AGREGATNA

7/25/2019 AGREGATNA..

1/16

1. UVOD

Poput vremena, trita su dinamina, podlona razdobljima oluja i smiraja, te se stalno

razvijaju. Kako bi prognozirali cijene i proizvodnju na odreenim tritima, moramoponajprije ovladati analizom ponude i potranje. Ekonomija ima iznimno razraenu tehniku

za objanjavanje takvih promjena u ekonomskom okruenju.aj se alat naziva teorijom

ponude i potranje. eorija pokazuje kako pre!erencije potroaa odreuju potranju

potroaa za dobrima, dok su trokovi poslovanja temelj ponude dobara.

"bzirom da ponuda i potranja uzete zajedno daju mnogo prostora za analizu, potrebno bi ih

bilo analizirati zajedno, no u ovom seminarskom radu govorit #emo nakon uvodne cjeline, u

drugoj cjelini o pojmu agregatne$ukupne potranje, o strukturi i obiljejima agregatne

potranje itd. % tre#oj cjelini govori se o modelu multiplikatora, te o situacijama u kojima

pojedine komponente agregatne potranje djeluju multiplikativno na obim proizvodnje i

veliinu &'P$a. (etvrta cjelina kratak je zakljuak na temu seminarskog rada.

ijekom izrade ovog seminarskog rada koristile smo se dostupnom strunom literaturom, te

literaturom sa interneta.

)a opisivanje i de!iniranje pojmova koritena je metoda deskripcije, povijesna metoda za

donoenje zakljuaka na temelju povijesnih iskustava, statistika metoda za tablino i

gra!iko prikazivanje, te metoda analize i sinteze.


2/16

2. POJAM I OBILJEJA AGREGATNE POTRANJE

*gregatna potranja +*' je ukupna koliina proizvoda i usluga koja #e se kupiti pri danoj

razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.

-

*gregatna potranja +*' pokazuje razinu realne potronje nekog gospodarstva +svih

njegovih sektora stanovnitva, vlade, poduze#a, te inozemstva pri razliitim razinama cijena.

*gregatna potranja sastavljena je dakle od osobne potronje +, javne potronje +&,

investicija +/ i izvoza neto izvoza +01 2 E$%.

AD = C + I + G + NX

Promjena veliine bilo koje komponente *' utjee automatski i na promjenu *'.

'akle, da bi objasnili promjene koje se dogaaju u *' moramo objasniti promjene u

pojedinim komponentama *', to znai odrediti varijable koje uzrokuju promjene u veliini

, &, /, 01.

Kako je broj varijabli od kojih ovisi veliina , &, / i 01 ogroman to je i *' !unkcija brojnih

varijabli.

0eke od najvanijih varijabli koje utjeu na veliinu *' su3 razina cijena u gospodarstvu +p,

kamatna stopa +r, realna novana masa +45p, budetski prihodi +, devizni teaj +6, odnos

doma#ih i inozemnih cijena +p5p!, oekivanja +"

AD = f ( p, r, M/p, T, R, p/pf, O2

Kako je na cilj objasniti odnos izmeu koliina +7'P i cijena u nekom gospodarstvu tako

#emo se ovdje orijentirati prije svega na utjecaj razine cijena na veliinu *' odnosno veliinu

njenih komponenti , &, /, 01.

Primjenom pretpostavke ceteris paribus +uz pretpostavku da su vrijednosti ostalih varijabli

konstantne izolirat #emo utjecaj promijene cijena +p na *'.

AD = f (p ! "# "$%&$ '$ 'AD/'p )

18amuelson, P., *., 0ordhaus, 9., '., Ekonomija, 4ate, )agreb, :;;;

:4"'E< *&6E&*0E P"0%'E / *&6E&*0E P"6*=0>E, Predavanje, doc.,http355???.osun.org5ebook5agregatna$doc.html +-@.;A.:;-;.

:
http://www.osun.org/ebook/agregatna-doc.htmlhttp://www.osun.org/ebook/agregatna-doc.html


3/16

Gr$f 1* P$'$-$ f%!$ r$0! !$ #3p#'$r3"&

/zvor3 4"'E< *&6E&*0E P"0%'E / *&6E&*0E P"6*=0>E, Predavanje, doc.,http355???.osun.org5ebook5agregatna$doc.html +-@.;A.:;-;.

