Analiza Fizikalnih Faktora Okoliša

8/18/2019 Analiza Fizikalnih Faktora Okoliša

http://slidepdf.com/reader/full/analiza-fizikalnih-faktora-okolisa 1/24

ANALIZA

FIZIKALNIH

FAKTORA OKOLIŠABošnjaković Haris Husak Aldin

Šahbazović Aida

Rekanović Emina



UVODKisela kiša je padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim

oksidima i drugim kemijskim spojevima !ok se normalna pH vrijednos"kiše nalazi o"prilike oko #,#, pH vrijednos" kisele kiše iznosi u prosjeku $do $,# %o o"prilike odgovara $& pu"a većoj koli'ini kiseline u odnosu naneop"erećenu kišni(u

)manjenje pH vrijednos"i za jednu mjeru zna'i priras" kiselos"i zadese"eros"ruko *lavnu odgovornos" za op"erećenja uzrokovana kiselimkišama snose "ermoelek"rane, dim iz kućans"va i ispušni plinovi u prome"uŠ"e"e nas"ale djelovanjem kiselih kiša obi'no nas"aju sasvim daleko ods"varnih š"e"nih izvora

Ako pH vrijednos" u ina'e jako 'is"im brdskim po"o(ima i jezerima prijeđeu kiselo podru'je mo+e doći do izumiranja riba i drugih organizama

!ospije li kisela kiša u "lo oslobađaju se "eški me"ali koji moguop"ere"i"i podzemne vode, a "ime i pi"ku vodu a "aj na'in se 'ovjek izla+e poja'anom unošenju "eških me"ala u organizam -spi"ivanja pokazuju da sumporna i duši'na kiselina snose najveću

odgovornos" za kiselos" kiše



./0&1ih godina prošlog s"oljeća se brujalo o 2kiseloj kiši2 3 međuvremenu se'inilo da se "a "ema zaboravila, no kisele kiše i dalje pos"oje -ako je većinamr"vih s"abala posje'ena i šume ponovo pošumljene, ipak uzro(i još dugo nisuods"ranjeni 3 pro(esima sagorijevanja u indus"riji i sagorijevanju ispušnih plinova u prome"u i dalje nas"aju plinovi kao š"o su sumpor1dioksid i dušik1oksidi koji "im pu"em dospijevaju u okolinu ) vodom iz kišnih kapi ovi plinovireagiraju s"varajući kiseline pH vrijednos" kišnih kapi se preba(uje u kiselo

podru'je)"ru'nja(i predviđaju da će se u godini 4&4& za "rećinu manje sumpornih1oksidaispuš"a"i u zrak nego u godini ./0&, ali da će se u podru'ju Azije njihova emisijau "om vremenskom periodu više nego udvos"ru'i"i 5oš š"e"niji su dušik1oksidikoji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni plinovi u prome"u

6aralelno sa svje"skim priras"om prome"a s"ru'nja(i o'ekuju priras" i ovih plinova na svim kon"inen"ima!akle, opasnos" od kiselih kiša još nije prošla Š"oviše, brzi razvoj indus"rije i priras" prome"a će kišu i na drugim kon"inen"ima u'ini"i kiselom %eško je izamisli"i koji u'inak bi kisele kiše imale na "ropske šume



DEFINICIJA%ermin kisela kiša se mo+e odnosi"i na kišu, snijeg, maglu, rosu, "e je

prikladniji izraz kisela padavina !es"ilovana voda koja nesadr+i ugljik dioksid ima pH vrijednos" 7,&%e'nos"i 'ija je vrijednos" pH manja od 7 su kisele, a one 'ija je vrijednos" viša od 7 su bazi'ne8is"a i nezagađena kiša obi'no ima pH oko #,9, uslijeds"varanja uglji'ne kiseline zbog ras"vorenog ugljik dioksida:

H4; <l= > ?;4 <g= @ H4?; <a=3glji'na kiselina se ionizira u vodenom ras"voru dajući nisku

kon(en"ra(iju hidronium iona:4H4; <l= > H4?; <a= @ ?;

41 <a= > 4H;><a=

!oda"na kiselos" po"i'e od zagađiva'a zraka, najprije sumpor1dioksida, a za"im dušikovih oksida )umpor dioksid ima veliki u"je(ajna kiselos" zbog dobre ras"vorljivos"i u vodi i zbog veće kons"an"ekiselos"i sulCi"ne kiseline, koja je za 'e"iri reda veli'ine veća u odnosuna uglji'nu kiselinu



