12. DOHOCI I ODREĐIVANJE 12. DOHOCI I ODREĐIVANJE CIJENA FAKTORA CIJENA FAKTORA

PROIZVODNJEPROIZVODNJE

dr. Svetislav Polovinadr. Svetislav Polovina

TEORIJA RASPODJELETEORIJA RASPODJELE•Teorija raspodjele objašnjava kako se Teorija raspodjele objašnjava kako se

dohodak i blagostanje raspodjeljuje dohodak i blagostanje raspodjeljuje među članove društva kao porijeklo među članove društva kao porijeklo dohodaka i razlike u njihovoj visini.dohodaka i razlike u njihovoj visini.

•Teorija raspodjele je jedno od Teorija raspodjele je jedno od najsloženijih pitanja u ekonomiji, a najsloženijih pitanja u ekonomiji, a raspodjela nije samo ekonomski već raspodjela nije samo ekonomski već istovremeno i prvorazredni politički i istovremeno i prvorazredni politički i socijalni problem.socijalni problem.

PREDMET RASPODJELEPREDMET RASPODJELE

• Predmet raspodjele su dohodak i Predmet raspodjele su dohodak i bogatstvo.bogatstvo.

DOHODAKDOHODAK

• Dohodak čine sva novčana primanja što Dohodak čine sva novčana primanja što ga neka osoba ili domaćinstvo ostvaruje ga neka osoba ili domaćinstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja.tijekom danog vremenskog razdoblja.

• Dohodak se sastoji od najamnina, rente, Dohodak se sastoji od najamnina, rente, kamata, dividendi i transfernih plaćanja a kamata, dividendi i transfernih plaćanja a njegove osnove su rad, vlasništvo i njegove osnove su rad, vlasništvo i socijalna skrb.socijalna skrb.

• Dohodak se može stjecati po više osnova Dohodak se može stjecati po više osnova pa treba razlikovati raspodjelu dohodaka pa treba razlikovati raspodjelu dohodaka proizvodnih faktora od raspodjele osobnih proizvodnih faktora od raspodjele osobnih dohodakadohodaka

BOGATSTVOBOGATSTVO• Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja

netko posjeduje u danom vremenskom netko posjeduje u danom vremenskom trenutku.trenutku.

• Bogatstvo se sastoji od svog materijalnog Bogatstvo se sastoji od svog materijalnog oblika (nekretnine, pokretnine) i oblika (nekretnine, pokretnine) i financijskog oblika (gotovina, štedni financijskog oblika (gotovina, štedni računi, obveznice i dionice)računi, obveznice i dionice)

• Bogatstvo je akumulacija portfelja u Bogatstvo je akumulacija portfelja u danom trenutku vremena dok je dohodak danom trenutku vremena dok je dohodak tijek u jedinici vremena.tijek u jedinici vremena.

TEORIJA RASPODJELE KAO TEORIJA RASPODJELE KAO POSEBAN SLUČAJ TEORIJE POSEBAN SLUČAJ TEORIJE

CIJENACIJENA• Prema njoj dohoci nisu ništa drugo nego cijene Prema njoj dohoci nisu ništa drugo nego cijene

proizvodnih faktora. proizvodnih faktora. Najamnina je cijena rada, Najamnina je cijena rada, renta cijena zemlje a kamata cijena kapitala. renta cijena zemlje a kamata cijena kapitala.

• Cijena proizvodnih faktora određuje se na isti Cijena proizvodnih faktora određuje se na isti način kao cijene finalnih dobara, tj. odnosom način kao cijene finalnih dobara, tj. odnosom njihovih potražnji i ponude.njihovih potražnji i ponude.

• Prema gornjoj postavci najamnina ovisi o Prema gornjoj postavci najamnina ovisi o ponudi i potražnji rada, kamata o potražnji i ponudi i potražnji rada, kamata o potražnji i ponudi kapitala a renta o potražnji i ponudi ponudi kapitala a renta o potražnji i ponudi zemlje.zemlje.

PRIRODA POTRAŽNJE ZA PRIRODA POTRAŽNJE ZA FAKTORIMA PROIZVODNJEFAKTORIMA PROIZVODNJE

• Potražnja za proizvodnim faktorima nije Potražnja za proizvodnim faktorima nije autonomna već autonomna već izvedenaizvedena potražnja jer je potražnja jer je određena potražnjom finalnih dobara.određena potražnjom finalnih dobara.

• Potražnja za proizvodnim faktorima je Potražnja za proizvodnim faktorima je međuovisnameđuovisna potražnja jer potražnja jednog potražnja jer potražnja jednog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa.inputa.