*gregatna potranja +*'

Koliina potraivanih dobara +B

/z jednadbe +A i pripadaju#eg gra!ikona vidljivo je da je koliina potraivanih dobara +B

+dakle *' padaju#a !unkcija razine cijena u gospodarstvu. %zrok ove pojave je razliit oduzroka padaju#e !unkcije potranje u mikroekonomiji.

0aime, e!ekt supstitucije3 ako raste cijena jednog dobra, to #e dobro biti supstituirano drugim

C je!tinijim $ ne postoji u makroekonomijiD

e!ekt dohotka C s porastom cijena realni dohodak opada, pa pada i potranja $ ne postoji u

makroekonomiji.A

6azlog inverznog odnosa izmeu razine cijena i veliine *' moe se prona#i ako razmotrimoutjecaj promjene razine cijena na pojedine komponente *'.

%tjecaj promjene razine cijena na osobnu potronju +9ealth E!!ect

p F G9 F G F G*'

%tjecaj promjene razine cijena na investicije +/nterest 6ate E!!ect

p F G45p F r F G / F G*'

3/bid.

*'

B

A


4/16

%tjecaj promjene razine cijena na neto izvoz +EHchange 6ate E!!ect

p F G6 F G 01 F G*'

%tjecaj promjene razine cijena +p na veliinu agregatne potranje promatramo kre#u#i se po

krivulji *'.

8 druge strane autonomna promjena veliine bilo koje komponente *' +bilo kakva promjena

koja ne proizlazi, nije uvjetovana promjenom razine cijena dovodi do promjene koliine

dobara koja se potrauju pri istoj razini cijena. &ra!iki, I, I/, I&, I01 dovodi do pomaka

!unkcije *' u desno ili lijevo.

Gr$f 2* Pr#4 %#5!6! '#7$r$ %#$ 3 p#"r$8 pr! !3"# r$0!! !$

/zvor3 4"'E< *&6E&*0E P"0%'E / *&6E&*0E P"6*=0>E, Predavanje, doc.,

http355???.osun.org5ebook5agregatna$doc.html +-@.;A.:;-;.


Koliina potraivanih dobara +B

ijena $ p

2.1. 9TRU:TURA AGREGATNE POTRANJE

-. "sobna potronja +c. (ine je potronja pojedinaca i ku#anstava a odreena je

raspoloivim dohotkom, bogatstvom i op#om razinom cijena,

p

*'

*'-

B-

p-

B:

J

B


5/16

:. /nvesticije +/. (ine ih proizvodne potronje ekonomskih subjekata, a odreena je

prinosima od investicija, trokovima investicija i oekivanjima budu#ih dogaaja,

A. 'ravna potronja +&. (ine ih proizvodna i neproizvodna potronja drave,

J. 0eto izvoz +1. "n je jednak razlici izmeu izvoza i uvoza, a odreen je doma#im i

inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim teajevima.J

AD = C + I + G + X

Gr$f ;* Gr$f $r$" p#"r$8

/zvor3 dr Polovina 8 ., *&6E&*0* P"6*=0>* / 4"'E< 4%


6/16

E* Gr$f#&! %r"$$ p# %r!&5! AD ! p#4$%$ AD

/zvor3 Polovina 8 ., *&6E&*0* P"6*=0>* / 4"'E< 4%* 4"'E< 4%


7/16


ijena C p

Koliina $ N

7ruto doma#i proizvod $ &'P

RA?LI:A I?ME@U MA:RO I MI:OE:ONOM9:E :RIVULJE POTRANJE

4akroekonomska krivulja potranje *' razlikuje se od mikroekonomske krivulje potranje

'' jer je prva !unkcija op#e razine cijena, dok je druga !unkcija cijene dobara ili usluge na

pojedinanom tritu.

0egativan nagib makroekonomska krivulja potranje ima zbog e!ekta novane ponude, dok

mikroekonomska krivulja potranje ima negativan nagib zbog e!ekta supstitucije i dohotka.

2.2. ODREDNICE AGEGATNE PONUDE (AD

*gregatna potranja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i egzogenim varijablama.

Prvu skupinu ine !aktori pod kontrolom doma#e ekonomske politike kao to su monetarna i

!iskalna politika, dok drugu ine one van njenog domaaja kao to su inozemna proizvodnja,

svjetske cijene ili politika dogaanja.

Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji !aktori imaju snaniji utjecaj na *'. Prevladava

eklektiki pristup prema kojem je kretanje *' ovisno kako o utjecaju ekonomske politiketako i egzogenih varijabli.

