Analiza i planiranje - predavanja

Embed Size (px)

Citation preview

ANALIZALiteratura: Dr. arko Popovi, Prof. dr. sc N. Vitezi: Revizija i analiza, Zagreb 2000. Ispit: kombinacija pismenog i usmenog, zadaci usmeni u pismenom obliku (u veljai) misija svrha postojanja vizija biti najbolji na nekom podruju strategija kako, na koji nain? Ciljevi konkretizacija na opi i specifini ciljevi (koliko?) Proraun, plan konkretizacija cilja kroz brojke Analiza i planiranje sastavni su dio poslovnog odluivanja za osnivanje potuzea potrebno: kapital, sirovina, ljudi. Kapital (novac i sredstva) i rad input, angairamo i troimo Poslovni proces pretvaranje novanih u materijalne oblike, da bi doli do outputa,

Kapital(novac, sredstva) angairanje inputa poslovni proces output u koliini prihodu, financijskom rezultatu Ljudi i rad troenje inputa poslovni proces output koliina, prihod, financijski rezultat. vrste analize knjiga od str. 103 do 190 (metoda najmanjih kvadrata ne) npr. prezaduenost slino kao restruktuiranje, grafovi ne, racionalnost na dugi rok tenja da rezultat bude konstantan, a ulaganja minimalna racionalnost na kratki rok rezultat maximizacija

R Re zultat = const = dugirok Ulaganja U min Rmax = kratkirok U const

1

-

u analizi se koristimo brojkama i metodama = relativni (indeksni, strukturni) indeks 1258 %= za 12,5 puta j prihod vei od planiranog 1158% prihod redovitih 25% izvanredni 30% financiranje 45 ukupna suma 100x prihod

-

odnosni vrijednosti = z = y = rad koeficijent =k = n 1 200 = 2,0 100

= odnos (relativni)

sustavi pokazatelja DuPolov sustav vezan za rentabilnost metode analize ralanjivanje, usporeivanje, izolacije i eliminacije, korelacije analiza financijskog rezultata koliina po ekv. VeliinaQe = Q1e1 + Q2 e 2 + .... + Qn e n

primjer: Proizvod Vrijeme izrade Ekvivalent norm/sat- efekt sat 60 minuta Koliina proizvodnje Q u komadu Qe

A 60 1 100 100

B 90 1,5 80 120

C 40 0,67 200 134

Prihod iz redovnih djelatnosti (poslovni, redovni) = prihod od prodaje Financijski prihod (kamate, teajne razlike) Izvanredni prihod. utjecaj koliine, i cijene na ukupni prihod 2002 2.302.519 611.735 3,76392 2003 3.286.997 643.311 5,1095 Ind 2004 3.593.934 740.146 4,8557

P = Q

1

* p1 + Q2 * p 2 + .... + Qn * p n + R + M + O + B

Prihod od prodaje ( Pp ) Koliina proizvoda (Q) Prosjena prodajna cijena

2

(p) P=q*p

p=

U q = ( Q03 Q02 ) * p 02 = (643.311 611.235)* 3,76392=118850U p cijene = ( p1 p 0 ) * Q1 = (5.11-3.76)*643.311=

P Q

Q=

P p

856.626 a suma jednog i drugog

984.476 i to je najvei utjecajP03 Pox = 984 .478

drugi nain izrauna:

U p = P03 P02 * k q Uq = P03 P02 kq

U q = P02 * k q P0= 2302519*105,16-2302519=118850 P03 E1 utjecaj asortimana: U a = P02 * P E 2 02

Analiza trokova - cilj je sagledavanje mogunosti minimiziranja trokova - fiksni i varijabilni trokovi - analiza trokova po obujmu i strukturi - pokazatelji 1. dinamike T ukupni trokovi standardni trokovi: Tu = To *Q1 Q0

T T0 ,T planirani ,Tgrupacije

-

T1 Tu = utjecaj koliine Tu T0 = utjecaj cijene utroaka materijala, rada i dr.

