„Makroekonomski pokazatelji i stanje finansijskog sektora u BiH“

Dr Kemal KozarićGuverner Centralne banke Bosne i Hercegovine

Sedma međunarodna konferencija Banjalučke berze

Banja Luka, 6.6.2012.

2

Bosna i Hercegovina – Makroekonomski pokazatelji

2

2010. 2011. 2012. (projekcija)

Bruto domaći proizvod (BDP) 24,58 milijardi KM 25,95 milijardi KM cca. 26,80 milijardi KM

BDP po glavi stanovnika 6.397 KM 6.758 KM

Realna stopa rasta 0,7% 1,6% 1,5%

Stopa rasta industrijske proizvodnje 1,6% 5,6% 5%

Prosječna inflacija na godišnjem nivou 2,1% 3,7% 3,0%

Stopa nezaposlenosti na nivou BiH 27,2% 27,6 % 28%

Prosječna plata na nivou BiH 798 KM 816 KM 820 KM

Vanjski dug 6,25 milijardi KM (25,2 % BDP) 6,64 milijardi KM (25,6 % BDP) 7,3 milijardi KM (27,2 % BDP)

Deficit tekućeg računa 1,50 milijardi KM (6,3% BDP) 2,23 milijardi KM (8,6% BDP) 1,499 milijardi KM (BDP 4,1%)

Pokrivenost uvoza izvozom 52,1% 54,5% 55%

DSI (procjena) 340 miliona KM 612 miliona KM

Devizne rezerve 6,457 milijardi KM 6,424 milijardi KM

Makroekonomski pokazatelji za BiHOcjena makroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini

“Bolje nego što bi se moglo očekivati"?(ocjena dijela akademske i stručne javnosti, EK, MMF-a i drugih međunarodnihfinansijskih institucija)

Zabrinjavajuće ... ↔ ... Katastrofalno?(ocjena dijela akademske i stručne zajednice, NVO → podaci o porastuzaduženosti, vanjskotrgovinskom deficitu, nivou nezaposlenosti, opštojekonomskoj aktivnosti realnog sektora, nivou siromaštva, pogođenim socijalnimgrupama...)

3

Potencijalni rizici na putu razvoja

Vanjski riziciGlobalna ekonomska kriza, posebno

ekonomsko usporavanje u zemljamakoje su naši glavni trgovinski partneri –uticaj na izvoznike i direktna strana ulaganja

Rizici prelijevanja u bankarskom sektoru - 84% u stranom vlasništvu

Promjene u susjednim državama -Ulazak Hrvatske u EU i uticaj na naš vanjskotrgovinski saldo (pozitivan i negativan)

44

Unutrašnji riziciPolitička stabilnost - uticaj na

percepciju potencijalnih investitora i na kreditni rejting

Brzina implementacije potrebnih strukturnih reformi

Velika ekspanzija javnih rashoda u prethodnim godinama ugrozila fiskalnu održivost

Proračunski deficit BiH mora biti pod kontrolom

Javni dug BiH treba pratiti

Uloga monetarne institucije u osiguravanju stabilnosti

Ograničenja aranžmana currency boarda – izbor alata monetarnepolitike je ograničen – samo obavezna rezerva; nema uloguposljednjeg utočištaSačuvana monetarna i finansijska stabilnostUloga koordinatora u području bankarske supervizijeUspostavljanje Odbora za finansijsku stabilnostPotpisan Memorandum o razumijevanju s supervizorskim tijelimao razmjeni podatakaIzvrsna kooperacija regionalnih centralnih banakaInicijative poput “Bečke inicijative" vrlo su bitne za obezbjeđenjekontinuiranog obavezivanja komercijalnih banaka u pogleduodržanja kreditiranja i izloženosti, te u održavanju omjera kapitala5

Struktura finansijskog sektora u BiHVisok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga štose strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiHRelativno malo učešće ostalih finansijskih posrednikaTabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika

66

2008 2009 2010 2011

Vrijednost, milioni KM Učešće, % Vrijednost,

milioni KM Učešće, % Vrijednost, milioni KM Učešće, % Vrijednost,

milioni KM Učešće, %

Banke 19.570 79,8 20.815 80,8 20.604 82,7 20.416 84,3

Investicijski fondovi 1.762 7,2 1.225 4,8 871 3,5 888 3,7

Leasing kompanije 1.378 5,6 1.607 6,2 1.416 5,7 1.108 4,6

Društva za osiguranje i reosiguranje 853 3,5 890 3,5 940 3,8 941 3,9

Mikrokreditne organizacije 946 3,9 1.213 4,7 1.087 4,4 856 3,5

Ukupno 24.510 25.749 24.919 24.210

Bankarski sektor u BiH

“Bankocentričnost” finansijskog sektora:84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.)

Dominantnost ino bankarskih grupacija95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano ubankama s većinskim stranim vlasništvomZnačaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora –29,5% ukupnih obaveza)

77

Bankarski sektor u BiH29 komercijalnih banaka koje posluju u zemlji

Pet banaka ima 70% tržišnog učešća

Visoka likvidnostDobra adekvatnosti kapitala, približno 16%Gubitak u 2010, ali povratak na dobit u 2011. sa cca 140 milionaKM dobitiPovećanje NPL - 11,8% na kraju 2011.U cilju praćenja zdravlja bankarskog sektora, CBBiH obavljapovremene testove na stres - jedan test koji se temelji na tzv.“osnovnom scenariju", a drugi se temelji na tzv. "ekstremnomscenariju"

88

Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)?

Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranihbankarskih grupacija i EUProcikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskogsektora – tržište kapitala, mikrokreditne organizacije, društva zalizing i osiguravajuća društvaUčinkovitost supervizije (prekogranična saradnja)Korporativno upravljanje u bankama, s posebnim akcentom napoboljšanje odnosa s klijentimaIzloženost u regionu – važnost home-host supervizijskog okvira

99

Refleksija krize na tržišta kapitala u BiH:

10

1.274.340.116

477.079.376

219.085.459108.554.379

244.787.112

742.582.291

275.090.237180.493.307 176.195.081

425.456.984

2.016.922.407

752.169.613

399.578.766

284.749.460

670.244.096

0

500.000.000

1.000.000.000

1.500.000.000

2.000.000.000

2.500.000.000

2007.god 2008.god 2009.god 2010.god. 2011.god

SASE

BLSE

Total

Šanse za razvoj tržišta kapitala postoje

11

Spoljni dug BiH25,6%

Neophode su reformeŠansa za ubrzanje razvoja se može naći i kroz:

Nastavak privatizacije državnih preduzeća preko berzeKorištenje mogućnosti finansiranja kompanija preko tržišta kapitalaPovećanje količine berzanskog materijala za trgovanjeRegionalno povezivanje berzi

Da bi se to desilo neophodno je:Raditi na povećanju korporativnog upravljanja u dioničkim društvimaRaditi na transparentnosti objavljivanja informacijaRaditi na pojednostavljivanju procedura vezanih za učešće na tržištu kapitalaRaditi na strukturalnim promjenama, prvenstveno u dijelu koji se odnosi naefikasnost realnog sektora i kredibilitet pojedinačnih emitenata vrijednosnihpapiraRaditi na popravljanju imidža/rejtinga tržišta u BiH

12

...neophodni su bolji usloviKreditni rejting BiH

Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije ?

Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencijeS&P: 28.12.2011. rejting snižen sa B+ na B, status rejtinga “naposmatranju”; ipak 28.3.2012. rejting je potvrđen a njegov status jeprebačen na “stabilan izgled”, što je unapređenjeMoody's: B3, snižen rejting 3.4.2012., a izgledi rejtinga su stavljeni “naposmatranje – negativno”Kao glavni razlozi sniženja rejtinga od agencije Moody’s navedeni supogoršanja stanja u vezi s budžetima svih nivoa, uključujući pojavu velikogdeficita u oba entiteta, te ograničen pristup vanjskom finansiranju. Navodi sei činjenica da politička previranja utječu na povrat vanjskog duga, što sevidjelo početkom ove godine.

13

Investiciona ocjena za BiHMoody’s S&P and Fitch Definicije Opis

Aaa AAA

Investiciona ocjena

Visoka investiciona ocjena

Aktiva dobrog kvaliteta, velika diverzifikacija i ustanovljena veličina, odlično tržišno pozicioniranje, profilirane upravljačke vještine i veoma dobar kapacitet za pokriće duga.

Aa1 AA+Dobar kvalitet i likvidnost aktive, afirmisana na raznim mjestima na tržištu, dobar kvalitet upravljanja, i dobar kapacitet za pokriće duga.

Aa2 AA

Aa3 AA-

A1 A+Srednja investiciona

ocjena

Zadovoljavajući kvalitet i likvidnost aktive, prosječna tržišna pozicijai kvalitet upravljanja, normalni kreditni standardi, prosječankapacitet za pokriće duga.

A2 A

A3 A-

Baa1 BBB+Niža investiciona

ocjenaPrihvatljiv kvalitet i likvidnost aktive, ali sa primjetnim stepenom rizika, slabiji kapacitet za pokriće duga.

Baa2 BBB

Baa3 BBB-

Ba1 BB+

Neinvesticiona ocjena

Ispod investicione ocjene

Prihvatljiv kvalitet i likvidnost aktive, iako sa značajnim stepenomrizika, niska diverzifikacija poslovanja, ograničena likvidnost iograničena margina pokrivenosti duga.

Ba2 BBBa3 BB-

B1 B+

Špekulativna ocjenaKredit pod pregledom, kvalitet aktive prihvatljiv, ali s privremenim poteškoćama visine likvidnosti, visoki financijski “leverage”, neke slabosti u upravljanju, pozicioniranju i tržišnom pozicioniranju.

B2 B

B3 B-

Caa CCCVisoki rizik Visoki rizik

Kao i iznad, ali sa evidentnim poteškoćama, a upravljanje dugom je ponekad napeto i naporno. Nesigurnost u pogledu plaćanja kamata, ali ne i glavnice.Ca CC

1414

Budući izazovi za finansijsku stabilnost

Ispred nas je sigurno težak period, ali trebamo:postići odgovarajuću likvidnost banaka i ostalih finansijskih posrednika;izbjeći sistemski rizik po svaku cijenu;postići odgovarajuću kapitalizaciju;dostići odgovarajući iznos gotovine u trezorima;postići odgovarajuću kreditnu aktivnost;izbjeći sve oblike nelojalne konkurencije;postići odgovarajuću komunikaciju s internom i eksternom javnošću.

1515

Budući izazovi za realni sektorKako bi ekonomija mogla da postigne željeni oporavak, potrebnoje:1. podržati domaću proizvodnju, posebno izvoznike;2. raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda;3. raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru;4. razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane;5. raditi na obnovi kao i izgradnji novih turističkih kapaciteta;6. nastaviti proces privatizacije;7. raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminisanju administrativnih barijera za

ulagače.

Najvažniji preduslov za postizanje bilo kojeg od navedenihciljeva je politička stabilnost.

16

1717

Hvala na pažnjihttp://www.cbbh.ba

17