V$r!$75 %# "6 $ $r$" p#"r$8*

-. Oarijable ekonomske politike3

4onetarna politika $ pove#avanjem ponude novca centralna banka utjee na

sniavanje kamatnjaka, a samim tim i na pove#anu razinu osobne potronje i

investicija. iskalna politika $ smanjenjem poreza, pove#ava se raspoloivi dohodak, a samim tim

i pove#ana razina osobne potronje i investicija.

:. Egzogene varijable3

Orijednost imovine $ pove#anje cijena dionica ili cijena nekretnina, dovodi do ve#eg

bogatstva ku#anstava, a time i do ve#e potronje.

8manjenje cijena na!te $ smanjenje cijena na!te ini ve#e realne dohotke, to vodi

ve#oj potronji i investicijama.

Q


8/16

0apredci u tehnologiji $ tehnoloki napredci mogu stvoriti povoljnije uvjete za

investiranje, a samim tim i rast agregatne potranje.

"stalo $ sporazumi o slobodnoj trgovini, mogu pridonijeti ve#em povjerenju , te potiu

na potronju i investicije.

Ekonomisti se spore pri davanju prioriteta varijablama i njihovom utjecaju na agregatnupotranju. 4onetaristi naglaavaju ulogu ponude novca, drugi daju naglasak na tehnoloki

napredak kao kljunu varijablu +u prolosti rast eljeznike in!rastrukture, danas in!ormatika

i komunikacijska tehnologija, dok keRnesijanci naglaavaju znaaj !iskalne politike.

58ori# 7., "snove ekonomije, doc., http355???.oss.unist.hr5?ebS:;izdanja5"snoveS:;ekonomije.pd!+:;.;A.:;-;.

T
http://www.oss.unist.hr/web%20izdanja/Osnove%20ekonomije.pdfhttp://www.oss.unist.hr/web%20izdanja/Osnove%20ekonomije.pdf


9/16

;. MODEL MULTIPLI:ATORA

Promjene pojedinih komponenti agregatne potranje djeluju multiplikativno na obim

proizvodnje i veliinu &'P$a. eorija koja objanjava kako odrednice agregatne potranje

djeluju u kratkom roku na obim proizvodnje naziva se modelom multiplikatora.P#3"# '&$ 4#'5$ 45"!p5!%$"#r$*

-. osnovni ili jednostavni model

:. razvijeni ili KeRnesov modelL

O9NOVNI MODEL MULTIPLI:ATORA

"snovni model multiplikatora analizira utjecaj potronje + i investicija +/ na kretanje

proizvodnje. "vaj model graen je na pretpostavci da su cijene i najamnine u kratkom roku!iksne i zadane tako da se svaka promjena ekonomske politike odraava na proizvodnju i

zaposlenost. "va pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer promjene agregatne potranje,

potencijalnog proizvoda i trokova proizvodnje utjeu na visinu cijena i najamnina.

RAVNOTENI DRUTVENI PROI?VOD U O9NOVNOM MODELU

% osnovnom modelu multiplikatora ravnotena razina drutvene proizvodnje ostvaruje se

kada se planirana tednja izjednai s planiranim investicijama. &ra!iki se to dogaa upresjeku krivulje tednje i krivulje investicija.

Gr$f * Gr$f r$"8 #3# 4#'5 45"!p5!%$"#r$

4"#'#4 9 I

/zvor3 Polovina 8 ., *&6E&*0* P"6*=0>* / 4"'E< 4%


10/16

7ruto doma#i proizvod $ &'P

Krivulja tednje C 88

Krivulja investicija $ //

NERAVNOTEA U O9NOVNOM MODELU MULTIPLI:ATORA0eravnotea nastupa ako se eljena tednja ku#anstva ne podudara s eljenim investicijama.

0esuglasje izmeu eljene tednje i investicija poduze#a uzrokovat #e da poduze#a

promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti te vra#anje na ravnotenu razinu &'P$a.

Gr$f * Gr$f r$"8 #3# 4#'5 45"!p5!%$"#r$ 4"#'#4 C + I



11/16

MULTIPLI:ATOR INVE9TICIJA (1

% osnovnom modelu multiplikatora investicije odreuju dinamiku proizvodnje. %slijed

djelovanja multiplikatora +k pove#anje &'P$a je ve#e od pove#anja investicija. 'o njega

dolazi uslijed lananog porasta dodatne potronje po opadaju#oj stopi. %inak inducirane

dodatne potronje ovisi o veliini multiplikatora investicija.

