ANALIZA RASPOLOŽIVE RADNE SNAGE U SEKTORU ...Za prikupljanje podataka radi izrade dokumenta "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije

ANALIZA RASPOLOŽIVE RADNE SNAGE U SEKTORU DRVOPRERADE U ODNOSU NA

POTREBE INDUSTRIJE

Autor: Mr sci. Ismar Alagić dipl.inž.maš.

Zenica, Novembar 2005.

2

SADRŽAJ SADRŽAJ.............................................................................................................................................. 2 1. UVOD................................................................................................................................................ 3 2. CILJ ISTRAŽIVANJA........................................................................................................................ 4 2.1. SPECIFIČNI CILJ .......................................................................................................................... 4 2.2. ZADACI.......................................................................................................................................... 4 3. METODOLOGIJA ............................................................................................................................. 5 3.1. KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE .................................................................................................. 5 3.2. KVANTITATIVNO ISTRAŽIVANJE ............................................................................................... 6 3.3. PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA ................................................................................................... 8 4. IZVRŠNI SAŽECI.............................................................................................................................. 9 5. ANALIZA TRENUTNOG BROJA I STRUKTURE ZAPOSLENIH U SEKTORU DRVOPRERADE U FBiH .................................................................................................................................................... 15 6. PRIKAZ ZAPOSLENOSTI PO RAZLIČITIM KATEGORIJAMA DRVOPRERADE ....................... 20 7. PROCJENA TRENUTNIH POTREBA ZA ZAPOSLENIM U SEKTORU DRVOPRERADE.......... 25 7.1. REZULTATI PRIMARNOG ISTRAŽIVANJA............................................................................... 25 7.2. FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE.............................................................................. 26 8. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ZA SEKTOR DRVOPRERADE ................................................................................................................................ 28 8.1.GTZ ............................................................................................................................................... 28 8.2. EU VET ........................................................................................................................................ 29 8.3. PRIMARNO ISTRAŽIVANJE – FORMALNO SREDNJEŠKOLSKO OBRAZOVANJE.............. 31 8.4. OKRUGLI STOL "REFORMA STRUČNIH I TEHNIČKIH ŠKOLA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA PREMA POTREBAMA PRIVREDE U REGIJI CENTRALNA BIH" .......................... 33 9. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA PRAKTIČNE NASTAVE U SREDNJIM ŠKOLAMA I DEFINISANJE POTREBNIH POBOLJŠANJA U PROGRAMU PRAKSE......................................... 35 10. ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI UVOĐENJA STIMULANSA ZA PREDUZEĆA KOJA PRIMAJU UČENIKE NA PRAKSU...................................................................................................................... 39 11. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA OBRAZOVANJA NA NIVOU MAŠINSKIH FAKULTETA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA ........................................................................................ 40 11.1. UNIVERZITET U ZENICI........................................................................................................... 40 11.2 UNIVERZITET U SARAJEVU .................................................................................................... 41 11.3 UPOREDNI PRIKAZ STANJA U OBRAZOVANJU KADROVA SA UNIVERZITETSKIM STEPENOM STRUČNE SPREME IZMEĐU REPUBLIKE SLOVENIJE I BOSNE I HERCEGOVINE............................................................................................................................................................. 43 11.4. ZAVOD ZA ZNANOST O DRVU ............................................................................................... 44 11.5. MAŠINSKI FAKULTET U BANJA LUCI .................................................................................... 45 11.6. ŠUMARSKI FAKULTET U BEOGRADU................................................................................... 45 11.7. TEHNIČKI FAKULTET U BIHAĆU............................................................................................ 46 12. ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI I SVIH RASPOLOŽIVIH IZVORA STIPENDIRANJA STUDENATA ...................................................................................................................................... 47 12.1. MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK........................... 47 12.2 OPĆINA BUGOJNO ................................................................................................................... 48 12.3 OPĆINA TRAVNIK ..................................................................................................................... 48 12.4 OPĆINA TEŠANJ ....................................................................................................................... 49 12.5 IP KRIVAJA................................................................................................................................. 49 12.6 PRIMARNO ISTRAŽIVANJE – PROGRAMI STIPENDIRANJA................................................ 50 13 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA...................................................................................................... 52 14 LITERATURA................................................................................................................................. 55

3

1. UVOD U augustu 2004. godine, Američka agencija za međunarodni razvoj USAID je pokrenula projekat "Podizanje konkurentnosti razvojem klastera" (Cluster Competitiveness Activity - CCA) u drvoprerađivačkom industrijskom sektoru (u daljnjem tekstu DPI). Nakon konstituisanja radne grupe od predstavnika drvoprerađivačkih firmi i ostalih relevantnih institucija i niza održanih sastanaka radna grupa je identifikovala najznačajnije probleme sa kojima se u svome radu susreću drvoprerađivačke firme u regiji Centralna BiH, pa i šire. Jedna od prioritenih aktivnosti je premoštavanje jaza između potrebnih vještina i nedostatka kvalifikovane radne snage u drvoprerađivačkom sektoru. Akcioni tim za obrazovanje je identifikovao aktivnosti neophodne za razrješavanje ovog problema. Jedna od identifikovanih aktivnosti kao mogući doprinos cjelokupnom razrješavanju ovog problema je izrada dokumenta "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije" REZ Regionalna Razvojna Agencija za regiju Centralna Bosna i Hercegovina je izabrana kao najpovoljniji ponuđač za izradu gore navedene analize koji treba da ponudi odgovor na sva pitanja sadržana u projektnom zadatku. Istraživanje je provedeno u periodu septembar-oktobar 2005. godine i rezultati provedenog istraživanja su prikazani u okviru dokumenta "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije u FBiH".

4

2. CILJ ISTRAŽIVANJA Rješavanje/unapređenje postojeće situacije na svim nivoima, po pitanju nedostatka odgovarajuće radne snage i po pitanjima obuke u sektoru drvoprerade u Federaciji BiH, uključujući: - srednje škole; - fakultete; - obuku u samim preduzećima; u cilju da se ovaj sektor dovede na odgovarajući tržišni, tehnološki i organizacioni nivo. U analizi su detaljno analizirani nastavni planovi i programi kako u srednjim i stručnim školama drvoprerađivačkog usmjerenja, također i na fakultetima usmjerenja mehanička prerada drveta. Opšti zaključak je da obrazovne institucije u FBiH ne obezbjeđuju kvalitetna znanja i vještine za učenike/studente tokom postojećeg redovnog obrazovnog procesa. Prijedlozi za poboljšanje obrazovanja na razini srednjih i stručnih škola i fakulteta, kao i za obuke koje mogu biti organizovane u firmama su razrađeni u ovom dokumentu. 2.1. SPECIFIČNI CILJ Sakupiti podatke i izvršiti analizu postojeće radne snage u sektoru drvoprerade u FBiH, i to u smislu postojećih kvalifikacija, vještina i budućih potreba. Podaci o kvalifikovanoj radnoj snazi u drvoprerađivačkom sektoru u FBiH su prikupljeni i analizirani prema kvalifikacionoj strukturi i vještinama. Osim toga, prikupljeni su podaci u vezi procjene trenutnih potreba za zaposlenim u drvoprerađivačkom industrijskom sektoru u kontekstu postojećeg nivoa proizvodnje. Prepoznavanje i prioritizacija potreba za obukom je uspješno realizovana, posebno u kontekstu potreba za obukom u području proizvodnje (obuka za stolare) i obuke za zanimanja koja su indirektno vezana za proces proizvodnje i nisu značajna (marketing, organizacione sposobnosti, poznavanje stranih jezika i dr.). 2.2. ZADACI

a) Aktivnost istraživanja i davanja analize trenutnog broja i strukture zaposlenih u sektoru drvoprerade u FBiH, uključujući ukupan broj zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi i vještinama;

b) Prikaz odvojeno zaposlenosti (uključujući i vještine) po različitim kategorijama drvoprerade; c) Procjena trenutne potrebe za zaposlenim u sektoru drvoprerade; d) Analiza trenutnog programa srednjoškolskog obrazovanja za sektor drvoprerade u odnosu

na identifikovane potrebe i u saradnji sa projektom EU VET-a, GTZ-a i kantonalnim i Federalnim ministarstvima obrazovanja;

e) Analiza trenutnog programa praktične nastave u srednjim školama i definisanje potreba poboljšanja u programu prakse, a u skladu sa potrebama i zahtjevima stejkholdera;

f) Istraživanje mogućnosti uvođenja stimulansa za preduzeća koja primaju učenike na praksu; g) Analiza trenutnog programa na nivou Mašinskih Fakulteta, smjer: Mehanička prerada

drveta, u odnosu na identifikovane potrebe industrije i prijedlog modifikacija u cilju poboljšanja;

h) Analiza mogućnosti i izvori stipendiranja studenata.

5

3. METODOLOGIJA Za prikupljanje podataka radi izrade dokumenta "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije u FBiH" koristilo se nekoliko različitih metoda prikupljanja podataka: kvantitativno terensko istraživanje putem upitnika koje je obuhvatilo 102 preduzeća drvopreradjivačkog sektora u FBiH, kvalitativno terensko istraživanje metodom dubinski intervju na uzorku od 14 preduzeća drvoprerađivačkog sektora u FBiH, te analizom sekundarnih izvora inormacija. Takodjer se javila potreba i za razgovorom i posjetama različitim institucijama čija su područja djelovanja bliska problemima analize. 3.1. KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE Metodom dubinski intervju obuhvaćeno je 14 preduzeća drvoprerađivačkog sektora u FBiH. Terenski dio istraživanja se izvodio u periodu 12.09– 30.09.2005 godine. Kvalitativna metoda je korištena za prikupljanje podataka koje nije bilo moguće dobiti putem upitnika. S obzirom da su dubinskim intervjuem obuhvaćena reprezentativna preduzeća, te da su rukovodstva preduzeća uglavnom bila spremna na saradnju, razgovaralo se na temu potreba za kvalificiranom radnom snagom. Ova metoda je omogućila uvid u stavove sagovornika čija se mišljenja mogu smatrati relevantnim s obzirom da su sagovornici zaposleni na rukovodnim pozicijama u reprezentativnim firmama. 3.1.1. UZORAK ZA DUBINSKI INTERVJU Uzorak za dubinski intervju je činilo 14 preduzeća iz 9 općina FBiH (vidi Sliku 3.1.1.). Uzorak je odabran na osnovu procjene voditelja projekta i voditelja istraživanja koje firme su reprezentativne u drvoprerađivačkoj industriji a vodeći se sljedećim kategorijama:

- Veliki broj zaposlenih radnika, - Uvedene nove tehnologije u proces proizvodnje, - Značajnost udjela u ukupnom izvozu drvoprerađivačkog sektora, - Specifičnost proizvodnog programa, - Izrazito pozitivno poslovanje u proteklih 10 godina.

Slika 3.1.1. Struktura uzorka kvalitativnog istraživanja po općinama

Struktura uzorka - dubinski intervju - po opcinama

1

1

1

4

3

1

1

1

1

0 1 2 3 4 5

Tesanj

Zavidovici

Travnik

Vitez

Busovaca

Maglaj

Kiseljak

Sarajevo

Zivinice

Kako je i situacija na terenu pokazala, reprezentativne firme sa najvećim udjelom u izvozu, te

6

najvećim brojem zaposlenih radnika, imaju osnovnu djelatnost u području finalne obrade drveta. Shodno tome, i u uzorku za dubinski intervju dominiraju proizvodjači finalnih proizvoda (Slika 3.1.2, Slika 3.1.3). Slika 3.1.2 Struktura uzorka kvalitativnog istraživanja po osnovnoj djelatnosti preduzeća

Struktura uzorka - Dubinski intervju po osnovnoj djelatnosti

Proizvodnja namještaja

65%

Proizvodnja gradjevinske stolarije7%

Proizvodnja ostalih

proizvoda od drveta14%

Proizvodnja rezane gradje i impregnacija

drveta14%

Slika 3.1.3 Struktura uzorka kvalitativnog istraživanja po broju zaposlenih

Struktura uzorka - dubinski intervju - broj zaposlenih

101-200 zaposlenih

7%

51-100 zaposlenih

14%

21-50 zaposlenih

21%

1-10 zaposlenih21%

200 i vise zaposlenih

37%

U odnosu na organizacioni oblik preduzeća, u uzorku za dubinski intervju dominira oblik udruživanja u Društvo Ograničene Odgovornosti (DOO 71%) u odnosu na Dioničko Društvo (DD 29%). 3.2. KVANTITATIVNO ISTRAŽIVANJE Kvantitativno terensko istraživanje putem upitnika je počelo 19.09.2005 i trajalo je do 13.10.2005. Kako je objedinjen upitnik za „Analizu raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije“ i za „Analizu postojećeg nivoa proizvodnih tehnologija u drvoprerađivačkoj industriji“, te upitnik opštih podataka o preduzeću, priroda informacija koje su se prikupljale putem terenskog istraživanja je kompleksna i obuhvatna, stoga je zahtijevala značajne napore većeg broja osoba na rukovodnim pozicijama iz firmi u dužem vremenskom periodu. Kompletiranje informacija od strane jednog preduzeca u nekim slucajevima je trajalo i vise od mjesec dana.

7

3.2.1. UZORAK ZA KVANTITATIVNO ISTRAŽIVANJE Uzorak primarnog istraživanja je obuhvatio 152 firmi sa prostora Federacije Bosne i Hercegovine, od kojih je 102 firme ustupilo tražene informacije bilo u punom ili ograničenom obimu, dok je 50 firmi u cijelosti odbio da ustupi bilo kakve informacije relevantne za provedeno istraživanje.

Terensko istraživanje je organizirano tako što su u osnovni uzorak uključene članice klaster radne grupe. S obzirom na prilično slab odziv članica radne klaster grupe za učešće na ovom istraživanju, primarni uzorak je proširen na ciljane regije gdje je drvoprerađivačka djelatnost tradicionalno visoko razvijena i gdje postoji izražen interes za aktivno učešće u razvoju drvoprerađivačkog klastera - Tešanj i Zavidovići. Osim regionalne zastupljenosti, strukturom uzorka su ravnomjerno obuhvaćeni i svi nivoi obrade drveta, od primarne, preko proizvodnje polufinalnih proizvoda do proizvođača finalnih proizvoda. Struktura uzorka u odnosu na organizacioni oblik je također obuhvatila sva tri oblika organizacije djelovanja. Gotovo polovina preduzeća obuhvaćenih uzorkom su Društva Ograničene Odgovornosti (DOO 49%). Kao posljedica privatizacije, vrlo mali broj firmi u DPI je ostao neprivatiziran i samo djelimično u državnom vlasništvu. IP Krivaja kao najreprezentativniji predstavnik ove kategorije posebno je obrađena i kao cjelina i kroz zasebne jedinice koje su se odvojile kroz proces privatizacije. Da bi se dobio što bolji uvid u stanje drvoprerađivačkog industrijskog sektora i izvan užeg područja na kojem se

Firme Uzorak N %

Tešanj 29 28,4% Zavidovići 21 20,6% Vitez 11 10,8% Kakanj 10 9,8% Travnik 5 4,9% Zenica 4 3,9% Maglaj 4 3,9% Usora 4 3,9% Busovača 3 2,9% Donji Vakuf 2 2,0% Novi Travnik 1 1,0% Bugojno 1 1,0% Gornji Vakuf/Uskoplje 1 1,0% Kiseljak 1 1,0% Sarajevo 1 1,0% Živinice 1 1,0% Konjic 1 1,0% Bihać 1 1,0%

Opcina

Kalesija 1 1,0%

ZDK 72 70,6% SBK 25 24,5% TK 2 2,0% SK 1 1,0% USK 1 1,0%

Kanton

HNK 1 1,0%

SZR 38 37,3% DOO 50 49,0%

Organizacioni oblik DD 14 13,7%

Proizvodnja masivnog namještaja 21 20,6% Proizvodnja pločastog namještaja 12 11,8% Proizvodnja tapaciranog namještaja 14 13,7% Primarna obrada drveta 17 16,7% Proizvodnja građevinske stolarije 21 20,6%

Osnovna djelatnost Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta 17 16,7%

1-10 zaposlenih 61 59,8% 11-20 zaposlenih 14 13,7% 21-50 zaposlenih 6 5,9% 51-100 zaposlenih 4 3,9% 101-200 zaposlenih 6 5,9%

Zaposlenih radnika

200 i vise zaposlenih 11 10,8% Ukupno 102 100,0%

8

vrše aktivnosti na uspostavi klastera, obuhvaćene su i reprezentativne firme koje se nalaze izvan područja djelovanja klaster radne grupe (Konjuh Živinice, Rukotvorine Konjic, Dallas Sarajevo, Kontinental Kiseljak, Šipad Bina Bihać). 3.3. PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA Nakon što je usaglašen izgled upitnika izvršena je instruktaža anketara i formirana popratna dokumentacija neophodna za vršenje terenskog istraživanja. Anketari su najčešće putem telefonskog razgovora najavljivali svoj dolazak, sa izuzetkom u mjestima gdje je velika koncentracija firmi drvoprerađivačkog sektora, te su lično odlazili i najavljivali svoj drugi dolazak odnosno radnu posjetu. Pri inicijalnom kontaktu predstavljali su projekat «Podizanje konkurentnosti drvoprerađivačke industrije putem razvoja klastera», USAID CCA i REZ Agencije, te je naglašavana anonimnost podataka i svrha istraživanja koja se direktno odražava na poboljsanje rada drvoprerađivačke industrije. Usprkos tome, primjećeno je veliko nepovjerenje prema namjerama i cilju istraživanja, što je dovelo do većeg broja odbijanja suradnje, te ograničenosti ponuđenih informacija. Prednost terenskog istraživanja je maksimalno iskorištena, te su anketari bilježili ne samo podatke obuhvaćene upitnikom na način koji je to predvidio upitnik, nego su u skladu sa instrukcijama voditelja istraživanja i vođe projekta, prikupljali sve relevantne informacije u vezi izrade dvije analize. Ovaj način prikupljanja podataka doveo je do nesistematiziranosti podataka ali i širokog spektra istih što je uz dodatne napore rezultiralo stvaranjem dobre slike o stanju u DPI u vezi iskazanih potreba za kvalifikovanom kadrovskom bazom. S obzirom na obimnost i specifičnost istraživanja, ispunjavanje jednog upitnika je trajalo najmanje 1 sat, a u nekim slučajevima je bilo neophodno ponoviti dolazak radi popunjavanja upitnika. Kako se istovremeno vršilo ispitivanje za potrebe izrade dvije analize, najčešće su u istraživanju učestvovali 2 i više predstavnika firme, i to u manjim firmama direktor/vlasnik i predstavnik administrativnog osoblja, a u slučaju većih firmi to su bili šefovi kadrovskih službi i/ili općih poslova, te tehnički direktori odgovorni za područje tehnologija. Popunjavanje je vršeno na licu mjesta, dok su u iznimnim slučajevima ispitanici naknadno dostavljali informacije do kojih nije bilo moguće doći na licu mjesta (struktura kadrova u firmama sa većim brojem zaposlenih od 10, te u firmama gdje je tehnološki park prevelik da bi se informacije mogle unijeti u upitnik). S obzirom da je riječ o kombinovanom upitniku koji obuhvata prikupljanje činjeničnog stanja kao i vlastitih mišljenja i stavova, popunjavanje upitnika je bilo prilagođeno svakoj pojedinačnoj firmi u smislu odabira sagovornika, forme u kojoj su podaci preuzeti te količine dostupnih podataka za analize.

9

4. IZVRŠNI SAŽECI 4.1 Aktivnost istraživanja i davanja analize trenutnog broja i strukture zaposlenih u sektoru drvoprerade u F BiH, uključujući ukupan broj zaposlenih po kvalifikacionoj strukturi i vještinama

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u u drvoprerađivačkoj djelatnosti u FBiH je u oktobru 2005. godine bilo zaposleno 13.281 radnika. Od tog broja je više od trećine radnika zaposleno u proizvodnji namještaja – porodica zanimanja 36 (4767 radnika), dok su ostali zaposleni u proizvodnji ostalih proizvoda od drveta osim namještaja – porodica zanimanja 20 (8514 radnika). Obradom rezultata primarnog istraživanja došlo se do zaključka da je prosječan broj zaposlenih u firmi drvoprerađivačke djelatnosti oko 49 radnika. Prosječan broj zaposlenih značajno se razlikuje u odnosu na organizacioni oblik (SZR 3 zaposlena; DOO 25 zaposlenih; DD 258 zaposlenih) i na djelatnost (proizvodnja masivnog namještaja 121 zaposleni, pločasti namještaj 48 zaposlenih, tapacirani namještaj 24 zaposlena, primarna obrada 52 zaposlena, građevinska stolarija 17 zaposlenih i ostali proizvodi od drveta 16 zaposlenih radnika). Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu 1999-2004 godine zabilježen je konstantan pad u broju zaposlenih radnika u drvoprerađivačkoj djelatnosti u FBiH. U 2005. godini je zabilježen prvi porast broja zaposlenih u proizvodnji namještaja od 3,6%, ali taj porast trenutno nije dovoljan da neutralizira konstatni pad zaposlenosti u drvopreradi. Statistički nije opravdano sa sigurnošću očekivati povećanje broja zaposlenih niti u industriji namještaja niti u drvoprerađivačkom sektoru u skorijem periodu jer stvarni razlozi ovog trenutnog porasta broja zaposlenih vjerovatno postepene konsolidacije bivših državnih firmi koje okončavaju proces privatizacije vlasništva. Radnici muškog spola su značajno zastupljeniji u odnosu na radnice ženskog spola. Starosna dob radnika drvoprerađivačkog sektora se značajno razlikuje od dosadašnjih procjena te prikazuje vrlo povoljnu situaciju u kojoj je čak 26% zaposlenih mlađe od 30 godina. Struktura zaposlenih u uzorku u odnosu na dob se računala na 37% radnika od ukupnog broja zaposlenih u drvoprerađivačkom sektoru u FBiH. 4.2 Prikaz odvojeno zaposlenosti (uključujući i vještine) po različitim kategorijama drvoprerade

Umjesto prvobitne 4 kategorije djelatnost je podijeljena na 6 kategorija drvoprerade: 1-Proizvodnja masivnog namještaja, 2-Proizvodnja pločastog namještaja, 3-Proizvodnja tapaciranog namještaja, 4-Primarna obrada, 5-Proizvodnja građevinske stolarije i 6-Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta. Na ovaj način je formirano 6 kategorija približno jednake veličine i omogućen je uvid u podkategorije proizvodnje različitih vrsta namještaja. Najviše zaposlenih radnika je registrovano u proizvodnji masivnog namještaja (51% od ukupnog broja zaposlenih; u prosjeku 121 zaposleni) zatim proizvodnja rezane građe i impregnacija drveta (18% od ukupnog broja zaposlenih; prosječno 52 zaposlena), slijedi proizvodnja pločastog namještaja sa 12% od ukupnog broja zaposlenih (prosječno 48 zaposlenih radnika) te proizvodnja tapaciranog namještaja (prosječno 24 zaposlena) i proizvodnja građevinske stolarije (prosječno 17 zaposlenih) sa po 7% od ukupnog broja zaposlenih, a najmanji broj zaposlenih je registrovan u proizvodnji ostalih proizvoda od drveta sa 5% od ukupnog broja registrovanih radnika (prosječno 16 zaposlenih radnika). Radnici sa radnim stažom kraćim od 5 godina u odnosu na radnike sa dužim radnim stažom su najčešće zaposleni u proizvodnji građevinske stolarije i proizvodnji ostalih proizvoda od drveta, dok je u primarnoj obradi drveta značajan udio i iskusnijih radnika. U proizvodnji namještaja najčešće rade nešto iskusniji radnici, sa radnim stažom od 11 do 20 godina, a znatan je i udio starijih radnika sa više od 30 godina radnog staža. U 16% firmi koje se bave proizvodnjom masivnog namještaja zaposleno je po više od 50 NKV radnika. Značajan je broj i KV radnika, SSS radnika te VSS i VŠS radnika. U proizvodnji građevinske stolarije prednjače zaposleni sa SSS, dok je NSS radnika najviše u primarnoj obradi. Rezultati primarnog istraživanja u vezi spolne i dobne strukture zaposlenih ukazuju na postojanje razlike u odnosu na spol, dob i osnovnu djelatnost firme. Muškarci mlađi od 50 godina najčešće rade u industriji namještaja (43,5%), dok su žene mlađe od 50 godina najčešće zaposlene u

10

proizvodnji građevinske stolarije (23,5% od ukupnog broja žena te dobi zaposlenih u drvoprerađivačkom sektoru). Situacija je drugačija kada je riječ o radnicima starijim od 51 godinu gdje žene najčešće rade u proizvodnji namještaja (58% žena starijih od 51 godinu radi u proizvodnji namještaja). dok muškarci stariji od 51 godinu češće nego oni mlađi rade u proizvodnji građevinske stolarije. S obzirom da su radnici mlađi od 50 godina ujednačeno raspoređeni po djelatnostima, bez obzira na dob ili spol, za očekivati je da će skora smjena generacija u potpunosti ujednačiti raspoređenost radne snage po djelatnostima u odnosu na spol i dob uposlenih. 4.3 Procjena trenutne potrebe za zaposlenim u sektoru drvoprerade:

Primarnim istraživanjem utvrđeno je da 38% preduzeća iskazuje potrebu za određenim kadrom, što u vrijeme visoke stope nezaposlenosti predstavlja vrlo veliki procent. Preduzeća koja se bave proizvodnjom namještaja izrazile su najviše potreba za novim radnicima (oko 40% svih iskazanih potreba je u proizvodnji namještaja). Najmanje potreba je iskazano u proizvodnji građevinske stolarije, gdje je u svakoj trećoj firmi prisutna potreba za novim radnicima. Trenutna potreba za visokokvalificiranim kadrom izražena je kod velikih firmi sa razvijenim proizvodnim programom i to za MTD inžinjere, dizajnere i elektrotehničare. Trenutne potrebe za visokokvalificiranim kadrom zadovoljavaju mašinski inžinjeri ili KV majstori koji su potrebna znanja stekli sa radnimiskustvom i dodatnom obukom najčešće od strane inostranih servisera nove proizvodne opreme. U nekim područjima potrebe za novim radnicima su usklađene sa obrazovnim procesom te se deficit zanimanja i ne javlja (Sarajevo).

Na pitanje kakav vam profil kadrova nedostaje, najčešće su se kao deficitarni visokokvalificirani kadrovi navodili inžinjeri, specijalisti za marketing i dizajneri. Najčešće deficitarno zanimanje je stolar (Konjic, Srednjebosanski kanton).

Kada su u pitanju buduće potrebe za novim kadrovima (u periodu od narednih 5 godina) zabilježeno je mnogo veće interesovanje ispitanih firmi u poređenju sa iskazanim trenutnim potrebama.

Federalni zavod za zapošljavanje je u okviru nadgledanja tržišta u toku 2005. godine je izvršio istraživanje tržišta rada. Rezultati su pokazali da iako je zanimanje stolar jedno od 5 najbrojnih zanimanja uopće, te najbrojnije zanimanje među kvalificiranim radnicima u FBiH, ipak je iskazana najveća potreba upravo za radnicima ovog zanimanja - 49% svih potreba za kadrovima u drvoprerađivačkoj industriji se odnosi na ovo zanimanje. Slijede zanimanja Tesar sa 17% i Tesač drveta sa 14% od ukupno iskazanih potreba za radnicima zanimanja drvoprerađivačke struke. Od ukupnog broja iskazanih potreba 2% se odnosi na MTD inžinjere koje je ujedno i jedino VSS drvoprerađivačko zanimanje zabilježeno kao deficit istraživanjem Federalnog zavoda za zapošljavanje.