UTTu =

2002. god 2258148T02 * Q1 2258148 * 643311 = = 2374707 Q0 611135

2003.god 3314576

2004. god 3568253

T03 T02 = 3314576 2374707 = 939869 T04 T02 = 2374707 2258148 = 116559

2. Troak po jedinici

Ukupno=1056428 T/Q ili Q/T

3

3. Udio trokova u prihodu Primjer ABC ABC 2001 1700 305 228.000 92000 53000 10000

T/P < 1 P/T > 1 plan grupacije 2002 1500 282 235.000 95000 55000 12500 Plan grupacije 2003 1630 306 318.000 108000 51500 11500 2004 1845 280 225.000 107000 56000 9800

Opis Q p -prosjena prodajna cijena MT materijalni trokovi E energija A amortizacija O ostalo

Koliki bi financijski rezultat ostvarilo poduzee ABC u 2002 godini da je ostvarilo proizvodnu na razini plana? - pomou prosjene prodajne cijene ili prihodaFR 1 = p vt * Q1 FT = ( 282 131 ,91) * 1845 271871 = 5045

vt varijabilni trokovi, FT fiksni trokovi, Q1 planirano. problem prihoda:Q1 1845 FT = (5358002006 29) * 271871 = 5045 Q01 1900

(

)

FR1 * ( P VT ) *

Analiza imovine ili sredstava - svrha - angairanje ili vezivanje - pojavni oblici materijalne stvari, prava, novac i stanoviti korisni uinci - struktura - dugotrajna (materijalna(osnovna), ne matrerijalna ) - kratkotrajna obrtna sredstva novac i novani ekvivalenti, potraivanja, zalihe - obje ove grupe dugotrajne i kratkotrajne se nalaze u bilanci i ona ih iskazuje. - Dugotrajna imovina vrijednosno i naturalno. Analiza dugotrajne imovine - analiza obujma pokazatelji - 1. dinamika OSA ili DI dugotrajna imovina

4

Si SI SI ; ; S o S pl S grupacije

-

2. odnos poslovnog rezultata i imovine

P prihodP Q F R ; ; SA ( D ) SA SA O I O O

SA - prosjeno O SA (DI) izvan upotrebe + aktiva osa u funkciji i pripremi O

-

3. opremljenost rada (ukupna, tehnika)

s r e d s tv a za O SArad ; R R(r a d)4. stupanj funkcionalnosti ili otpisa

NV nabavniNV OTP ; ili ; SV NV

-

iskoritenost kapaciteta izraava se u jedinici njegove namjene vrste: 1) potencijalni instalirani (tehniki) K i , realni (radni)

K r = K i Gn , Gn normalni gubitak

optimalni (onaj, pri kojem postiemo najbolji uinak) K o , 2) iskoriteni K s zauzet < raspoloenog potreban > raspoloenog p plan, s stupanj iskoritenja K K K p = s ;...... s = s ;...... z = z Kz Kr K1

5

-

s aspekta likvidnosti obrtna imovina zadatak sa strane 289 bi mogao biti R a z d o b lj e 1 % 1100 100 590 510 53,5 46,5

Primjer: Nabavna vrijednost Sadanja 600 vrijednost Otpisana 400 vrijednost 0 1000 % 100 60 40 2 1200 570 630 % 100 47,5 52,75 3 1300 520 780 % 100 40 60

koliko treba investirati da bi dolo do odnosa 40:60?I =

O + N (a k ) ak k 12 12[ O + N (a k )] 12[ 780 + 1300 (0,15 0,4] I= = = 1654 ,5 12 * 0,4 0,15 *10 12 k a n

-

obrtna sredstva (analiza kratkotrajne imovine) utjeu a) koliina, b) cijena prihod c) vrijeme, i d) korekcije koeficijent obrtaja je najvaniji = uinak/prosjeno stanje = ck cijena kotanja, - prosjeno stanje,U P

, Pposlovni P

,

ck

tan je s

koeficijent obrtaja KI (OSA ) = SAKIk =

SAKI Stanje Ki

U P 360 (180 ,30 ) ;......... .......... .d = I K k

-

koeficijent obrtaja potraivanja od kupaca u godini dana = potraivanja stanje potraivanjad = 360 360 ;........ k = k d

Pe

: ili ; isplaena

/

-

str. 376, 377 do likvidnosti

6

- ukupne sirovine i materijali / stanje ck zavrni proizvod/ nedovrene proizvodnje novac= uplate,saldo/ stanje

Koeficijent obrtaja sa zalihe gotovih proizvoda= cijena kotanja/ stanje - promatramo i dinamiku obrtnih sredstava - odnos poslovnog rezultata i kratkotrajne imovine - odnos kratkotrajne i dugotrajne imovine Npr.. vrijednost zaliha gotovih proizvoda koji su prodani po 3750kn (koeficijent obrtaja?) 1.1 500kn 1.4 750kn 1.7 820kn 31.12. 930kn Ukupno 3000: n = 750 kn prosjek3750 =5 750 360 d = = 72 dana 5 k=