MULTIPLI:ATOR INVE9TICIJA (2

Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj koji mnoe#i promjenu investicija daje

promjenu &'P$a i proizvodnje.

Promjena &'P 2 multiplikatorVpromjena /

4ultiplikator 2 Promjena &'P 5promjena /

Promjena / 2 Promjena &'P 5 multiplikator

MULTIPLI:ATOR INVE9TICIJA (;

Oeliina investicijskog multiplikatora +k ovisi o graninoj sklonosti potronji +4P odnosno

tednji +4P8

k 2 - 5 +- C 4P

k 2 - 5 4P8

Promjena proizvodnje 2 Promjena investicija V-54P8

Promjena proizvodnje 2 Promjena investicija V - 5 +- C 4P

0a viim razinama dohotka e!ekt multiplikatora bit #e manji zbog opadaju#eg 4P i rastu#eg

4P8.

Gr$f * Gr$f 6!%$ 45"!p5!%$"#r$ !&3"!!$ %=;



12/16

MULTIPLI:ATOR INVE9TICIJA (>

4ultiplikator investicija djeluje u oba smjera, i pri porastu i pri padu &'P$a. E!ekt se moe

gra!iki prikazati kako metodom 8 C / odnosno U / tako i metodom *8 C *'.

Gr$f F* Gr$f 45"!p5!%$"#r$ !&3"!!$ 4"#'#4 C+I #'#3# A9AD



13/16

VANO

Primjena investicijskog multiplikatora ograniena je na stanje depresije kada u privredi

postoje neiskoriteni resursi. Kada realni &'P prekorai potencijalni &'P multiplikatorski

uinak investicija nestaje pretvaraju#i se u in!lacijsku potranju. Kada su proizvodni resursinedovoljno iskoriteni porast agregatne potranje izazvat #e porast proizvodnje bez ili s

neznatnim porastom cijena.

*ko se privreda nalazi u stanju pune zaposlenosti, tada nema prostora za pove#anje agregatne

potranje pa umjesto porasta proizvodnje dolazi samo do porasta cijena i in!lacije.

PARADO:9 TEDNJEPorast tednje ne mora nuno biti pra#en i pove#anjem investicija jer su ova dva ina iako

meusobno uvjetovani vremenski razdvojeni. Pove#a li se tednja bez odgovaraju#eg porasta

investicija dolazi do tzv. paradoksa tednje. 0jegova sutina se svodi na to da individualno

pozitivan in ne mora biti nuno i drutveno pozitivan jer porast tednje smanjuje potronju,

dohodak i zaposlenost. % dugom roku porast tednje smanjenjem dohotka smanjuje i samu

tednju.

-A


14/16

>. ?A:LJUA:

*gregatna potranja, latinski $ agregatna 2 skupna, zajednika, udruena, zapravo je samo

drugi izraz za ukupnu potranju. * ukupna potranja podrazumijeva potranju svih roba uodreenom vremenu i na odreenom prostoru. 8 obzirom da se radi o potranji relativno

velikog broja, uz to jo i razliitih roba, ukupnu potranju mogu#e je iskazati u vrijednosnim

pokazateljima. % okviru odrednice ukupna potranja moe se razgraniiti na njene dvije vrste.

Prva je potranja roba na proizvodno$uslunom tritu i drugo je potranja roba osobne i

zajednike potronje.

0a veliinu agregatne potranje utjee ve#i broj !aktora. 0a prvom mjestu istie se dohodak,

cijene, dostupnost proizvoda.

)a agregatnu potranju moe se slobodno re#i da je to ukupna potranja potroaa, poslovnog

svijeta, drave i ostalog svijeta, odnosno cjelokupno planirano ili eljeno troenje u ekonomiji

tijekom zadanog razdoblja. "dreuje ga agregatna razina cijena a na njega utjeu doma#e

investicije, ukupni$neto izvoz, troenje drave, !unkcija potronje i ponuda novca.

-J


15/16

LITERATURA

I :!

- 8amuelson, P., *., 0ordhaus, 9., '., Ekonomija, 4ate, )agreb, :;;;.

II I"r"

- 4"'E< *&6E&*0E P"0%'E / *&6E&*0E P"6*=0>E, Predavanje, doc.,

http355???.osun.org5ebook5agregatna$doc.html+-@.;A.:;-;.

: Polovina 8., *&6E&*0* P"6*=0>* / 4"'E< 4%* 4"'E< 4%


16/16

POPI9 GRA

Documents

AGREGATNA