HISTORIJAKisela kiša je najprije o"krivena

u Dan(hes"eru u Engleskoj .0#4, kada je Rober" Angus)mi"h našao vezu između kisele kiše i zagađenjazraka -ako je još "ada bio pozna" "aj Cenomen, po'eo sein"enzivnije izu'ava"i "ek .//&1"ih 3po"reba visokih

dimnjaka je doprinijela nas"anku kiselih kiša, zbogispuš"anja gasova u a"mosCerska s"rujanja Kisela kiša 'iji je pH bio 4,. <ekvivalen"no kiselos"i soka od limuna= jezabilje+ena ./9$ na sjeverois"oku )A!, a kisela kiša sa

pH 4,$ padala je u Ško"skoj <6i"lo(hr= ./7$



PROCES NASTAJANJA6ri pro(esima sagorijevanja nas"aju sumporov dioksid, dušikovi oksidi i

drugi plinovi koji pospješuju nas"ajanje kiselina %akvi slobodnineme"alni oksidi oksidiraju u vla+noja"mosCeri sa vodenom parom u sumpornu i duši'nu kiselinu ;ve "vari se o"opljene nalazeu zraku "ako da onda na zemlju padaju sa padalinama 6oš"o ovi proizvodisagorijevanja nas"aju u povećanoj koli'ini u gradovima i indus"rijskimzonama, i pH vrijednos" je većinom "amo ni+a nego na selu3gljikov dioksid spada u plinove koji one'išćuju a"mosCeru i na "aj na'in

u"je'u na promjenu klime 6ripada "akozvanim s"akleni'nim plinovima,odnosno plinovima koji izazivaju pojavu s"aklenika 3'inak djelovanjas"akleni'nih plinova u slojevima a"mosCere je da se

površina Femlje neprirodno zagrijava 6romjene osjećamo svi, na svakom

dijelu plane"a Kako smanji"i koli'inu uglji'nog dioksida u a"mosCeri kojinas"aje izgaranjem Cosilnih goriva <ugljena i naC"e= pi"anje je koje se već du+evrijeme pos"avlja pred znanos" i poli"iku, ali i pred sve s"anovnike FemljeDeđunarodne konven(ije "akođer ograni'avanju emisiju uglji'nog dioksida ua"mosCeru



6ro(es kako iz uglji'nog1dioksida u reak(iji s vodom nas"aje uglji'na kiselina<H4?;=:

?;4 > H4; 11G H4?;

6od pojmom dušik1oksidi <;= se objedinjuju dva spoja: dušikov

monoksid <;= i dušikov dioksid <;4= ;vi plinovi nas"aju prije svega pri

sagorijevanju Cosilnih goriva 6ri svakom sagorijevanju nas"aju dušik1oksidi kaospoj dušika iz zraka i kisika Š"o je veća "empera"ura sagorijevanja "o je br+enas"ajanje dušikova oksidaKod svakog pro(esa sagorijevanja se prije svega oslobađa dušikov monoksidkoji kasnije u zraku oksidira u š"e"ni dušik1dioksid -z dušikova dioksida se u

reak(iji sa vlagom s"vara duši'na kiselina koja je odgovorna za "rećinu nas"ankakisele kišeAko se dnevna vrijednos" kon(en"ra(ije dušik1dioksida u zraku nalazi preko.#& Ig po m nas"upaju aku"na oboljenja dišnih organa 6okaza"elji kroni'nogza"rovanja su: glavobolja, nesani(a, 'irevi sluzni(e



6ro(es kako iz dušik1oksida u reak(iji s vodom nas"aju ni"ri"na <H;4= i duši'na<H;= kiselina:

4;4 > H4; 11G H;4 > H;

)umporov dioksid je daleko najš"e"nija "var u zraku Radi se o plinu bez boje, ali jakog i neugodnog mirisa koji kod ljudi prije svega djeluje na dišne organe3 zimskim mjese(ima visoka kon(en"ra(ija sumporovog dioksida u zraku

zajedno sa prašinom koja se nalazi u zraku 'ini smog)agorijevanjem Cosilnih zapaljivih "vari se a"mosCera jako zagađuje sumporovimdioksidom ;n se pre"vara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom 'ini kiselukišu, koja je jedan od glavnih uzroka izumiranja šuma3gradnjom pro'išćiva'kih uređaja na "ermoelek"ranama smanjena je emisija

sumporova dioksida !ugo"rajno djelovanje sumporova dioksida na 'ovjekarezul"ira nedos"a"komokusa, (rvenjenjem jezika, a kasnije upalom pluća i pres"ankom disanja Biljke reagiraju još osje"ljivije na djelovanje sumporovogdioksida 6ro(es Co"osin"eze se reme"i i posljedi(a "oga je oš"ećenje lišća<izumiranje šuma=