Analiza zaposlenihR= T 251 = = 1,3 ta 181

R=

N * r * d * k 1 * 24 * 365 * 1 = = 5,55 ta 1724

- potrebno je imati 5 recepcionera

r- radna mjesta, k-broj radnih mjesta, ta raspoloivo radno vrijeme Pokazatelji: 1) dinamika zaposlenih 2) koeficijenata promjenakp = 2 = 0,2 =20% - kp- koef. Primanja , - stanje zaposlenih 10 otili 3 ko = = = 0,3 =30% sta .zapo 10 P +O 5 k = = = 0,5 = 50% -P-primljeni, O otili. sta .zapo 10 = P

- koeficijenti e biti na ispitu, a pokazatelji solventnosti, zaduenosti str.

7

349-412 mora se znati. 3. odnos poslovnog rezultata i radnikaQ ;........ R P ;........ R F R R

L= S O

likvidnost poslovanja S sredstva, O obveze,

Pokazatelji likvidnosti: Statiki: 1) opi pokazatelji L1 = KI KO

2) pokazatelj tehnike likvidnosti (vrsni pokazateljL2 = K Im anjezalihe KO

KI manje zalihe

3) pokazatelji platene sposobnosti ili solventnostiL3 = novac + nov .ekvivalent i KO

ili (KO manje avansi, depoziti, kaucije i sl) 4) Radni kapital (KI-KO).

ZadatakDioniko drutvo d.d. ima jednostavnu strukturu kapitala pri emu se kapital sastoji od redovnih i povlatenih(preferencijalnih) dionica. Struktura kapitala je sljedea: Broj dionica Redovne dionice nom. Vrijednosti 2.000.000 100.,00kn 10% pref. Dionica nom vrijednosti 10.000 1.000,00kn Prema podacima iz raun. Dobiti i gubitka za 2001. D d.d. je ostvarilo sljedei financijski rezultat: Bruto dobit 80.000.000 Porez na dobit 30% 24.000.000 Neto dobit 56.000.000 Na skuptini dioniara odlueno je da se za isplatu dividendi izdvoji 40% ostvarene dobit. Prema podacima ZSE (zagrebake burze) trina cijena redovne dionice D d.d. iznosi 170.00 kn. Potrebno je izraunati pokaz atelje burz. Poslovanja za D d.d.?

8

Rjeenje: 1. EPS (zarada po dionici) = neto dobit pref. Dionice Broj glavnih dionica = 56.000.000 10% *1000kn *10000 pref. = 27,5kn 2.000.000 dionica 2. DPS (dividenda po dionici) = dio neto dobiti za dividendu = broj glavnih dionica = 40% * 56.000.000 = 11,2kn 2.000.000 dionica 3. PIE (odnos cijene i zarade) = PPS (trina cijena po dionici) = 170 kn = 6,2kn EPS (zarada po dionici) 27,5 kn 4. d (prinos od divi) = DPS (dividenda po dionici) = 11,2 kn/dionica = 6,6% PPS (tr. Vrijed. Dionice) 170 kn 5. Dividenda po osnovu pref. Dionica = isplate za prefe. Dionice neto dobit = 1.000.000kn= 1,8% 56.000.000kn 6. Odnos tr. I knjigovodstvene vrijednosti dionice= 170kn 100kn = 1,7 =

ZadatakZarada dionica iznosi 65kn. Prinos od dividende je 4%. Odnos isplate div. Je 40%, a oekivana rast. Dividendi 7% godinje: a) koliko iznosi tekua trina cijena dionica, b) koliko iznosi odnos cijene i zarade po dionici. Rjeenje: a) EPS (zarada po dionici) = 65 kn Y d (prinos od dividendi) =4% =0,04 d(odnos isplate div)=40%= 0,4 g(godinja stopa rasta dividende)=7% PPS(tr cijena dioncia)=? DPS=EPS*d=65*0,4=26kn Yd =DPS DPS 26 kn PPS = = = 650 kn PPS Yd 0,04

b) PIE (odnos cijene i zarade)=? 9

PIE =

PPS 650 = = 10 EPS 65

Analiza uspjenosti (efektivnosti) poslovanja - efikasnost djelotvornost (lat. Efficace) - efektivnost uinkovitost (lat. Effectno) Pokazatelji uspjenosti i uinkovitosti: - produktivnost - rentabilnost - ekonominoste= R U

biti e na ispitu

R rezultat (Q,P,FR), U ulaganja 0 1000 100 100 1000 1 1200 130 270 1800 Ind 120 130 270 150