4.4 Analiza trenutnog programa srednjoškolskog obrazovanja za sektor drvoprerade u odnosu na identifikovane potrebe i u saradnji sa projektom EU VET-a, GTZ-a i kantonalnim i Federalnim ministarstvima obrazovanja. U Bosni i Hercegovini je trenutno na snazi proces reforme srednjeg –stručnog i visokog obrazovanja koja se sprovodi na 12 različitih nivoa vlasti, najčešće nesinhronizirano. U području srednjeg i stručnog obrazovanja na snazi su 4 standardne klasifikacije djelatnosti, ali se niti jedna klasifikacija nije pokazala u potpunosti adekvatnom. Najduže aktivni u reformi obrazovanja su prisutne međunarodne organizacije putem programa EU VET i GTZ, a u posljednje vrijeme i vladine institucije – ministarstva obrazovanja i pedagoški zavodi u saradnji sa zavodima za zapošljavanje. Novousvojena klasifikacija zanimanja za područje FBiH nije kompatibilna sa starom (iz 1982.godine) te se u ovom slučaju javlja nepremostivi paralelizam (već prisutan u bazama podataka PIO/MIO FBiH). Oba programa, i EU VET i GTZ, su u eksperimentalnoj fazi pri čemu je proces izrade nastavnih planova i programa za potpuno školovanje ovih kadrova još uvijek u fazi izrade. Po pitanju koje bi sposobnosti trebalo favorizovati tokom obrazovanja, kako bi se vrijeme

11

uvođenja u posao smanjilo, naročito je izražena potreba za: dobrim poznavanjem praktičnog dijela posla, izraženom odgovornošću spram radnih zaduženja, poznavanjem rada na računarima, stručnošću kandidata, spremnošću na timski rad, poznavanjem mašinskog dijela, poznavanjem materijala, užom specijaliziranošću kandidata, poznavanjem korištenja novih tehnologija, komunikativnošću kandidata, preciznošću u ispunjavanju radnih zadataka i dr. Kada su u pitanju potrebne kompetencije za drvoprerađivačka zanimanja istaknuta je potreba za sljedećim područjima: IT područje, ekonomske i jezičke kompetencije i ključne kvalifikacije kandidata. U području ključnih kvalifikacija za drvoprerađivačka zanimanja utvrđene su sljedeće: odgovornost, timske sposobnosti (sposobnost rada u timu), sposobnosti u rješavanju problema fleksibilnost (sposobnost prilagođavanja), samoinicijativa, samostalno učenje, sposobnosti prenosa (prenos naučenog iz jedne u drugu situaciju) i dr. U slučaju potrebnih jezičkih kompetencija za drvoprerađivačka zanimanja istaknuta su sljedeća područja: obučavanje radnika, razumijevanje potražnje stranih firmi, odvijanje poslovne korespodencije (potražnja, ponude i narudžbe), poznavanje engleskog jezika, zastupanje preduzeća na međunarodnom sajmu i dr. Kada su u pitanju ekonomske kompetencije uposlenih istaknute su sljedeće potrebne kvalifikacije: sprovođenje kalkulacija cijena (varijabilni+fiksni troškovi, prosječni i ukupni troškovi), izrada računice o troškovnom pokriću, analiza materijalno-ekonomskih problema, osnove knjigovodstva, zakon o ugovorima u BiH, izrada analiza o troškovima-korisnosti (cost-benefit analize), izrada marketinških koncepata, osnove kontroling-a i dr. Istraživanjem je izvršen uvid u odnos predstavnika firmi drvoprerađivačke djelatnosti sa obrazovnim institucijama i njihovi stavovi prema formalnom srednješkolskom obrazovanju, te se može zaključiti da su predstavnici firmi najzadovoljniji saradnjom sa školama, ali usklađenost sistema obrazovanja sa zahtjevima tržišta su ocijenili najnižom ocjenom u 27,1% slučajeva. Usklađenost ponude sistema obrazovanja sa zahtjevima tržišta će se samo pogoršati s obzirom da se broj novoupisanih učenika različito predlaže od strane svake škole, a krajnja potvrda se dobija u ministarstvu obrazovanja na nivou kantona. Osim uvažavanja iskazanih želja i sklonosti budućih učenika, neophodno je da se uzmu u obzir i potrebe privrede (što bi se trebalo poboljšati uvođenjem jedinstvenog informacionog sistema koji će podići efikasnost rada i zavoda za zapošljavanje na svim nivoima) ali bi se prije svega trebao oslanjati na lokalne i regionalne razvojne programe i planove za podsticanje određenih djelatnosti. Ponuda programa obrazovanja je ocijenjena izrazito negativno u 22% slučajeva, dok je samo 3,4% ispitanika ponudu programa obrazovanja ocijenilo kao odličnu. Nešto manje nezadovoljstvo je izraženo u vezi mogućnosti sticanja znanja i vještina u procesu formalnog obrazovanja (17,5% ispitanika), dok je 5,3% ove mogućnosti ocijenilo kao odlične. Uvažavanjem prijedloga privrednika te sinhronizacijom planova i programa obrazovanja kadrova drvoprerađivačkih zanimanja u skladu sa principima Kopenhagenske deklaracije, nezadovoljstvo obrazovnim programom i mogućnostima za sticanje znanja bi trebalo biti reducirano. Na okruglom stolu «Reforma stručnih i tehničkih škola drvoprerađivačkog usmjerenja prema potrebama privrede u regiji Centralna BiH», održanom u Zenici, 07.09.2005. godine kao glavne zamjerke formalnom srednješkolskom obrazovanju istaknute su monotone i tradicionalne nastavne metode, koje su uslovile krut i autoritativan odnos između učenika i predavača. Osim toga, većina učesnika se izjasnila da je nastavni plan i program bio preopširan, što je rezultiralo preopterećenošću učenika. Glavni problem koji su istaknuli predstavnici škola je financijska ograničenost što direktno onemogućava unapređenje praktične nastave. Također, istaknut je zajednički problem svih škola u vidu nedostatka ili neadekvatnosti udžbenika za stručno obrazovanje što značajno otežava proces obrazovanja ovog kadra. 4.5 Analiza trenutnog programa praktične nastave u srednjim školama i definisanje potreba poboljšanja u programu prakse a u skladu sa potrebama i zahtjevima stejkholdera

Praktična nastava učenika drvoprerađivačkog usmjerenja u FBiH se provodi na dva načina: u radionici u okviru škole sa povremenim posjetama firmama i kroz boravak u firmama drvoprerađivačke djelatnosti. Obavljanje prakse u radionici u školi ima dosta prednosti u odnosu na

12

boravak u firmama, ali je ograničenje financijskog poslovanja škola otežalo ovaj vid organizacije prakse te je servisiranje postojeće i nabavku nove opreme kao i nabavku sirovine za realizaciju nastave, izrazito teško realizirati.

Firme prihvataju učenike na volonterskoj osnovi i u tome vide prednost izrazito jeftine radne snage (osnovni trošak boravka učenika u firmi je obaveza visokokvalificiranog kadra da vodi i nadgleda rad učenika pri čemu ne može obavljati druge poslove). Nedostaci su nedovoljna obučenost učenika za rad, dodatni zahtjevi u vezi sigurnosti na radu, itd. Preporučuje se podsticanje obavljanja praktične nastave u radionicama škole sa povremenim posjetama firmama učenika starijih razreda.

Primarnim istraživanjem je utvrđeno da se od 102 firme u samo 24 odvija praktična nastava učenika. Zadovoljstvo firmi po pitanju programa praktične obuke učenika je ukazalo na izrazito nezadovoljstvo programom (38% djelimično nezadovoljnih i 25% u potpunosti nezadovoljnih). Oko 4% firmi je u potpunosti zadovoljno kvalitetom postignutog znanja učenika dok djelimično ili potpuno negativan stav ima čak 63% firmi. Krajnji efekat formalnog obrazovanja je ocijenjen negativno.

Zainteresovanost firmi za učestvovanje u procesu praktične obuke učenika u predstojećem periodu najizraženije je u proizvodnji namještaja i građevinske stolarije, dok ostale kategorije drvoprerade nisu iskazale značajan interes. Najveće interesovanje za buduću organizaciju praktične nastave učenika je izraženo kod malih firmi do 10 zaposlenih, porast interesovanja je i kod firmi sa 10-20 zaposlenih, a velike firme sa više od 200 zaposlenih su samo potvrdile već ranije iskazanu spremnost i interesovanje za ovakvom vrstom angažmana. Najveće interesovanje za buduću organizaciju praktične nastave su iskazale firme iz Kaknja i Busovače (50%), Tešnja (46%), Zenice (40%) i Zavidovića (38%).

4.6 Istraživanje mogućnosti uvođenja stimulansa za preduzeća koja primaju učenike na praksu

Firme samostalno nisu iskazale zahtjev za bilo kakvim oblikom naplaćivanja ove usluge. Osnovni razlozi odbijanja i organizacije praktične nastave su već prisutan suficit radnika; deficit kvalificirane radne snage pri čemu se svaka radna aktivnost koja nije proizvodna ogleda u gubitku; problemi u zaštiti na radu; problemi sigurnosti i odbijanje preuzimanja odgovornosti za učenike; neusklađenost programa nastave sa potrebama firme; «Ulaganje u ništa» i «mi ih obučimo a onda oni odu kod drugog poslodavca».

Kako ne postoji sistem namjenskog stimuliranja preduzeća za ove potrebe te se ugovori firmi i škola realiziraju na volonterskoj osnovi, ostaju otvorene mogućnosti iskorištavanja postojećih namjenskih fondova usmjerenih za potrebe obrazovanja na različitim nivoima vlasti. S druge strane ministarstva privrede bi kroz poticajne mjere firmama trebala usmjeravati određena sredstva u svrhu profesionalne i stručne izgradnje i nadgradnje deficitarnih kvalifikovanih kadrova za područje drvoprerade u skladu zahtjevima za vještinama i specijalizovanim znanjima koje postavlja drvoprerađivačka industrija u svijetu. Navedena znanja i vještine se mogu steći samo kroz kvalitetnu praktičnu obuku u dobro opremljenim prostorima (radionice u školama, proizvodni pogoni i laboratorije u firmama) sa tehnološkog aspekta. Samo na taj način Bosna i Hercegovina će izgraditi vlastitu kadrovsku bazu na temelju koje se u skorije vrijeme može podići konkurentnost drvoprerađivačkog sektora u cijeloj BiH.

Aktivnosti zavoda za zapošljavanje bi se mogle djelimično preusmjeriti na prevenciju nezaposlenosti i kroz stimulaciju preduzeća da prihvataju učenike za obavljanje praktične nastave.

Najadekvatnije rješenje je svakako ulaganje u školske radionice i uvezivanje sa firmama u okruženju na način na koji je to već riješeno u Zavidovićima ili Olovu.

4.7 Analiza trenutnog programa na nivou Mašinskih Fakulteta, smjer: Mehanička prerada drveta, u odnosu na identifikovane potrebe industrije i prijedlog modifikacija u cilju poboljšanja

13

Analizom podataka dobijenih primarnim istraživanjem utvrđeno je nezadovoljstvo najvećeg broja firmi stečenim znanjima i vještinama kod kandidata koji su kao završenici dolazili sa visokoškolskih institucija u BiH.

U okviru provođenja istraživanja za ovu tačku analize dostavljen je upit za dostavu informacija na adrese svih 8 državnih univerziteta u BiH, kako onih koji već školuju visokokvalificirane kadrove drvoprerađivačkog usmjerenja, tako i na ostale koji školuju kadrove srodnih zanimanja. Nažalost, može se ustvrditi da većina visokoškolskih institucija nije pokazala spremnost na saradnju, te se sa pravom može dovesti u pitanje trenutno provođenje reforme obrazovanja u kojoj glavni akteri odbijaju bilo kakvu saradnju sa ostalim učesnicima, uključujući i pristup javnim informacijama.

Nedostatak praktičnih vještina u ranijim nastavnim planovima i programima tehničkih fakulteta drvoprerađivačkog usmjerenja se značajno poboljšava kroz nove nastavne planove i programe usklađene sa ECTS sistemom i zahtjevima Bolonjskog sporazuma kao osnovom za reformu visokog obrazovanja;

Fakulteti trebaju vlastite laboratorije izmjestiti u proizvodne pogone najuspješnijih firmi u regionu koristeći sve potencijale tih firmi u pogledu raspoložive opreme i uređaja za odvijanje praktične obuke studenata i izradu projekata za potrebe vanjskih subjekata.

Formiranje jedne ili više insitucija u obliku naučno-tehnoloških centara koji bi malim i srednjim preduzećima ponudili usluge iz domena razvoja i istraživanja koje isti niti mogu niti trebaju da posjeduju i plaćaju u vlastitom aranžmanu. Pošto samo veliki sistemi mogu posjedovati i plaćati institute (u postojećem okuženju u BiH sada više ni oni to ne mogu raditi), neophodno je hitno uspostavljanje takvih institucija koje bi pružile pomoć tehničko-inžinjersko-markentiškog karaktera firmama iz okruženja, a posebno onim koji dolaze iz kategorije malih i srednjih preduzeća. Pošto je regija Centralna BiH područje najveće koncentracije drvoprerađivačkih firmi u BiH, to je logična lokacija za jedan takav naučno-inovativno-istraživačko-tehnološki centar Zenica kao sjedište regije i univerzitetski centar.

Potrebno je aktivnije učešće visokoškolskih ustanova u organizaciji treninga za firme u skladu sa potrebama privrede i modernim svjetskim trendovima u ovoj oblasti.

Novi nastavni plan i program na Mašinskom fakultetu u Zenici koji u narednom periodu uvodi u studij usmjerenja Dizajn u drvopreradi i Tehnologije obrade drveta je dobar primjer kako treba uskladiti nastavne procese uvažavajući potrebe privrede i okruženja, uz poštivanje osnovnih odrednica sadržanih u reformi visokog obrazovanja shodno zahtjevima Bolonjske deklaracije.

4.8 Analiza mogućnosti i izvori stipendiranja studenata Problem stipendiranja studenata drvoprerađivačkog usmjerenja nije tretiran na kvalitetan način. Studenti ovih usmjerenja su u lošijem položaju u odnosu na ostale, jer ih je nesrazmjerno malo, a najveći broj firmi iz ove djelatnosti dolazi iz privatnog sektora, pa se institucije koje su najprisutniji izvori stipendiranja «maćehinski» odnose spram ove populacije. S druge strane firme još nemaju izgrađen stav spram ovog pitanja, i pitanje stipendiranja je uglavnom stihijska pojava koju firme pojedinačno prakticiraju. Fondovi za stipendiranje studenata kao kriterij ne koriste djelatnost odnosno oblast studiranja, nego najčešće socijalni status i ostvareni uspjeh studenta. U rijetkim slučajevima, kao uslov za stipendiranje se postavlja oblast u proizvodnim djelatnostima. Formiranje namjenskog fonda za podsticaj visokog obrazovanja prema djelatnostima bi u potpunosti promijenilo pristup visokom obrazovanju pri čemu bi se direktno uvažavale potrebe privrede. Kako je obrazovanje u nadležnosti kantona fond ovakve namjene bi trebao biti djelimično ili potpuno nezavisan od vladinih institucija. Od 102 firme u uzorku primarnog istraživanja samo ih je 11 ili 10,8% odgovorilo da posjeduju uspostavljen program stipendiranja učenika/studenata. Najviše ih iz područja proizvodnje namještaja (5 firmi), iz područja primarne građe i impregnacije drveta (3 firme), potom 2 firme iz oblasti proizvodnje ostalih proizvoda od drveta, i samo 1 firma iz područja proizvodnje građevinske

14

stolarije. Najčešće je riječ o velikim firmama sa preko 200 zaposlenih (5 firmi), ali je značajno učešće i malih proizvođača (1-20 zaposlenih) – preostalih 6 firmi sa sistemom stipendiranja studenata. Male firme su očito prepoznale potrebu za visokokvalificiranim kadrom osposobljenim za rad u uslovima specifičnim za male firme pri čemu je stipendiranje studenata/budućih zaposlenika najbolji način za direktno učešće privrednika u obrazovnom procesu.

15

5. ANALIZA TRENUTNOG BROJA I STRUKTURE ZAPOSLENIH U SEKTORU DRVOPRERADE U FBiH (po kvalifikacionoj strukturi i vještinama) Zvanični podaci o trenutnom broju zaposlenih radnika u drvoprerađivačkoj djelatnosti u FBIH su zasnovani na različitim procjenama od strane Federalnog zavoda za statistiku a u saradnji sa PIO/MIO-om i poreskim upravama na nivou kantona. Kako još uvijek nije uveden jedinstveni informacioni sistem (sistem razmjene i jedinstvene obrade podataka), podaci su oskudni i najčešće su svedeni na procjene. Primjer su podaci o industriji namještaja gdje se procjenjuje se da je u pogonima za proizvodnju namještaja u FBiH zaposleno oko 7.000 radnika [2], dok zvanični podaci govore o 4767 zaposlenih radnika u proizvodnji namještaja [20]. U zapadnoevropskim zemljama prosječan broj zaposlenih u drvoprerađivačkoj djelatnosti se kreće od 30 do 50 radnika. Prosječan broj zaposlenih u cijelom uzorku iznosi oko 49 radnika (tabela 4.1.). Prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku u u drvoprerađivačkoj djelatnosti u FBiH je u oktobru 2005. godine bilo zaposleno 13.683 radnika [20]. Od toga je više od trećine radnika zaposleno u proizvodnji namještaja (4767 radnika). Rezultati primarnog istraživanja pokazuju drugačiju sliku (69% zaposlenih je u industriji namještaja) što je očekivano jer su uzorkom obuhvaćeni Konjuh D.D. i IP Krivaja (na primjeru Krivaje razmatrane su: DC Tvornica stolica, DC Namještaj 1, DC Namještaj 4 i DC Namještaj 5) u kojima je zaposleno skoro polovina svih radnika iz oblasti proizvodnjei namještaja (2168 radnika) čime je vještački povećan omjer broja zaposlenih u proizvodnji namještaja. Ovaj podatak se posebno ističe u odnosu na organizacioni oblik firme gdje je prosječan broj zaposlenih u dioničkim društvima nekoliko puta veći od prosječnog. Bitno je napomenuti da su istraživanjem obuhvaćene firme koje zapošljavaju 37% svih radnika u drvoprerađivačkoj djelatnosti u FBiH. Tabela 5.1. Ukupan i prosječan broj zaposlenih u odnosu na organizacioni oblik, sjedište i osnovnu djelatnost

Broj firmi

Prosječan broj zaposlenih

Ukupno zaposlenih

Cijeli uzorak 102 48,59 4956 SZR 38 3,11 118 DOO 50 24,56 1230

Organizacioni oblik DD 14 257,86 3609

ZDK 72 38,10 2743 SBK 25 21,80 545 TK 2 600,50 1201 SK 1 291,00 291 USK 1 158,00 158

Kanton HNK 1 18,00 18

Proizvodnja masivnog namještaja 21 120,57 2532

Proizvodnja pločastog namještaja 12 47,92 575 Proizvodnja tapaciranog namještaja 14 24,07 337 Primarna obrada drveta 17 52,41 891

Proizvodnja građevinske stolarije 21 16,90 355

Osnovna djelatnost Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta 17 15,65 266

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu od 1999.godine do oktobra 2005.godine zabilježen je konstatan pad u ukupnom broju zaposlenih u drvoprerađivačkoj

16

djelatnosti, s tim da je u odnosu na isti period 2004. godine u VIII mjesecu 2005. godine zabilježen prvi porast broja zaposlenih i to u proizvodnji namještaja (za 3,6%). Zabilježeni porast broja zaposlenih u jednom sektoru drvoprerađivačke djelatnosti trenutno nije dovoljan da zaustavi pad ukupnog broja zaposlenih te se trenutno ne može govoriti o trendu povećanja broja zaposlenih radnika. Pad broja zaposlenih u drvoprerađivačkoj djelatnosti posljedica je brojnih faktora, uključujući:

• Nedostatak inicijative i sredstava za sanaciju djelimično ili potpuno uništenih pojedinih linija, pogona ili kompletnih tvornica tokom rata;

• Gubitak izvoznih tržišta i poteškoće oko povratka izgubljenog tržišnog učešća; • Negativna trgovinska razmjena proizvoda od drveta uključujući i namještaj u BiH; • Spor proces privatizacije; • Propadanje nekoliko većih preduzeća u državnom vlasništvu tokom posljednjih godina, itd.

S obzirom da proces privatizacije u ovom sektoru još uvijek nije dovršen, te na uvođenje PDV-a (poreza na dodatnu vrijednost) čiji su mogući efekti na drvoprerađivačku industriju još uvijek neizvjesni, mogu se očekivati nove značajnije oscilacije u ukupnom broju zaposlenih u drvoprerađivačkoj djelatnosti. Starosna struktura zaposlenih radnika postaje sve izrazitiji problem. Na slikama 5.1. i 5.2. prikazana je utvrđena postojeća i poželjna starosna struktura u području proizvodnje namještaja [2]. Slika 5.1. Postojeća starosna struktura Slika 5.2. Poželjna starosna struktura

7,90%

28,50%

37,30%

26,30%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

Do 30 god 30-40 god 40-50 god Preko 50 god

Postojeća starosna struktura

20,00%

40,00%

30,00%

10,00%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

Do 30 god 30-40 god 40-50 god Preko 50 god

Poželjna starosna struktura

Iz gornjih dijagrama je jasno uočljivo da je postojeća radna snaga znatno starija od poželjne. Pošto radna snaga u proizvodnji namještaja postaje sve starija, ionako nepovoljna starosna struktura se iz godine u godinu pogoršava, jer priliv novih uposlenika iz kategorije mlađih populacija je ispod očekivanog nivoa. Uzrok ovakvom stanju leži u činjenicu da je visoka stopa nezaposlenosti u FBiH, uslovila da se veliki broj starijih radnika upošljava ondje gdje postoji potreba kao što je slučaj sa drvoprerađivačkim sektorom. Starosna struktura uposlenih radnika u području proizvodnje namještaja i drugih područja prerade drveta i proizvoda od drveta višeg stepena složenosti je nepovoljna jer je pomjerena prema višoj starosnoj dobi uposlenika sa učešćem uposlenika mlađe starosne dobi ispod 30 godina daleko ispod vrijednosti propisane sa predloženom poželjnom starosnom strukturom uposlenih u drvoprerađivačkom sektoru FBiH. Pošto radna snaga u proizvodnji namještaja postaje sve starija, i onako nepovoljna starosna struktura se iz godine u godinu pogoršava.

Starost radnika procijenjena na osnovu rezultata primarnog istraživanja pokazuje sljedeće:

17

Tabela 5.2. Ukupan broj registrovanih radnika po spolu i dobi

Žene Muškarci Ukupno Manje od 30 godina 94 19% 833 27% 927 26% Između 31 i 50 godina 336 67% 1742 57% 2078 58% Više od 51 godina 67 14% 510 16% 577 16% Ukupno 497 100% 3085 100% 3582 100%

Iznimno visok procenat radnika mlađih od 30 godina odskače od rezultata predhodnog istraživanja i daje mnogo povoljniju sliku. Prevladavaju osobe mlađe od 30 godina i muškog i ženskog spola. Radnice ženskog spola su bliže predhodno navedenoj poželjnoj strukturi radne snage po dobi, dok su u kategoriji starijih od 51 godinu radnici oba spola iznad 10% poželjnih ali i ispod 26% trenutno procijenjenih. U ukupnom uzorku također je vrlo izražena brojnost radnika mlađih od 30 godina. S obzirom da je u obradu podataka za ove procjene uključeno 26% svih zaposlenih u drvoprerađivačkoj industriji, te su podaci vrlo aktuelni, opravdano je tvrditi da je radna snaga u drvoprerađivačkom sektoru prilično podmlađena te da se značajno približila poželjnoj strukturi radnika u odnosu na dob.

Starost radnika i dužina radnog staža su obično varijable sa visokom međusobnom korelacijom (sa povećanjem radnog staža povećava se i starost radnika), ali nakon izvanredne situacije u proteklih 15 godina usljed čega su radnici nerijetko bili prisiljeni i prekinuti radni odnos, recipročnost odnosa dobi i radnog staža je poremećen. Prema podacima dobijenim primarnim istraživanjem, u 67% firmi drvoprerađivačke djelatnosti u FBiH ima najmanje 1 zaposleni radnik sa manje od 5 godina radnog staža, a čak 4 firme imaju više od 50 zaposlenih radnika sa manje od 5 godina staža. Sa povećanjem radnog staža opada broj zaposlenih radnika pri čemu je najviše zaposlenih sa manje od 5 godina radnog staža. Ovaj podatak ukazuje otvorenost drvoprerađivača prema mladim kadrovima sa malo ili bez ikakvog radnog staža. U kvalitativnom istraživanju došlo se do saznanja da je za obuku nekvalificiranog kadra potrebno od 1 sedmice do 6 mjeseci, zavisno od unutrašnje organizacije firme, te da je u tom periodu moguće osposobiti SSS i KV radnike zanimanja koja pripadaju drugim porodicama (npr kuhari, konobari, itd). Ovaj podatak, kao i neophodnost fizičke snage radnika u ovoj djelatnosti uvjetovao je relativno mladu i neiskusnu radnu snagu. Ovaj podatak je također u skladu sa predhodnim gdje radna snaga mlađa od 30 godina obuhvata čak 26% svih zaposlenih.

Navedeni podatak ne korespondira sa podatkom iz sekundarnog izvora prezentovanim na slici 5.1, a kao objašnjenje možemo ponuditi činjenicu da je još prisutna pojava neprijavljenih radnika («radnika na crno»), posebno u području primarne obrade drveta gdje je najčešće to slučaj sa NKV radnicima, što u svakom slučaju otežava cjelovito sagledavaje svih trendova povezanih sa stukturom radne snage u drvoprerađivačkoj djelatnosti FBiH.

Tabela 5.3. Broj firmi po broju zaposlenih i njihovoj dužini radnog staža u drvoprerađivačkoj djelatnosti

Firme

Radni staž do 5 godina

Radni staž od 5 do 10 godina




Radni staž od 26 do 30

godina


Radni staž više od 35 godina

Nema zaposlenih

33 48 79 77 83 89 88 94

1-10 zaposlenih

55 41 16 16 11 6 10 6

11-20 zaposlenih

9 9 4 4 1 2 0 2

21-50 zaposlenih

1 1 2 4 5 4 3 0

51-100 zaposlenih

4 3 1 1 2 1 1 0

Ukupno firmi

102 102 102 102 102 102 102 102

18

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za juni 2005.godine [19] stručne kvalifikacije zaposlenih radnika u drvoprerađivačkoj djelatnosti su najčešće KV radnici (41%), zatim radnici sa SSS (31%) te NKV radnici (27%). Visokoobrazovani kadar je zastupljen sa 2%. Slični rezultati su dobijeni i u primarnom istraživanju gdje prednjače radnici sa SSS, a slijede KV i NKV radnici. Tabela 5.4. Zaposleni u drvoprerađivačkoj industriji u odnosu na stručnu spremu

NKV PKV KV VKV NSS SSS VŠS VSS Mr Dr Ne zna/Bez odgovora 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

Nema zaposlenih 62 72 46 67 82 11 71 63 90 93 1-10 zaposlenih 25 19 39 26 10 75 22 25 3 0 11-20 zaposlenih 0 0 1 0 0 1 0 3 0 0 21-50 zaposlenih 1 0 3 0 1 2 0 2 0 0 51-100 zaposlenih 5 2 3 0 0 3 0 0 0 0 101-200 zaposlenih 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0

200 i vise zaposlenih 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0

Total 102 102 102 102 102 102 102 102 102 102

Zahvaljujući intenzivnim predratnim ulaganjima u obrazovanje kadrova, industrija namještaja još uvijek raspolaže sa relativno prihvatljivom kvalifikacionom strukturom u segmentu direktnih proizvodnih radnika. I pored određenog pada u kvalitetu stručnog obrazovanja kadrova iz oblasti prerade drveta, još uvijek ne postoje ozbiljniji problemi kod ove kategorije radnika. Međutim, raspoloživa struktura u dijelu stručnog i rukovodnog kadra zaostaje za potrebama i ima tendenciju pogoršavanja. Posebno je to slučaj u manjim mjestima koja nisu dovoljno atraktivna za visoko – obrazovani kadar. Na osnovu obavljenih razgovora sa rukovodstvima vodećih preduzeća, može se zaključiti da učešće VSS kadrova opada. Radi sporosti i neizvjesnosti u procesu privatizacije, neprivatizirana preduzeća postepeno napuštaju kvalitetni kadrovi, za koje se teško nalaze adekvatne zamjene. Zbog izuzetno niskih primanja, zabilježeni su slučajevi da kadrovi odlaze sa ključnih radnih mjesta da rade sporedne poslove u djelatnostima izvan sektora drvoprerade. Problemi postaju sve intenzivniji što se ide ka višem nivou rukovodne strukture. Ovo može prerasti u ozbiljan strateški problem pošto se, radi lošeg stanja u drvnoj industriji, sve manje studenata opredjeljuje za upis na drvnoprerađivački smjer pri mašinskim fakultetima u Sarajevu i Banjaluci (ova dva fakuleteta u BiH, posjeduju odsjek mehanička prerada drveta). Od kolikog je značaja proizvodnja namještaja kao radno intenzivna djelatnost sa najvišim stepenom finalizacije proizvoda unutar drvoprerade, pri rješavanju problema nezaposlenosti vrijedi istaći primjere Španije i Tajvana, gdje se sedamdesetih i osamdesetih godina XX vijeka pristupilo programu razvoja proizvodnje namještaja sa osnovnim ciljem da se obezbjede radna mjesta za veliki broj nezaposlenih. Iako bez vlastite sirovinske i energetske osnove, pa ni tradicije u proizvodnji i promociji namještaja, ove zemlje su odabrale ovu radno intenzivnu granu da bi preko nje neiskorišteni radni potencijal akumuliran u velikim rezervama nezaposlene domaće radne snage prodale svijetu. Za nekoliko godina intenzivnih ulaganja u različite aspekte razvoja proizvodnje namještaja Tajvan je postao jedna od pet prvih zemalja izvoznica namještaja na američko tržište [2]. Ako su ove, kao i niz drugih država u novije vrijeme, mogle uspjeti počinjući od nule, sigurno je da i BiH sa jakom sirovinskom osnovom, energetskim izvorima, tradicijom, blizinom velikih tržišta i ostalim prednostima, može ovu strategiju primjeniti još lakše. Pošto oporavka nema bez popravljanja kadrovske strukture, u cilju rješavanja ovog sve izraženijeg problema treba preduzeti programski definisane akcije na svim nivoima. Prvenstveno treba definisati strategiju jačanja ljudskih resursa od strane samih preduzeća. Tu bi bilo preporučljivo utvrditi politiku po svim relevantnim pitanjima, počev od efikasnog načina privlačenja kadrova, preko obučavanja, različitih načina materijalnog i nematerijalnog motivisanja, stimulativnog načina nagrađivanja, kao i drugih mjera koje će omogućiti da se kvalitetni kadrovi zadrže. Da bi se radilo

19

na organizovan način, neizostavno treba sačiniti odgovarajuće planove obrazovanja. Poput Njemačke, važno bi bilo uspostaviti dobru saradnju sa školama i fakultetima, te drugim obrazovnim institucijama [1]. U svrhu podizanja znanja i praćenja aktuelnih kretanja korisno je upućivati kadrove na tematske seminare, kojih ima sve više. U tome je neizostavno potrebna institucionalna pomoć države, regionalnih razvojnih agencija, privrednih komora, poslovnih udruženja, međunarodnih institucija, kao i drugih relevantnih faktora.