• Na međuovisnost proizvodnih čimbenika Na međuovisnost proizvodnih čimbenika ukazivao je još u 17. st. engleski pisac ukazivao je još u 17. st. engleski pisac W.Petty rekavši da je rad otac a priroda mati W.Petty rekavši da je rad otac a priroda mati svakog dobrasvakog dobra

DETERMINANTA DETERMINANTA POTRAŽNJE ZA FAKTOROM POTRAŽNJE ZA FAKTOROM

PROIZVODNJEPROIZVODNJE•Koliko će se nekog faktora Koliko će se nekog faktora

proizvodnje tražiti i proizvodnje tražiti i upotrijebiti u proizvodnom upotrijebiti u proizvodnom procesu ovisi o procesu ovisi o prihodu prihodu graničnog proizvoda tog graničnog proizvoda tog inputa (MRP)inputa (MRP)ii

PRIHOD GRANIČNOG PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA FAKTORA PROIZVODA FAKTORA

PROIZVODNJEPROIZVODNJE• Dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem Dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem

dodatne jedinice tog proizvodnog faktora uz dodatne jedinice tog proizvodnog faktora uz pretpostavku ceteris paribus.pretpostavku ceteris paribus.

• Njegova veličina jednaka je umnošku graničnog Njegova veličina jednaka je umnošku graničnog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice nekog dobra (MR) i graničnog proizvoda jedinice nekog dobra (MR) i graničnog proizvoda inputa (MP) odnosno inputa (MP) odnosno MRPi = MR*(MP)iMRPi = MR*(MP)i

• U uvjetima savršene konkurencije obzirom da je U uvjetima savršene konkurencije obzirom da je granični prihod jednak cijeni gornja se granični prihod jednak cijeni gornja se jednadžba preformulira u jednadžba preformulira u MRPi = P*MPi MRPi = P*MPi

PRIHOD GRANIČNOG PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA RADAPROIZVODA RADA

• MRPL određuje potražnju za radom na MRPL određuje potražnju za radom na tržištu radne snage.tržištu radne snage.

• Njegova veličina u uvjetima slobodne Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću rada dobra (P) i graničnom produktivnošću rada o kojoj ovisi veličina graničnog proizvoda o kojoj ovisi veličina graničnog proizvoda rada (MPL) odnosno rada (MPL) odnosno MRPL = P * MPLMRPL = P * MPL

• MRPL bit će veći što su cijene finalnih MRPL bit će veći što su cijene finalnih dobara više i što je veća granična dobara više i što je veća granična produktivnost (MPL) i obrnuto.produktivnost (MPL) i obrnuto.

PRIHOD GRANIČNOG PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA KAPITALAPROIZVODA KAPITALA

• MRPK određuje potražnju za kapitalom na tržištu MRPK određuje potražnju za kapitalom na tržištu kapitala.kapitala.

• Njegova veličina u uvjetima slobodne Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću kapitala o kojoj (P) i graničnom produktivnošću kapitala o kojoj ovisi granični proizvod kapitala (MPK) odnosno ovisi granični proizvod kapitala (MPK) odnosno MRPK = P*MPKMRPK = P*MPK

• MRPK bit će veći što je cijena finalnog dobra (P) MRPK bit će veći što je cijena finalnog dobra (P) viša i što je veća granična produktivnost kapitala.viša i što je veća granična produktivnost kapitala.

• Potražnja za kapitalom je tim veća što je viši Potražnja za kapitalom je tim veća što je viši MRPKMRPK

PRIHOD GRANIČNOG PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA ZEMLJE (MRPN)PROIZVODA ZEMLJE (MRPN)

• MRPN određuje potražnju za prirodnim MRPN određuje potražnju za prirodnim resursima na tom tržištu.resursima na tom tržištu.

• Njegova veličina u uvjetima slobodne Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću prirodnih dobra (P) i graničnom produktivnošću prirodnih resursa (MPN) odnosno resursa (MPN) odnosno MRPN = P*MPNMRPN = P*MPN

• Potražnja za prirodnim resursima će rasti što je Potražnja za prirodnim resursima će rasti što je cijena što je cijena finalnog dobra viša i cijena što je cijena finalnog dobra viša i granična produktivnost prirodnog resursa veća granična produktivnost prirodnog resursa veća i obrnutoi obrnuto..

PRIMJER IZRAČUNAVANJA PRIMJER IZRAČUNAVANJA PMRL U SAVRŠENOJ PMRL U SAVRŠENOJ

KONKURENCIJIKONKURENCIJI

Jedinica rada (L)

Ukupni proizvod (TP)

Granični proizvod rada (MPL) Cijena MRPL

0 0

1 20000 20000 3 60000

2 30000 10000 3 30000

3 35000 5000 3 15000

4 38000 3000 3 9000

5 39000 1000 3 3000

V A Ž N O !V A Ž N O !

• Granični proizvod faktora izračunava Granični proizvod faktora izračunava se u fizičkim jedinicama proizvoda se u fizičkim jedinicama proizvoda na jedinicu danog utroška.na jedinicu danog utroška.

