIKUFARMACEUTSKO ZDRAVSTVENI FAKULTETSMJER:
Farmaceutski
SEMINARSKI RAD
ROD STAPHYLOCOCCUS
Kandidat: Mentor:Adin Salinovi (612/13) Doc.dr. Sabaheta
Bekta
Travnik, oktobar 2014.
SADRAJ1. UVOD32. KULTURELNE OSOBINE43. PATOGENOST43.1.
Bakterioloka dijagnoza64. STAPHYLOCOCCUS AUREUS85. STAPHYLOCOCCUS
EPIDERMIDIS96. STAPHYLOCOCCUS SAPROPHYTICUS107. ZAKLJUAK118.
LITERATURA12
1. UVODBakterije roda Staphylococcus su gram-pozitivne,
asporogene i nepokretne koke. Veliine su oko 1 mikrona, a
rasporeene su u nepravilnim nakupinama (kao grozd). Sve su aerobne
ili fakultativno anaerobne bakterije. Dobro rastu i razmnoavaju se
na obinim hranjivim podlogama. Ravnomjeno mute hranjivi bujon uz
formiranje taloga. Na krvnom agaru rastu tako da hemolitiki sojevi
bakterija formiraju zonu beta hemolize. Polije 24 h inkubacije
formiraju sjajne i neprozrane kolonije. One su okrugle, ravnih
ivica, pigmentirane bijelo, limun-uto ili zlatno-uto. Kolonije mogu
imati veliinu od 2-3 mm.Bakterije ovog roda ive u slobodnoj
prirodi, ali se nalaze i kod ljudi i ivotinja. Mogu biti
zastupljene kao apatogeni ili patogeni sojevi. Neke od ovih vrsta
mogu da ulaze u sastav normalne flore koe, respiratornog i
digestivnog sistema.U rodu Staphylococcus nalazi se vie vrsta od
kojih su medicinski znaajne: Staphylococcus aureus, Staphylococcus
intermedius, Staphylococcus epidermidis, Staphylococcus
saprophyticus.
2. KULTURELNE OSOBINEStafilokoki rastu dobro na svim osnovnim
hranjivim podlogama. U hranjivom bujonu stvaraju osrednje zamuenje,
a na dnu talog u vidu praha, to moe posluit u dijagnostike svrhe. U
preparatu napravljenom sa tene kulture stafilokoki su obino
rasporeeni u vidu kraih lanaca ili pojedinanih koka. Na krvnom
agaru stvaraju glatke, sjajne, konveksne kolonije. Neke kolonije su
sluzave uslijed prisustva kapsule. Prisustvo endopigmenta kod nekih
vrsta stafilokoka daje kolonije koje su obojene u bijelo,
zlatno-uto. Sojevi koji lue hemolizine formiraju oko kolonije uu
ili iru zonu hemolize na krvnom agaru, to se koristi u
identifikaciji.Pored krvnog agara koristi se i selektivna podloga
Bir-Parkerova, koja pored ostalog sadri hranjivi agar sa dodatkom
kalijum telurita, na kojoj stafilokoki rastu karakteristinim rastom
u obliku okruglih, oblih kolonija sa crnim centrom i svijetloutom
zonom oko kolonije.Kao kvalitetna podloga koristi se krvni agar sa
7,5% NaCl, poto stafilokoki vrlo dobro podnose odreene
koncentracije NaCl-a kao i eera.
Slika 1. Staphylococcus epidermidis3. PATOGENOSTBakterije iz
roda Staphylococcus izazivaju najee promjene na koi i sluznicama.