20

6. PRIKAZ ZAPOSLENOSTI PO RAZLIČITIM KATEGORIJAMA DRVOPRERADE (A-pilane i proizvodnja rezane građe, B-namještaj, C-građevinska stolarija i ostali proizvodi sa dodatnom vrijednosti). Slijedi prikaz zaposlenosti po stepenu stručne spreme, dužini radnog staža, te dobu i spolu a u odnosu na 6 kategorija drvoprerade: 1-Proizvodnja masivnog namještaja, 2-Proizvodnja pločastog namještaja, 3-Proizvodnja tapaciranog namještaja, 4-Primarna obrada, 5-Proizvodnja građevinske stolarije i 6-Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta. U prvobitnoj podjeli je proizvodnja namještaja dominirala i davala je iskrivljenu sliku stvarnog stanja jer je npr. u proizvodnji tapaciranog namještaja najveći dio radnih zadataka manuelni i ta djelatnost zahtijeva više zaposlenih dok je proizvodnja pločastog namještaja sa novim tehnologijama znatno smanjila potrebe za radnicima. Kao što se i očekivalo, radnici sa najmanje iskustva najčešće rade u primarnoj i polufinalnoj proizvodnji, te u proizvodnji građevinske stolarije i ostalih proizvoda od drveta, odnosno, u djelatnostima gdje je proces proizvodnje jednostavniji. Radnici sa radnim stažom kraćim od 5 godina u odnosu na radnike sa dužim radnim stažom su najčešće zaposleni u proizvodnji građevinske stolarije i proizvodnji ostalih proizvoda od drveta, dok je u primarnoj obradi drveta značajan udio i iskusnijih radnika. Radnici koji se nalaze pred kraj svog radnog vijeka podjednako su zastupljeni i u primarnoj, i u finalnoj obradi drveta, s tim da ih je u proizvodnji namještaja znatno više nego u drugim djelatnostima. Razlog ovakvom stanju nalazi se u činjenici da su u pitanju firme još u većinski državnom vlasništvu, a navedeni radnici nisu atraktivni za druge poslovne subjekte jer se nalaze na zalasku svoga profesionalnog vijeka iščekujući penziju. U proizvodnji namještaja ukupno je najviše zaposlenih ali po dužini radnog staža najzastupljeniji su radnici sa radnim stažom od 11 do 20 godina, odnosno, iskusni radnici u najboljoj snazi. Navedeni podaci su relativno pozitivni za sve sektore drvoprerade, s tim da se u industriji namještaja mora neprekidno raditi na podmlađivanju postojeće strukture radne snage jer se već nazire «generacijski jaz». Za očekivati je da će se okončanjem procesa privatizacije i rješavanjem pitanja trenutno zaposlenih radnika i u ovoj djelatnosti otvoriti prostor za mlade radnike bez iskustva.

21

Tabela 6.1. Odnos radnog staža i broja zaposlenih po djelatnosti

Radni staž Broj zaposlenih

Broj firmi

Proizvodnja masivnog namještaja

Proizvodnja pločastog namještaja

Proizvodnja tapaciranog namještaja

Primarna obrada drveta

Proizvodnja građevinske stolarije

Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta Ukupno

1-10 zaposlenih 54 10,3% 13,2% 11,8% 14,7% 17,6% 11,8% 79,4%

11-20 zaposlenih 9 2,9% 1,5% 2,9% 2,9% 2,9% 13,2%

21-50 zaposlenih 1 1,5% 1,5%

51-100 zaposlenih 4 1,5% 2,9% 1,5% 5,9%

Do 5 godina

Ukupno 68 13,2% 16,2% 13,3% 20,5% 20,5% 16,2% 100,0%

1-10 zaposlenih 40 17,0% 7,5% 5,7% 15,1% 20,8% 9,4% 75,5%

11-20 zaposlenih 9 1,9% 3,8% 5,6% 5,6% 16,9%

21-50 zaposlenih 1 1,9% 1,9%

51-100 zaposlenih 3 1,9% 1,9% 1,9% 5,7%

Od 5 do 10 godina

Ukupno 53 18,9% 13,2% 7,6% 22,6% 26,4% 11,3% 100,0%

1-10 zaposlenih 16 13,0% 17,4% 4,3% 13,0% 8,7% 13,0% 69,6%

11-20 zaposlenih 4 4,3% 8,7% 4,3% 17,4%

21-50 zaposlenih 2 4,3% 4,3% 8,7%

51-100 zaposlenih 1 4,3% 4,3%

Od 11 do 15 godina

Ukupno 23 13,0% 21,7% 8,6% 21,6% 17,4% 17,3% 100,0%

1-10 zaposlenih 16 24,0% 16,0% 4,0% 8,0% 4,0% 8,0% 64,0%

11-20 zaposlenih 4 4,0% 4,0% 4,0% 4,0% 16,0%

21-50 zaposlenih 4 4,0% 8,0% 4,0% 16,0%

101-200 zaposlenih 1 4,0% 4,0%

Od 16 do 20 godina

Ukupno 25 28,0% 20,0% 8,0% 20,0% 12,0% 12,0% 100,0%

1-10 zaposlenih 11 5,3% 15,8% 15,8% 10,5% 10,5% 57,9%

11-20 zaposlenih 1 5,3% 5,3%

21-50 zaposlenih 5 5,3% 5,3% 10,5% 5,3% 26,3%

51-100 zaposlenih 2 5,3% 5,3% 10,5%

Od 21 do 25 godina

Ukupno 19 10,6% 21,1% 5,3% 31,6% 21,1% 10,5% 100,0%

1-10 zaposlenih 6 15,3% 7,7% 23,1% 46,1%

11-20 zaposlenih 2 7,7% 7,7% 15,4%

21-50 zaposlenih 4 7,7% 7,7% 7,7% 7,7% 30,8%

51-100 zaposlenih 1 7,7% 7,7%

Od 26 do 30 godina

Ukupno 13 23,0% 15,4% 7,7% 38,5% 15,4% 100,0%

1-10 zaposlenih 10 14,3% 14,3% 14,3% 7,1% 14,3% 7,1% 71,5%

21-50 zaposlenih 3 7,1% 7,1% 7,1% 21,4%

51-100 zaposlenih 1 7,1% 7,1%

Od 31 do 35 godina

Ukupno 15 21,4% 21,4% 14,3% 21,3% 14,3% 7,1% 100,0%

1-10 zaposlenih 10 14,3% 14,3% 14,3% 7,1% 14,3% 7,1% 71,5%

21-50 zaposlenih 3 7,1% 7,1% 7,1% 21,4%

51-100 zaposlenih 1 7,1% 7,1%

Od 31 do 35 godina

Ukupno 14 21,4% 21,4% 14,3% 21,3% 14,3% 7,1% 100,0%

22

Tabela 6.2. Stručne kvalifikacije zaposlenih po djelatnosti

Stručna sprema Broj zaposlenih

Broj firmi

Proizvodnja masivnog namještaja

Proizvodnja pločastog namještaja



Proizvodnja građjevinske stolarije

Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta Ukupno

1-10 zaposlenih 25 9,7% 16,1% 6,5% 16,1% 12,9% 19,4% 80,6%

21-50 zaposlenih 1 3,2% 3,2%

51-100 zaposlenih 5 16,1% 16,1% NKV

Ukupno 31 29,0% 16,1% 6,5% 16,1% 12,9% 19,4% 99,9%

1-10 zaposlenih 19 23,8% 14,3% 4,8% 19,0% 19,0% 9,5% 90,5%

51-100 zaposlenih 2 9,5% 9,5% PKV

Ukupno 21 33,3% 14,3% 4,8% 19,0% 19,0% 9,5% 100,0%

1-10 zaposlenih 39 17,0% 14,9% 6,4% 14,9% 14,9% 14,9% 83,0%

11-20 zaposlenih 1 2,1% 2,1%

21-50 zaposlenih 3 4,3% 2,1% 6,4%

51-100 zaposlenih 3 6,4% 6,4%

101-200 zaposlenih 1 2,1% 2,1%

KV

Ukupno 47 29,8% 14,9% 8,5% 14,9% 17,0% 14,9% 100,0%

1-10 zaposlenih 26 34,6% 15,4% 3,8% 15,4% 15,4% 15,4% 100,0% VKV

Ukupno 26 34,6% 15,4% 3,8% 15,4% 15,4% 15,4% 100,0%

1-10 zaposlenih 10 18,2% 9,1% 36,4% 18,2% 9,1% 90,9%

21-50 zaposlenih 1 9,1% 9,1% NSS

Ukupno 11 18,2% 9,1% 9,1% 36,4% 18,2% 9,1% 100,0%

1-10 zaposlenih 74 11,1% 13,6% 7,4% 19,8% 22,2% 17,3% 91,4%

11-20 zaposlenih 1 1,2% 1,2%

21-50 zaposlenih 2 2,5% 2,5%

51-100 zaposlenih 3 3,7% 3,7%

200 i vise zaposlenih 1 1,2% 1,2%

SSS

Ukupno 81 18,5% 13,6% 8,6% 19,8% 22,2% 17,3% 100,0%

1-10 zaposlenih 22 31,8% 18,2% 4,5% 9,1% 22,7% 13,6% 100,0% VŠS

Ukupno 22 31,8% 18,2% 4,5% 9,1% 22,7% 13,6% 100,0%

1-10 zaposlenih 25 23,3% 16,7% 10,0% 16,7% 16,7% 83,4%

11-20 zaposlenih 2 3,3% 3,3% 3,3% 9,9%

21-50 zaposlenih 2 6,7% 6,7% VSS

Ukupno 29 33,3% 16,7% 3,3% 10,0% 16,7% 20,0% 100,0%

1-10 zaposlenih 3 33,3% 33,3% 33,3% 100,0% Mr

Ukupno 3 33,3% 33,3% 33,3% 100,0%

U proizvodnji masivnog namještaja je najviše zaposlenih radnika, što se odražava i na kvalifikacionu strukturu istih (iz razloga participiranja u uzorku istraživanja velikih poslovnih sistema koji su još ili su donedavno bili u većinski državnom vlasništvu, a njihov proizvodni program čine proizvodi iz domena masivnog namještaja). U 16% firmi koje se bave proizvodnjom masivnog namještaja zaposleno je po više od 50 NKV radnika. Značajan je broj i KV radnika, SSS radnika te VSS i VŠS radnika. U proizvodnji građevinske stolarije prednjače zaposleni sa SSS, dok je NSS radnika najviše u primarnoj obradi. Navedeni rezultati su u skladu sa očekivanjima a u odnosu na složenost proizvodnog procesa – u djelatnostima gdje preovladava manuelni rad sa nekoliko procesa više je srednje i niže kvalificiranih radnika.

23

Slika 6.1. Dobna struktura radnika po djelatnosti

21,50% 20,50% 18,50% 39%

20% 21,50% 20% 39%

18% 24% 12% 46,50%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Mlađi od 30godina

Od 31 do 50godina

Stariji od 51godinu

Dob zaposlenih u odnosu na osnovnu djelatnost

Primarna obrada drveta (pilane) Proizvodnja gradjevinske stolarije

Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta Proizvodnja namještaja

U odnosu na starosnu dob radnika primjetna je ujednačena raspodjela po djelatnosti. Značajna razlika se pokazala u slučaju radnika starijih od 51 godine kojih je znatno više u proizvodnji namještaja nego u drugim drvoprerađivačkim djelatnostima, a na uštrb proizvodnje ostalih proizvoda od drveta. Znatan dio ove razlike čine žene radnice starije od 51 godinu zaposlene na poslovima čišćenja i pakiranja u velikim proizvodnim pogonima kao što je Krivaja Zavidovići (Slika 6.2.). U ostalim slučajevima starosna dob radnika ne zavisi od osnovne djelatnosti firme u kojoj je zaposlen. Slika 6.2. Dobna i spolna struktura zaposlenih po osnovnoj djelatnosti firme

20% 18% 18% 43%

23% 23% 19% 35%

19% 19% 19% 44%

21% 24% 21% 34%

19% 30% 16% 35%

17% 17% 8% 58%

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Muskarci mladji od 30 godina

Zene mladje od 30 godina

Muskarci od 31 do 50 godina

Zene od 30 do 50 godina

Muskarci stariji od 51 godina

Zene starije od 51 godine

Spolna i dobna struktura u odnosu na osnovnu djelatnost

Primarna obrada drveta (pilane) Proizvodnja gradjevinske stolarije

Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta Proizvodnja namještaja

Rezultati primarnog istraživanja u vezi spolne i dobne strukture zaposlenih ukazuju na postojanje razlike u odnosu na spol, dob i osnovnu djelatnost firme. Muškarci mlađi od 50 godina najčešće rade u industriji namještaja (43,5%), dok su žene mlađe od 50 godina najčešće zaposlene u proizvodnji građevinske stolarije (23,5% žena od ukupnog broja žena te dobi zaposlenih u drvoprerađivačkom sektoru). Situacija se mijenja kada je riječ o radnicima starijim od 51 godinu gdje žene najčešće rade u proizvodnji namještaja (58% žena starijih od 51 godinu radi u proizvodnji namještaja) dok muškarci stariji od 51 godinu češće nego oni mlađi rade u proizvodnji građevinske stolarije. S obzirom da su radnici mlađi od 50 godina ujednačeno raspoređeni po djelatnostima, bez obzira na dob ili spol, za očekivati je da će skora smjena generacija u potpunosti ujednačiti raspoređenost radne snagu po djelatnostima u odnosu na spol i dob. Iako drvoprerađivačka djelatnost najčešće zahtijeva i fizičku snagu radnika, posebno SSS i NKV radnika, malobrojne žene u drvoprerađivačkoj djelatnosti su ravnomjerno raspoređene po djelatnostima. Iz navedenog je vidljivo da su muškarci shodno fizičkim predispozicijama ipak predodređeniji za ovakve vrste poslove. Evidentno je da prema podacima Zavoda za statistiku FBiH [19] od ukupnog broja zaposlenih u drvoprerađivačkom sektora u 2004. godine, pripadnice ženskog spola participirale su u iznosu od

24

21% (u prilogu analize tabela 5.3 nalazi se cjelovita informacija sa svim potrebnim podacima). Najveći udio žena je kod zanimanja sa SSS u omjeru 37%, potom slijedi VSS i VŠS sa 32%, na primjeru KV žene participiraju sa 12%, dok su najmalobronije u slučaju KVV u omjeru od samo 6%. Navedeno nameće zaključak da je drvoprerađivačka djelatnost kada je proizvodnja u pitanju ipak predodređena za pripadnike muškog spola, dok su žene značajnije prisutne u neproizvodnim zanimanjima i u nešto većem omjeru od prosjeka u okviru VSS i VŠS zanimanja stručne spreme. Nažalost veoma je mali broj inžinjera usmjerenja mehanička prerada drveta prisutan u strukturi zaposlenih u drvopreradi, što u svakom slučaju umanjuje konkurentnost drvoprerađivača u FBiH upoređujući ih sa istima u bližem i daljem okruženju.

25

7. PROCJENA TRENUTNIH POTREBA ZA ZAPOSLENIM U SEKTORU DRVOPRERADE 7.1. REZULTATI PRIMARNOG ISTRAŽIVANJA Rezultati primarnog istraživanja su prilazani u tabelama 7.1. i 7.2. Čak 38% preduzeća je iskazalo potrebu za odredjenim kadrom što u vrijeme visoke stope nezaposlenosti predstavlja vrlo veliki procenat potražnje. Najviše potreba se javlja u industriji namještaja (15%) dok je u proizvodnji građevinske stolarije najmanje izražena potreba za novim radnicima (7%). Tabela 7.1.Trenutne potrebe za radnicima

Da li je u Vasoj firmi prisutan deficit nekih zanimanja? Ukupno Osnovna djelatnost Broj firmi Da Ne

Ne zna/ Bez odgovora %

Proizvodnja masivnog namještaja 21 5 9 7 21% Proizvodnja pločastog namještaja 12 5 7 12% Proizvodnja tapaciranog namještaja 14 6 3 5 14% Primarna obrada drveta 17 8 8 1 17% Proizvodnja gradjevinske stolarije 21 7 14 21% Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta 17 8 7 2 17% Preduzeća koja se bave proizvodnjom namještaja izrazile su najviše potreba za novim radnicima (oko 40% svih iskazanih potreba je u proizvodnji namještaja). Najmanje potreba je iskazano u proizvodnji građevinske stolarije gdje je u svakoj trećoj firmi prisutna potreba za novim radnicima. Otvaranjem novih privatnih firmi u FBiH nastalih nakon 1995. godine izražena je potreba za radnicima drvoprerađivačke struke u mjestima gdje do tada ova djelatnost nije bila značajnije razvijena (primjer nekih opština SBK ili HNK), s druge strane preduzeća koja su još u većinski državnom vlasništvu, opterećena neriješenim vlasničkim odnosima i odsustvom investicionih programa ponudili su odričan odgovor ili su uskratili odgovor na pitanje o trenutnim potrebama za novim uposlenicima. Trenutna potreba za visokokvalificiranim kadrom izražena je kod velikih firmi sa razvijenim proizvodnim programom i to za MTD inžinjere, dizajnere i elektrotehničare. Trenutne potrebe za visokokvalificiranim kadrom zadovoljavaju mašinski inžinjeri ili KV majstori koji su potrebna znanja stekli iskustvom i dodatnom obukom najčešće od strane servisera nove opreme. U nekim područjima potrebe za novim radnicima su usklađene sa obrazovnim procesom te se deficit zanimanja i ne javlja (Sarajevo).

26

Tabela 7.2. Buduće potrebe za radnicima

Da li u narednih 5 godina planirate povećati obim poslovanja kojim ćete otvoriti nova

radna mjesta?

Osnovna djelatnost Broj firmi Da Ne Ne zna/ Bez odgovora Ukupno

Proizvodnja masivnog namještaja 21 11 3 7 21%

Proizvodnja pločastog namještaja 12 8 4 12%

Proizvodnja tapaciranog namještaja 13 8 1 4 14%

Primarna obrada drveta 17 11 5 1 17% Proizvodnja građevinske stolarije 21 14 7 21%

Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta 17 7 8 2 17%

Kada su u pitanju buduće potrebe za novim kadrovima (u periodu od narednih 5 godina) zabilježeno je mnogo veće interesovanje ispitanih firmi u poređenju sa iskazanim trenutnim potrebama. Može se istaći kao ohrabrujuća činjenica da je povećanje interesovanja za potrebom novih kadrova u bliskoj budućnosti izraženo u omjeru 17,6% uvećanja potreba, što ukazuje na mogućnost da su ovi subjekti planirali podići složenost vlastitog proizvodnog programa kroz uvođenje određenih poluproizvoda u taj program. U slučaju proizvodnje građevinske stolarije izraženo je značajnije uvećanje potreba za novim uposlenicima nego u slučaju izražavanja trenutnih potreba, i to: 14 firmi (66,7%), a 7 firmi (33,3%) je odričan odgovor. Na primjeru proizvodnje građevinske stolarije je udvostručen broj firmi koje su iskazale potrebu za angažovanjem novih uposlenika, a niti jedan subjekt (0%) nije uskratio odgovor na postavljeno pitanje. Ovo nas samo učvršćuje u uvjerenju da predstavnici firmi iz ove branše dobro poznaju vlastite potrebe za kadrovima i na kvalitetan način vrše planiranje istih. Kod proizvodnje ostalih proizvoda od drveta imamo jedini slučaj da su iskazane manje potrebe za angažovanjem kvalifikovane radne snage u bliskoj budućnosti nego što je to slučaj u sadašnjosti. Naime 7 ispitanika (41,1% ) je ponudilo potvrdan odgovor, 8 ispitanika ( 47,1%) je ponudilo odričan, a 2 firme (11,8%) su ukratile odgovor po ovome pitanju. Firme iz područja proizvodnje namještaja su ponudile potvrdan odgovor u slučaju 27 firmi (58,7%), 8 firmi (17,4%) je odrično odgovorilo, a 11 firmi (23,9%) je uskratilo odgovor. Veoma je obećavajuće da u ovolikom obimu izražene potrebe kod proizvođača namještaja govore u prilog budućih razvojnih projekata i značajnijeg povećanja proizvodnje u istim. Sve navedeno je usko povezano i sa okončanjem procesa privatizacije u velikim drvnim kombinatima još u većinski državnom vlasništvu i njihovom daljem profiliranju prema potrebama tržišta. U već navedenom istraživanju na pitanje kakav vam profil kadrova nedostaje, najčešće su se kao deficitarni kadrovi navodili inžinjeri, specijalisti za marketing i dizajneri. Interesantno je istaći da pojedinim proizvođačima nedostaju stolari (Konjic, Srednjebosanski kanton). 7.2. FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE [31]

Federalni zavod za zapošljavanje je u okviru nadgledanja tržišta u toku 2005. godine je izvršio istraživanje tržista rada čije su osnovne karakteristike sljedeće[31]:

• Istraživanje je izvršeno na području Federacije BiH u prvom kvartalu 2005 godine. Poslodavcima je dostavljen 4.421 upitnik, od čega je ispunjen 2.429 upitnik ili 55%

• Uzorak: poslodavci zapošljavaju 151.827 radnika ili 38,9% od ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH, od čega 140.489 ili 92,5% na neodređeno, a 11.338 ili 7,4% na

27

određeno vrijeme • Iskazano je ukupno 6.930 potreba za zapošljavanjem novih radnika, od čega 72,8% na

neodređeno, a 27,1% na određeno vrijeme • 53,6% potreba su novootvorena radna mjesta, što ukazuje na pozitivan trend poslovanja

tih poslodavaca • Najviše potreba je zabilježeno u prerađivačkoj industriji; 43,0%, trgovini; 11,2%,

obrazovanju; 9,5% i građevinarstvu; 9,4% • Najbrojnija zanimanja prema stepenu stručne spreme su Nekvalificirani radnici (NK)

radnik bez zanimanja; Polukvalificirani radnici (PKV) procesni radnik; Kvalificirani radnici (KV) stolar; Visokokvalificirani radnici (VKV) konfekcionar tekstila; Niža stručna sprema (NSS) konfekcijski šivač; Srednja stručna sprema (SSS): prodavač; Viša stručna sprema (VŠS) nastavnik razredne nastave; Visoka stručna sprema (VSS) diplomirani pravnik

• Pet najbrojnijih registrovanih zanimanja su: Stolar, Radnik bez zanimanja, Nastavnik matematike i fizike, Prelac i Pomoćni radnik

Slika 7.2.1 Najtraženija zanimanja u drvoprerađivačkom sektoru u FBiH

Najtraženija zanimanja u DPI

Drvoprerađivač finalnog smjera

1%

Sjekač stabla5%Tehničar za

preradu drveta4%

Inžinjer prerade drveta

2% Drvni tehničar primarnog i polufinalnog

smjera3%

Drvodjelski radnik5%

Tesač drveta14%

Tesar17%Stolar

49%

Iako je zanimanje stolar jedno od 5 najbrojnih zanimanja uopće, te najbrojnije zanimanje među kvalificiranim radnicima, ipak je iskazana najveća potreba upravo za radnicima ovog zanimanja - 49% svih potreba za kadrovima u drvoprerađivačkoj industriji se odnosi na ovo zanimanje. Na nekoliko mjesta predstavnici preduzeća su naglasili potrebu za «dobrim stolarom» ali nisu u mogućnosti da ga i nađu. Tako je npr. firma iz Konjica ponudila iznadprosječnu plaću (1500KM) ugovor na neodređeno vrijeme, te riješeno stambeno pitanje za KV stolara, ali i nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja oglašavanja u sredstvima javnog informisanja, zavoda za zapošljavanje, te ličnim kontaktima, jos uvijek nisu nikoga uposlili. Iako se stopa nezaposlenosti kreće u intervalu od 30 do 45% (lokalno je u nekim područjima i iznad 80%), izražen je nedostatak kvalificirane radne snage. Oko 2% od ukupno iskazanih potreba za novim radnicima se odnosi na inžinjere prerade drveta (MTD smjer). Također, prisutan je problem slabe mobilnosti radne snage, odnosno, zanimanja koja se javljaju kao deficitarna u nekim područjima, a u drugima su suficitarna. Jedna od pretpostavki za objašnjenje ove pojave je svakako i rješavanje stambenog pitanja, ali primjer iz Konjica negira ovu tvrdnju. Najvjerovatniji razlog za ovu pojavu je opća nesigurnost koja se odražava i na nesigurnost trajnog zaposlenja bez obzira na povoljnosti ugovora o radnom angažmanu, te se samo rijetki usuđuju mijenjati boravište unutar BiH u potrazi za poslom. Pretpostavlja se da stariji radnici, sa već zasnovanim porodicama posebno teško mijenjaju boravište. Puno češća pojava je «vozarenje» čime je mobilnost radne snage ograničena na susjedne općine na udaljenosti najčešće ne više od 100KM.

28

8. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ZA SEKTOR DRVOPRERADE

U Bosni i Hercegovini je trenutno na snazi proces reforme obrazovanja. Situacija u ovom domenu je vrlo složena. Naime, obrazovanje je zakonski uređeno na nekoliko nivoa vlasti, pri čemu je u entitetu Republika Srpska situacija nešto jednostavnija jer je nadležnost centralizirana na nivo entitetske vlasti. U Federaciji Bosne i Hercegovine obrazovanje je u nadležnosti kantona te se zbog toga pitanje obrazovanja u BiH rješava na čak 12 različitih nivoa vlasti. Pored državne uprave, reformom obrazovanja se bave i međunarodne organizacije s obzirom da je planovima EU predviđen proces transformacije srednjeg stručnog obrazovanja usklađen sa potrebama privrede za praktičnim znanjima i vještinama.

Bosna i Hercegovina je prihvatila put reformi radi usaglašavanja sa stavovima EU, ali aktivnosti na tom putu još uvijek nisu usklađene. U posljednjih 10 godina u Bosni i Hercegovini je na snazi nekoliko različitih planova i programa nastave te nekoliko različitih aktera manje ili više sinhronizirano rade na procesima reformi obrazovanja.

Kako je pitanje obrazovanja usko povezano i sa standardiziranom klasifikacijom zanimanja, koja bi trebala odražavati sistemsku uređenost ekonomskog prostora, dovoljno je reći da se u BiH trenutno koriste čak 4 različite klasifikacije obrazovanja – naslijeđena klasifikacija zanimanja usvojena još 1982 godine, prilagođena «bosanska verzija» usvojena u 1990-tim godinama, hrvatska verzija u područjima sa hrvatskom većinom, te novouspostavljena verzija usvojena 2004. godine u RS, a koja je u procesu usvajanja u FBiH. Niti jedna klasifikacija se nije pokazala u potpunosti adekvatnom, a veza obrazovanje-ekonomija je izrazito slaba, na nekim mjestima je i nema. Dodatno otežavajuća okolnost je raznovrsnost i nepomirljivost klasifikacija i kategorija na malom prostoru i na oko 3 250 000 radno sposobnih ljudi.

U proces reforme obrazovanja u sektoru drvoprerađivačke industrije među prvima se aktiviralo Njemačko društvo za tehničku saradnju GTZ, nešto kasnije se u proces uključila Europska Unija prvo programom PHARE VET a zatim i programom za stručno obrazovanje i obuku (EU VET). Slijedi kratak prikaz aktivnosti navedenih aktera u reformi obrazovanja kadrova drvoprerađivačkog usmjerenja.

8.1.GTZ [31]

Njemačko društvo za tehničku saradnju GTZ je organizacija za međunarodnu saradnju i održiv razvoj GTZ nudi rješenja za budućnost u političkom, ekonomskom i društvenom razvoju u svijetu globalizacije. GTZ radi po nalogu Vlade Savezne Republike Njemačke. Njihov glavni nalogodavac je Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. Trenutno realizuju oko 2.700 razvojnih projekata i programa u više od 130 država širom svijeta[31].

Kada je u pitanju tehnička saradnja u projektu za podršku stručnom obrazovanju u BiH da je do sada izvršena analiza situacije. Uočeno je sljedeće:

• Ekonomski i društveni tranformacioni procesi; • Nejaka privreda, visoka nezaposlenost; • Težak prijelaz iz svijeta obrazovanja u svijet zaposlenja; • Nepostojanje jedinstvene zakonske strukture u stručnom obrazovanju; • Deficiti u obuci nastavnog kadra i • Zastarjeli nastavni planovi i programi.

Zbirni cilj gore navedenog GTZ projekta jeste povećanje broja apsolvenata odabranih državnih srednjih stručnih škola. Ukupno trajanje projekta predviđeno je od 2004-2009. godine. Aktuelna faza projekta do kraja 2006. godine ima za cilj orijentaciju kvalifikacionih ponuda odabranih stručnih škola ka privredi i preduzećima. Partneri u projektu kao politički nosioci projekta su Ministarstva obrazovanja/prosvjete FBiH i RS. Provođenje projekta odvija se u okviru višestruke strukture zajedno sa nadležnim ministarstvima, odabranim srednjim stručnim školama i preduzećima iz

29

sektora: metal, drvo i elektrotehnika, kao i sa predstavnicima socijalnih partnera. Podrška projekta pri reformi stručnog obrazovanja se ogleda u sljedećem:

• Razvoj novih, modernizovanih nastavnih planova i programa, orijentisanih ka radnim procesima i potrebnim kompetencijama;

• Obuka nastavnog kadra u modernim nastavnim metodama, kao i u stručnom usavršavanju, povezivanje teorije i prakse;

• Provođenje koncepata i metoda za poboljšavanje stručnog obrazovanja-upravljanje kvalitetom.

Namjera projektnog pristupa je savjetovanje ministarstava obrazovanja/prosvjete na makro-nivou pri poboljšavanju srednjeg stručnog obrazovanja sa fokusom na orijentaciju ka privredi. Radi toga je uspostavljena stručna grupa. Projekat nudi kurseve obuke i seminare, kvalifikuje moderatore, podržava radne grupe za specifične zadatke i uvodi osnovne principe menadžmenta za obrazovanje srednje stručne škole. Odabrane mjere za 2005. godinu u okviru ovog projekta su sljedeće:

• Saradnja sa obrazovnim institucijama u Njemačkoj (npr. sa srednjim stručnim školama u Niederschsen-u, Univerzitetom u Bremenu, Obrtničkom komorom Rhein Main Hessen)-na poljima: mreža partner škola, obuka školskih direktora, razvoj nastavnih planova i programa orijentisanih ka radu, trening trenera za obuku;

• Razvoj brošure za profesionalnu orijentaciju; • Učešće preduzeća u kreiranju stručnog obrazovanja; • Doprinos domaćim i međunarodnim konferencijama i sastancima.