6odru'ja primjene sumporova dioksida: kao sreds"vo zakonzerviranje u kemiji +ive+nih namirni(akao sreds"vo za izbjeljivanje u "eks"ilnoj indus"rijikod pro(esa pro'išćavanja voda6ro(es kako iz sumpor1dioksida u reak(iji sa vodom nas"ajusumporas"a <H4);A= i sumporna kiselina <H4);$=:

);4 > H4; 11G H4);A

);A > H4; 11G H4);$

*ore navedeni spojevi su samo neki od primjera, jer svakako pos"oje i druge mogućnos"i nas"anka kiselina, koje "akođer

pridonose nas"anku kiselih kiša



EMISIJE KOJE DOVODE DO KISELOSTIPrirodni fenomeni ajva+niji prirodni Cenomen koji dovodi do emisije gasova

'iji ras"vori daju kiseline su vulkani, a za"im i biološki pro(esina zemlji i u okeanima *lavni biološki izvor sumpora

je dime"il sulCidAntropogeni f!tori*lavni uzro'nik nas"anka kiselih kiša koji po"i'e od ljudske

ak"ivnos"i su sumporovi i dušikovi spojevi koji se koris"e za

proizvodnjuelek"ri'ne energije, Cabrike i mo"orna vozila ajveći zagađiva'i su Cabrike koje koris"e ugalj Komponen"enas"ale sagorijevanjem mogu bi"i nošene s"o"inamakilome"ara u a"mosCeri i za"im se pojave kao kisele kiše



S"i! #$ Emi%i& %'mpor dio!%id ('"!n%!om !ti(no)*'



HEMISKI PROCESI NASTANKA KISLEIHKI+A

Re!,i&e ' g%o(ito& f-i

3 gasovi"oj Cazi sumpor1dioksid se oksidira pomoću hidroksil radikala po reak(iji:);4 > ;HJ @ H;);4J

Fa"im se dešava sljedeća reak(ija:

H;);4J > ;4 @ H;4J > );

3 prisus"vu vode sumpor1"rioksid <);= daje sumpornu kiselinu:

);<g= > H

4;<l= @ H

4);

$<l=

!uši'na kiselina nas"aje od dušik1dioksida:

;4 > ;HJ @ H;

Re!,i&e ' (odeno& f-i

3 kaplji(ama vode u obla(ima se dešava pro(es ras"varanja i hidrolize sumpor1dioksida:

);4 <g=> H4; @ );4JH4;

);4JH4; @ H>>H);1

H);1 @ H>>);41

Doguća je i oksida(ija sumpora iz oksida(ijskog s"anja <>$= u <>9=, 'ime nas"aje sumpornakiselina



POSLJEDICE KISELIH KI+A3 "lu kiseline zapo'inju svoje š"e"no djelovanje Kisela

kiša prije svega š"e"no djeluje na oskudne brdske predjele, jer kiselina o"apa hranjive "vari, kao npr kal(ij, iz "ankogslojahumusa, pa s"abla os"aju bez kal(ija koji im je prijeko

po"reban za izgradnju njihovih s"ani(a

Kiseline izravno oš"ećuju korijenje s"abalaili vodom dospijevaju u lišće ili igli(e drveća, "e oš"ećujunjihova "kiva 6osljedi(a su mrlje smeđkas"e boje%akođero"apaju "eške me"ale i aluminij u "lu



N .i"&!e6ovećanjem kiselos"i "la, "o zna'i povećanjem koli'ine H> iona, seiz "la ispiru va+ne mineralne "vari kao š"o

su magnezij, kalij, kal(ij i"d %ako dolazi do dras"i'nogsmanjenja pH vrijednos"i a "emelju smanjivanja pH vrijednos"ikao posljedi(a kemijskih pro(esa nas"aju ioni koji imaju š"e"nodjelovanje na korijenje biljki i na "lo -s"o vrijedi i za ione +eljeza

koji se oslobađaju pri pH vrijednos"i manjoj od ,0 )"upanjš"e"nos"i kona'no ovisi o vrs"i od "ipu "la-gli'as"o drveće je ja'e pogođeno š"e"ama prouzrokovanim kiselimkišama, i "o jela više nego smreka Kod lis"opadnog drveća jenajja'e pogođen hras" 6rije svega su oš"ećene šume na mjes"ima sa'es"im i obilnim padalinama i koja još k "ome imaju rela"ivno niske

prosje'ne godišnje "empera"ure %o se odnosi na šume na višimnadmorskim visinama ;bilje+ja boles"i koje se pojavljuju su jakorazli'i"a

različiti Kod igličastog drveća su ustanovljene sljedeća



različiti. Kod igličastog drveća su ustanovljene sljedećaoštećenja:

-Oštećenja iglica po!utjele iglice" opadanje iglica#-Oštećenja pupoljaka i mladi$ klica

-Oštećenja kore-Oštećenja drveta-%nomalije rasta-Oštećenja korijenja

&labljenje otpornosti na mraz" in'ekcije" štetočine itd.(azlog zbog kojeg listovi !ute je često manjak $ranjivi$ tvari.Po!utjeli listovi odumiru i opadaju. )z bolje uvjete u okolinipostoji mogućnost regeneracije i ponovnog ozelenjavanjadrveća. %ko do*e do izumiranja šuma" to će imati za posljedicu

promjenu cijelog ekosistema. +o znači da se opet mogu nastanitini!e biljke koje su bolje prilagodljiva na kiselo tlo. ,e*utim" usrednjoj uropi još nije takvo stanje da su oštećenja šumanepopravljiva

https://hr.wikipedia.org/wiki/Europa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Europa



N &e-er

3 )kandinavskim jezerima se pojavila pH vrijednos" vode %o vodido izumiranja mikroorganizama i biljki i na kraju (ijelog ekosus"avaAko u jezera u"je'u rijeke koje su prije "oga prolazile kroz kiselašumska "la, doda"no se poja'ava smanjivanje pH vrijednos"i

N gr/e(ine

išak pro"ona u kišni(i prouzrokuje poja'ano raspadanje kamenja, š"ozna'i da se ubrzava "rošnos" %ako na primjer vapnena( reagira sa

sumpornom kiselinom u gips %ime se kamenje drobi a sli'an na'inse pijesak razgrađuje a "aj na'in se mnogobrojni kul"urni spomeni(ii s"are (rkve nepovra"no uniš"avaju



Po"iti! (i%o!i0 dimn&! 5ednos"avno re'eno, radi se o zabrani gradnje visokih "vorni'kih dimnjaka, jer su brojna is"ra+ivanja dokazala njihovu š"e"nos" 6rora'uni pokazuju da je 'ak /9L"alo+enja ni"ra"a i sulCa"a na podru'ju *orskog ko"ara rezul"a" regionalnog

<-s"ra i Hrva"sko primorje=, odnosno prekograni'nog <-"alija=donosa dušika i sumpora isoki dimnjak %E 26lomin 42 ras"erećuje labinsko podru'je, ali op"erećuje *orski ko"ar -s"o "o rade brojni visoki dimnja(i u -"aliji- dalje se nas"avlja s uzlaznim "rendom propadanja šumskog ekosus"ava *orskogko"ara i"ko od onih koji odlu'uju o razvoju i zaš"i"i okoliša nije zain"eresiran

za problem ugro+avanja i propadanja prirodnih resursa <šume, "lo, vode i dr= i za"o da se na podru'ju *orskog ko"ara kiselos" "la uslijed kiselih kiša povećala u posljednjih 4# godina preko .&& pu"a "e da je "lo u *orskom ko"aru zna"noop"erećeno"eškim me"alima i kiselinama



S"i! 1$ P"omin 1



I-'mirn&e )'m

6ojam izumiranje šuma ozna'ava š"e"e na velikim površinamašume koje izazivaju odumiranje igli(a i lišćaRadi se o sme"nji u (ijelom odnosu drvo M "lo M zrak, "j o oboljenju(ijelog ekosus"ava *lavni uzrok su kisele kiše, a os"ali mogući

uzro'ni(i su š"e"ne "vari kao š"o su dušikovi oksidi i "eškime"ali koji nas"aju u prome"u, domaćins"vima i indus"riji%akođer i eks"remne vremenske i klima"ske promjene, pogreškekod pošumljavanja, gljive, bak"erije, virusi, š"e"ni kuk(i mogu sesma"ra"i uzro'ni(ima izumiranja šuma

-n"enzivnom sje'om šuma, posebno "ropskih šuma u 5u+nojAmeri(i, "akozvanih 2pluća plane"e Femlje2, uniš"ava se jediniizvor kisika po"rebnog za +ivo"ne pro(ese