Q D R rad S sredstva

Efikasnost je mjerilo racionalnosti poslovanja i izraava se kroz razliite pokazatelje koji proizlaze iz poslovnih rezultata i ulaganja. Pokazatelji: 1. odnos poslovnog rezultata i rada (produktivnost, proizvodnost rada) koliinska efikasnost radaQ RP F R .......... . R R

vrijednosna efikasnost rada -

-

proizvodnost rada

D R

2. Odnos poslovnog rezultata i trokova (ekonominost - naturalno (kao troak po jedinici) koeficijent ekonominostiQ T ...... T Q

P FR >1, . T T

10

P T T

3. odnos poslovnog rezultata i sredstava

Q s ili s Q P P s O S(DA) P O B(KA)IFR DiliG D = rentabilnost imovine ili sredstava s Q s

Rentabilnost Moe se iskazati kao: 1) stopa dobiti (%)D * 100 P

2) stopa rentabilnosti imovine ili povrata angairane imovine (%)D (bruto netto ) * 100 s

3) stopa rentabilnosti vlastitog kapitala ili povrat na uloeni kapital (%)UD * 100 VK (GLAVNICA )

Slika: Pokazatelj Du pontov sustav pokazatelja. OCJENA BONITETA - bonitet poslovanja biti na dobrom glasu analiza je ocjena boniteta - najee se vee uz likvidnost i solventnost - skup relevantnih podataka na osnovu kojih se donosi ocjena o kvaliteti cjelokupnog poslovanja poduzea - svrha eksterno i interno ocjenjivanje kvalitete poslovanja EKSTERNO - suradnja s poslovnim partnerima - raznih vrsta ulaganja - kupovne i prodajne cijene - izdavanje dugoronih vrijednosnih papira - dobivanje kredita od banaka - odobravanje zajmova od dravnih institucija - ocjena vrijednosti dijela ili cijelog poduzea

11

INTERNO - analiza vlastitog ekonomskog poloaja - prodaja dijela imovine - spajanje i pripajanje - ocjene upravljanja poduzeem Zato? - izbjegavanje moguih rizika u poslovanju - osiguranje efikasnog poslovanja te opstanka i razvoja poduzea Metode ocjene boniteta - stupnjevanje s aspekta sloenosti poslovnih odluka i transakcija - Jednostavni ili krai (solventnosti) - Sloeni ili iri (kreditna sposobnost i uspjenost) - Kompleksan ili cjelovit (cjelovita analiza kvalitete poslovanja) Podloga - kvantitativni li mjerljivi podaci i inf. (financijske i nefinancijske) - nekvantitativni ili nemjerljivi podaci i inf. Korisnici - dob, vjerovnici, dioniari, investitori, banke, potencijalni budui vlasnici, razni ulagatelji i drugi zainteresirani. Tko izdaje Bonitet? - ovlatene institucije (ZAP i privatne ovlatene banke) bonus lat. Dobar skup svih (dobrih) pokazatelja mjera kvalitete poslovanja ocjenjuje se pomou financijskih, nefinancijskih i ostalih pokazatelja (likvidnost, solventnost) da izbjegnemo rizik profesorica osmislila BON 1 I BON 2!

Primjer: Zadatak za vjebu (uspjenost poslovanja). Na osnovu danih podataka analizirajte pokazatelje uspjenosti.

Rjeenje: A. Poslovni rezultat Koliina Q Ukupan prihod P Prethodno 2200 250000 Tekue 370000 Indeks 148,0

12

Dobit D Ukupni troak - T s Prosjena sred. Prosjena prodajna p cijena Broj radnih sati

16500 233500 190000 113,64 800

22500 347500 225000 105,71 810

136,4 148,8 118,4 93,0 101,3

B) Uspjenost poslovanja metodom odnosnih vrijednosti Pokazatelj Preht Tekui Ind Koliina/broj radnih sati Ukupan prihod/broj radnih sati Dobit/broj radnih sati 2,75 312,64 20,63 4,32 456,79 27,78 1,06 0,06 99,3 0,10 0,02 64,3 1,64 2,74 4,11 157,1 146,2 135,0 99,10 85,7 93,6 111,1 200,0 74,4 124,2 131,7 115,1