U sektorima mašinstvo/obrada metala, drvoprerada i elektrotehnika su do 2005.godine u projekat uključene srednje stručne škole iz Banja Luke, Bosanske Gradiške, Bijeljine, Živinica, Stoca i Livna. Kao što je vidljivo iz navedenog ukupno je 6 škola u BiH uključeno u programu GTZ, a niti jedna od njih se ne nalazi sa područja regije Centralna BiH, iako je ovo ekonomska regija u BiH sa najvećim privrednim potencijalom u oblasti drvoprerade. Iskustvo Njemačke govori da su najčešći problemi– problemi u komunikaciji privrednika i radnika u obrazovanju «mladi ljudi ne znaju raditi», Privrednici se osjećaju upitanima. Metodologija rada projekta će se odvijati kroz organizovanje brojnih seminara za svako od zanimanja gdje ne postoje urađeni nastavni planovi i programi. Rezultate seminara će prezentovati privrednicima i ostalim zainteresovanim, a zajedno će sarađivati i pri u njihovoj primjeni u okviru sistematizacije novih zanimanja. Ovim projektom GTZ pokrivena su skoro sva tehnička zanimanja iz područja obrade drveta osim zanimanja stolar[31].

8.2. EU VET

Svrha programa Europske unije za stručno obrazovanje i obuku (EU VET) (2002-2004) je da podrži razvoj modernog, fleksibilnog i visokokvalitetnog sistema stručnog obrazovanja i obuke u BiH koji odgovara potrebama tržišta rada i dobro je povezan sa osnovnim, opštim srednjim i visokoškolskim obrazovnim sistemima, zasnovanim na principima učenja tokom cijelog života.

EU VET program se nadograđuje na dostignućima Phare 1997 VET programa i Phare 1999 VET Bringing Programme, te je nastavio sa reformskim aktivnostima sa ciljem da pomogne prilagođavanje sistema stručnog obrazovanja i obuke, i doprinese razvoju koncepta učenja tokom cijelog života (Long-life learning) u sistemu stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini.

Aktivnosti EU-VET programa se mogu podijeliti u sljedeće tri kategorije: a) Potrebe tržišta rada za obukom i obezbjeđivanje relevantnog obrazovanja i obuke; b) Nastavak reformi i implementacije nastavnih planova i programa i c) Razvijanje politike i strategije, uključujući i aktivnosti VET Agencije za standarde i

ocjenjivanje

Kao razlozi za uvođenje novog nastavnog plana i programa (NPP) u srednjim i stručnim školama

30

EU VET navodi promjene u društvenom i ekonomskom sistemu; razvoj novih tehnologija; ulazak u europske integracije; zajednički okvir NPP za oba entiteta u BiH; neadekvatnost u postojećem NPP-u; priprema/obuka za učenje tokom cijelog života; odgovor na potrebe promjena tržišta rada; povećanje potencijalne prohodnosti radne snage.

Ciljevi uvođenja novog nastavnog plana i programa (NPP) u srednjim i stručnim školama su sljedeći[26]:

• Osposobiti odgovorne, nezavisne i kreativne učenike; • Ohrabriti timski rad i donošenje odluka; • Povezanost teoretskog i praktičnog učenja; • Razvijanje osnovnih vještina, demokratskih vrijednosti i pozitivne radne etike; • Horizontalna i vertikalna prohodnost; • Ojačati vezu između privrede i obrazovanja.

Prednosti i nedostaci uočeni tokom rada u Pilot školi iz EU VET programa, dobijeni nakon evaluacije nastavnika i učenika (školska godina 2000/01, 2001/02) su sljedeći: Tabela 8.2.1. Prednosti i nedostaci EU VET programa[26]. PREDNOSTI NEDOSTACI -slobodnije i samostalnije ponašanje učenika; -neophodan vremenski period za prilagođavanje

učenika; -razvijanje praktičnih vještina, sposobnosti prezentacija, diskutovanja, ocjenjivanja drugih i samoocjenjivanja;

-stav pojedinih nastavnika prema «NOVOM»;

-vještine istraživanja učenika; -slabo predznanje učenika; -konkretniji rad, integracija predmeta; -uključivanje nezainteresovanih učenika u rad; -lakše usvajanje znanja; -nedostatak adekvatne administracije; -objektivnije ocjenjivanje -nejasnoće oko pojedinih tehnika ocjenjivanja. -obuka nastavnika/razmjena iskustava

Prema promjenama nastalim u periodu 1992-2003. godine u stručnim školama u BiH se školuju učenici za slijedeća zanimanja u ovisnosti od pripadnosti jednom od tri nastavna plana i programa u BiH:

Tabela 8.2.2. Zanimanja po 3 različita plana i programa aktivna u BiH [26].

FBiH-bosanski program FBiH-hrvatski program RS 1. Proizvođač rezane građe 1. Stolar 1. Proizvođač finalnih proizvoda od

drveta 2. Lakirer drveta 2. Drvogalanterist 2. Stolar 3. Proizvođač furnira i drvnih ploča 3. Stolar modelar 3. Tesar 4. Model-stolar 4. Drvotokar 4. Dekorater zidnih površina 5. Mašinski oblikovač drveta 5. Izrađivač čamaca 5. Tehničar za obradu drveta 6. Stolar 6. Bačvar 6. Tehničar za finalnu obradu drveta 7. Bačvar 7. Kolar 8. Tapetar 8. Glazbalar 9. Drvni galanterista 9. Drvodjeljski tehničar 10. Kolar 11. Korpar 12. Drvorezbar 13. Tehničar primarne prerade drveta 14. Tehničar finalne obrade drveta

31

Tabela 8.2.3. Broj učenika koji se školuju za zanimanja iz oblasti prerade drveta ukupno u BiH iznosi prema sljedećim zanimanjima: (Podaci se odnose za školsku godinu 2004/05 god.) [26].

Red. br.

Zanimanje Broj učenika

1 Stolar 630 2 Proizvođač primarnih proizvoda od drveta 220 3 Tapetar dekorater 60 4 Tehničar za obradu drveta 863 5 UKUPNO 1575 8.3. PRIMARNO ISTRAŽIVANJE – FORMALNO SREDNJEŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Kompleksnost problema formalnog obrazovanja bilo koje djelatnosti prevazilazi okvire jedne ovakve analize. Ova kategorija se indirektno posmatra kroz mnogobrojne parametre, a kako u svijetu još ne postoji «savršeni» pristup niti su različiti pristupi obrazovanju metodološki uporedivi, kvalitetna usporedba je moguća samo na osnovu rezultata obrazovanja različitim metodama. Pošto svaka metoda ima djelimično različite ciljeve tako ni rezultati nisu usporedivi. Ipak, jedan od glavnih ciljeva obrazovanja stručnog kadra je zadovoljavanje potreba tržišta rada za adekvatno pripremljenom radnom snagom kako bi se produktivnost podigla na najviši mogući nivo. Promjene u potrebama tržišta rada prije svega bi trebali diktirati ciljeve obrazovanja, a efikasnost u dostizanju tog cilja bi trebala biti osnovni evaluacioni kriterij.

U primarnom istraživanju skoro polovina ispitanika nije odgovorila na pitanja u vezi formalnog obrazovanja što je značajan broj, a ukazuje na lošu saradnju sa istima, te najčešće i nepostojanje stava, a time i nemogućnost ocjenjivanja. Razlog za ovakvu situaciju možemo naći prije svega u kompleksnosti problema u sistemu obrazovanja pri čemu je jako teško steći sliku o stvarnom stanju i nakon iscrpne analize, te se od privrednika i ne može očekivati da su dobro upoznati sa ovim problemom. Samo 8 firmi je ocijenilo saradnju kao odličnu, 20 firmi je dalo ocjenu dobar, sa ocjenom zadovoljavajuće je svoje zadovoljstvo iskazalo 12 firmi, povremeno zadovoljnih je 4 firme, dok je 10 firmi ocijenilo saradnju ocjenom nezadovoljavajuće. Od ukupnog broja 18,5% firmi ima potpuno negativan stav po pitanju saradnje sa obrazovnim institucijama. Prostora za unapređenje odnosa ima, ali ovaj podatak ukazuje na postojanje problema u obliku ograničenja koji su izvan odnosa škola-firma.

Tabela 8.3.1 Zadovoljstvo saradnjom sa obrazovnim institucijama

N % Nezadovoljavajuće 10 18,5 Povremeno zadovoljavajuće

4 7,4

Zadovoljavajuće 12 22,2 Dobro 20 37,0 Odlicno 8 14,8 Ukupno 54 100 Ne zna/Bez odgovora 48 Ukupno 102

Po pitanju ocjene usklađenosti obrazovnog sistema sa zahtjevima tržišta, čak 43 firme (42,2%) nisu imale definisan stav i odgovor na ovo pitanje. Samo 1 firma je usklađenost ocijenila kao odličnu, 12 firmi je dodijelilo ocjenu dobar, dok čak 16 firmi je ocijenilo usklađenost kao nezadovoljavajuću. Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu hitnog uključivanja predstavnika firmi i privrede u procese reforme obrazovanja u srednjim i stručnim školama kao aktivnih sudionika koji će pomoći da se na kvalitetniji način uobzire zahtjevi tržišta.

32

Tabela 8.3.2. Ocijenite uskladjenost obrazovnog sistema sa zahtjevima tržišta

N % Nezadovoljavajuće 16 27,1

Povremeno zadovoljavajuće

8 13,6

Zadovoljavajuće 22 37,3

Dobro 12 20,3

Odlično 1 1,7

Ukupno 59 100,0

Ne zna/Bez odgovora 43 Ukupno 102

Ništa bolja situacija u poređenju sa gore navedenim nalazima nije ni po pitanju zadovoljstva firmi u vezi ponuđenih nastavnih planova i programa u srednjem i stručnom obrazovanju drvoprerađivačkog usmjerenja. Od 102 firme, čak 43 su uskratile odgovor, samo 2 firme su dodijelile ocjenu odlično, 11 firmi je ocijenili ponudu kao dobru, a 13 firmi kao nezadovoljavajuću. Sve navedeno je posljedica u dobroj mjeri i neinformisanosti firmi sa tokom reforme radi njihovog izostavljanja kao aktivnih sudionika. Tabela 8.3.3. Zadovoljstvo ponudom programa obrazovanja srednjih škola u oblasti drvoprerade

N % Nezadovoljavajuce 13 22,0

Povremeno zadovoljavajuce

13 22,0

Zadovoljavajuce 20 33,9

Dobro 11 18,6

Odlicno 2 3,4

Ukupno 59 100,0

Ne zna/Bez odgovora 43 Ukupno 102

Na upit da ocijene mogućnost sticanja potrebnih znanja i vještina tokom formalnog obrazovanja 45 firmi (44,1%) je uskratilo odgovor, dok od 57 firmi koje su ponudile odgovor, samo 3 firme su ocijenile kao odlično, a po 10 firmi kao dobro i nezadovoljavajuće. Ovakav rezultat ukazuje na negativan imidž koji je formalno obrazovanje steklo kod privrednika i ograničeno povjerenje u mogućnosti formalnog obrazovanja.

Tabela 8.3.4 Mogućnosti sticanja potrebnih vještina i znanja kroz formalno obrazovanje

N % Nezadovoljavajuće 10 17,5 Povremeno zadovoljavajuće

16 28,1

Zadovoljavajuće 18 31,6 Dobro 10 17,5 Odlično 3 5,3 Ukupno 57 100,0 Ne zna/Bez odgovora 45 Ukupno 102

33

8.4. OKRUGLI STOL "REFORMA STRUČNIH I TEHNIČKIH ŠKOLA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA PREMA POTREBAMA PRIVREDE U REGIJI CENTRALNA BIH"

REZ Agencija je sa partnerima organizovala okrugli stol na temu "Reforma stručnih i tehničkih škola drvoprerađivačkog usmjerenja prema potrebama privrede u regiji Centralna BiH", u Zenici, 07.09.2005. godine. Tokom rada okruglog stola iznešeni su brojni stavovi u vezi reformskih aktivnosti u srednjem stručnom obrazovanju koje provodi EU VET program.

Svi uključeni u reformske aktivnosti koje EU VET program sprovodi u srednjim i stručnim školama su izrazili blago negativan stav prema srednjem stručnom obrazovanju kakvo je bilo prije reformskih aktivnosti. Kao glavne zamjerke ističu se monotone i tradicionalne nastavne metode, koje su uslovile krut i autoritativan odnos između učenika i predavača. Većina učesnika se izjasnila da je nastavni plan i program bio preopširan, što je rezultiralo preopterećenošću učenika. Osim toga, provladava mišljenje da srednje stručno obrazovanje nije bilo dovoljno usmjereno na razvijanje praktičnih vještina. Ipak, uposleni u srednjem stručnom obrazovanju nisu bili spremni u potpunosti negativno okarakterisati raniji sistem obrazovanja. Stoga su istakli neke od prednosti nekadašnjeg srednjeg stručnog obrazovanja kao što su: kvalitetno opšte obrazovanje, dobri udžbenici, te adekvatno opterećenje profesora u procesu nastave.

Srednje stručno obrazovanje nakon reformskih aktivnosti je ocijenjeno izuzetno pozitivno. Kao prednosti sadašnjeg reformisanog sistema obrazovanja ističu se interaktivne nastavne metode, koje u potpunosti mijenjaju odnos između aktera nastave, ostavljajući pri tome dovoljno prostora za učenike da u potpunosti izraze svoje stavove i mišljenje, te kreativnost. Usmjerenost ka razvijanju praktičnih vještina je jedna od vrijednosti EU VET programa koju su istakli svi sudionici uključeni u proces reforme, smatrajući da su učenici na taj način adekvatno pripremljeni za zanimanje kojim će se u budućnosti baviti. Kao još jednu pozitivnu karakteristiku ističu smanjeno opterećenje učenika u odnosu na raniji sistem školovanja, što ostavlja dovoljno vremena učenicima za bavljenje vannastavnim aktivnostima. Uključeni u reformske aktivnosti su ukazali i na neke negativne aspekte sadašnjeg srednjeg stručnog obrazovanja. Kao glavna zamjerka se navodi njegova neusklađenost sa trenutnom situacijom u BiH školskom sistemu. Naime, reforme u nastavnim planovima i programima, nastavnim metodama, odnosu profesor-učenik ne prati potrebna opremljenost škola i obuka nastavnika. Kada je u pitanju uloga profesora u reformskim aktivnostima sa reformom srednjih i stručnih škola dolazi do promjene njihove uloge u procesu nastave, kojom su uključeni u reformske aktivnosti uglavnom zadovoljni. Pod navedenim se, prije svega, podrazumijeva poticanje tolerantnog odnosa prema učenicima, tretiranje učenika kao ravnopravnih sagovornika, te stvaranje poticajne i opuštene atmosfere u nastavi. Kao negativnu stranu tih promjena uključeni ističu preopterećenost profesora, obzirom da novi nastavni planovi i programi, kao i nastavne metode, zahtijevaju dodatnu pripremu za nastavu. Posljednje je u vezi sa skromnom naknadom koju profesori dobivaju za posao koji obavljaju, što utiče na smanjenje motivisanosti na rad. Kao poseban problem ističe se nedovoljna edukacija i priprema profesora za održavanje nastave prema EU VET programu. Po pitanju nastavnih metoda i tehnika ocjenjivanja istraživanje je pokazalo da se od metoda koje su reformom predviđene za upotrebu, najviše koristi metoda grupnog rada a zatim i metoda rada u parovima, prezentacije učenika i projektni rad. Nove nastavne metode su pored stvaranja opuštenije atmosfere u učionici pomogle učenicima da se aktiviraju na času, te lakše, brže i potpunije steknu neophodno znanje. Nove tehnike ocjenjivanja također se ocjenjuju kao potrebne i usko vezane uz ostale promjene u srednjem stručnom obrazovanju, ali profesori ističu da imaju problem sa njihovom primjenom, prvenstveno zbog broja učenika u odjeljenjima i grupama, te zbog neadekvatne prateće dokumentacije. Novi nastavni planovi i programi se u principu procjenjuju kao bolji od prethodnih, prije svega jer su fleksibilni, zatim jer su sažetiji i jer stavljaju akcent na stručne predmete i praktičnu nastavu.

34

Kombinacija teoretske i stručne nastave je još jedna od karakteristika nastavnih planova i programa koja se ističe kao prednost srednjeg stručnog obrazovanja nakon reformi. Ističe se problem nedovoljne zastupljenosti predmeta opšteg obrazovanja. Tokom razgovora sa učesnicima u procesu reforme ukazano je na probleme u implementaciji reformskih aktivnosti, gdje se posebno ističu prevelika potrošnja vremena za pripreme za nastavu i buka na času uzrokovana većom slobodom učenika. Kvalitativna analiza je na vidjelo iznijela niz drugih, značajnijih problema, sa kojima se uposleni u školama suočavaju. Jedna od osnovnih poteškoća u dosadašnjoj implementaciji reformskih aktivnosti vezana je za nepripremljenost učenika za rad po EU VET programu, kao što se tiče novih metoda rada, tako i s obzirom na predznanje koje bi trebali donijeti sa sobom. Naime, reforma nije provedena u osnovnim školama u kojima se još radi na tradicionalni način, a profesori primjećuju i da je kvalitet znanja kod učenika koji se upisuju u prvi razred srednje škole znatno manji u odnosu na period do 1992. godine. Nedovoljna materijalna podrška rezultira slabom opremljenošću škola, nedostatkom repromaterijala, lošim održavanjem postojeće opreme i niskom motivacijom profesora tako da se promjene koje reformske aktivnosti podrazumijevaju teže provode i idu sporije nego što je očekivano. Nedostatak finansijskih sredstava također ograničava broj odjeljenja koja u okviru jednog smjera mogu postojati, tako da se novi načini rada u okviru EU VET programa teško provode u odjeljenjima sa velikim brojem učenika i u grupama čija veličina otežava njihovu uspješnu primjenu. Loše stanje u okviru privrede ograničava mogućnost posjete preduzećima i obavljanje prakse u okviru njih, tako da učenici najčešće nisu u prilici obaviti ovaj dio nastavnog programa na predviđeni način. Dobar dio profesorskog kadra koji radi po EU VET programu nije prošao obuku. Nedostatak udžbenika prema kojima bi se primjenjivao novi nastavni plan i program predstavlja dodatnu poteškoću sa kojom se profesori susreću u implementaciji reformskih aktivnosti. I kako su obaveze profesora u procesu pripreme za nastavu značajno porasle i oduzimaju im puno više vremena nego ranije, te traže odgovarajuće znanje i opremu, a s druge strane kako dobar dio profesora nije prošao obuku, to nepostojanje adekvatnih udžbenika znatno otežava rad i u okviru EU VET programa.

35

9. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA PRAKTIČNE NASTAVE U SREDNJIM ŠKOLAMA I DEFINISANJE POTREBNIH POBOLJŠANJA U PROGRAMU PRAKSE

Podaci o programu i izvođenju praktične nastave u srednjim školama prikupljani su dijelom putem primarnog istraživanja, a dijelom kroz telefonski razgovor sa direktorima srednjih škola u kojima se školuju učenici drvopreradjivačkih zanimanja. Sažeci razgovora dati su u prilogu analize (prilozi 9.1;9.2;9.3 i 9.4).

Utvrđeno je da se praktična nastava za drvopreradjivačka zanimanja obavlja na dva načina, prvi način je obavljanje prakse u radionici škole koja se dopunjuje organizovanim posjetama firmama. Ovaj način je ujedno ocijenjen kao bolji, te se koristi i u školama koje rade po EU VET programu. Glavni problem sa kojim se susreću pri ovoj metodi je nedostatak opreme i repromaterijala. Drugi način je boravak učenika u preduzećima koje je ocijenjeno kao lošije rješenje. U ovom slučaju firme potpisuju ugovor sa školom na godinu dana na volonterskoj osnovi, pri čemu se obavezuju da obezbjede odgovornu osobu koja će učenike podučavati. Firme smatraju da im je to «prevelika odgovornost» i «donosi više štete nego koristi», s druge strane učenici su nemotivirani, nedovoljno pripremljeni za rad te obično «dobiju metlu u ruke» ili «se sakrivaju oko fabrike čekajući da prođe vrijeme». Bilo je slučajeva povreda učenika, te je izazvan i jedan požar što dodatno slabi motivaciju preduzeća za učešće u organizaciji praktične nastave.

Svi se slažu u tome da je prakse ipak nedovoljno. Za škole najveći problem predstavlja nedostatak opreme u čemu ih ograničava način organizacije financijskog poslovanja (ne posjedovanje vlastitog žiro računa, trezorski način poslovanja) te posebno ne postojanje udžbenika. Za polovinu predmeta predviđenih svim planovima i programima udžbenici ne postoje, dok su za ostale predmete zastarjeli. Niti jedan novi udžbenik za ova zanimanja nije objavljen u posljednjih 15-tak godina.

Provedeno primarno istraživanje je polučilo izuzetno loš nalaz da se od 102 firme u samo 24 subjekta (23,5%) obavlja praktična nastava učenika. Posljedica ovako lošeg rezultata leži u činjenici da su firme uglavnom nepovjerljive prema oprijedeljenosti učenika da aktivno uče, preko ranije navedene nedovoljne saradnje sa školama da prepoznaju obostrani interes, do činjenice da u određenom broju opština FBiH ne postoje ustanovljene srednje i stručne škole drvoprerađivačkog usmjerenja.

Slika 9.1.1 Obavljanje praktične nastave po djelatnostima

3 14

5 16

1 17

15 31

24 78

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Proizvodnja rezane gradje i impregnacija drveta

Proizvodnja gradjevinske stolarije

Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta


Ukupno

Da li se u Vasem preduzecu obavlja praksa ucenika?

Da

Ne

36

Kada je u pitanju izvođenje praktične nastave u firmama, nešto bolji nalaz je utvrđen u općinama Tešanj i Zavidovići, ali ipak nedovoljan za ozbiljniji pristup ovoj problematici. U ostalim sredinama situacija je još i gora, a kao loš primjer možemo navesti Vitez gdje postoji dosta uspješnih firmi iz drvoprerađivačkog sektora, ali nema srednje stručne škole sa drvoprerađivačkih usmjerenja tako da se praktična nastava ne može organizirati u tom području.

Najbolje rezultate, kada su u pitanju općine polučile su firme iz Kaknja, Tešnja, Zavidovića. U Kaknju su se firme u 100% iznosu izjasnile da su u budućnosti zainteresovane za učestvovanje u izvođenju praktične obuke učenika. Do unapređenja pokazatelja po ovom pitanju došlo se i u slučaju firmi koje dolaze sa teritorije Viteza, Zenice i Busovače.

Obavljanje prakse je uslovljeno postojanjem škole za drvoprerađivačka zanimanja u bližem okruženju, dok je za studente prihvatljiva i veća udaljenost. U Vitezu je specifičan primjer organizacije praktične nastave gdje se u jednoj firmi obavlja praksa učenika ali za zanimanje koje nije drvoprerađivačkog usmjerenja, s tim da je učenik zainteresiran za rad u drvopreradi i njegov rad je ocijenjen kao jako dobar, te se ujedno i priprema za prekvalifikaciju za ovo zanimanje.

Kada je u pitanju veličina firme sa aspekta izvođenja praktične nastave učenika, možemo konstatovati da je najviše zastupljena u slučaju velikim poslovnih sistema sa više od 200 zaposlenih, potom slijede firme sa manjim brojem zaposlenih od 10 radnika. Ostale firme imaju malo ili nikako prisutno odvijanje procesa praktične nastave na vlastitom primjeru.

Slika 9.1.2 Obavljanje praktične nastave u odnosu na broj zaposlenih u firmama.

11 51

3 10

1 5

0 4

1 5

8 3

0% 20% 40% 60% 80% 100%

1-10 zaposlenih

11-20 zaposlenih

21-50 zaposlenih

51-100 zaposlenih

101-200 zaposlenih


Obavljanje praktične nastave u odnosu na broj zaposlenih

Da

Ne

Ispitivanje zadovoljstva predstavnika firmi po pitanju programa praktične obuke učenika je ukazalo na samo 8% firmi u potpunosti zadovoljnih, 38% djelimično zadovoljnih i 25% u potpunosti nezadovoljnih, a 25% firmi koje su niti zadovoljne niti nezadovoljne. Ovo dovodi do zaključka da je loša saradnja škola i firmi polučila neprepoznavanje zajedničkog interesa koji je preduslov za kvalitetnije odvijanje procesa praktične obuke učenika.

37

Slika 9.1.3 Zadovoljstvo programom praktične obuke učenika.

Koliko ste zadovoljni programom praktične obuke učenika?

8%

38%

25%

4%25%

U potpunosti zadovoljan

Djelimicno zadovoljan

Niti zadovoljan nitinezadovoljan

Djelimicno nezadovoljan

U potpunostinezadovoljan

Po pitanju znanja koje učenici demonstriraju tokom praktične nastave u firmama uočeni su poražavajući pokazatelji. Samo 4% firmi je u potpunosti zadovoljno kvalitetom postignutog znanja, 42% firmi je djelimično zadovoljno, 33% firmi nema izgrađen stav po ovom pitanju, a čak 21% firmi je u potpunosti nezadovoljno (Slika 9.1.4).

Slika 9.1.4 Zadovoljstvo znanjem koje učenici pokazuju u toku praktične nastave.

Koliko ste zadovoljni znanjem koje učenici pokazuju u toku prakticne nastave?

4%

42%

33%

21%

U potpunosti zadovoljan

Djelimicno zadovoljan

Niti zadovoljan nitinezadovoljan

U potpunostinezadovoljan

Zainteresovanost firmi za učestvovanje u procesu praktične obuke učenika u predstojećem periodu najizraženije u slučaju proizvodnje namještaja i građevinske stolarije, dok ostale kategorije drvoprerade značajnije zaostaju za navedenim proizvođačima finalnih proizvoda.

38

Slika 9.1.5 Zainteresiranost za organizaciju praktične nastave u budućnosti - po djelatnostima.

Da li je Vaše preduzece zainteresovano da u budućnosti ucestvuje u organizaciji prakticne nastave ucenika ili

studenata?

34

4

8

6

16

67

13

13

12

29

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Ukupno

Proizvodnja rezane gradje i impregnacijadrveta




Da

Ne

Po pitanju spremnosti za organizaciju praktične obuke učenika u predstojećem periodu, primjetno je veće interesovanje kod firmi nego što je to slučaj sa trenutnim stanjem po tom pitanju. Najveće interesovanje je izraženo kod malih firmi do 10 zaposlenih, porast interesovanja je i kod firmi sa brojem od 10-20 zaposlenih, a velike firme sa više od 200 zaposlenih su samo potvrdile već ranije iskazanu spremnost i interesovanje za ovakvom vrstom angažmana. Razlozi za ovakav stav BiH drvoprerađivačkih firmi je uslovljen saznanjima da bez kvalitetno osposobljene radne snage ne mogu biti konkurentni na svjetskom tržištu.

Slika 9.1.6 Zainteresiranost za organizaciju praktične nastave u budućnosti - u odnosu na broj zaposlenih

Organizacija buduce prakse za ucenike i studente u odnosu na broj zaposlenih

34

19

7

2

0

1

5

67

42

6

4

4

5

6

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Ukupno

1-10 zaposlenih

11-20 zaposlenih

21-50 zaposlenih

51-100 zaposlenih

101-200 zaposlenih


Da

Ne

39

10. ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI UVOĐENJA STIMULANSA ZA PREDUZEĆA KOJA PRIMAJU UČENIKE NA PRAKSU

Firme samostalno nisu iskazale zahtjev za bilo kakvim oblikom naplaćivanja ove usluge. Osnovni razlozi odbijanja i organizacije praktične nastave se mogu podijeliti u nekoliko kategorija:

-Već prisutan suficit radnika;

-Deficit kvalificirane radne snage pri čemu se svaka radna aktivnost koja nije proizvodna ogleda u gubitku;

-Problemi u zaštiti na radu – problemi sigurnosti i odbijanje preuzimanja odgovornosti za učenike;

-Neusklađenost programa nastave sa potrebama firme;

-«Ulaganje ništa», iako ima i pozitivnih primjera česti su bili komentari kao sto je «mi ih obučimo a onda oni odu kod drugog poslodavca».

Kako ne postoji sistem namjenskog stimuliranja preduzeća za ove potrebe, te se ugovori firmi i škola realiziraju na volonterskoj osnovi, ostaju otvorene mogućnosti iskorištavanja nenamjenskih fondova u ove svrhe.

Aktivnosti zavoda za zapošljavanje bi se mogle preusmjeriti i na prevenciju nezaposlenosti na način da se stimuliše obavljanje praktične nastave završnih razreda kroz oblik «predpripravničkog rada» u preduzećima koja imaju planove za proširenje kapaciteta i očekuju potrebu za novim kadrovima. Na taj način bi preduzeća imala priliku pripremiti radnika u skladu sa svojim potrebama, dok bi učenici imali motivaciju zbog ozbiljnijeg pristupa njihovom radu i obezbjeđenog radnog mjesta.

Jedno od mogućih rješenja je svakako ulaganje u prvi prepoznati način realiziranja praktične nastave gdje se u školskim radionicama učenici obučavaju za rad na mašinama. Oblik uvezivanja školskih radionica sa firmama u okruženju na način na koji je to već riješeno u Zavidovićima sa IP Krivaja, gdje preduzeće snadbjeva radionicu sa repromaterijalom, dok učenici kao protuuslugu po potrebi izrađuju jednostavne proizvode. Također, omogućavanje tržišne konkurentnosti školama podiglo bi i motivaciju kako učenika tako i nastavnog osoblja, te podiglo nivo dostignutog znanja i vještina pri formalnom obrazovanju. Primjer za ovo rješenje je srednja škola u Olovu gdje je školska radionica opremila školu namještajem.

Svakako se ne preporučuje organizacija praktične nastave samo u saradnji sa preduzećima, posebno za prve dvije godine školovanja kada učenici usvajaju osnovna znanja i vjestine u oblasti prerade drveta.

40

11. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA OBRAZOVANJA NA NIVOU MAŠINSKIH FAKULTETA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA

U okviru provođenja istraživanja za ovu tačku analize upućen je upit za dostavu informacija na adrese svih 8 državnih univerziteta u BiH, kako onih koji već školuju visokokvalificirane kadrove drvoprerađivačkog usmjerenja, tako i na ostale koji školuju kadrove srodnih zanimanja.