Na koi to su razne vrste apscesa koji skoro obavezno prelaze u
furunkule i karbunkule. Promjene na sluznicama zahvataju
respiratorni trakt i rjee sluznice urogenitalnog i probavnog
trakta. Ove bakterije mogu biti i uzronici pneumonija kao i
stafilokoknih enteritisa koji nastaju kao posljedica konzumiranja
hrane u kojoj se nalazi enterotoksin stafilokoka ili je posljedica
razgradnje bakterija i oslobaanja enterotoksina kod antibiotske
terapije. Poznati su veoma teki dermatitisi, posebno kod
novoroenadi. Ovisno od odnosa soja i prirodne otpornosti organizma
uzronik moe penetrirati iz jednog u drugo tkivo i izazvati
metastaze. Stafilokoki mogu izazvati i teku upalu plua kod
operisanih bolesnika ili kao komplikaciju virusne respiratorne
infekcije, naroito gripa i gnojnog meningitisa. Stafilokokna
pneumonijase redovno razvija poslije akutne virusne respiratorne
bolesti, a kod male djece direktnom inhalacijom uzronika bez
prethodne virusne infekcije. Moe nastati i kao posljedica
diseminacije iz gnojnog arita. Klinika slika poinje naglo sa
porastom temperature, drhtavicom, bolom u grudima, produktivnim
kaljem, dispnejom, cijanozom. Stafilokokne infekcije koe: impetigo,
pemfigus novoroeneta, folikulitis, furunkul, karbunkul, flegmona,
apsces, celulitis i dr.
Slika 2. ImpetigoKao jedna od najteih klinikih manifestacija
stafilokokne infekcije navodi se maligna stafilokokcija lica, koja
predstavlja perakutnu septikemiju sa lokalizacijom primarnog
ognjita na gornjoj usni ili nosu (furunkul ili folikulitis).
Klinikom slikom dominira zapaljenski proces na licu u vidu otoka
crvene boje koji lii na erizipel na polovini lica. Ona duplja je u
cjelini oteena i potisnuta naprijed. U najveem broju sluajeva
impetigo se javlja u obliku slijedeih efloroscencija: gnojni
mjehuri koji pucaju, nastajanje erozija na koi, pojava krusta i na
kraju izlijeenje defekta na koi. Kod buloznog tipa, mjehurii nisu
tako sitni, ve su vei, do 2 cm, moe proi vie vremena dok se ne
probiju i ponu suiti. Takve promjene mogu trajati i do 3 dana.
Nakon pucanja mjehura nastaje erozija i zeleno-smea krasta.
Promjene se nalaze na licu, iako se mogu nai i na drugim dijelovima
tijela. Bolest prolazi kao akutna, a spontana sanacija moe
nastupiti za 2-3 nedelje. Prognoza bolesti je najee dobra.Furunkuli
mogu biti lokalizovani bilo gdje na koi izuzev na dlanovima i
tabanima. Mikrotrauma, trenje, maceracija, kao i neke pruriginozne
dermatoze (atopijski dermatitis, skabijes, pedikuloza) pogoduju
nastanku furunkula. Oboljenje obino poinje kao folikulitis odakle
infekcija prodire u dubinu folikula i njegovu okolinu. Manifestuje
se bolnim dermohipodermalnim infiltratom (nodusom), vrste
konzistencije sa koom koja ga prekriva, intenzivno eritematoznom
(crvenom), glatkom, sjajnom i toplom. Infiltrat se moe resorbovati
ali ee dolazi do centralne nekroze (izumiranja) koja se manifestuje
razmekavanjem i fluktuacijom. Uestala pojava veeg broja furunkula
na koi u toku vie mjeseci i godina naziva se furunkuloza. esta je
kod osoba sa eernom boleu i sa smanjenom optom otpornou
organizma.3.1. Bakterioloka dijagnozaKoji e materijal biti uzet za
analizu, zavisi od lokalizacije patolokog procesa. Najee su to
razni brisevi (nosa, grla, rana), sadraj raznih furunkula, sputum
kod pneumonija, krv u sluaju sepse itd.Identifikacija patogenih
stafilokoka dokazuje se na prisustvo enzima, toksina i nekih
biohemijskih osobina po kojim se razlikuju patogene od nepatogenih
vrsta. Veoma je vano ispitati da li bakterija lui enzim koagulazu
kao vaan znak patogenosti. Moe se odrediti slobodna i vezana
koagulaza.Dokazivanje slobodne koagulaze slobodna koagulaza je po
svom sastavu protein. Ogled se vri u epruveti tako da se uzme 1 ml
bujonske kulture ili jedna eza kulture sa vrste podloge i pomjea sa
ljudskom plazmom koja je predhodno razblaena fiziolokim rastvorom.