• Zbog toga se često upotrebljava Zbog toga se često upotrebljava termin “termin “granični granični fizičkifizički proizvod” proizvod” (MNP) umjesto termina granični (MNP) umjesto termina granični proizvodproizvod

GRANICA POTRAŽNJE GRANICA POTRAŽNJE PROIZVODNOG FAKTORAPROIZVODNOG FAKTORA

• PODUZEĆE ĆE KORISTITI NEKI INPUT PODUZEĆE ĆE KORISTITI NEKI INPUT SVESVE DOK JE PRIHOD NJEGOVOG DOK JE PRIHOD NJEGOVOG GRANIČNOG PROIZVODA VEĆI OD GRANIČNOG PROIZVODA VEĆI OD DODATNOG TROŠKA TOG INPUTA.DODATNOG TROŠKA TOG INPUTA.

• ONOG TRENUTKA KADA SE IZJEDNAČI ONOG TRENUTKA KADA SE IZJEDNAČI PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA INPUTA I NJEGOVI DODATNI TROŠKOVI INPUTA I NJEGOVI DODATNI TROŠKOVI PODUZEĆE MAKSIMALIZIRA SVOJ PROFITPODUZEĆE MAKSIMALIZIRA SVOJ PROFIT

GRANICA POTRAŽNJE ZA RADOMGRANICA POTRAŽNJE ZA RADOM

•Poduzeće tražiti radnu snagu Poduzeće tražiti radnu snagu sve do onog trenutka kada se sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda prihod graničnog proizvoda rada ne izjednači s cijenom rada ne izjednači s cijenom rada tj. s najamninom odnosno rada tj. s najamninom odnosno sve dotle dok MRPL ne bude sve dotle dok MRPL ne bude jednak najamninijednak najamnini

GRANICA POTRAŽNJE ZA GRANICA POTRAŽNJE ZA KAPITALOMKAPITALOM

•Poduzeće će tražiti kapital Poduzeće će tražiti kapital sve do onog trenutka kada se sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda prihod graničnog proizvoda kapitala ne izjednači s kapitala ne izjednači s cijenom kapitala, tj. dok MRPK cijenom kapitala, tj. dok MRPK ne bude jednak kamati.ne bude jednak kamati.

GRANICA POTRAŽNJE ZA GRANICA POTRAŽNJE ZA PRIRODNIM RESURSIMAPRIRODNIM RESURSIMA

•Poduzeće će tražiti prirodne Poduzeće će tražiti prirodne resurse sve do onog trenutka resurse sve do onog trenutka kada se prihod graničnog kada se prihod graničnog proizvoda prirodnih resursa ne proizvoda prirodnih resursa ne izjednači s njihovom cijenom izjednači s njihovom cijenom odnosno sve dotle dok MRPN ne odnosno sve dotle dok MRPN ne bude jednak rentibude jednak renti

PRAVILO NAJMANJEG TROŠKAPRAVILO NAJMANJEG TROŠKA

• Prema ovom pravilu poduzeće minimalizira svoje Prema ovom pravilu poduzeće minimalizira svoje troškove kada izjednači vri9jednosti graničnih troškove kada izjednači vri9jednosti graničnih proizvoda po novčanoj jedinici za sve korištene proizvoda po novčanoj jedinici za sve korištene inpute odnosno kada je inpute odnosno kada je MPL/PL=MPK/PK=MPN/PN= 1/PMPL/PL=MPK/PK=MPN/PN= 1/P

• U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granični U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granični proizvodi rada. kapitala i zemlje dok su PL, PK i PN proizvodi rada. kapitala i zemlje dok su PL, PK i PN cijene rada, kapitala i zemlje. P je cijena finalnog cijene rada, kapitala i zemlje. P je cijena finalnog proizvodaproizvoda

• Pravilo najmanjeg troška vrijedi kako u uvjetima Pravilo najmanjeg troška vrijedi kako u uvjetima potpune tako i u uvjetima nepotpune potpune tako i u uvjetima nepotpune konkurencije.konkurencije.

PRAVILO SUPSTITUCIJEPRAVILO SUPSTITUCIJE

• Ono se izvodi iz pravila najmanjeg troška.Ono se izvodi iz pravila najmanjeg troška.

• Prema njemu poduzeće supstituirati onaj faktor Prema njemu poduzeće supstituirati onaj faktor proizvodnje čiji je prihod graničnog proizvoda proizvodnje čiji je prihod graničnog proizvoda manji onim koji ima veći prihod graničnog manji onim koji ima veći prihod graničnog proizvoda.proizvoda.