Nažalost, može se ustvrditi da većina visokoškolskih institucija nije pokazala spremnost na saradnju, te se sa pravom može dovesti u pitanje trenutno provodjenje reforme obrazovanja u kojoj glavni akteri odbijaju bilo kakvu saradnju uključujući i dostavu javnih informacija. Kao alternativni izvor informacija korištene su Internet stranice mašinskih fakulteta, prije svega Mašinskog fakulteta u Sarajevu i Banja Luci, te različite publikacije koje su već obrađivale ovu i srodne teme. Kao svijetli primjeri ističu se Tehnički fakultet u Bihaću i Univerzitet u Zenici koji su nam pravovremeno dostavili sve tražene informacije relevantne za ovo istraživanje.

U cilju što kvalitetnijeg istraživanja i upoređivanja sa programima MTD smjera na Mašinskim fakultetima u BiH pri istraživanju smo naveli i nastavni plan studija na Šumarskom fakultetu u Beogradu i osnovne pokazatelje Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, odsjek za drvnu industriju (Lesarstvo) jer navedena institucija na kvalitetan način izučava oblast koja je predmet istraživanja. U primjeru Biotehničkog fakulteta u Ljubljani odsjek Lesarstvo, isti smo uporedili sa pokazateljima na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, odsjek MTD. Takođe ćemo ponuditi i osnovne informacije o Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu i Zavodu za znanost o drvetu kao jednoj od najstarih visokoškolskih institucija te vrste na prostoru bivše Jugoslavije.

Na postupak da pošaljemo upit za ustupanje informacija od strane svih visokoškolskih ustanova u BiH smo se odlučili iz razloga kvalitetnijeg sagledavanja stanja u ovoj oblasti, iako nam je već ranije bilo poznato da samo Mašinski fakutet u Sarajevu i Mašinski fakultet u Banja Luci posjeduju odsjek MTD (odsjek Mehaničke tehnologije drveta u Sarajevu ili Odsjek Mehanička prerada drveta u Banja Luci), dok Tehnički fakultet u Bihaću posjeduje drvni industrijski odsjek.

11.1. UNIVERZITET U ZENICI [29]

Univerzitet u Zenici je izradio eleborat o pokretanju studija Proizvodni biznis (u skladu sa zahtjevima Bolonjskog procesa) sa usmjerenjima Tehnologije obrade drveta i Industrijski dizajn u drvopreradi, te Tehnologije obrade metala i Industrijski dizajn u metalopreradi. Navedeni elaborat je rezultat angažmana Mašinskog fakulteta u Zenici, Univerziteta u Zenici i partnerskih institucija (među kojima se nalaze Vlada Ze-Do Kantona, REZ Agencija i dr.) u posljednje tri godine. Studij je koncipiran na savremenim dostignućima europskog modela profiliranja studija ovakve vrste i konceptu 50:30:20 odnosno 50% nastavnih predmeta proizvodnih usmjerenja i tehnologija, 30% predmeta ekonomske grupe i 20% opšte stručnih nastavnih predmeta. Studij je usklađen sa kreditnim sistemom studija/bodovanja tzv. ECTS modelom (European Credit Transfer System) te omogućuje vertikalnu i horizontalnu prohodnost studenata kao jednu od temeljnih odrednica Bolonjske deklaracije čiji je potpisnik i država BiH. Potrebno je naglasiti da je predloženi elaborat u potpunosti usklađen sa svim elementima iz Regionalna strategija ekonomskog razvoja za ekonomsku regiju Centralna BiH koju provodi REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH. Predloženi studij je u potpunosti sa svojim Nastavnim planom i programom kompatibilan sa potrebama privrede i vodećim industrijskim sektorima u regiji Centralna BiH. Nakon završetka ovog trogodišnjeg studija kandidat stiče zvanje Diplomirani proizvodni inžinjer sa naznakom usmjerenja npr. Diplomirani proizvodni inžinjer-tehnolog za preradu drveta te Dodatak diplome u kome su jasno naznačeni predmeti sa ocjenama i ECTS bodovima koje je uspješno savladao tokom studija.

Iz razloga ograničenosti prostora ovom prilikom nećemo izlagati cjelokupni pregled nastavnih planova i ECTS bodovanja za sve tri godine studija, već ćemo to učiniti samo za treću završnu

41

godinu studija na kojoj se studenti opredjeljuju za jedan od četiri ponuđena usmjerenja (za ovo istraživanje su relevantna sljedeća dva smjera: Proizvodni biznis-tehnologije u drvopreradi i Industrijski dizajn u drvopreradi) a koja se nalazi u prilogu analize. Kada su u pitanju stručni predmeti u okviru prve dvije godine studija, tada možemo istaći sljedeće predmete: Drveni materijali u proizvodnji, Mehanika drveta i metala, Proizvodne tehnologije, Mjerenje i kvalitet, Proizvodni sistemi i logistika, Ekoinžinjerstvo, Upravljanje proizvodnjom i dr. Potrebno je napomenuti da su obavezni predmeti I i II godine studija po nazivu isti na svim usmjerenjima, ali studenti u okviru predmeta više od 50% vremena moraju posvetiti konkretnom usmjerenju tako da slušaju cjeline iz sljedećih područja:

1) Fizikalnih i hemijskih osnova prerade drveta i vlakana; 2) Anatomije i strukture drveta i vlakana; 3) Osnova proizvodnje drvenih i vlaknastih materijala (osnove procesa, mašina i uređaja); 4) Osnova obrade drvenih i vlaknastih materijala (mašine i uređaji).

Izborni predmeti za usmjerenje Tehnologije obrade drveta su sljedeći [29]:

1. Modifikacije drveta; 2. Oplemenjivanje površine; 3. Zaštita drveta; 4. Tehnike umjetnih materijala i struktura vlaknastih spojeva; 5. Osnove konstruisanja sa drvenim i vlaknastim materijalima; 6. Elementi konstrukcije namještaja; 7. Elementi konstrukcija drvenih građevina; 8. Složene drvene konstrukcije; 9. Uređenje eksterijera i enterijera; 10. Montaža-demontaža.

Izborni predmenti za usmjerenje Dizajn u drvopreradi su sljedeći [29]:

1. Osnove konstruisanja sa drvenim i vlaknastim materijalima; 2. Likovna umjetnost; 3. Nauka o dizajnu; 4. Osnove arhitekture; 5. Napredne software-ske tehnologije za dizajn 6. Dizajn namještaja 7. Dizajn konstrukcija drvenih građevina 8. Dizajn složenih drvenih konstrukcija 9. Uređenje eksterijera i enterijera; 10. Dizajn za montažu-demontažu.

11.2 UNIVERZITET U SARAJEVU[22]

Odsjek Mehaničke tehnologije drveta pri Mašinskom fakultetu u Sarajevu namijenjen je za obrazovanje visoko stručnih kadrova potrebnih drvoprerađivačkoj industriji. Ova industrijska grana naročito je značajna za BiH koja raspolaže sa znatnim rezervama drveta kao polaznom sirovinom za sve tehnologije mehaničke prerade drveta. U toku studija na ovom odsjeku studenti, osim predmeta koji služe za sticanje osnovnih tehničkih znanja, slušaju predmete koji su posvećeni izučavanju osobina osnovne sirovine (hemija drveta, nauka o drvetu, hidrodinamička obrada drveta i dr.), kao i predmete koji izučavaju konstrukciju i tehnologiju za dobijanje proizvoda izrađenih od drveta (proizvodnja namještaja, proizvodnja raznih vrsta ploča od drveta, proizvodnja rezane građe, konstrukcija proizvoda od drveta i dr.).

Na odsjeku postoje dva smjera: Primarna obrada drveta i Finalna obrada drveta. Šef katedre za finalnu obradu drveta je V.Prof. dr Izet Horman. Odsjek je začetnik naučno-istraživačkog rada iz oblasti obrade drveta na području BiH, a to je omogućilo postojanje odgovarajućih laboratorija. Nastavno osoblje Odsjeka je, uz pomoć saradnika iz Zavoda za tehnologiju drveta, analiziralo više

42

desetina interesantnih i značajnih tema iz oblasti drvne industrije. Teme je finansirao SIZ nauke, zainteresirana privredna društva ili, u kombinaciji , SIZ i privreda. Odsjek je bio nosilac i u saradnji sa Zavodom i izdavač priznatog naučno-stručnog časopisa "Pregled naučno-tehničkih radova i informacija u mehaničkoj tehnologiji drveta (MTD)". Osim u naučno-istraživačkom radu, Odsjek je bio angažiran i u projektantskoj djelatnosti, počev od izrade studija, odnosno pretprojekata, preko investicionih programa pa do izvedbenih tehnoloških projekata. Nastavnici i saradnici odsjeka su, kao saradnici u projektanskim firmama, osnivači mnogih tvornica za obradu drveta, najviše na području BiH, ali i u ostalim predjelima bivše Jugoslavije. Većina nastavnog osoblja bila je angažirana u svojstvu stalnih konsultanata u proizvodnim firmama na području BiH. Odsjek je bio pokretač i nosilac aktivnosti asocijacije "Drvno-industrijski kolokvij", koja je u svom djelovanju okupljala najveći broj uspješnih firmi iz drvno-industrijske struke sa područja Federacije [22]. Trenutno, aktuelna istraživanja na Odsjeku su sljedeća:

• Problem energetike u drvnoj industriji u cilju boljeg korištenja energetsih medija i njima pripadajućih tehnologija;

• Istraživanje utjecaja temperature na savojnu čvrstoću i modul elastičnosti kod LVL ploča; • Simulirano pilenje bukovih trupaca; • Sposobnost kvašenja polimernih materijala namijenjenih površinskoj obradi drveta; • Geološka svojstva lijepljenih lameliranih elemenata; • Modeliranje procesa sušenja i procesa parenja drveta; • Analiza stabilnosti drvenih konstrukcija.

Pored istraživanja, Odsjek pruža i sljedeće usluge:

• Projektiranje tehnoloških procesa za sve vrste drvenih proizvoda; • Savjetodavne usluge za tehnološke probleme u tekućoj proizvodnji; • Studije za razvoj pojedinih preduzeća; • Pregled stručne literature za pojedine oblasti prerade drveta; • Kontrolu kvaliteta proizvoda u drvnoj industriji.

Pored navedenog, Vlada Federacije BiH zvanično je ovlastila Odsjek da može vršiti kontrolu kvaliteta proizvoda u drvnoj industriji, kao i pomoćnih materijala nužnih u ovoj industriji. U toku rata laboratorije MTD Odsjeka su potpuno uništene (Laboratorija za svojstva drveta, Laboratorija za hidrotermičku obradu drveta, Laboratorija za drvne ploče, Laboratorija za konstrukcije proizvoda od drveta, Laboratorija za hemiju i zaštitu drveta i Laboratorija za površinsku obradu i lijepljenje drveta). Zahvaljujući donaciji "Šumaprojekta", koja se satojala od relativno stare, djelimično ispravne, a djelimično neispravne laboratorijske opreme, počelo je poslijeratno obnavljanje laboratorija. Ovom opremom i uz nabavku mjernih instrumenata, iz vlastitih sredstava Odsjeka, donekle su obnovljene neke laboratorije, koje sada pripadaju odgovarajućim naučnim oblastima:

• Laboratorija za tehnologije primarne obrade drveta; • Laboratorija za tehnologije finalne obrade drveta i • Laboratorija za mašine i uređaje u MTD-u (Laboratorija u osnivanju).

U okviru dodiplomskog studija na odsjeku MTD se izučavaju dvije naučne oblasti: Oblast tehnologije primarne obrade drveta i Oblast tehnologije finalne obrade drveta.

43

Tabela 11.2.1. Dodiplomski studij MTD Masinski fakultet Univerzitet u Sarajevu

Oblast tehnologije primarne obrade drveta Oblast tehnologije finalne obrade drveta • Pilanska obrada drveta • Lijepljenje drveta • Furnir i furnirske ploče • Hidrotermička obrada drveta • Ploče od usitnjenog drveta • Konstrukcija proizvoda od drveta • Zaštita drveta • Finalna obrada drveta • Projektovanje tehnoloških procesa u MTD-u • Površinska obrada drveta • Priprema proizvodnje u MTD-u Predmeti:

Mašine i uređaji u MTD-u: • Nauka o drvetu • Mašine za unutrašnji transport • Hemija drveta i pomoćnih

materijala • Mašine za obradu drveta

11.3 UPOREDNI PRIKAZ STANJA U OBRAZOVANJU KADROVA SA UNIVERZITETSKIM STEPENOM STRUČNE SPREME IZMEĐU REPUBLIKE SLOVENIJE I BOSNE I HERCEGOVINE Obrazovanje kadrova za potrebe drvoprerađivačke industrije od sredine 50-tih godina prošlog vijeka u Sloveniji se obavljalo na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani na odsjeku za drvnu industriju (Lesarstvo). Na ovom odsjeku se obavlja obrazovanje sljedećih obrazovnih profila:

a) Višeškolski studij drvarstva u trajanju od 4 semestra koji daje zvanje "inžinjera drvarstva". Studij je ukinut školske godine 1995/96.

b) Visokoškolski stručni studij drvarstva u trajanju od 6 semestara od kojih je jedan semestar stručne prakse koji daje zvanje "diplomirani inžinjer drvarstva". Studij egzistira od školske godine 1996/97.

c) Univerzitetski studij drvarstva u trajanju od 8 semestara koji daje zvanje "Univerzitetski diplomirani inžinjer drvarstva". Ovaj studij egzistira od početka rada fakulteta.

Obrazovanje kadrova za drvoprerađivačku industriju u BiH obavlja se od 1958. godine na Odsjeku za mehaničku tehnologiju drveta na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Na ovom odsjeku obavlja se obrazovanje sljedećih profila:

a) Višeškolski studij MTD u trajanju od 4 semestra koji daje zvanje "inžinjer mašinstva smjer MTD. Studij nikad nije kontinuiran i uvijek je bio organizovan kao vanredni. Studij je pohađalo 4 generacije.

b) Visokoškolski studij u trajanju od 8 odnosno 9 semestara, koji daje zvanje "Diplomirani inžinjer mašinstva smjera MTD". Studij je izvođen kontinuirano i nikada nije prekidan pa čak ni tokom rata.

Tabela 11.3.1 Broj ukupno diplomiranih studenata Mašinski fakultet u Sarajevu [10]. Period Diplomirani

inžinjeri Inžinjeri Magistri Doktori Ukupno

od osnivanja fakulteta do 1990.god.

609 56 8 9 682

od 1991 do 2000 god.

91 - - 1 92

Ukupno 700 56 8 10 774 Na sljedećem grafičkom prikazu dati su najvažniji uporedni podaci iz Slovenije i BiH, iz kojeg proizilazi da je do rata, odnosno do raspada bivše Jugoslavije, stanje u Sloveniji i BiH bilo približno slično, a da drastične razlike nastaju od 1991 godine kada Slovenija intenzivira obrazovanje kadrova za drvoprerađivačku industriju, dok u BiH obrazovanje tih kadrova ne samo da nije nastavljeno u istom obimu kao ranije, već je došlo do drastičnog pada broja upisanih i broja diplomiranih studenata.

44

Slika 11.3.1 Grafički prikaz odnosa broja diplomiranih inžinjera drvoprerađivačke struke pri Univerzitetima u Ljubljani i Sarajevu [10].

Iz prikazanih poređenja Fakulteta u Ljubljani i Fakulteta u Sarajevu mogu se izvući sljedeći zaključci:

a) Oba fakulteta odnosno Odsjeka bilježe preko 40 godina postojanja; b) Kod oba fakulteta bitno se razlikuju dva perioda. Prvi period od osnivanja pa do raspada

bivše Jugoslavije (1991. godine) i drugi period od raspada bivše Jugoslavije pa do danas. c) Prvi period sličan je kod oba fakulteta, pa tako zaključno sa 1990. godinom imamo isti broj

od 665 studenata koji su okončali studij. Mala razlika je u stepenu ostvarenog znanja. Dok je u Sarajevu 609 ili 92% diplomiranih inžinjera i 56 ili 8% inžinjera I-og stepena, dotle je u Ljubljani 434 ili 65% diplomiranih inžinjera i 231 ili 35 % inžinjera I-og stepena.

d) Bitne razlike nastaju u drugom periodu odnosno poslije 1990. godine. Dok fakultet u Ljubljani znatno povećava broj upisanih i broj diplomiranih, dotle na fakultetu u Sarajevu, zbog rata i poratnih teškoća, ne samo da ne dolazi do povećanja, nego dolazi do drastičnog opadanja i broj upisanih i broja diplomiranih.

11.4. ZAVOD ZA ZNANOST O DRVU[24] Porijeklo današnjeg Zavoda za znanost o drvu temelji se na osnivanju Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima u Kraljevini Hrvatskoj 1860 godine. Do prve reorganizacije učilišta dolazi 1877 godine kada se općenito povećavaju kriteriji naukovanja, a vrijeme naukovanja se povećava na tri godine. Nakon 39 godina šumarske nastave na križevačkom zavodu nastava se 1898 godine prenosi na Šumarsku akademiju pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tada se u VI semestru studija uvodi po prvi put predmet Šumska mehanička tehnologija i strojarstvo. Godine 1899 godine osniva se Kabinet za šumsko-proizvodne struke. Godine 1908 godine Šumska akademija postaje posebna ustanova unutar Sveučilišta u Zagrebu, dok se 1919 godine osniva Gospodarsko-šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1924. u Gospodarsko-šumarskom

45

fakultetu osniva se Zavod za uporabu šuma. Zavod za uporabu šuma godine 1948 godine prerasta u Zavod za ehnologiju drva kao novu jezgru iz koje će se 1960. godine razviti dva nova zavoda: Zavod za iskorišćivanje šuma i Zavod za mehaničku preradu drva. Iste godine osnovan je i Zavod za anatomiju drva. Školske godine 1951/52 dolazi do novog razdvajanja, te se Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu dijeli na Šumsko-gospodarski odsjek i Drvnoindustrijski odsjek. Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta od 1959 godine oba dotadašnja odjel postaju samostalni fakultet, odnosno Šumarski fakultet postaje znanstvena i najviša nastavna ustanova za šumarstvo i drvnu industriju. Zavod za tehnologiju drva dijeli se na tri zavoda: Zavod za tehnologiju drva, Zavod za iskorišćivanje šuma i Zavod za mehaničku preradu drveta [24]. Godine 1973. počinje nastava na dvogodišnjem studiju za proizvodnju namještaja (VI stepen, Drvnoindustrijski odjel). U toku 1995. godine dolazi do organizacijskih promjena na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, zbog kojih se dio Katedre za tehnologiju drva, u čijem su dijelu predmeti o svojstvima drva spaja sa Katedrom za anatomiju i zaštitu drva u Zavod za znanost o drvu. Iz svega gore navedenog vidljiv je značaj ove ustanove u obrazovanju mnogih generacija iz područja Mehaničke prerade drveta na prostoru Hrvatske i bivše Jugoslavije. 11.5. MAŠINSKI FAKULTET U BANJA LUCI [23] Mašinski fakultet u Banja Luci je fakultet sa najdužom tradicijom u ovom gradu, jer je osnovan među prvima u Banja Luci, kao odjeljenje Mašinskog fakulteta iz Sarajeva. Trenutno na fakultetu je upisano oko 200 studenata na četiri godine studija i sljedeća četiri odsjeka: proizvodni, termomehanika i motorizacija, zaštita na radu i mehanička prerada drveta. U toku druge i četvrte godine, predviđene su po dvije sedmice industrijske prakse za studente. Osnovni dio studija (prva i druga godina) zajednički je za sve odsjeke i smjerove, a osnovne karakteristike su: � svi predmeti su jednosemestralni i polažu se po završetku semestra; � uveden je strani jezik (engleski) u sve četiri godine studija; � uvedena je industrijska praksa u trajanju od četiri sedmice po završetku četvrtog semestra; � programski sadržaj je usaglašen sa aktuelnim razvojem i stanjem u tehnici (prema Mašinskom

fakultetu u Štutgartu); � pružanje olakšanog studiranja (korištenje kompjuterske tehnike i laboratorijskih vježbi i prakse),

s ciljem postizanja kontinuiteta u učenju.

Novi nastavni plan i program studija je prilagođen odrednicama Bolonjskog procesa i vrednovanju rada studenata putem ECTS bodova. Osnovni studij mehaničke prerade drveta traje 8 semestara sa obaveznom industrijskom praksom poslije IV semestra. Uveden je credit point system ECTS sa ukupno 300 poena za master degree (30 po semestru) i 210 poena za bachelor degree (30 po semestru). Smjer Mehanička prerada drveta je zajedno sa smjerom Zaštita na radu uveden 2001. godine. Opravdanost i svrsihodnost egzistiranja ovih smjerova se nalazi u činjenici da u manjem BiH entitetu postoji veća potreba za ovim obrazovnim profilima. Nastavni plan i program se uklapa u koncepcijski model novog nastavnog plana i programa koji se primjenjuje na Mašinskom fakultetu u Banja Luci. Trenutno na ovom smjeru nema izbornih predmeta. U prilogu je dat pregled nastavnog plana za odsjek: Mehanička prerada drveta na Mašinskom fakultetu u Banja Luci [23].

11.6. ŠUMARSKI FAKULTET U BEOGRADU [25] Šumarski fakultet u Beogradu je obrazovna i naučna ustanova, osnovana školske 1919/1920. godine kao odsek Poljoprivrednog fakulteta. Od 1949. godine djeluje kao samostalan Šumarski fakultet. Šumarski fakultet, pored opšteg smjera šumarstvo, od 1956. godine dobija poseban smjer drvnu industriju. Dva nova smjera: Pejzažna arhitektura i Zaštita od erozije, se uvode 1960. godine, tako da danas Šumarski fakultet ima ukupno četiri smjera: šumarstvo, obrada drveta, pejzažna arhitektura i zaštita od erozije. Na fakultetu se izvodi nastava iz osnovni, specijalističkih, magistarskih i doktorskih studija. Na Šumarskom fakultetu u Beogradu postoje uspostavljene katedre sa pripadajućim predmetima

46

datim u prilogu analize [25].

11.7. TEHNIČKI FAKULTET U BIHAĆU[30]

Na Drvnoindustrijskom odsjeku pri Tehničkom fakultetu u Bihaću prva generacija studenata upisana je školske godine 1991/92 godine. Prema podacima fakulteta ukupan broj upisanih studenata na Drvnoindustrijskom odsjeku sa školskom godinom 2005/06 iznosi 613 redovnih i 133 vanredna studenta. Na smjeru Industrijski Dizajn prva generacija studenata upisana je školske godine 1998/99 godine. Ukupan broj upisanih studenata na smjeru Industrijski Dizajn sa školskom godinom 2005/06 iznosi 58 redovnih i 4 vanredna studenta Kada je riječ o studentima koji su diplomirali taj broj iznosi 65 redovnih (od toga 5 studenata sa smjera Industrijski Dizajn) i 25 vanrednih studenata (od toga 2 studenta sa smjera Industrijski Dizajn). U prilogu je dat pregled nastavnog plana studija na Drvnoindustrijskom odsjeku pri Tehničkom fakultetu u Bihaću za sljedeća dva smjera:Tehnologija i Industrijski Dizajn. Takođe je prezentovan nastavni program za predmete sa Drvnoindustrijskog smjera, Tehničkog fakulteta u Bihaću [30].

47

12. ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI I SVIH RASPOLOŽIVIH IZVORA STIPENDIRANJA STUDENATA

Pri istraživanju raspoloživih izvora stipendiranja studenata prikupljene su informacije od Kantona, općina i firmi iz drvoprerađivačkog sektora. U toku istraživanja došlo se do informacija relevantnih za ovu tačku analize od strane sljedećih subjekata: Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport (u daljem tekstu Ministarstvo obrazovanja) Zeničko-Dobojskog Kantona, općina Bugojno, Travnik i Tešanj i firme Krivaja. Ministarstvo provjete Srednjebosanskog kantona uskratilo je pristup traženim informacijama. Kada su u pitanju Općine koje u okviru vlastitih budžeta posjeduju sredstva namijenjena stipendiranju studenata/učenika odabrane su Općina Bugojno, Općina Travnik i Općina Tešanj, jer je drvoprerada jedna od vodećih industrijskih grana na njihovom području, čemu u prilog govore i brojni poslovni subjekti iz ove branše locirani na tome području. Firma Krivaja dužnu pažnju poklanja obrazovanju mladih budućih kadrova i jedna je od rijetkih firmi obuhvaćenih ovim istraživanjem koja je ustupila informacije vezane za stipendiranje studenata. 12.1. MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK U 2005. godini Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-Dobojskog Kantona (u daljem tekstu Ministarstvo za obrazovanje ZDK) je za namjenu stipendiranja studenata obezbjedilo finansijska sredstva u iznosu od 325.000 KM, koja su distribuirana u vidu jednokratne i bespovratne stipendije za 650 korisnika-redovnih studenata sa područja ZDK u pojedinačnom iznosu od 500 KM. Sredstva su podijeljena putem općina odnosno općinskih službi za društvene djelatnosti, putem kojih je zaprimljena sva dokumentacija i izvršeno bodovanje studenata prema kriterijima Vlade Kantona. Potrebno je napomenuti da je cjelokupan postupak proveden javno i transparentno uz poštivanje načela dvostepenosti u postupanju po prigovorima odnosno žalbama na objavljene rang-liste, a u skladu sa usvojenim procedurama BAS EN ISO 9001:2000 standarda koji se primjenjuje u svim organima uprave ZDK. Potrebno je napomenuti da se u prethodnim periodima do 2003. godine, dodjeljivao studentski kredit na revolving principu, no zbog njegove nepraktičnosti u provođenju svih kreditnih odredbi, Vlada Kantona se opredijelila na bespovratne stipendije redovnim studentima u manjim novčanim iznosima. Pored stipendija koje se dodjeljuju od strane Ministarstva za obrazovanje ZDK, potpora studentima se podjeljuje i putem Ministarstva za boračka pitanja ZDK, a plaćaju se i obaveze participacije smještaja redovnih studenata u domove na području FBiH, i to za broj od 1000 korisnika sa područja ZDK. Kao poseban vid finansijske pomoći u poboljšanju studentskog standarda dodjeljuje se i pomoć od 10.000 KM, mjesečno Studentskom centru u Zenici koji je preuzela Vlada Kantona i koji je postao članicom Univerziteta u Zenici. Kriteriji za dodjelu stipendija studentima sa područja ZDK koji studiraju na visokoškolskim ustanovama u FBiH su slijedeći:

1) ostvareni uspjeh a) studenti prve godine Ostvaren uspjeh u srednjoj školi -za studente prve godine sa prosječnim uspjehom odličan i vrlo-dobar, ostvarenim u toku srednješkolskog obrazovanja; (Bodovanje će biti izvršeno tako što se prosječna ocjena uvećava za 4 i množi sa koeficijentom 5 za odličan uspjeh odnosno, uvećava za 3 i množi sa 5 za vrlo-dobar uspjeh); -za studente prve godine koji su bili učenici generacije u srednjoj školi (25 bodova); b) studenti druge i viših godina studija -studenti koji su u prethodnoj godini ostvarili prosječnu ocjenu najmanje 7,00; (Bodovanje će biti izvršeno tako što se prosječna ocjena množi sa koeficijentom 5); 2) Godina studija -student druge godine -4 boda -student treće godine -6 bodova -student četvrte godine -8 bodova -student pete godine -10 bodova 3) Socijalno-ekonomska situacija

48

-studenti slabog imovnog stanja (Bodovanje će se izvršiti zavisno od primanja po članu domaćinstva kako slijedi:

� do 40 KM -25 bodova � od 40 KM - 80 KM -15 bodova � od 80 KM - 120 KM -10 bodova � od 120 KM - 160 KM - 5 bodova � od 160 KM – 200 KM - 1 bod � od 200 KM – dalje - 0 bodova

Od ukupnog broja 650 dodijeljenih stipendija za studente Mašinskog fakulteta je dodijeljeno 12 stipendija, studente Šumarskog fakulteta samo 7 stipendija i 1 stipendija za studenta Više tehničke škole. Od 12 stipendija dodijeljenih studentima Mašinskog fakulteta samo 2 se odnose na polaznike MTD smjera. U tabeli niže je dat prikaz raspodjele stipendija po općinama ZDK, u ovisnosti od godine studija za Mašinski i Šumarski fakultet. Tabela 12.1. Pregled raspodjele stipendija relevantnih za istraživanje u ZDK, po godinama studija.

Šumarski fakultet Mašinski fakultet Red. br.

Općine u ZDK Broj dodijeljenih stipendija I II III IV I II III IV V

Ukupno

1 Breza 49 1 1 2 Doboj Jug 1 0 3 Kakanj 18 0 4 Maglaj 22 1 1 2 5 Olovo 19 1 1 1 3 6 Tešanj 25 0 7 Usora 5 0 8 Vareš 14 0 9 Visoko 99 1 1 1 1 2 6 10 Zavidovići 91 1 1 2 11 Zenica 272 1 1 1 1 4 12 Žepče 35 1 1 13 Σ po godinama 3 0 1 3 3 1 0 2 6 14 Ukupno 650 7 12

19

12.2 OPĆINA BUGOJNO

Primjer općine Bugojno je sljedeći: • iznos mjesečne stipendije iznosi 100 KM; • ukupan broj stipendija za 2005. godinu iznosi 36; • od ukupnog broja 20 stipendija se raspoređuje po godinama studija na sljedeći načina: - I godina studija - 4 stipendije; - II godina studija - 4 stipendije; -III godina studija - 4 stipendije; - IV godina studija - 4 stipendije; - V godina studija - 2 stipendije; - VI godina studija - 2 stipendije; • preostali broj od 16 stipendija se raspodjeljuje po sljedećem kriteriju: -učenik generacije -2 stipendije; -prosjek ocjena iznad 8,5 -2 stipendije; -socijalni kriterij -5 stipendije; -istaknuti sportista -2 stipendije; -djeca sa posebnim potrebama -1 stipendija; -djeca šehidskih porodica i invalida -4 stipendija.