Inkubira se 8 sati na 27 0 C. Mogu se raditi i kontrole sa poznatim
sojevima kao i kontrola bujonske kulture.Dokazivanje vezane
koagulaze ekstracelularna koagulaza kod sojeva koji je proizvode
nalazi se na povrini elije, pa nakon kontakta sa plazmom na ploici
dolazi do aglutinacije. Ogled se vri na predmetnom staklu na
slijedei nain:Sterilnom ezom na sterilno predmetno staklo stavi se
jedna kap ljudske plazme i doda kultura ispitivanog soja. Takva
mjeavina je mutno-bijela. Ukoliko ispitivana bakterija lui
koagulazu, na ploici e se u roku od jedne minute poaviti
sitnozrnasta aglutinacija. Ukoliko koagulaza nije prisutna,
mjeavina e ostati bijelo-mutna, bez promjene.Nukleaze su enzimi
koji razgrauju nukleotide DNK i RNK i mogu biti termostabilne i
termolabilne. Termostabilne se nalaze samo kod patogenih sojeva, pa
se negdje vri i njihova identifikacija. Mada nukleaze same po sebi,
ne predstavljaju faktore patogenosti one su s njima u
sinergizmu.Dokazivanje termostabilne DNA-ze, test se izvodi
zasijavanjem ispitivanog soja na hranilite sa DNA-zom. Ukoliko se
radi o pozitivnim sojevima , oko zasijane kolonije stafilokoka
podloga postaje prozrana zbog razgradnje DNA-ze, DNA-za produkuje
oko 95% patogenih sojeva stafilokoka.Fermentativne osobine
stafilokoka imaju malu vrijednost. Neto je znaajnija fermentacija
manitola koja se izvodi u dijagnostikim laboratorijama. Moe se
vriti i seroloka dijagnostika primjenom antistreptolizinskog testa
kod raznih apcesa i akutnih osteomielitisa. U serumu oboljelih
ispituje se prisustvo antitijela-antistafilolizina i odreuje njihov
titar. Antistafilolizini u serumu pacijenata inhibiraju hemolizu
eritrocita veui se za alfa stafilolizin. U toku bolesti potrebno je
pratiti titar, njegovu dinamiku u nekoliko uzoraka, ime se
procjenjuje i efekat terapije.U cilju ispitivanja prisustva
enterotoksina S. aureusa razvijeni su komercijalni testovi. Oni su
bazirani na imunolokim metodama. Antibiogram se izvodi po
identifikaciji vrste izolovanih stafilokoka. S. aureus je katalaza
+, koagulaza +, fermentuje manitol, na Novobiocin je osjetljiv.S.
epidermidis je katalaza +, koagulaza -, ne fermentuje manitol, na
Novobiocin je osjetljiv, a S. saprophyticus je na Novobiocin
rezistentan.Izolacija pojedinih vrsta stafilokoka procjenjuje se na
osnovu porijekla uzetog materijala, klinike slike, epidemiolokih
pokazatelja, rezultata drugih analiza, kao i iskustva ljekara.
4. STAPHYLOCOCCUS AUREUSStaphylococcus aureus je Gram -
pozitivna okrugla bakterija. Fakultativno je anaerobni organizam.