Pro."em pit!e (ode

Fagađenje voda preds"avlja najkompleksniji globalni problem )vako zagađenjekoje se emi"ira u +ivo"nu sredinu dospije do podzemnihvoda, rijeka, jezera i mora Fagađenje iz zraka kiselim kišama prenosi sedo "la ili vodenih površina Fagađenja zemlje slivaju se u površinske i podzemnevodene "okove Rijeke i jezera su pod kons"an"nim pri"iskom zagađenja o"padnim

vodama iz urbanih sredina, kemijskim o"padom iz indus"rije i"ranspor"a, pes"i(idima sa poljoprivrednih površina, i slelike koli'ine organske "vari koja o"padnim vodama dospijeva do rijeka, jezerai mora izaziva pro(es eu"roCika(ije 'ija su posljedi(e mu"noća, povišena "empera"ura, nekon"rolirana primarna produk(ija, smanjenje

ras"vorenog kisika i pomor ribe i drugih organizama-ako je 7&L plane"a Femlje pokriveno vodom, samo 4L "e vode preds"avljaresurs sla"ke vode, a prekomjernom eksploa"a(ijom i zagađenjem prouzrokovano je smanjenje zaliha pi"ke vode na globalnom nivou



Ki%e"i o,eni

*lobalno zagrijavanje je ekološki problem koji u"je'e na +ivo" na plane"u Femlji;vo zagrijavanje, "j poras" globalne "empera"ure prouzrokovano je eCek"oms"aklenika, odnosno slojem plina ugljikova dioksida koji se <prekomjernoemi"iran kao posljedi(a ljudskih ak"ivnos"i= akumulirao u središnjem dijelua"mosCere i ne dozvoljava da se "oplina, koja se generira pro(esima na Femlji,

ispus"i u svemir, nego se vraća nazad na Femljinu površinu Di posljedi(e ovog problema osjećamo svakodnevno, a osim poras"a "empera"ure, dolazi do promjena u biološkim pro(esima, "opljenja ledenih san"i, podizanja nivoa mora, promjene s"aniš"a biljaka i +ivo"inja uslijed adap"a(ije na nove klima"ske uvje"e8ovjek svakog dana udahne oko 4& &&& li"ara zraka, a ujedno i sve većukon(en"ra(iju š"e"nih i o"rovnih ma"erija, kao proizvod indus"rijaliza(ije,"ranspor"a, ali i svakodnevnih ljudskih ak"ivnos"iFagađenje zraka mo+e bi"i plinovima ili si"nim 'es"i(ama, a nega"ivan u"je(aj imana ljudsko zdravlje, +ivo"injski i biljni svije" kao i ekosis"eme Fagađenje zrakaveće je u urbanim sredinama, a uslijed s"rujanja zraka lako se kreće i širi



+TETNI EFEKTI3 "lu kiseline zapo'inju svoje š"e"no djelovanje Kisela kiša

prije svega š"e"no djeluje na oskudne brdske predjele, jerkiselina o"apa hranjive ma"erije, kao npr kal(ij, iz "ankogsloja humusa, pa s"abla os"aju bez kal(ija koji im je po"rebanza izgradnju njihovih ćelija Kiseline direk"no oš"ećujukorijenje s"abala ili vodom dospijevaju u lišće ili igli(edrveća, "e oš"ećuju njihova "kiva 6osljedi(a su mrljesmeđkas"e boje %akođer o"apaju "eške me"ale i aluminij u"lu Kisele kiše oš"ećuju građevinske ma"erijale %ako na

primjer kre'njak reaguje sa sumpornom kiselinom

dajući gips, koji se drobi a "aj na'in se mnogobrojnikul"urni spomeni(i nepovra"no uniš"avaju )manjenje pHš"e"no u"je'e na +ivo" u površinskim vodama <na ribe i os"alevodene organizme=, smanjujući biodiverzi"e"



2AKLJU3AK

Kisela kiša je kiša ili druga padavina koja imaneuobi'ajenu kiselos" !jeluje š"e"nona biljni i +ivo"injski svije", kao i na građevinske objek"eRas"vorene kiseline dospijevaju u "lo i ispiraju

ione kal(ija i magnezija, koji su neophodni za vege"a(ijuKorozivno djelovanje kiselina oš"ećuje me"alne objek"e,kao š"o su šine, vozila, mašine, i"d *rađevinski ma"erijali,

posebno kre'njak i mermer su osje"ljivi na u"je(aj kiselih

kiša, jer se njihova komponen"a kal(ij1karbona" ras"vara ukiselinama

4



HVALA NA PA4NJI 555

Documents

Analiza Fizikalnih Faktora Okoliša