12.3 OPĆINA TRAVNIK

49

Primjer općine Travnik, kada je u pitanju program stipendiranja studenata je sljedeći:

• U školskoj godini 2005/06 će se dodijeliti ukupno 30 stipendija studetima i to po godinama studija:

� za I godinu studija -5 stipendija � za II godinu studija -7 stipendija � za III godinu studija -7 stipendija � za IV godinu studija -7 stipendija � za V godinu studija -2 stipendije � za VI godinu studija -2 stipendije

• Visina mjesečne stipendije za šk.god. 2005/06 iznosi 100 KM bez obzira na godinu studija i dojdjeljuje se za 10 mjeseci,

• Kriteriji za dodjelu stipendije su sljedeći: � Uspjeh u studiju -25 bodova � Za I godinu studija uspjeh u srednjoj školi (svaki razred 5 bodova za odličan uspjeh,

a 4 boda za vrlo dobar uspjeh). � Materijalni i socijalni položaj -40 bodova

• U školskoj godini 2004/05 Općina Travnik je dodijelila ukupno 20 stipendija i to po godinama studija

I -3 stipendije, II-6 stipendija, III-6 stipendija i IV godina-5 stipendija. Nije nam poznato da li je ijedna od dodijeljenih 20 stipendija namijenjena za studente Mašinskog fakulteta, MTD-smjer ili Šumarskog fakulteta.

12.4 OPĆINA TEŠANJ Primjer općine Tešanj, kada je u pitanju program stipendiranja studenata je sljedeći:

• U periodu 2001-2005. godine Općina Tešanj je dodijelila ukupno 94 stipendije studentima u ukupnom iznosu sredstava od 216.120,00 KM

• U budžetu Općine za namjenu stipendiranja učenika/studenata za period 2001-2005. po godine, sredstva po godinama iznose:

- 2001. god. za stipendije( iz šk. 00/01. god.) i kredite studenata (01/02.g.) planiran iznos 150.000,00 KM, utrošen iznos za 2001. god. iznosi 115.170,00 KM, - 2002. god. studentski krediti (za šk. 2001/02. god.) ......-II- 60.000,00 KM ...-II- 55.650,00 KM; - 2003. god. studentski krediti (za šk. 2002/03. god.) ----- II- 55.000,00 KM… -II- 45.759,00 KM; - 2004. god. studentski krediti (za šk. 2003/04. god.) ------II- 60.000,00 KM ...-II- 50.820,00 KM; - 2005. god. studentski krediti (za šk. 2004/05.god.) ------ II- 65.000,00 KM

• Nažalost od svega pobrojanog možemo konstatovati da je samo jedna stipendija distribuirana studentu II godine Više Tehničke škole, dok se niti jedan student Mašinskog ili Šumarskog fakulteta ne nalazi među korisnicima stipendija dodijeljenih od strane Općine Tešanj.

12.5 IP KRIVAJA Primjer fime Krivaja-Zavidovići, kada je u pitanju program stipendiranja studenata je sljedeći:

• u 2005. godini stipendirano je 25 studenata; • Struktura korisnika u ovisnosti od visokoškolske ustanove koju pohađaju je sljedeća:

-Mašinski fakultet, MTD smjer: ukupno 18 stipendija , sa sljedećom strukturom po godinama studija

� I godina – 6 � II godina – 3 � III godina – 6

50

� IV godina – 2 � V godina – 1

-Elektrotehnički fakultet, ukupno 2 stipendije (po jedna za II i IV godinu) -Građevinski fakultet, ukupno 3 stipendije (po jedna za polaznike III, IV i V godine studija) -Arhitehtonski fakultet, 1 stipendija za V godinu studija; -Pedagoški fakultet, smjer engleski jezik, 1 stipendija za studenta II godine studija

• Ukupna visina novčanih izdvajanja firme Krivaja po osnovu stipendiranja studenata na mjesečnoj razini iznosi 4.450,00 KM; • Visina novčanog iznosa koji dobijaju korisnici stipendije iznosi:

-I, II i III godina studija – 150 KM -IV i V godina studija – 200 KM

12.6 PRIMARNO ISTRAŽIVANJE – PROGRAMI STIPENDIRANJA

U primarnom istraživanju ispitali smo da li postoji program stipendiranja studenata i rezultati su predstavljeni u grafičkom prikazu Slika 12.6.1. i Slika12.6.2. Slika 12.6.1 Da li u Vašoj firmi postoji program stipendiranja učenika ili studenata?

Da li u Vašoj firmi postoji program stipendiranja učenika ili studenata?

3

1

2

5

11

14

20

16

41

91

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Proizvodnja rezane gradje i impregnacijadrveta




Ukupno

Da

Ne

Od ukupno 11 preduzeća koja su izjavila da imaju sistem stipendiranja studenata 5 preduzeća ima za osnovnu djelatnost proizvodnju namještaja. U 3 preduzeća koja se bave primarnom obradom drveta postoji uveden sistem stipendiranja studenata. Najmanje šanse za stipendiranje studenti i učenici mogu naći u firmama koje se bave proizvodnjom građevinske stolarije. Kako se sistem stipendiranja studenata javlja kao podsticaj za školovanje određenog kadra kada interes za isti nije izražen u dovoljnoj mjeri, a značajno zavisi i od dugoročnosti planiranja rada firme i projekcije budućih potreba. Stoga nije iznenađujuće odsustvo ove vrste programa u firmama drvoprerađivačkog usmjerenja. Obradom podataka utvrđeno je da firme sa više od 200 zaposlenih najčešće i imaju ovaj vid podsticaja (njih 5 od ukupno 11 firmi koje imaju uspostavljen sistem kreditiranja studenata). Ovaj podatak ukazuje na usku povezanost složenosti proizvodnog procesa i unutrašnje organizacije firme i planiranja rada i budućih potreba. Također, povećanjem broja zaposlenih recipročno se povećava i broj visokokvalificiranih radnika, te se u velikim, već usklađenim sistemima kao što je Krivaja ili

51

Konjuh, sa pravom očekuje postojanje svjesnosti o potrebi za programom stipendiranja ili kreditiranja budućeg kadra. Sa druge strane nedostatak programa stipendiranja može biti indikator neplanskog i stihijskog razvoja firme što u bliskoj budućnosti može zakočiti pa čak i unazaditi razvoj firme. Na primjeru firme Konjuh DD Živinice, ukazano je na jedan od bitnih razloga ne postojanja ovakvog sistema. Firme koje kreditiraju studente nisu u mogućnosti da zaštite svoju investiciju te se nerijetko dešava da stipendisti iz manjih gradova po završetku studija ostanu u Sarajevu ili nekom drugom regionalnom centru pri čemu osim novca firma gubi i zaposlenika. Slika 12.6.2 Postojanje sistema kreditiranja studenata u odnosu na broj zaposlenih

Sistem kreditiranja u odnosu na broj zaposlenih

11

3

3

0

0

0

5

91

59

10

6

4

6

6

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Ukupno

1-10 zaposlenih

11-20 zaposlenih

21-50 zaposlenih

51-100 zaposlenih

101-200 zaposlenih


Da

Ne

52

13 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA U okviru provedenog istraživanja izvršeno je cjelovito sagledavanje postojećeg stanja po pitanju postojanja kvalifikovane radne snage u drvoprerađivačkom sektoru FBiH uz aktivno učešće predstavnika drvoprerađivačkih preduzeća (uključujući sve kategorije unutar drvoprerade, kao što su: proizvođači svih vrsta namještaja, građevinske stolarije, ostalih proizvoda od drveta i primarne obrade drveta), predstavnika srednjih škola ( koji realizuju nastavni proces prema jednom od 4 nastavna plana i programa-NPP koji se trenutno primjenjuju u BiH), predstavnika fakulteta (koji rade prema starom i novom NPP usklađenom sa ECTS), resornih ministarstava na svim razinama vlasti, privrednih komora, udruženja privrednika i svih drugih subjekata uključenih u navedeni proces. U cilju da se ovaj sektor dovede na viši tržišni, tehnološki i organizacioni nivo izvršeno je: sagledavanje ukupnog broja zaposlenih unutar sektora po svim značajnim kategorijama uvažavajući kvalifikacionu strukturu kao i specijalizovana znanja i vještine, zatim su procijenjene potrebe za novim uposlenicima, analiziran je trenutni nastavni plan i program u srednjim i stručnim školama drvoprerađivačkog usmjerenja, izvršena je analiza trenutnog programa praktične nastave, istražene su mogućnosti uvoeđenja stimulansa za preduzeća koja primaju učenike na praksu, analiziran je NPP na nivou tehničkih fakulteta u BiH koji izučavaju oblast mehaničke prerade drveta i analizirane su mogućnosti i izvori stipendiranja studenata.

Nakon provedenog istraživanja po tačkama iz projektnog zadatka može se zaključiti sljedeće:

• Ukupan broj zaposlenih u drvoprerađivačkom sektoru FBiH iznosio je 13.683, koji čini približno 3,52% od ukupnog broja zaposlenih u FBiH u 2004. godini. U poređenju sa 1991. godinom ovaj podatak je za 2,5 puta manji, a pošto su prerađivački kapaciteti ostali na istoj razini, može se utvrditi značajan potencijal u pogledu radnog angažovanja novih uposlenika.

• Najbrojnija grupa zanimanja su kvalifikovani radnici (KV), potom slijede zaposleni sa srednjom stručnom spremom (SSS), a nedovoljan je broj zaposlenih sa zvanjem VKV, dok su najmalobrojniji nosioci zvanja VSS i VŠS. Mali broj zaposlenih sa stručnom spremom VSS i VŠS predstavlja značajan problem u budućem profiliranju drvoprerađivačkog sektora FBiH u smislu prihvatanja svjetskih trendova u području korištenja novih proizvodnih tehnologija, uvođenja sistema kvaliteta, marketingu i dizajnu, kao i aktivnijem prisustvu njihovih proizvoda na europsko i svjetsko tržište. Da bi drvoprerađivački subjekti iz FBiH bili u mogućnosti da se ravnopravno upoređuju sa sličnima u bližem i daljem okruženju potrebno je da poduzmu aktivnosti na povećanju prisustva kadrova sa zvanjima VKV, jer upravo oni treba da postanu nosioci znanja i vještina koja obezbjeđuju produktivniju, ekonomičniju i efikasniju proizvodnju u skladu sa međunarodno priznatim standardima. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH u sektoru drvoprerade su prisutna 3 uposlena u zvanju magistar nauka.

• Od ukupnog uzorka istraživanja približno 38% preduzeća je iskazalo potrebu za određenim kadrom što u vrijeme visoke stope nezaposlenosti predstavlja vrlo veliki procent. Najviše potreba se javlja u industriji namještaja (15%) dok u proizvodnji građevinske stolarije najmanje (7%).

• Kada su u pitanju potrebe za kvalifikovanom radnom snagom najveći problem predstavlja deficit kadrova sa odgovarajućim menadžerskim znanjima i sposobnostima, koji bi se mogli prihvatiti izazova da izvrše revitalizaciju posrnulih tvornica. Pored manjka uspješnih generalnih direktora, nedostaju i kadrovi za uspješan marketing i promociju proizvoda i to naročito na stranom tržištu. Posebno je oskudno poznavanje stranih jezika. Polovina preduzeća nema ni jednog zaposlenog sa tečnim poznavanjem stranog jezika. U tom pogledu stanje je lošije u državnim preduzećima u odnosu na manje privatne firme, koje po pitanju mogućnosti direktnog verbalnog komuniciranja sa stranim firmama stoje bolje. Ništa manje nije izražen ni problem nedostatka obrazovanih dizajnera. Nažalost, i one koji su raspoloživi, tvornice nisu spremne da stimulišu na pravi način kako bi ih pridobili i zadržali. Također, osjeća se i nedostatak za menadžerima iz domena upravljanja proizvodnjom, ljudskim resursima, finansijama i slično.

• Analiza trenutnog programa srednješkolskog obrazovanja za sektor drvoprerade je nakon

53

detaljnog opisa i pregleda aktivnosti EUVET i GTZ programa, ponudila rezultate primarnog istraživanja kroz iskazano zadovoljstvo/nezadovoljstvo od strane firmi saradnjom sa srednješkolskim obrazovnim institucijama, ocjenu usklađenosti obrazovnog sistema u srednjim i stručnim školama sa zahtjevima tržišta, ocjenu zadovoljstva ponudom nastavnih planova i programa obrazovanja u srednjim i stručnim školama drvoprerađivačkog usmjerenja, ocjenu mogućnosti sticanja potrebnih vještina i znanja kroz formalno obrazovanje u srednjim i stručnim školama.

• Po pitanju koje bi sposobnosti trebalo favorizovati tokom obrazovanja, kako bi se vrijeme uvođenja u posao smanjilo, naročito je izražena potreba za: dobrim poznavanjem praktičnog dijela posla, izraženom odgovornošću spram radnih zaduženja, poznavanjem rada na računarima, stručnošću kandidata, spremnošću na timski rad, poznavanjem mašinskog dijela, poznavanjem materijala, užom specijaliziranošću kandidata, poznavanjem korištenja novih tehnologija, komunikativnošću kandidata, preciznošću u ispunjavanju radnih zadataka i dr.

• U okviru sagledavanja trenutnog programa praktične nastave u srednjim i stručnim školama svi ispitanici se slažu u tome da je prakse ipak nedovoljno. Za škole je najveći problem predstavlja nedostatak opreme u čemu ih ograničava način organizacije financijskog poslovanja (ne posjedovanje vlastitog žiro računa- trezorsko poslovanja) te posebno ne postojanje udžbenika. Za polovinu predmeta predviđenih svim planovima i programima udžbenici ne postoje, dok su za ostale predmete zastarjeli.

• Proces uvođenja modularnog pristupa u srednje stručne škole kroz proces reforme obrazovanja u okviru EU VET programa još nije u dovoljnom obliku dao doprinos u smislu kvalitetnije opremljenosti školskih radionica namijenjenih za odvijanje praktične nastave za učenike.

• Predstavnici drvoprerađivačkih firmi su istakli potrebu povećanja broja časova praktične nastave u odnosu na ostale opšte teorijske predmete i nastavne jedinice koje se izučavaju u srednjim i stručnim školama. Praktična nastava bi se morala u većem omjeru premjestiti iz školskih radionica u radne pogone firmi gdje bi učenici efikasnije sticali specijalizovana znanja i vještine.

• Kao kvalitetan doprinos podizanju kvaliteta praktične nastave u srednjim i stručnim školama drvoprerađivačkog usmjerenja potrebno bi bilo uspostavati jedan centar na teritoriji regije Centralna BiH za obuku iz područja specijalizovanih znanja i vještina usklađenih sa potrebama privrede u regiji, pa i šire.

• Nažalost nije utvrđeno postojanje stimulativnih fondova za preduzeća koja primaju učenike na praksu. Prijedlog je da resorna ministarstva obrazovanja i privrede uz saradnju sa zavodom za zapošljavanje osmisle namjenski poticajni fond koji bi potpomogao i poboljšao odvijanje procesa realizacije praktične nastave.

• Evidentan nedostatak praktičnih vještina u ranijim nastavnim planovima i programima tehničkih fakulteta drvoprerađivačkog usmjerenja se značajno poboljšava kroz nove nastavne planove i programe usklađene sa ECTS sistemom i zahtjevima Bolonjskog sporazuma kao osnovom za reformu visokog obrazovanja.

• Fakulteti trebaju vlastite laboratorije izmjestiti u proizvodne pogone najuspješnijih firmi u regionu koristeći sve potencijale tih firmi u pogledu raspoložive opreme i uređaja za odvijaje praktične obuke i izradu projekata za vanjske subjekte.

• Formiranje insitucija jedne ili više forme naučno-tehnoloških centara koji bi malim i srednjim preduzećima ponudili usluge iz domena razvoja i istraživanja, a koje isti niti mogu niti trebaju da posjeduju i plaćaju u vlastitom aranžmanu. Pošto samo veliki sistemi mogu posjedovati i plaćati institute (sada više nemogu ni oni to raditi), neophodno je hitno uspostavljanje takvih institucija koje bi pružile pomoć tehničko-inžinjersko-markentiškog karaktera firmama iz okruženja. Pošto je regija Centralna BiH područje najveće koncentracije drvoprerađivačkih firmi u BiH, to je logična lokacija za jedan takav naučno-inivativno-istraživačko-tehnološki centar Zenica kao sjedište regije i univerzitetski centar.

54

• Potrebno je aktivnije učešće visokoškolskih ustanova u organizaciji treninga za firme u skladu sa potrebama privrede i modernim svjetskim trendovima u ovoj oblasti.

• Novi nastavni plan i program na Mašinskom fakultetu u Zenici koji uvodi u studij sljedeća usmjerenja dizajn u drvopreradi i tehnologije obrade drveta je dobar primjer kako treba uskladiti nastavne procese uvažavajući potrebe privrede i okruženja.

• Možemo istaknuti da nije na kvalitetan način tretiran problem stipendiranja studenata tehničkih fakulteta drvoprerađivačkog usmjerenja. Studenti ovih usmjerenja su u lošijem položaju u odnosu na ostale, jer ih je nesrazmjerno malo, a najveći broj firmi iz ove branše dolazi iz privatnog sektora, pa se institucije koje su najprisutniji izvori stipendiranja «maćehinski» odnose spram ove populacije. S druge strane firme još nemaju izgrađen stav spram ovog pitanja, i pitanje stipendiranja je uglavnom stihijska pojava koju prakticiraju pojedinačni slučajevi firmi. Iz nerazumljivih razloga se zanemaruje činjenica da je drvoprerada jedna od vodećih industrjskih grana u našoj državi da se shodno toj činjenice treba na kvalitetan način tretirati i kroz fondove za stipendiranje kadrova namijenjenih ovoj branši. Nažalost fondovi za ovu namjenu pri FBiH, kantonima i opštinama nisu još prepoznali navedene potrebe.

55

14 LITERATURA [1] GTZ, Razvojna studija o drvnoj i industriji namještaja u Bosni i Hercegovini, INNOTECH Holztechnologien GmbH: Sarajevo, novembar 2001. [2] SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tržište namještaja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Novembar 2004. [3] SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tehnički standardi Evropske Unije u drvnoj industriji, Sarajevo, Maj 2005. [4] Moamer Kargić, Idejni projekat drvoprerađivačkog klastera u regionu Centralna BiH, diplomski rad, Mašinski fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici, Zenica, juni 2005. [5] Odjel za međunarodni razvoj (DFID), Status zaposlenosti i tržišta rada i potencijal za razvoj politika djelovanja u Bosni i Hercegovini, Kvalitativna analiza broj 1, Broj ugovora CNTR 00 1368A, Sarajevo oktobar 2002. [6] Centar za menadžment, kvalitet i razvoj, Projekat formiranja Naučno-Tehnološkog (NTP) Parka u Zenici, Studija izvodljivosti, Mašinski fakultet u Zenici, Zenica, mart 2003. [7] Salone Internazionale del Mobile, Catalogue exhibitors, Milano, april 2005. [8] REZ Agencija, Strategija razvoja regije Centralna BiH, Finalni dokument, REZ-EURED, Zenica, 2004. [9] M.Dostić, Menadžment malih i srednjih preduzeća, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, 2002. godine. [10] Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet, Odsjek drvna industrija i Drvo BiH, Udruženje građana iz oblasti industrije drveta i namještaja Bosne i Hercegovine, Obrazovanje stručnih kadrova za potrebe drvne industrije, Sarajevo, septembar 2004. [11] Vlada Zeničko-dobojskog Kantona, Ministarstvo privrede ZDK, Biznis Servis Centar ZDK, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, Prezentacija drvoprerađivača iz Zeničko-Dobojskog Kantona, Zenica, septembar 2004. [12] Prizma istraživanja, Evaluacija programa Evropske Unije za stručno obrazovanje i obuku, Finalni izvještaj, Sarajevo, januar 2005. [13] Mareco Index Bosnia BiH Gallup International po nalogu GTZ-a, Analiza potreba kvalifikacija, Sarajevo, maj 2004. [14] EU program za stručno obrazovanje i obuku u BiH, Priručnik za prikupljanje informacija sa tržišta rada, Sarajevo, proljeće 2003. [15] USAID Business Consulting, A Market Intelligence Brief for The Wood Processing Sector, Sarajevo, april 2000. [16] Woodworking Machinery Industry Association, Woodworking Technology SourceBook, WMIA 2005. [17] Federalni Zavod za Statistiku, Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2004, ISSN 1029-8002, UDK 311.314, Sarajevo, decembar 2004. [18] Federalni Zavod za Statistiku, Industrija u Federaciji Bosne i Hercegovne u 2003. godini, Statistički Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, maj 2004. [19] Federalni Zavod za Statistiku, Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u Federaciji Bosne i Hercegovne u 2004. godini, Statistički Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, juni 2005. [20] Federalni Zavod za Statistiku, Statistički podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima, ISSN 1512-5017, godina IX, Sarajevo, oktobar 2005. [21] GTZ, Industrija drvo-namještaj Bosne i Hercegovine, Vodič, Sarajevo, 2004. [22] www.mef.unsa.ba [23] http://www.urc.bl.ac.yu/uni/masinski/ [24] www.hrast.sumfak.hr /zavod/science/zavod_uk.html [25] www.sfb.bg.ac.yu [26] F. Begović, Reforma stručnih i tehničkih škola iz oblasti prerade drveta prema potrebama privrede u regiji Centralna BiH, EU VET Program BiH II, Materijal sa okruglog stola, Zenica, septembar 2005. [27] www.euvet.org [28] http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/ [29] Elaborat o osnivanju studija prema Bolonjskom konceptu (3+2+3) pod naslovom: Proizvodni

56

Biznis, sa usmjerenjima: Tehnologije prerade drveta, Industrijski dizajn u drvopreradi, Tehnologija prerade metala i Industrijski dizajn u drvopreradi, usklađeno sa ECTS i Bolonjskom deklaracijom, Univerzitet u Zenici, septembar 2004, Zenica. [30] Nastavni plan i program: Drvnoindustrijski odsjek, Tehnički fakultet u Bihaću, 2005, Bihać. [31] Materijali sa okruglog stola «Reforma stručnih i tehničkih škola drvoprerađivačkog usmjerenja prema potrebama privrede u regiji Centralna BiH» REZ RDA, Zenica, septembar 2005.

ANALIZA RASPOLOŽIVE RADNE SNAGE U SEKTORU DRVOPRERADE U ODNOSU NA

POTREBE INDUSTRIJE

-PRILOG-

Autor: Mr sci. Ismar Alagić dipl.inž.maš.

Zenica, Novembar 2005.

2

SADRŽAJ 3. METODOLOGIJA ............................................................................................................... 5

Tabela 3.1 Pregled realiziranog uzorka . ............................................................................. 5 Tabela 3.2 Pregled firmi koje su odbile učestvovati u istraživanju....................................... 8 Slika 3.1 Pregled planiranog uzorka po općinama – broj firmi koje su pristale i koje su odbile pristup informacijama u odnosu na sjedište firme. ...................................................10 Slika 3.2 Uzorak po osnovnoj djelatnosti drvoprerade, struktuiran u 4 kategorije...............12 Slika 3.3 Uzorak po osnovnoj djelatnosti drvoprerade, struktuiran u 6 kategorija...............12 Slika 3.4 Uzorak po sjedištu firmi – općine. ........................................................................13 Slika 3.5 Uzorak po sjedištu firmi – kantoni. .......................................................................14 Slika 3.6 Uzorak po organizacionom obliku firme...............................................................14 Slika 3.7 Uzorak po broju zaposlenih u firmi.......................................................................14

5. ANALIZA TRENUTNOG BROJA I STRUKTURE ZAPOSLENIH U SEKTORU DRVOPRERADE U FBiH (po kvalifikacionoj strukturi i vještinama).......................................15

Tabela 5.1 Osnovni pokazatelji za zaposlene u drvopreradi FBiH. ....................................15 Tabela 5.2 Zaposlenost po poručjima i odjeljcima SKD povezanim sa drvoprerađivačkom djelatnošću. ........................................................................................................................15 Tabela 5.3 Zaposleni u drvoprerađivačkom sektoru FBIH, prema stepenu stručnog obrazovanja, mart 2004......................................................................................................15 Slika 5.1 Pregled zaposlenih u drvopreradjivačkom sektoru u FBiH za period 1999-2005.16 Slika 5.2 Pregled kvalifikacione strukture zaposlenih u proizvodnji namještaja u BiH za 2004. godinu.......................................................................................................................17 Slika 5.3 Pregled polne strukture radno sposobnih zaposlenih u proizvodnji namještaja u BiH za 2004. godinu. ..........................................................................................................17 Tabela 5.4 Pregled nezaposlenih lica sa srednjom stručnom spremom drvoprerađivačkog usmjerenja u SBK...............................................................................................................18 Tabela 5.5 Nezaposlena lica sa završenom drvo-prerađivačkom strukom po stepenu stručne spreme koja se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje ZDK.......................19 Slika 5.5 Grafički prikaz zaposlenosti lica sa završenom drvoprerađivačkom strukom po stepenu stručne spreme u ZDK..........................................................................................19

8. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ZA SEKTOR DRVOPRERADE ...................................................................................................20

Tabela 8.1 Prijedlog nove klasifikacije zanimanja, familija 2: Šumarstvo i obrada drveta. 20 Tabela 8.2 Broj škola i učenika u okviru EU VET Program II (po kantonima, entitetima i distriktu), školska godina 2004/05. .....................................................................................20 Tabela 8.3 Odnos stručnog i općeg obrazovanja ...............................................................20 Tabela 8.4 Rang lista najbrojnijih zanimanja za koja se obrazuju učenici u srednjim stručnim i tehničkim školama u školskoj godini 2004/05 ....................................................21 Tabela 8.5 Broj učenika koji se školuju za zanimanja iz oblasti prerade drveta ukupno u BiH iznosi prema sljedećim zanimanjima ...........................................................................21 Tabela 8.6 Broj učenika koji se školuju za zanimanja iz oblasti prerade drveta u ZDK i SBK (Regija Centralna BiH) prema klasifikaciji zanimanja .........................................................22 Tabela 8.7 Broj učenika koji se školuju po EU VET programima........................................22 Tabela 8.8 Pregled broja učenika po porodicama zanimanja u kantonima, distriktu Brčko i Republici Srpskoj, školska godina 2004/2005. ...................................................................23 Tabela 8.9 Pregled privremeno nezaposlenih osoba u ZDK sa frekvencijom iznad 50 nezaposlenih. .....................................................................................................................24 Tabela 8.10 Pregled srednjih i stručnih škola iz BiH uključenih u EU VET program...........27

3

8.1 OSNOVNE INFORMACIJE O ZANIMANJIMA IZ PODRUČJA OBRADE DRVETA NA SREDNJEŠKOLSKOM NIVOU PO KLASIFIKACIJI USVOJENOJ 2004.GODINE U FBIH ...28

Ime zanimanja: PROIZVOĐAČ PRIMARNIH PROIZVODA OD DRVETA .........................28 Ime zanimanja: STOLAR....................................................................................................28 Ime zanimanja: TAPETAR-DEKORATER ..........................................................................28 Ime zanimanja: TEHNIČAR ZA OBRADU DRVETA ..........................................................29 8.2 HRVATSKI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRVOPRERAĐIVAČKA ZANIMANJA U SREDNJIM ŠKOLAMA ...................................................................................................30 8.2.1 Bačvari i kolari ...........................................................................................................30 8.2.2 Dizajneri ....................................................................................................................32 8.2.3 Drvodjeljski tehničari..................................................................................................34 8.2.4 Drvotokari ..................................................................................................................35 8.2.5 Mehaničari industrijskih strojeva................................................................................36 8.2.6 Podopolagači i taraceri ..............................................................................................37 8.2.7 Popravljači, ugođači i graditelji glazbala ....................................................................38 8.2.8 Stolari ........................................................................................................................40 8.2.9 Šumarski tehničari .....................................................................................................41 8.2.10 Tesari ......................................................................................................................42

9. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA PRAKTIČNE NASTAVE U SREDNJIM ŠKOLAMA I DEFINISANJE POTREBNIH POBOLJŠANJA U PROGRAMU PRAKSE ..............................43

9.1 Olovo, Mješovita srednja škola «Musa Ćazim Ćatić», ..................................................43 9.2 Srednja stručna škola Zavidovići ..................................................................................44 9.3 Srednja Mješovita škola Žepče,....................................................................................45 9.4 Srednja stručna škola, Tešanj ......................................................................................45

11. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA OBRAZOVANJA NA NIVOU MAŠINSKIH FAKULTETA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA.......................................................46

11.1 MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO...........................................................................46 11.2 MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO, POSTDIPLOMSKI STUDIJ ..............................48 11.2.1 LITERATURA NA MAŠINSKOM FAKULTETU U SARAJEVU. ...............................49 11.3 MAŠINSKI FAKULTET BANJA LUKA ........................................................................50 11.4 ŠUMARSKI FAKULTET BEOGRAD ..........................................................................53 Tabela 11.4.1 Nastavni plan studija Šumarski fakultet u Beogradu, smjer Obrada drveta .55 11.5 TEHNIČKI FAKULTET BIHAĆ ...................................................................................58 Tabela 11.5.1 Nastavni plan studija Drvno industrijski odsjek, smjer: tehnologija, Tehnički fakultet u Bihaću.................................................................................................................58 Tabela 11.5.2 Nastavni program studija Drvno industrijski odsjek, smjer:industrijski dizajn, Tehnički fakultet u Bihaću...................................................................................................59 11.5.1 NAUKA O DRVETU.................................................................................................60 11.5.2 STROJEVI ZA OBRADU DRVETA..........................................................................61 11.5.3 HIDROTERMIČKA OBRADA DRVETA...................................................................62 11.5.4 PILANSKE PRERADE DRVETA .............................................................................63 11.5.5 TEHNOLOGIJA FURNIRA I PLOČA NA BAZI DRVETA.........................................64 11.5.6 KONSTRUKCIJA PROIZVODA IZ DRVETA ...........................................................65 11.5.7 TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA ....................................................66 11.5.8 PRIMJENA DRVETA U GRAĐEVINARSTVU .........................................................67 11.5.9 POVRŠINSKA OBRADA.........................................................................................68 11.5.10 KEMIJSKA PRERADA DRVETA...........................................................................69 11.5.10 OSNOVI DIZAJNA.................................................................................................70 11.5.10 PRIMARNE OBRADE DRVETA............................................................................70

11.6. VSS ZANIMANJA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA U HRVATSKOJ ............72 11.6.1 Inžinjeri drvne tehnologije........................................................................................72

4

11.6.2 Inženjeri šumarstva .................................................................................................73 12. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ...........................................................................................74