Ocjena 10 5 10 25 10 10 30 5

Ocjena *indeks/100 15,7 7,3 13,5 36,5 9,9 8,6 29,6 27,8 10

Ukupni 1,07 prihod/ukupni troak Dobit/uk. Troak 0,07 Ukupni 106,1 troak/koliina Dobit/prosj. Sred Koliina/prosje. Sred Prosj. Sred/koliina Uk. Prihod/prosj. Sred Uk. Prihod/pros. Os sred Uk. Prihod/prosje obrt. Sredstva 0,09 0,01 86,40 1,92 2,08 3,57

5 5 5

6,2 6,6 5,8

Sintetika ocjena Zbroj ocjena mora biti 100. - treba napraviti grafiki prikaz.

20 100

28,6 122,5

Analiza funkcija (upravljanja poslovnog pok + osnovne stvari) 13

Str. 413-431 prodajna Zaliha, gotovih proizvoda Primjer: Zagrebaka pivovara (s interneta) 1. Bilanca stanja 2001. - uzimamo kratkotrajnu imovinu cijelu (zaliha, kratkotrajna potraivanja, novac) 424.766 - kroz obveze kratk. 1. opi pokazatelji likvidnosti = 2. brzi pokazatelji likvidnosti = 64% ini novac 29% potraivanje 6,7% zalihe. Nema dugorone obveza !Pazi (kad ima mora uvrstiti). Pokazatelj zaduenosti nema dugoronih obveza, samo kratkorone155435 uku .obveze obveza = 22 ,2 = = 698535 uku .aktiva aktiva424766 KS = = 2,73 - pokazatelj likvidnosti 155435 Ko novac + nov .ekvi 272 .797 = = 1,8 Ko 155435

1) Koeficijent zaduenja =

Aktiva je jednaka pasiva (iz raunovodstva) 2) odnos duga i glavnice K + RIgl . = 543100 = 28 ,6% 3) Faktor zaduenosti0 155435 = = 0,6 7,2mje sec i ND + Am 214493 + 57221obveze 155435

ND neto dobit Casc flow razlika primitaka i izdataka ili neto dobit + amortizacija Pokazatelji stabilnosti

14

1) koeficijent stabilnosti =

VK + dug .rez + dug .obveze 543100 = = 1,797 1 zalihe + dug .imo 273769 + 28404

dug. rez nema, dugoro. Obveza nema, 2) Koeficijent kreditne zaduenosti =VK + dug .rez + dug .obveze 543100 = = 1,98 1 dug .imovina 273769

KI 60,8%

KO 22,3%

3. pokazatelj samofinanciranja =

Raun dobiti i gubitka - poduzee ostvarilo dobit ekonomino je, rentabilno - kapacitet 2000000 ha, zaposlenih 1420 1000000 ha u 2002 - nema podataka svih I. PROIZVODNOST RADA PRODUKTIVNOSTI 1) koliinska efikasnost ili uinkovitost =p1 = 1.000 .000 ha = 704 ha po radniku 1420Q R

2)vrijednosna efikasnost

VK 77,7%VK 543100 = = 77 ,7% A..ili .. P 698535

DI 39,2%

15

p2 =p3 =

uku . prihod 754 .765 = = 532 kn R 1420ND 214 .493 = = 151 kn/rad R 1420

3)Proizvodnost rada je neto dobit po radniku (u 000 kn!) II. EKONOMINOST POSLOVANJA 1)koliinska izdanoste1 = Q T 482 .999 ..ili .. = = 48 ,3 kn/po jedinici T Q 1.000 .000

2)vrijednosnae2 = P 754765 = = 482 .999 RT

dobit kroz ukupne trokovie3 = D 214 .493 = = 0,5 T ( ER ) 482 .999

-

bitan je koeficijent obrtaja (uinak/prosjeno stanje).