Nepokretan je i ne stvara spore. Vrlo brzo stvara otpornost prema
svim antibioticima. Tako da se ubrzo nakon primjene nekog
antibiotika, stvore i otporni sojevi. Prenosi se dodirom i
kapljino, obino je prenosilac zdrava osoba. Prisutni su i na
predmetima opte upotrebe, ali i u mlijeku i drugim prehrambenim
proizvodima, gde najee dospjevaju preko ovjekovih ruku.Posjeduje
potencijalne faktore virulencije, povrinske proteine, faktore koji
inhibiraju njihovu fagocitozu kao i toksine. Rasprostranjen je u
prirodi. Kod ovjeka se nalazi u predjelu nazofarinksa, perineuma,
aksili i vagini zdravih osoba. Njihov patogeni efekat ovisi od
faktora virulencije, ali i zdravstvenog stanja
inficiranog.Staphylococcus aureus lui itav niz supstancija koje
izazivaju razliite bioloke promjene na elija kod ovjeka i drugih
sisara. Ove supstancije se dijele na celularne ili elijske i na
ekstracelularne ili vanelijske. U skupinu celularnih supstancija
spadaju: peptidoglikan, teihoina kiselina, kapsularna supstancija,
faktor nagomilavanja i protein A. U ekstracelularne supstancije
spadaju: -hemolizin ili -toksin, -hemolizin ili -toksin,
leukocidini, lipaza, koagulaza, proteaze, stafilokonaza,
hijaluronidaza, epidermolitiki toksini, pirogene supstancije i
enterotoksin.
Slika 3. Staphylococcus aureus5. STAPHYLOCOCCUS EPIDERMIDISOpte
osobine: Gram-pozitivna koka, koagulaza negativna vrsta, osjetljiv
na novobiocin.
Slika 4. Staphylococcus epidermidisUzrokuje udruene infekcije
koje su na antibiotsku terapiju manje osjetljive. Ova bakterija
predstavlja dio normalne flore ovjekovog organizama. Nalazi se u
predjelu koe i sluzokoe. Moe da bude i uslovno patogena bakterija.
U ovjekov organizam S. epidermidis ulazi preko ugradnje hirurkih
proteza, katetera, sistema za dijalizu i sl. Faktori virulencije:
elastaza, delta toksin, lipaza, baktriocini, siderofore.
Slika 5. S. epidermidis na koi, u centru folikul dlake6.
STAPHYLOCOCCUS SAPROPHYTICUSOpte osobine: Gram-pozitivna koka,
koagulaza negativna vrsta, rezistentan na novobiocin.
Slika 6. Staphylococcus saprophyticusFaktori virulencije:
adhezni, ureaza, elastaza, lipaza.Moe da predstavlja dio normalne
flore. Moe se izolovati iz digestivnog trakta ljudi. Hrana
animalnog porjekla je najvjerovatniji izvor Staphylococcus
saprophyticus (mlijeko i mlijeni proizvodi, meso i mesne
preraevine).Oportunistike infekcije u vanbolnikim uslovima.
Urinarne infekcije (cistitis, pijelonefritis) kod mladih ena (16-35
godina), oko 20% svih urinarnih infekcija ove starosne grupe je
izazvano ovim uzronikom.
7. ZAKLJUAKBakterije roda Staphylococcus su gram-pozitivne,
asporogene i nepokretne koke. Veliine su oko 1 mikrona, a
rasporeene su u nepravilnim nakupinama (kao grozd). Sve su aerobne
ili fakultativno anaerobne bakterije. Dobro rastu i razmnoavaju se
na obinim hranjivim podlogama. Ravnomjeno mute hranjivi bujon uz
formiranje taloga.U rodu Staphylococcus nalazi se vie vrsta od
kojih su medicinski znaajne: Staphylococcus aureus, Staphylococcus
intermedius, Staphylococcus epidermidis, Staphylococcus
saprophyticus.Stafilokoki rastu dobro na svim osnovnim hranjivim
podlogama. U hranjivom bujonu stvaraju osrednje zamuenje, a na dnu
talog u vidu praha, to moe posluit u dijagnostike svrhe. U
preparatu napravljenom sa tene kulture stafilokoki su obino
rasporeeni u vidu kraih lanaca ili pojedinanih koka. Na krvnom
agaru stvaraju glatke, sjajne, konveksne kolonije. Neke kolonije su
sluzave uslijed prisustva kapsule.
8. LITERATURA Mikrobilogija Morfoloki aspekti sa dijagnostikom,
Fahrija Bai, Edina Belagi, 1998. Bakteriologija, Mirsada Huki i
saradnici, Sarajevo, 2005.
http://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/rod-staphylococcus
http://sl.wikipedia.org/wiki/Stafilokoki
http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/interna-medicina/stafilokoki-r147
12