5

3. METODOLOGIJA Tabela 3.1 Pregled realiziranog uzorka .

R.br. Puni naziv firme Sjedište Organizacioni oblik

Broj zaposlenih

1 SZR Stolarska radnja vl.Elmir Krdžalić Tešanj SZR 2

2 Kihan doo Društvo za proizvodnju, promet i usluge Tešanj Tešanj DOO 2

3 Fabrika namještaja Dallas Sarajevo DOO 291 4 IP Krivaja DC Pilana Zavidovići DD 416 5 IP Krivaja DC Furnirnica Zavidovići DD 408 6 SZR KISS NoZavidovići Zavidovići SZR 4 7 IP Krivaja DD Zavidovići Zavidovići DD 17 8 SZR Minder Kakanj SZR 1 9 Trstionica Doo Kakanj DOO 1

10 SZR "Čaluk -F" vl. Čaluk Fadil Kakanj SZR 2 11 SZR Tapetarska radnja vl.Begić Derviš Kakanj SZR 1

12 SZR Tapetarsko dekoraterska radnja vl.Agić Raif Tešanj SZR 1

13 Samostalna djelatnost ELEGANZA Zenica Zenica SZR 3

14 Šogolj -S- Doo Maglaj DOO 4

15 Samostalna stolarska zanatska radnja vl.Mulić Tešanj SZR 15

16 Tvornica namještaja May doo Jelah Tešanj DOO 11 17 STANEX doo Zenica DOO 40 18 PUPD EUROIMPEX-AN Zavidovići Zavidovići DOO 12 19 Samostalna zanatska radnja SAAF Zenica SZR 1 20 Zedex doo Zenica Zenica DOO 4

21 Vlašić MG Doo Primarna i finalna obrada drveta Travnik DOO 73

22 Fenix-Mag doo Maglaj DOO 2 23 AMS Commerce Travnik Travnik DOO 5

24 PROMO Proizvodnja, montaža i opremanje objekata Donji Vakuf DOO 133

25 DI "Janj" Tvornica građevinske stolarije Donji Vakuf DD 55 26 PGS doo Kopčić bb Bugojno Bugojno DOO 6

27 Doo "Lang komerc" Prometno uslužno poduzeće Travnik DOO 14

28 Bosnadrvo doo Kakanj Kakanj DOO 4 29 SZR Stolar vl.Goran Kulić Usora SZR 1

30 SSZR "Stolarska radnja" vl.Himzić Izudin Tešanj SZR 3

31 SZR Stolarija Tešanj vl.Ćazim Jašarević Tešanj SZR 1 32 Edo Stil doo Tešanj Tešanj DOO 1 33 SZSR Stolar vl.Saltagić Ramo Tešanj SZR 2 34 SZR Dijamant vl.Edin Mahmutefendić Tešanj SZR 1 35 PAHOLZ Usora doo Usora DOO 20 36 Promtes Teslić dd Tešanj Tešanj DD 28 37 SZR Stolarska radnja vl.Azem Čostović Tešanj SZR 3 38 SZR Baza Vukovo vl.Aljo Beširević Tešanj SZR 4 39 Stolarska SZR Vl Čostović Fahro Tešanj SZR 3

40 Sigma Prom doo Preduzeće za građevinarstvo, promet i usluge Usora DOO 5

6

41 SZR Stolarija Prnjavorac vl.Suhdija Prnjavorac Tešanj SZR 5

42 Samostalna zanatska tapetarsko dekoraterska radnja DOMENA Tešanj SZR 1

43 SZR Stolarska radnja vl Kantić Nermin Tešanj SZR 3 44 Doo Bosna Commerce Usora DOO 12 45 SZR Stolar vl.Artuković Adil Tešanj SZR 4 46 SZR Stolarska radnja Mešić Jusuf Tešanj SZR 1 47 DOO Drvo Stil" Tešanj Tešanj DOO 5

48 SZR Enterijer Galijašević vl.Jasmin Galijašević Tešanj SZR 2

49 SZR Stolarska radnja Vl Safet Kantić Tešanj SZR 4

50 SZR Stolarska radionica vl.Kantić Dževad Tešanj SZR 4

51 ASH Samostalna parketarska radnja vl Husein Subašić Tešanj SZR 3

52 SZR Stolarska radnja vl.Rizah Hasanić Tešanj SZR 2 53 Doo Drvoproizvodi export-import Tešanj DOO 10 54 Doo Fami-Trade Šije Tešanj Tešanj DOO 14 55 SZR Stolarska radnja vl.Bećar Rešad Tešanj SZR 4

56 PPD AM-MI doo Proizvodno prometno društvo Kakanj DOO 5

57 PPD Silvestra doo Kakanj DOO 8

58 SZR Tapetarsko dekoraterska radnja vl.Ismić Mustafa Kakanj SZR 4

59 Delibašić Poliuretani doo Proizvodno Prometno Društvo Kakanj DOO 16

60 SZR SJAJ vl.Dzafić Haris Kakanj SZR 15 61 PPUD "Sarajčić" DOO Kruščica Vitez Vitez DOO 10 62 PUPD BMT doo Vitez Vitez DOO 2 63 Obrtna radnja "Zega" doo Vitez DOO 1 64 ORS Briket Promet doo Vitez DOO 2 65 SZR "Bor" vl.Adil Zvizdić Vitez SZR 1 66 PD Dželilović doo Vitez DOO 8 67 Drvopromet Mišković doo Vitez DOO 7

68 Bosna wood doo Proizvodno uslužno prometno društvo Vitez DOO 19

69 SZR Stolar Hasičić Asim Zavidovići SZR 4 70 SZR Alić Mirko Knežević Zavidovići SZR 1 71 TUPD "Ošmika" doo Zavidovići DOO 9 72 SZR Stolar vl.Zaim Zvekić Zavidovići SZR 3 73 PUPD "Kemin" Zavidovići Zavidovići DOO 5 74 SZR Elmon vl.Senad Hadžić Zavidovići SZR 4 75 SZR "Gavro" Stolar Vl. Ismail Bukvić Zavidovići SZR 1 76 SZR Tišler vl.Meho Ridžal Zavidovići SZR 2

77 Bita - Invest doo Tuzla, Poslovna jedinica "Pilana" Zavidovići Zavidovići DOO 13

78 Amnem-I doo Građevinsko uslužno društvo Zavidovići DOO 12

79 Faggio-proizvodno prometno društvo doo Busovača Busovača DOO 6

80 Tvornica montažnih kuća Krivaja Zavidovići Zavidovići DOO 6

81 Proizvodno trgovačko preduzeće Grand doo Busovača Busovača DOO 32

82 Društvo za preradu i proizvodnju Vitez DOO 9

7

latoflexa, namjestaja, i finalnih proizvoda Carllato doo, Nova Bila

83 Proizvodnja građevne stolarije Kontinental doo Kiseljak Kiseljak DOO 61

84 Društvo sa ograničenom odgovornošću "Borik" Maglaj Maglaj DOO 73

85 Economic Vitez doo Vitez DOO 38 86 Ukus dd Industrija namještaja Tešanj DD 254

87 Primus doo Trgovinsko, ugostiteljsko, gradjevinsko i saobraćajno društvo Maglaj DOO 108

88 Tvornica namještaja "Travnik" Travnik DOO 32

89 FIS Društvo sa ograničenom odgovornošću Vitez Vitez DOO 5

90 Konjuh dioničko društvo za proizvodnju i promet namještaja Živinice DD 1170

91 WOOD MAGNAT doo Kalesija Kalesija DOO 31 92 SZR Dekor vl Ragib Zukić Novi Travnik SZR 2 93 RUKOTVORINE DOO Konjic DOO 18

94 PTUD KOMERC - 3 DOO Gornji Vakuf/

Uskoplje DOO 18 95 TERMOGLASS DOO Travnik DOO 5

96 MEDIAPAN Tvornica mediapan ploča Busovača Busovača DD 1

97 IP KRIVAJA DC PARKET Zavidovići DD 105 98 IP KRIVAJA DC TVORNICA STOLICA Zavidovići DD 249 99 IP KRIVAJA DC NAMJEŠTAJ I Zavidovići DD 237 100 IP KRIVAJA DC NAMJEŠTAJ IV Zavidovići DD 342 101 IP KRIVAJA DC NAMJEŠTAJ V Zavidovići DD 170

102 Dioničko Društvo "SIPAD BINA" Bihać DD 158

8

Tabela 3.2 Pregled firmi koje su odbile učestvovati u istraživanju.

R.br. Naziv firme Sjedište firme

1 SZR Tapetarska radnja, Vl.Petar Jurišić, Kraševo, Tešanj Tešanj 2 "Bilogora" d.o.o Tešanj, Cerovac, Tešanj Tešanj 3 "S.A.I.L.A. WOOD" d.o.o. Zavidovići Zavidovići 4 "Drvopromet-Mujarić" d.o.o. Zavidovići Zavidovići 5 "HAMBI"d.o.o. Kakanj Kakanj 6 "LUXOR" d.o.o. Tvornica stolica Turbe Travnik 7 "Dizajn" d.o.o.Vitez Vitez 8 "Drvo San" d.o.o. Donji Vakuf Donji Vakuf 9 SZR "Stolarsko-staklorezačka radnja", Vl. Senad Dajić Zenica

10 "Drvopromex" d.o.o. Bugojno Bugojno 11 "Beta" d.o.o. Kakanj Kakanj 12 "Laze" Kakanj d.o.o. Kakanj 13 "Vuković" d.o.o. Turbe, Travnik Travnik 14 "Top Wood" d.o.o. Vitez Vitez 15 "Impregnacija-Holz" d.o.o. Vitez Vitez 16 PPPD "Sojkić" d.o.o. Zavidovići Zavidovići 17 DI "Janj" Tvornica ploča i furnira d.d. Donji Vakuf Donji Vakuf 18 "Palavra" d.o.o Gladnik, Travnik Travnik 19 "ESPRO" d.o.o. Donji Vakuf Donji Vakuf 20 "Zanatsko-stolarska radionica" Vl. Mesud Karabegović Maglaj 21 SZ-Stolarska radnja, Vl. Nurija Kalabić, Jablanica, Tešanj Tešanj

22 SZR-Stolarska radnja, Vl. Enes Šišić, Raduša-Tešanj Tešanj

23 "Lampex" d.o.o. Travnik Travnik 24 "Krin" Zenica d.o.o. Zenica 25 PPUD "Mlakić" d.o.o. Vitez Vitez 26 "NISTOL-H" Zavidovići d.o.o. Zavidovići 27 SZR Stolar "Samba", Vl. Mujo Suljić, Zavidovići Zavidovići 28 "Nord-Ent" d.o.o. Tešanj Tešanj 29 "Divan" d.o.o. Vitez Vitez 30 "Kesten" d.o.o. Vitez Vitez 31 "Saboss" d.o.o. Sarajevo Sarajevo 32 Intermerkur d.o.o. Zavidovići Zavidovići 33 Nansi d.o.o. Žepče Žepče 34 SZR Masiv,Vl. D. Kurevija, Novi Travnik Novi Travnik 35 DD "Namještaj" Gradačac Gradačac

36 Tvornica namještaja "Standard" Sarajevo Sarajevo

37 Laser d.o.o. Bihać Bihać 38 HMM Furniture d.o.o. Gradačac Gradačac 39 "Sinkro Lav" d.o.o. Vitez Vitez 40 Natron- Hayat Maglaj Maglaj 41 DOO "RH-Saloni" Živinice Živinice 42 Finvest Drvar d.o.o. Drvar 43 Stupčanica d.d. Olovo Olovo 44 Fabrika namještaja "AHI-TRADE" Kalesija Kalesija 45 "Dusa komerc" d.o.o. Gračanica Gračanica 46 Jadrina d.o.o. Gračanica Gračanica

9

47 Malagić d.o.o. Živinice Živinice

48 RoseWood d.o.o. Gornji Vakuf Gornji Vakuf/Uskoplje 49 Sabix Group d.o.o Hadžići 50 Expo-Trade d.o.o. Kiseljak Kiseljak

10

Slika 3.1 Pregled planiranog uzorka po općinama – broj firmi koje su pristale i koje su odbile pristup informacijama u odnosu na sjedište firme.

1 201

4 221 6

11 74 05 4

29 51 2

011 1

4 2101 11 1

10 3010 20 21 1

012 33 0

1 11 1

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

BihaćBugojno

BusovačaD.Vakuf

DrvarG.Vakuf/

GračanicaGradačac

HadžićiKakanj

KalesijaKiseljak

KonjicMaglaj

N.TravnikOlovo

SarajevoTešanjTravnikUsoraVitez

ZavidovićiZenicaŽepče

Živinice

Pregled planiranog i realiziranog uzorka po općinama

Pristale

Odbile

11

Tabela 3.3 Uzorak – firme po broju zaposlenih.

Ukupan broj zaposlenih N firmi % firmi 1 16 15,7% 2 11 10,8% 3 7 6,9% 4 12 11,8% 5 8 7,8% 6 3 2,9% 7 1 1% 8 2 2% 9 2 2%

10 2 2% 11 1 1% 12 3 2,9% 13 1 1% 14 2 2% 15 2 2% 16 1 1% 17 1 1% 18 2 2% 19 1 1% 20 1 1% 28 1 1% 31 1 1% 32 2 2% 38 1 1% 40 1 1% 55 1 1% 61 1 1% 73 2 2% 105 1 1% 108 1 1% 133 1 1% 158 1 1% 170 1 1% 237 1 1% 249 1 1% 254 1 1% 291 1 1% 342 1 1% 408 1 1% 416 1 1%

1170 1 1% Ukupno firmi 102 100%

12

Slika 3.2 Uzorak po osnovnoj djelatnosti drvoprerade, struktuiran u 4 kategorije.

Uzorak po osnovnoj djelatnosti

Proizvodnja rezane gradje i impregnacija

drveta17%


45%

Proizvodnja gradjevinske

stolarije21%

Proizvodnja ostalih


Slika 3.3 Uzorak po osnovnoj djelatnosti drvoprerade, struktuiran u 6 kategorija.

Uzorak po osnovnoj djelatnosti (6 kategorija)

Proizvodnja ostalih


Proizvodnja građevinske

stolarije20%


17%

Proizvodnja masivnog

namještaja20%

Proizvodnja pločastog

namještaja12%


14%

13

Slika 3.4 Uzorak po sjedištu firmi – općine.

11

111111

12

3

44

45

10

1121

29

0 5 10 15 20 25 30

Tešanj

Zavidovići

Vitez

Kakanj

Travnik

Zenica

Maglaj

Usora

Busovača

Donji Vakuf

Novi Travnik

Bugojno

Gornji Vakuf/Uskoplje

Kiseljak

Sarajevo

Zivinice

Konjic

Bihać

Kalesija

Uzorak po općinama

14

Slika 3.5 Uzorak po sjedištu firmi – kantoni.

Uzorak po kantonima

ZDK70%

SBK25%SK

1%

TK2%

USK1%

HNK1%

Slika 3.6 Uzorak po organizacionom obliku firme.

Uzorak po organizacionom obliku

SZR37%

DD14%

DOO49%

Slika 3.7 Uzorak po broju zaposlenih u firmi.

Uzorak po broju zaposlenih

1-10 zaposlenih59%


11%101-200

zaposlenih6%

51-100 zaposlenih

4%

21-50 zaposlenih

6%

11-20 zaposlenih

14%

15

5. ANALIZA TRENUTNOG BROJA I STRUKTURE ZAPOSLENIH U SEKTORU DRVOPRERADE U FBiH (po kvalifikacionoj strukturi i vještinama)

Tabela 5.1 Osnovni pokazatelji za zaposlene u drvopreradi FBiH. (Izvor:Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten - Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u FBiH u 2004. godini, juni 2005. godine). Odjeljak SKD, podaci za 2004. godinu Broj zaposlenih Neto plaća (KM) Bruto plaća (KM) 20. Prerada drveta/drva i proizvodnja proizvoda od drveta/drva osim namještaja

9083 321,45 472,72

36. Proizvodnja namještaja, prerađivačka industrija, d.n.

4600 307,60 452,35

Ukupno 13.683

Tabela 5.2 Zaposlenost po poručjima i odjeljcima SKD povezanim sa drvoprerađivačkom djelatnošću. (Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički podaci o privrednim i drugim kretanjima, oktobar 2005. godine).

Broj zaposlenih Index Područja i odjeljci po SKD θ 2004 VII 2005 VIII 2005

2004

2005

Θ

VIII 2005

2005

VII

VIII

D 20 9.083 8.618 8.514 93,7 98,8 D 36 4.600 4.722 4.767 103,6 101,0 Ukupno 13.683 13.340 13.281

Tabela 5.3 Zaposleni u drvoprerađivačkom sektoru FBIH, prema stepenu stručnog obrazovanja, mart 2004. (Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten-Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u FBiH u 2004. godini, juni 2005. godine).

VSS Područja i odjeljci po SKD

Ukupno svega dr. mag.

VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

svega 8747 116 - 2 151 2139 582 253 2692 582 2232 D 20 žena 1740 32 - - 51 762 131 12 277 119 356

svega 4307 109 - 1 61 1169 310 93 1620 306 639 D 36

žena 1040 40 - 1 15 464 67 9 236 81 128 Ukupno svega 10.487 225 - 3 212 3308 892 346 4312 888 2871 žena 2780 72 - 1 66 1226 198 21 513 200 484

16

Slika 5.1 Pregled zaposlenih u drvopreradjivačkom sektoru u FBiH za period 1999-2005. (Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten-Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u FBiH u 2004. godini, juni 2005. godine).

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

Broj zaposlenih

Godina

Pregled kretanja ukupnog broja zaposlenih u drvoprerađivačkom sektoru u FBiH za period 1999-2005 godine

Broj zaposlenih u sektoru prerade drvetai proizvodnje proizvoda od drveta

Broj zaposlenih u sektoru proizvodnjenamještaja

Ukupan broj zaposlenih u sektorudrvoprerade

Broj zaposlenih usektoru prerade drveta iproizvodnje proizvodaod drveta

10224 9897 9621 9822 9560 9083 8514

Broj zaposlenih usektoru proizvodnjenamještaja

6811 5315 5305 4993 4729 4518 4767

Ukupan broj zaposlenihu sektoru drvoprerade

17035 15212 14926 14815 14289 13601 13281

1999 2000 2001 2002 2003 2004X-

2005

17

Slika 5.2 Pregled kvalifikacione strukture zaposlenih u proizvodnji namještaja u BiH za 2004. godinu. (Izvor: Tržište namještaja u Bosni i Hercegovini, SEED, Novembar 2004.)

Kvalifikaciona struktura

SSS ; 19,60%

KV ; 39,63%

PK ; 12,90%

NK ; 20,12%

Mr & Dr; 0,02%

VSS ; 2,28% VS ; 1,71%VK ; 3,74%

Slika 5.3 Pregled polne strukture radno sposobnih zaposlenih u proizvodnji namještaja u BiH za 2004. godinu. (Izvor: Tržište namještaja u Bosni i Hercegovini, SEED, Novembar 2004.)

Polna struktura

Žene ; 28%

Muškarci; 72%

Žene

Muškarci

18

Tabela 5.4 Pregled nezaposlenih lica sa srednjom stručnom spremom drvoprerađivačkog usmjerenja u SBK. (Izvor: Biro za zapošljavanje SBK, juni 2005. godine). Redni broj

Zanimanje Stepen obrazovanja Broj nezaposlenih u SBK

1 Tehničar za drvo IV 123 2 Tehničar za preradu drveta IV 18 3 Drvni tehničar primarne obrade IV 2 4 Tehničar primarne obrade drveta IV 1 5 Tehničar finalne obrade drveta IV 22 6 Tapetarski tehničar IV 1 7 Stolar III 580 8 Stolar stilskog namještaja III 3 9 Stolar za šablone III 14 10 Građevinski stolar III 2 11 Drvomodelar III 1 12 Proizvođač furnira i drvenih ploča III 19 13 Restaurator drvenih proizvoda III 1 14 Kolar III 1 15 Drvoprerađivač-Tapetar III 2 16 Obrađivač drveta III 5 17 Proizvođač trupaca i rezane građe III 1 18 Sušilac drveta III 1 19 Rezač drveta III 4 20 Sortirač drveta III 4 21 Drvoprerađivač primarne obrade drveta III 1 22 Drvoprerađivač finalne obrade drveta III 1 23 Razvrstavač furnira i drvenih ploča III 1 24 Strojni obrađivač drveta III 35 25 Rukovaoc blanjalicom III 1 26 Rukovaoc cirkularom III 2 27 Rukovaoc glodalicom III 1 28 UKUPNO 847

Tabela 5.5 Nezaposlena lica sa završenom drvo-prerađivačkom strukom po stepenu stručne spreme koja se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje ZDK (Izvor: Službe za zapošljavanje ZDK, juni 2005. godine).

Biro rada ZE-DO kantona R.br. Stepen stručne spreme

Ukupno ZE-DO kanton

Breza Doboj-jug

Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče

1 PK 108 0 0 4 6 0 3 0 1 0 37 10 47 2 KV 775 9 6 17 15 147 106 0 11 35 284 24 121 3 SSS 470 11 0 1 7 143 20 1 1 14 197 18 57 4 VŠS 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 5 VSS 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0

Ukupno 1355 20 6 22 28 290 130 1 14 49 518 52 225 Slika 5.5 Grafički prikaz zaposlenosti lica sa završenom drvoprerađivačkom strukom po stepenu stručne spreme u ZDK. (Izvor: Službe za zapošljavanje ZDK, juni 2005. godine).

0

50

100

150

200

250

300

Broj

nezaposlenih

Općine u ZDK

Prikaz nezaposlenih lica sa završenom drvo-prerađivačkom strukom po stepenu stručne spreme u ZDK (Izvor:Služba za zapošljavanje ZDK,juni 2005.god)

PK

KV

SSS

VŠS

VSS

PK 0 0 4 6 0 3 0 1 0 37 10 47

KV 9 6 17 15 147 106 0 11 35 284 24 121

SSS 11 0 1 7 143 20 1 1 14 197 18 57

VŠS 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0

VSS 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0

BrezaDoboj-

jugKakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko

Zavidovi

ćiZenica Žepče

8. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ZA SEKTOR DRVOPRERADE

Tabela 8.1 Prijedlog nove klasifikacije zanimanja, familija 2: Šumarstvo i obrada drveta. (izvod iz literature [26]).

Stepen složenosti Redni broj

Zanimanje Nosilac aktivnosti III IV

1 Šumarski tehničar EUVET IV 2 Tehničar za obradu drveta GTZ IV 3 Šumar EUVET III 4 Rasadničar EUVET III 5 Proizvođač primarnih proizvoda od

drveta GTZ III

6 Stolar GTZ III 7 Tapetar/dekorater GTZ III

Tabela 8.2 Broj škola i učenika u okviru EU VET Program II (po kantonima, entitetima i distriktu), školska godina 2004/05. (izvod iz literature [26]).

Broj Redni broj

Kanton, entitet, distrikt Škola Učenika

1 Unsko-sanski kanton 14 9796 2 Posavski kanton 2 1493 3 Tuzlanski kanton 24 19443 4 Zeničko-dobojski kanton 20 14144 5 Bosansko-podrinjski kanton 3 928 6 Srednjobosanski kanton 20 9444 7 Hercegovačko-neretvanski kanton 20 7395 8 Zapadno-hercegovački kanton 4 2245 9 Sarajevski kanton 21 12927 10 Kanton 10 6 1640 Federacija BiH 134 79455 11 Republika Srpska 69 39310 12 Distrikt Brčko 3 3174 Bosna i Hercegovina 206 121939

Tabela 8.3 Odnos stručnog i općeg obrazovanja (Napomena: Podatke o stručnom obrazovanju prikupio i obradio EU VET Program, a podaci o općem obrazovanju (gimnazije) preuzeti su iz Zavoda za statistiku). (izvod iz literature [26]).

BROJ UČENIKA OBLAST OBRAZOVANJA Trogodišnje škole Četverogodišnje škole Ukupno Stručno obtazovanje 48202 73737 121939

76% Opće obrazovanje 37577 37577

24% Ukupno: 48202 111314 159516

100%

21

Tabela 8.4 Rang lista najbrojnijih zanimanja za koja se obrazuju učenici u srednjim stručnim i tehničkim školama u školskoj godini 2004/05 (Struktura 11 zanimanja IV stepen i 9 zanimanja III stepen složenosti). (izvod iz literature [26]).

Učenici Redni broj

Zanimanje Broj % od 121939 učenika

1 Ekonomski tehničar 19212 15,8 2 Trgovac 8470 6,9 3 Mašinski tehničar 7035 5,8 4 Medicinski tehničar 6852 5,6 5 Automehaničar 5641 4,6 6 Elektrotehničar računarstva 4914 4,0 7 Električar 4561 3,7 8 Elektrotehničar 4389 3,6 9 Frizer 3830 3,1 10 Tehničar drumskog saobraćaja 3238 2,7 11 Turistički tehničar 3026 2,5 12 Građevinski tehničar 2983 2,4 13 Kuhar 2977 2,4 14 Poljoprivredni tehničar 2686 2,2 15 Poslovno-pravni tehničar 2653 2,2 16 Instalater 2546 2,1 17 Konobar 2042 1,7 18 Farmaceutski tehničar 1990 1,6 19 Vozač motornih vozila 1952 1,6 20 Bravar 1945 1,6 UKUPNO 92942 76.0

Tabela 8.5 Broj učenika koji se školuju za zanimanja iz oblasti prerade drveta ukupno u BiH iznosi prema sljedećim zanimanjima: (Podaci se odnose za školsku godinu 2004/05 god.) (izvod iz literature [26]). Red. br.

Zanimanje Broj učenika

1 Stolar 630 2 Proizvođač primarnih proizvoda od drveta 220 3 Tapetar dekorater 60 4 Tehničar za obradu drveta 863 5 UKUPNO 1575

22

Tabela 8.6 Broj učenika koji se školuju za zanimanja iz oblasti prerade drveta u ZDK i SBK (Regija Centralna BiH) prema klasifikaciji zanimanja za ovu oblast iznosi: (Podaci se odnose za školsku godinu 2004/05 god.) (izvod iz literature [26]).

Broj učenika Redni broj Zanimanje Zeničko-Dobojski

Kanton Srednjebosanski Kanton

Ukupno

1 Stolar 156 156 2 Proizvođač primarnih proizvoda od

drveta

3 Tapetar dekorater 4 Tehničar za obradu drveta 186 80 266 5 UKUPNO 342 80 422

Tabela 8.7 Broj učenika koji se školuju po EU VET programima, (Podaci se odnose za školsku godinu 2004/05 god.). (izvod iz literature [26]).

Broj učenika po razredima Redni broj

Zanimanje I II III IV Ukupno

1 Električar 356 304 160 820 2 Pekar 190 17 21 228 3 Kuhar 154 254 175 583 4 Stolar 149 42 97 288 5 Krojač 197 257 208 662 6 Poslovni tehničar 64 113 90 31 298 7 Poslovni sekretar 58 59 52 169 8 Konobar 49 57 83 189 9 Poslastičar 27 28 24 79

10 Poljoprivredni tehničar 356 356 11 Prehrambeni tehničar 159 159 12 Veterinarski tehničar 194 194 13 Voćar-vinogradar 56 56 14 Farmer 68 68 15 Prehrambeni proizvođač 75 75 16 Cvjećar-vrtlar 153 153 17 Mesar 112 112 18 Prerađivač mlijeka - -

UKUPNO 2417 1131 910 31 4489

Tabela 8.8 Pregled broja učenika po porodicama zanimanja u kantonima, distriktu Brčko i Republici Srpskoj, školska godina: 2004/2005. (izvod iz literature [26]).

PORODICA ZANIMANJA

Un

sko-

san

ski

ka

nto

n P

osa

vin

a ka

nto

n

Tuz

lan

ski k

ant

on

Zen

ičko

-Dob

ojs

ki

kan

ton

Bo

san

sko

-po

drin

jski

ka

nton

Sre

dn

jebo

san

ski

kan

ton

He

rce

gova

čko-

nere

tva

nsk

i ka

nto

n

Zap

adno

-he

rce

gova

čki

kan

ton

Sar

aje

vski

kan

ton

Kan

ton

10

Uku

pno

F

eder

aci

ja B

iH

Dis

trik

t B

rčko

Re

pub

lika

Srp

ska

Uku

pno

B

osn

a i

He

rce

govi

na

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 1 Porodica 1- Poljoprivreda i prerada hrane 652 0 1318 470 122 198 283 0 822 122 3987 367 2078 6432 2 Porodica 2-Šumarstvo i obrada drveta 501 15 287 551 0 255 0 0 365 148 2122 0 917 3039 3 Porodica 3-Geologija, rudarstvo i metalurgija 0 0 472 201 0 0 0 0 0 0 673 0 21 694 4 Porodica 4-Mašinstvo i obrada metala 2389 134 3492 2190 156 1446 815 381 188

6 229 13118 475 6650 20243

5 Porodica 5-Elektrotehnika 1313 170 2982 2266 73 1493 1034 248 1705

387 11671 380 5793 17844

6 Porodica 6-Hemija, nemetali i grafičarstvo 258 0 661 151 32 30 158 0 405 11 1706 0 463 2169 7 Porodica 7-Tekstil i kožarstvo 424 15 607 534 12 232 133 0 501 0 2458 35 494 2987 8 Porodica 8-Geodezija i građevinarstvo 255 0 593 755 28 499 436 0 662 30 3256 0 1472 4730 9 Porodica 9-Saobraćaj 450 0 1746 750 178 384 524 73 619 0 4724 0 1927 6651

10 Porodica 10-Ugostiteljstvo i turizam 797 95 1194 853 0 376 734 0 743 161 4953 260 3660 8873 11 Porodica 11-Ekonomija, pravo, administracija i

trgovina 2098 715 3739 3396 170 2891 2017 1543 177

3 486 18828 1375 11287 31490

12 Porodica 12-Zdravstvo 511 247 1765 834 97 1142 879 0 2901

0 8376 192 3668 12236

13 Porodica 13-Ostale djelatnosti 148 102 587 1193 60 498 382 0 545 66 3581 90 880 4551 Ukupno 9796 1493 19443 14144 928 9444 7395 2245 129

27 1640 79455 3174 39310 121939

Tabela 8.9 Pregled privremeno nezaposlenih osoba u ZDK sa frekvencijom iznad 50 nezaposlenih. (Izvor Služba za zapošljavanje ZDK, juni 2005. godine).