POKAZATELJI UINKOVITOSTI SREDSTAVA (POKAZATELJ AKTIVNOSTI) Q s Metoda ocjene , to bitno! .... ili ... Q = 0,7 (700 kn po jedinica proizvoda) s =zbrojiti ukupna aktiva dugorona + mater. sP 754 .765 = =1,1 S 698 .535

Koeficijenti obrtajaP

DI

=

754 .765 = 2,9 prihod po jedinici proizvoda 273 .769

P 754 .765 = =1,8 KI 424 .766 360 = 200 1,8

Koeficijent obrtaja potraivanja = Pp - poslovni prihod - svaki 61 dan netko plati

Pp

potra

=

728 .040 = 5,9 123 .565

- ako nema prosjenih uzimamo stanje 5,9 = 61 dan

360

16

Koeficijent obrtaja zaliha =

Pp

zalihe

=

728 .040 = 25 ,6 28 .404

360 =14 ,06 - svakih 14 dana nove zalihe 25 ,6

RENTABILNOST 1)KAPITALAUD 214 .493 = = 0,39ili 39 % VK 543 .100

-

povrat na uloeni kapital nije visoka jer ima veliki ulazni kapital

ili 0,31 * 1,26 = 0,39 1,26 multiplikator 2)IMOVINE ILI SRED.D 214 .493 = = 0,31 S 698 .535

D P D * 100 * = P S S 214 .493 698 .535

-

na 30% ima utjecaja ul. Sred. 0,30*1,1 = 31% 1.1. multiplikator kakav je koeficijent obrtaja, 31% stopa povrata na uloena sredstva

BONITET: OK - s obzirom na velika vlastita sredstva ostvaruju i mali kapacitet (50%), stopa povrata je niska - stabilno, rentabilno iskori. 70-80% da je bilo bi bolje -radni kapital = 424.766/155.435 visoki radni kapital -razlika poslovnih prihoda poslovni rashoda = dobit

PLANIRANJEmisaono sustavno oblikovanje poslovanja budueg poduzea tj. postupak postavljanja ciljeva odreivanja konkretnih postupaka, procedura i sl. te njihova realizacija. Rezultat takvih aktivnosti je plan. Planiranje je sveobuhvatni interaktivni proces razmjene ideja, informacija, ljudi i sredstava u svrhu realizacije neke odluke.

17

-

-

Poslovno planiranje u poduzeu je rezultat poslovnog odluivanja koji su pretoene u poslovni plan. To znai da mora postojati poslovna strategija, taktika i operacije koje su svi objedinjeni u pisanim dokumentima koji se bazira na analizi i promiljanjima. Vidi knjiga analiza str. 109,111. Planiranje gledanje u budunost Projektiranje, prognoziranje dugorono ostvarivanje ciljeva, due razdoblje od 5 godina (dug. Razvoja). Rezultat prognoziranja su ocjene dugoronog statistikog razvoja tj. ocjenjena mogunost za strateko dugorono planiranje, a predvianje ili pretkazivanje je ocjena mogunosti za oprativno i pret planiranje (3-5 godina). Svrha da ostvarimo cilj i izbjegnemo nekakve neizvjesnosti. Planovi nam daju mogunost da e se ciljevi ostvariti. Vrste planova: 1) Prema kriteriju vremena na koje se odnosi plan a) dugorono (5 god) b) srednjorono (2-5) c) kratkorono 2) Operalizacija aktivnosti s obzirom na hijerarnijsku razinu: a) strategijsko planiranje, b) operativno planiranje c) taktiko planiranje a) strat. Plani. Obavlja glavni, vrhovni menadment ocjenjujui mogunosti i prilike poduzea ali i potencijalne utjecaje okruenja, imajui u vidu ostvarenje svoje misije i vizije. St. Pla. Je razvojni plan i najee je dugorona strategija nain kako neto (u duem periodu) b) oper. Pla. za konkretnije mjerenje ostvarivanja strat. Ciljeva i najee je vezano za poslovnu uspjenost, ono se najee provodi na razini cijelog poduzea ili dijelovima funkcija i zbog toga se poistovjeuje s taktikim planiranjem (po funkcijama planiranje po podrujima). c) Taktiko po tonom mjestu. Objekt planiranja i analize je poduzee i sve to ih okruuje. Predmet sve pojave ili dijelovi pojava (nema podataka). Ciljevi moraju biti: specifini, mjerljivi, dostini, realni i vremenski ogranieni. Sam proces planiranja se sastoji od: planiranja ciljeva(opi i pojedinani), planiranja mjera(razrada pojedinanih i spec ciljeva npr. poveanje prodaje, smanjenje trokova i dr.) i realizacije (primjene konkretnih mjera to zahtijeva 1. ostvarenja, 2. analizu, 3. odstupanja

18