• Prihod graničnog proizvoda inputa bit će veći što Prihod graničnog proizvoda inputa bit će veći što su cijene finalnog dobra više odnosno što je su cijene finalnog dobra više odnosno što je njegova granična produktivnost veća te obrnutonjegova granična produktivnost veća te obrnuto

• Ovu zamjenu inputa poduzeće čini tako dugo Ovu zamjenu inputa poduzeće čini tako dugo dok se ne ostvari jednakost iz slidea 19dok se ne ostvari jednakost iz slidea 19

PONUDA PROIZVODNIH PONUDA PROIZVODNIH INPUTAINPUTA• Cijena proizvodnog inputa ne ovisi Cijena proizvodnog inputa ne ovisi

samo o njegovoj potražnji već također samo o njegovoj potražnji već također i o njegovoj ponudi.i o njegovoj ponudi.

• Ponuda proizvodnih inputa ovisi o Ponuda proizvodnih inputa ovisi o različitim čimbenicima specifično za različitim čimbenicima specifično za svaki input.svaki input.

• Ponuda rada ovisi o njegovoj cijeni i Ponuda rada ovisi o njegovoj cijeni i demografskim faktorima. Ponuda demografskim faktorima. Ponuda zemlje ovisi o njenoj cijeni , zemlje ovisi o njenoj cijeni , poljoprivrednoj politici, oblicima poljoprivrednoj politici, oblicima vlasništva itd. Ponuda kapitala ovisi o vlasništva itd. Ponuda kapitala ovisi o prinosu od investicija, kamatnjaku i prinosu od investicija, kamatnjaku i predviđanju budućih događaja.predviđanju budućih događaja.

V A Ž N O !V A Ž N O !

•PONUDE POJEDINIH PONUDE POJEDINIH PROIZVODNIH FAKTORA IMAJU PROIZVODNIH FAKTORA IMAJU RAZLIČITU ELASTIČNOST PA RAZLIČITU ELASTIČNOST PA SU ZATO I OBLICI KRIVULJA SU ZATO I OBLICI KRIVULJA PONUDE SVAKOG PONUDE SVAKOG PROIZVODNOG FAKTORA PROIZVODNOG FAKTORA RAZLIČITE.RAZLIČITE.

RAVNOTEŽNA CIJENA RAVNOTEŽNA CIJENA INPUTAINPUTA• Ova cijena se formira na tržištu Ova cijena se formira na tržištu

potpune konkurencije kada se potpune konkurencije kada se izjednače ponuda i potražnja izjednače ponuda i potražnja proizvodnih inputa. Grafički će to biti u proizvodnih inputa. Grafički će to biti u presjecištu krivulje ponude i potražnje presjecištu krivulje ponude i potražnje inputa.inputa.

• Pri toj cijeni su vlasnici inputa spremni Pri toj cijeni su vlasnici inputa spremni prodati toliko inputa koliko su kupci prodati toliko inputa koliko su kupci voljni kupiti.voljni kupiti.

• Ako je tržišna cijena viša ili niža od Ako je tržišna cijena viša ili niža od ravnotežne javit će se višak ponude ili ravnotežne javit će se višak ponude ili potražnje proizvodnog inputa.potražnje proizvodnog inputa.

GRAF RAVNOTEŽE GRAF RAVNOTEŽE PROIZVODNOG INPUTAPROIZVODNOG INPUTA

V A Ž N O !V A Ž N O !

•Visoka cijena inputa je Visoka cijena inputa je posljedica bilo ograničene posljedica bilo ograničene ponude bilo prekomjerne ponude bilo prekomjerne potražnje inputa.potražnje inputa.

•Niska cijena inputa je Niska cijena inputa je posljedica smanjene potražnje posljedica smanjene potražnje ili prekomjerne ponude inputa.ili prekomjerne ponude inputa.

TEORIJA J. B. CLARKATEORIJA J. B. CLARKA

• Ona objašnjava raspodjelu nacionalnog Ona objašnjava raspodjelu nacionalnog proizvoda prema teoriji granične proizvoda prema teoriji granične produktivnosti. produktivnosti.

• Prema njoj svaki proizvodni faktor dobiva Prema njoj svaki proizvodni faktor dobiva prihod u visini graničnog proizvoda prihod u visini graničnog proizvoda posljednje korištene jediniceposljednje korištene jedinice

• Višak proizvoda koji je preostao od Višak proizvoda koji je preostao od graničnih proizvoda prijašnjih inputa jednak graničnih proizvoda prijašnjih inputa jednak je dohotku drugog proizvodnog faktora koji je dohotku drugog proizvodnog faktora koji je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog dohotka.dohotka.

GRAF TEORIJE J. B. GRAF TEORIJE J. B. CLARKACLARKA

POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT POTRAŽNJE FINALNIH DOBARA POTRAŽNJE FINALNIH DOBARA

(graf)(graf)

POTRAŽNJA INPUTA JE POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT MRP INPUTA DERIVAT MRP INPUTA

(graf)(graf)