Općine ZE-DO Kantona Zanimanja IV stepena Breza Doboj

Jug Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče Ukupno

Turistički tehničar

126 126

Ekonomski tehničar

150 98 177 80 228 79 462 147 1421

Komercijalni tehničar

109 109

Kuhar-specijalista

124 124

Građevinski tehničar

53 170 62 285

Arhitektonski tehničar

56 56

Rudarski tehničar

62 67 129

Medicinski tehničar

98 51 266 415

Saobraćajni tehničar

231 231

Upravni tehničar

212 212

Elektro tehničar

101 160 56 384 701

Tekstilni tehničar

56 96 152

Učitelji 124 124 Metalurški tehničar

208 208

Programeri 51 51 Maturant gimanzije

96 118 76 95 119 61 201 173 216 82 1237

Hemijski tehničar

120 120

Mašinski tehničar

145 55 135 125 231 151 108 950

25

Drvni tehničar 123 183 306 Šumarski tehničar

179 179

Ukupno SSS 259 - 626 229 218 585 - 141 605 1015 3025 433 7136 Općine ZE-DO Kantona Zanimanja III

stepena Breza Doboj-jug

Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavi- dovići

Zenica Žepče Ukupno

Hemičari 108 108 Vodinstalater 96 62 158 Zavarivači 424 Metaloglodač 68 65 92 225 Bravar 107 335 231 66 528 195 244 462 327 2495 Metalostrugar 187 311 50 68 148 209 973 Mašinista 66 66 Monter opreme 69 50 119 Krojači 176 90 266 Frizer 64 56 193 123 170 104 244 54 1008 Prodavač 87 399 257 299 79 87 470 229 944 258 3109 Plastičar 213 213 Kuhar 55 88 179 383 55 760 Konobar 60 50 109 352 97 668 Mesar 338 338 Slastičar 104 104 Perađivač žita 118 118 Konfekcionar 68 67 408 52 167 133 182 1077 Vozač 62 68 130 451 90 801 Automeha-ničar

93 214 56 169 127 255 378 173 1465

Zidar 368 107 168 136 64 843 Vatrostalni zidar

87 87

Autolimar 61 61 122 Rukovaoc industrijskim mašinama

63 63

Elektro mehaničar

80 99 61 56 712 1008

Stolar 122 95 268 73 558

26

Elektro energetičar

233 87 141 461

Predioničar 145 145 Kožar 63 133 196 Obućar 86 86 Tkać 59 59 Krznar 51 51 Elektro instalater

79 79

Alatničar 113 113 Serviser plinskih uređaja

82 82

Trsar 58 58 Limar 81 81 Papirničar 16 165 Ukupno KV 258 - 1613 1431 311 3050 79 137 1923 2297 6128 1525 18752

Tabela 8.10 Pregled srednjih i stručnih škola iz BiH uključenih u EU VET program. (Izvod iz literature [27]). R.br Naziv škole Kontakt osoba Adresa Grad 1 Mješovita srednja

ugostiteljsko-turistička škola Fethija Jamaković Dugi sokak 9 Sarajevo

2 Mješovita srednja poljoprivredno-veterinarska i prehrambena škola

Mirsad Tanović Hamdije Kreševljakovića 55 Sarajevo

3 Poljoprivredna škola Danica Knežević Knjaza Miloša 9 Banja Luka 4 Mašinska i drvoprerađivačka

škola Dane Malešević Kosovske djevojke bb Gradiška

5 Ekonomska škola Svetislav Vujić Račanska 96 Bijeljina 6 Saobraćajna i elektro škola Spasoje Vasiljević Cara Dušana br. 18 Doboj 7 Srednja stručna škola Muharem

Saračević Ulica patriotske lige bb Tešanj

8 Mješovita srednja škola Alija Hajdar, Kazafer Alikadić

Prvomajska bb Olovo

9 Turističko ugostiteljska škola Zilha Šerifović M. Hevaija Uskufije 1 Tuzla 10 Mješovita srednja škola Mensura Kabil Bosne Srebrene 8 Tuzla 11 Mješovita srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Nadija Čemalović Sjeverni logor «Mithad

Hujdur-Hujka» Mostar

12 Srednja škola Velimir Pinjuh Kralja Tomislava bb Čitluk 13 Ugostiteljsko-trgovinsko-

turistička škola Mirko Stanić Vojvode Stepe Stepanovića

44 Banja Luka

14 Škola učenika u privredi Boško Ćulibrk Nikole Pašića bb Banja Luka 15 Srednja škola »Fra Martin

Nedić« Ana Živković V. 29 Orašje

16 Ekonomska škola Izudin Cogo Mejdandžik Zenica 17 Mješovita srednja tehnička

škola Ferid Čorhodžić Školska bb Travnik

18 Srednja škola »Novi Travnik« Anto Jurić Ljudevita Gaja bb Novi Travnik 19 Srednja turističko-

ugostiteljska škola Perko Pervan Kraljice Katarine 38 Mostar

20 Srednja strukovna škola Miljenko Galić Alojza Stepinca bb Široki Brijeg 21 Elektrotehnička škola Nada Tepić Nikole Pašić 4 Prijedor 22 Mješovita srednja škola »Amir

Žilić« Janko Zrno Livno Livno

23 Srednjoškolski centar »Aleksa Šantić«

Gedeon Stajić 88280 Nevesinje Nevesinje

24 JU Poljoprivredna škola Brčko Distrikt

Stevo Vuković 76000 Brčko Brčko

28

8.1 OSNOVNE INFORMACIJE O ZANIMANJIMA IZ PODRUČJA OBRADE DRVETA NA SREDNJEŠKOLSKOM NIVOU PO KLASIFIKACIJI USVOJENOJ 2004.GODINE U FBIH (Izvod iz literature [27]). Ime zanimanja: PROIZVOĐAČ PRIMARNIH PROIZVODA OD DRVETA

1. Kod zanimanja. 2. Nivo složenosti: III, trogodišnja stručna škola 3. Stručne kvalifikacije:

-planira, priprema i izvodi rad i vrši provjeru kvaliteta obavljenog posla; -racionalno koristi sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme; -posjeduje odgovarajuća znanja za čitanje i razumijevanje tehničkih crteža i tehnološke dokumentacije; -rukuje mašinama za rezanje trupaca drvne sortimente kao što su. daske, grede, gredice, letve i ostale primarne proizvode, -poznaje standarde za primarne proizvode od drveta; -vrši pripremanje složaja za prirodno sušenje drvenih sortimenata, kao i kontrolu istih; -poznaje režime za vještačko sušenje drveta; -rukuje sa uređajima i sušarama za vještačko sušenje drveta; -rukuje uređajima za parenje bukovog drveta; -rukuje mašinama za izradu polufinalnih proizvoda od drveta; -priprema dnevne izvještaje o proizvodnji i elemente kalkulacije; -komunicira sa sardnicima, poručiocima i strankama poštujući principe poslovne kulture; -poznaje i pridržava se odredbi i načela standarda kvaliteta; -vodi računa o zaštiti zdravlja ljudi i okoline u skladu sa higijensko tehničkim, protivpožarnim i drugim mjerama zaštite.

Ime zanimanja: STOLAR 1. Kod zanimanja. 2. Nivo složenosti: III, trogodišnja stručna škola 3. Stručne kvalifikacije:

-planira, priprema i izvodi rad i vrši provjeru kvaliteta obavljenog posla; -racionalno koristi sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme; -posjeduje odgovarajuća znanja za čitanje i razumijevanje tehničkih crteža i tehnološke dokumentacije; -rukuje klasičnim ili numerički upravljanim mašinama za obradu masiva, furnira, ploča. građevinske stolarije i enterijera; -uz odgovarajuću specijalizaciju može obavljati poslove izrade muzičkih instrumenata; -vrši površinsku obradu drveta pri proizvodnji namještaja, građevinske stolarije i enterijera; -vrši montažu: namještaja za domaćinstvo, poslovne i javne objekte, ugradnju elemenata enterijera, građevinske stolarije (vrata, prozora, obloge, stepeništa, elemenata montažnih kuća); -izvodi radove popravke i održavanja namještaja, enterijera i građevinske stolarije; -priprema dnevne izvještaje o proizvodnji i elemente kalkulacije; -poštuje princip estetike i oblikovanja proizvoda od drveta i posjeduje osnovna znanja o stilovima namještaja; -sposoban je da radi samostalno i u grupi; -poznaje i pridržava se odredbi i načela standarda kvaliteta; -vodi računa o zaštiti zdravlja ljudi i okoline u skladu sa higijensko tehničkim, protivpožarnim i drugim mjerama zaštite.

Ime zanimanja: TAPETAR-DEKORATER 1. Kod zanimanja. 2. Nivo složenosti: III, trogodišnja stručna škola 3. Stručne kvalifikacije:

-planira, priprema i izvodi rad i vrši provjeru kvaliteta obavljenog posla;

29

-racionalno koristi sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme; -posjeduje odgovarajuća znanja za čitanje i razumijevanje tehničkih crteža i tehnološke dokumentacije; -vrši obradu elemenata i montažu tapetarskih ramova; -poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale za tapacirane proizvode; -kroji sintetske pjenaste materijale i kroji i šije tkanine i druge; -poznaje tehnologiju tapetarstva i rukuje mašinama i uređajima za tapaciranje; -montira tapacirani namještaj za domaćinstvo, poslovne i javne objekte; -izvodi radove popravke, renoviranja, restauracije tapaciranog namještaja; -priprema dnevne izvještaje o proizvodnji i elemente kalkulacije; -komunicira sa saradnicima, poručiocima i strankama, poštujući principe poslovne kulture; -poznaje i pridržava se odredbi i načela standarda kvaliteta; -vodi računa o zaštiti zdravlja ljudi i okoline u skladu sa higijensko tehničkim, protivpožarnim i drugim mjerama zaštite.

Ime zanimanja: TEHNIČAR ZA OBRADU DRVETA 1. Kod zanimanja. 2. Nivo složenosti: IV, četverogodišnja stručna škola, 3. Stručne kvalifikacije:

-planira, priprema, organizuje i kontroliše rad pojedinaca, grupe, odjeljenja ili proizvodne jedinice za primarnu ili finalnu obradu drveta; -vodi računa o racionalnom korištenju sredstava rada, energije, materijala i vremena; -komunicira sa saradnicima i poslovnim partnerima uz poštovanje principa poslovne kulture; -priprema tehničku i drugu poslovnu dokumentacije i u vezi sa tim posjeduje i odgovarajuću informatičku pismenost; -poštuje principe estetike i oblikovanja proizvoda od drveta; -vrši detaljnu konstruktivnu i tehnološku razradu namještaja i građevinske stolarije; -stara se o striktnom provođenju planiranog tehnološkog procesa kod proizvodnje koja se organizuje; -postavlja režime, vodi i kontroliše proces sušenja i parenja drveta i proces hemijske zaštite drveta; -poznaje rukovanje višezahtjevnim mašinama i tehnološkim linijama za obradu drveta (uključujući i numerički upravljane mašine); -utvrđuje norme rada, normative materijala i radi kalkulacije po proizvodima i fazama rada; -priprema, izdaje i obrađuje radne naloge i ostalu prateću tehničku dokumentaciju za potrebe proizvodnje; -vrši prijem i skladištenje materijala i prijem, skladištenje i otpremu proizvoda; -vrši laboratorijske kontrole, kontrolu procesa rada i završnu kontrolu kvaliteta, saglasno važećim standardima; -vodi računa o zaštiti zdravlja ljudi i okoline u skladu sa higijensko tehničkim, protivpožarnim i drugim mjerama zaštite; -racionalno koristi sredstva rada, energiju, materijal i vrijeme; -posjeduje odgovarajuća znanja za čitanje i razumijevanje tehničkih crteža i tehnološke dokumentacije; -vrši obradu elemenata i montažu tapetarskih ramova; -poznaje i adekvatno koristi raznovrsne materijale za tapacirane proizvode; -kroji sintetske pjenaste materijale i kroji i šije tkanine i druge; -poznaje tehnologiju tapetarstva i rukuje mašinama i uređajima za tapaciranje; -montira tapacirani namještaj za domaćinstvo, poslovne i javne objekte; -izvodi radove popravke, renoviranja, restauracije tapaciranog namještaja; -priprema dnevne izvještaje o proizvodnji i elemente kalkulacije; -komunicira sa saradnicima, poručiocima i strankama, poštujući principe poslovne kulture; -poznaje i pridržava se odredbi i načela standarda kvaliteta; -vodi računa o zaštiti zdravlja ljudi i okoline u skladu sa higijensko tehničkim, protivpožarnim i drugim mjerama zaštite.

30

8.2 HRVATSKI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRVOPRERAĐIVAČKA ZANIMANJA U SREDNJIM ŠKOLAMA (Izvod iz literature [28]).

8.2.1 Bačvari i kolari

Opis poslova Bačvari obradbom drva proizvode bačve, kace, bukare i druge posude za spremanje i čuvanje

tekućina (vina, rakije, ulja i drugih) te za njihovo posluživanje. Ti poslovi najčešće se obavljaju u obrtničkim radionicama, ali i u industriji. U obrtničkim radionicama bačvari sami ugovaraju poslove, određuju mjere, skiciraju naručene proizvode i izrađuju nacrte za njih, odabiru materijale, određuju cijenu, kompletiraju dokumentaciju i izrađuju proizvode. Na predmetima za obradbu, a to su najčešće daske različite debljine i letve, najprije izvode mjerenje i skiciranje (zacrtavanje), a potom ih obrađuju. Obradba obuhvaća piljenje, blanjanje, brušenje, bušenje i glodanje drva. Budući da se bačvarski proizvodi izrađuju od većeg broja dijelova, vrlo je bitno označavanje, pripasivanje i spajanje tih dijelova. Spajanje i učvršćivanje obavljaju metalnim ili drvenim obručima. U industriji bačvari rade na temelju dobivene tehničko-tehnološke dokumentacije, po kojoj odabiru materijale, alate i strojeve na kojima mogu obaviti zadani posao. Industrijski se najčešće izrađuju posude većega obujma i veće proizvodne serije.

Kolari obradbom drva izrađuju dijelove za zaprežna kola i fijakere, koje zatim spajaju u funkcionalne cjeline. Te dijelove izrađuju od većih komada drva (trupaca, oblica, cjepanica), koje obrađuju piljenjem, tesanjem, blanjanjem, brušenjem, bušenjem, glodanjem i dubljenjem. U funkcionalne cjeline spajaju ih drvenim klinovima, čavlima, vijcima, ljepilima i metalnim okovima. Kolarski poslovi obavljaju se u obrtničkim radionicama, najčešće u selima, po istome postupku kao i bačvarski. I bačvari i kolari moraju dobro poznavati materijale s kojima rade te potrebne strojeve, alate i mjerne instrumente. Osim izradbe novih proizvoda, bačvari i kolari održavaju, popravljaju i restauriraju gotove bačvarske i kolarske proizvode. Zahtjevi u pogledu stručnosti i odgovornosti u takvim poslovima isti su kao i pri izradbi novih proizvoda.

Radni uvjeti

Bačvari i kolari rade uglavnom u zatvorenim prostorima. Budući da gotovo svi rade, manje ili više, sa strojevima (pilama, blanjalicama, brusilicama, bušilicama i glodalicama), izloženi su buci, drvnoj prašini i opasnosti od ozljeda. Da bi se zaštitili, moraju primjenjivati tehničku zaštitu (različite tehničke naprave) i osobna zaštitna sredstva, a to su u prvom redu štitnici za uši ili čepići od švedske vate, zaštitne naočale, rukavice, zaštitne cipele i pregače. Zbog mogućih štetnosti i opasnosti, bačvari i kolari koji su pretežit dio radnog vremena izloženi buci strojeva podliježu posebnoj zdravstvenoj zaštiti. Radni ritam bačvara koji rade u industriji određen je tehnologijom i organizacijom rada u određenoj tvornici, dok je radni ritam bačvara i kolara u obrtničkim radionicama uglavnom slobodan te oni odmore uzimaju prema potrebi.

Poželjne osobine

Bačvari i kolari moraju imati zdrav mišićno-koštani i dišni sustav jer rade u različitim tjelesnim položajima i jer su izloženi prašini. Preosjetljivost na buku može biti zapreka za obavljanje bačvarskih i kolarskih poslova ako se pretežit dio posla obavlja na strojevima. Važno je da imaju sposobnost predočavanja prostornih odnosa, a zbog rada na strojevima potrebna je i emocionalna stabilnost.

Osposobljavanje i napredovanje

Za zanimanje bačvara i kolara učenike osposobljuju obrtničke škole koje traju tri godine. Nakon dvogodišnje prakse u struci mogu polagati majstorski ispit. Zbog maloga broja stručno osposobljenih bačvara i kolara, radnici te struke u svojoj radnoj sredini mogu postići dobar status i brzo doći na organizatorska i poslovodna radna mjesta.

31

Zapošljavanje i zarade Bačvari se mogu zapošljavati u industriji i u obrtništvu, a kolari uglavnom u obrtništvu. Mogu

voditi i vlastiti obrt, za što se odlučuju vrlo često. Zbog maloga broja stručno osposobljenih bačvara i kolara i zato što su posude od drva za čuvanje nekih tekućina za sada nezamjenjive, a zaprežna se kola i fijakeri iz praktičnih i etnografskih razloga nastoje održati, bačvari i kolari mogu se zaposliti vrlo lako. Zbog deficitarnosti kadra, bačvari i kolari mogu dobro zarađivati.

32

8.2.2 Dizajneri Opis poslova

Dizajneri osmišljaju, izrađuju i uređuju čovjekovu okolinu, kako bi predmeti u njoj bili što funkcionalniji i ljepši. Oni su zaslužni za izgled vlakova, automobila, kompjutora, namještaja, različite ambalaže, knjiga, časopisa, plakata, odjeće. Prema onomu što oblikuju, uvjetno ih možemo podijeliti na industrijske dizajnere, dizajnere namještaja, dizajnere interijera, dizajnere keramike i stakla, grafičke dizajnere, scenske dizajnere, modne dizajnere te dizajnere tekstila. Ipak, njihova se djelatnost često isprepleće i rijetko se bave samo jednom granom dizajna.

Industrijski dizajneri dizajniraju automobile, igračke, uredsku opremu, kompjutore, različite kućanske potrepštine, pa i izdvojene dijelove složenih strojeva. Sve te predmete moraju osmisliti tako da budu što funkcionalniji, što ljepši i što zanimljiviji potrošačima. Često usko surađuju s inženjerima, od kojih saznaju načine funkcioniranja strojeva koje dizajniraju. Kad rade na velikim projektima, kao što je oblikovanje vlaka, rade u timovima koji se sastoje od stručnjaka različitih vrsta.

Srodni industrijskim dizajnerima jesu dizajneri namještaja. Oni kreiraju i osmišljavaju različite vrste namještaja: od stolaca, kreveta i ormara do rasvjetnih tijela, vješalica za ručnike i kvaka za vrata. Dizajnom namještaja katkada se bave i dizajneri interijera. Njihova je glavna zadaća da osmisle kako najljepše i najsvrhovitije urediti neki prostor. Uređivanje prostora počinju određivanjem izgleda podova i zidova, a zatim prostoriju ispunjaju namještajem. Elemente kojima uređuju prostor biraju iz raznih kataloga, a ukoliko ne nađu odgovarajući, sami ga dizajniraju. Makete i modele uređenog prostora prezentiraju kompjutorski. Ipak, u nas se često dizajnom interijera bave arhitekti.

Dizajneri keramike i stakla bave se osmišljavanjem oblika posuđa od stakla i keramike, oblikujući pritom njihov osnovni oblik i osmišljajući izgled njihove površine.

Grafički se dizajneri bave likovnim uređivanjem knjiga i časopisa, kalendara, promotivnih materijala, izradbom posjetnica, plakata, osmišljavanjem vizualnog identiteta tvrtki (dizajniranjem logotipa, memoranduma, posjetnica i koverti). Oni prije svega vode računa o tomu da predmeti koje dizajniraju budu privlačna izgleda, uočljivi i prepoznatljivi. Može se reći da se bave “vizualnom komunikacijom”. Vrlo često bave se i fotografijom.

Scenski dizajneri uređuju izgled scene u kazalištu, na televiziji ili filmu. Oni su dijelom slični dizajnerima interijera. U nas se nazivaju scenografima, iako je u svijetu uvriježen pojam scenskih dizajnera.

Modni dizajneri kreiraju odjeću i obuću, stvarajući ili prateći modne trendove. I oni katkada rade u kazalištima ili na filmu. Ipak, češće se zapošljavaju u industrijskim postrojenjima i dizajniraju nove modne kolekcije. Rijetki se bave samostalnim dizajniranjem: tek poneki svjetski dizajner stvara umjetničke modne kreacije koje postižu velik publicitet i dostižu visoku cijenu.

Tekstilni dizajneri osmišljavaju materijale i njihove uzorke. Određuju izgled pletiva, način bojenja svile, uzorke različitih tkanina. Vrlo su povezani s modnim dizajnerima i dizajnerima namještaja.

Ipak, iako se poslovi i znanja dizajnera razlikuju prema području na kojem rade, niz je djelatnosti zajednički za sve. Da bi dizajnirali neki proizvod, oni najprije moraju znati potrebe svojih klijenata i potencijalnih korisnika. U nas dizajneri gotovo uvijek rade po dogovoru s klijentom koji unaprijed određuje kakav bi proizvod želio (npr. ukoliko je riječ o grafičkom dizajnu reklamnog plakata, on određuje tekst i veličinu plakata). Potom dizajneri odabiru način izradbe proizvoda koji će omogućiti da proizvod bude funkcionalan, jednostavan za upotrebu i održavanje, otporan na uništavanje, siguran za upotrebu i ne preskup. Tada često surađuju s inženjerima i drugim stručnjacima koji im mogu pomoći pri određivanju tehničkih karakteristika proizvoda (npr. prilikom dizajniranja brodske crpke za vodu dizajneri moraju znati sve principe funkcioniranja crpke i načine kako se ona rabi). Tek sada dizajneri osmišljavaju konačan izgled proizvoda. Često se oslanjaju na poznate trendove u dizajnu sličnih proizvoda, no uvijek se trude slijediti vlastiti stil. Proizvod dizajniraju prema željama i očekivanjima klijenta, prema tehničkim napucima različitih stručnjaka, prema uvriježenim modnim trendovima i prema vlastitu ukusu. Završnu verziju proizvoda, točnije – njegov model, tada kompjutorski, videoanimacijama ili crtežom prikazuju klijentima i u dogovoru s njima eventualno ga prepravljaju.

U radu se često služe kompjutorima koji olakšavaju izradbu nacrta i omogućuju jednostavan prikaz modela. Dizajneri interijera kompjutorskim animacijama i novim 3D tehnikama uređuju

33

prostore, industrijski provjeravaju kvalitetu proizvoda, grafički oblikuju logotipe tvrtki pomoću računala. Danas je rad dizajnera neodvojiv od rada na računalima, a time važnost crtanja postupno dolazi sve manje do izražaja.

Radni uvjeti

Dizajneri rade u udobnim, dobro osvijetljenim uredima, najčešće u jutarnjoj radnoj smjeni. Ipak, dio radnog vremena provode i u obilasku drugih mjesta: razgledavaju prostore koje će uređivati, dogovaraju se s inženjerima o tehničkim specifičnostima izvedbe pojedinih dijelova stroja, pred-stavljaju klijentima napravljene modele. U radu se služe računalima, opremljenim vrhunskim grafičkim programima, koji omogućuju trodimenzionalni prikaz i animaciju. Njihov posao zahtijeva veliku predanost radu: kako su vezani uz definirane rokove u kojima moraju završiti posao, često na poslu ostaju duže ili rade i kod kuće.

Poželjne osobine

Dizajneri moraju biti kreativni i imati razvijenu sposobnost estetske prosudbe. Uz to je važno da imaju smisla za tehničke probleme i prostorne odnose. Važno je da su precizni u radu, spretnih ruku i prstiju te normalna vida. Poželjno je da dobro crtaju, da mogu jasno prikazati raznovrsne prostorne odnose, da vole suradnju s drugim ljudima i da su komunikativni te spremni raditi dugo i povremeno se odricati uobičajenih trenutaka odmora.

Osposobljavanje

U nas se dizajneri školuju na visokim, višim i srednjim školama. Srednje škole primijenjene umjetnosti i dizajna (u Puli i Zagrebu), Škola likovnih umjetnosti (u Splitu), privatna Škola za modu i dizajn (u Zagrebu) i neke tekstilne škole (u Zaboku, Varaždinu, Osijeku i Zagrebu) imaju program koji može koristiti dizajnerima u radu i u daljnjem školovanju. I visoka učilišta nude različite programe na području dizajna i likovnih umjetnosti.

Četverogodišnji Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu školuje visokoobrazovane dizajnere, specijalizirane za industrijski ili grafički dizajn. Studenti koji se odluče za industrijski dizajn imaju više predmeta vezanih uz načine obradbe materijala, dok oni s grafičkog dizajna više uče o komunikacijama, tehnologiji tiska te o fotografiji. Stručni naziv svih dizajnera koji završe ovaj studij jest diplomirani dizajner.

Osim ovog fakulteta, Viša i Visoka škola za dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu nudi programe za modni i tekstilni dizajn. Programi za grafički dizajn organizirani su na Grafičkom fakultetu i na Akademiji likovnih umjetnosti. Osim navedenih visokih učilišta, zainteresiranima se nudi i nekoliko privatnih škola koje organiziraju dvogodišnje tečajeve s područja dizajna. Završavanjem ovih fakulteta i škola ne stječe se stručni naziv diplomirani dizajner. Za dizajnere je važno da se u radu stalno usavršavaju. Oni moraju biti upoznati sa svim svjetskim i domaćim modnim trendovima, modernim dostignućima dizajna, s potrebama tržišta te s promjenama u proizvodnji. Zato je važno da se stalno informiraju, najčešće čitanjem časopisa i kataloga koje pružaju takve informacije.

Zapošljavanje

Dizajneri se mogu zapošljavati u različitim tvrtkama, ovisno o vrsti posla kojim se bave. Budući da je studij dizajna osnovan tek 1989. godine, malo je diplomiranih dizajnera u Hrvatskoj. Oni se najčešće zapošljavaju u privatnim dizajnerskim grafičkim studijima, dok u industriji teže nalaze posao. Za zapošljavanje dizajnera fakultetska diploma zasad nije uvjet, iako može biti prednost. Na natječajima za posao traži se u prvom redu zbirka dosadašnjih radova, pa se na temelju nje procjenjuje uspješnost kandidata. Ipak, kako će s vremenom biti sve više diplomiranih dizajnera, moguće je da će se prilikom zapošljavanja njima davati veća prednost pred kandidatima drugih obrazovnih profila. Očekuje se da će s vremenom potreba za dizajnerima sve više rasti i da će sve tvrtke, a posebno one veće, zapošljavati dizajnere koji će paziti na njihov vizualni identitet i promociju na tržištu. Iako danas rijetke proizvodne tvrtke imaju zaposlene fakultetski obrazovane dizajnere za kreiranje vlastitih proizvoda, očekuje se da će ih početi zapošljavati sve više.

34

8.2.3 Drvodjeljski tehničari

Opis poslova Drvodjeljski tehničari pripremaju i organiziraju pojedine faze obradbe drva i proizvodnje

predmeta od drva. Uglavnom sudjeluju u obradbi građe, proizvodnji raznih ploča, obloga, pokućstva, glazbala, čamaca, drvne galanterije i drugih predmeta od drva ili zamjenskih materijala. Njihovo radno područje jest izradba tehničko-tehnološke dokumentacije, pod čime se razumijeva skiciranje, izradba i razradba nacrta, opisi rada, normiranje materijala i određivanje vremenskih norma. Osim toga, drvodjeljski tehničari daju upute neposrednim proizvođačima i nadziru poslove, a katkada i sami obavljaju pojedine radne operacije.

Poslovi drvodjeljskih tehničara razlikuju se ovisno o djelatnosti u kojoj su zaposleni, a zapošljavaju se u drvnoj industriji, obrtništvu i građevinstvu. U drvnoj industriji i građevinstvu, gdje se izrađuju veće serije proizvoda, najviše rade na organizaciji poslova i razradbi nacrta, dok u obrtništvu više rade na izradbi nacrta, opisima poslova i prikupljanju dokumentacije, a rade i u neposrednoj proizvodnji.

Drvodjeljski tehničari moraju dobro poznavati vrste i kakvoću drva i zamjenskih materijala, alate i strojeve za obradbu drva te mjerne instrumente koji se rabe u drvodjeljstvu.

Radni uvjeti

Drvodjeljski tehničari manji dio svojih poslova obavljaju u uredu, a veći dio radnog vremena provode u neposrednoj proizvodnji. To su uglavnom tvorničke hale i radionice, građevine i obrtničke radionice. Izloženi su buci strojeva, prašini, a u građevinstvu i nepogodnim makroklimatskim uvjetima. Da bi se zaštitili od štetnih utjecaja, moraju primjenjivati osobna i tehnička zaštitna sredstva. Radni ritam drvodjeljskih tehničara uglavnom je slobodan i odmore uzimaju prema potrebi. Najčešće rade u jednoj smjeni, i to u prijepodnevnoj.

Poželjne osobine

Drvodjeljski tehničari moraju imati opću tjelesnu sposobnost, dobru spretnost ruku i prstiju, dobar vid i sposobnost predočavanja prostornih odnosa. Za drvodjeljske tehničare koji rade na strojevima bitna je emocionalna stabilnost, a preosjetljivost na buku zapreka je radu na strojevima za obradbu drva.


Drvodjeljski tehničari osposobljavaju se u školama za tehnička, industrijska i obrtnička zanimanja, i to po četvero-godišnjemu programu. Nakon položenog završenog ispita školovanje mogu nastaviti na odgovarajućemu, srodnom fakultetu. U poslu se može napredovati rhtmoređivanjem na bolje rangirana i plaćena radna mjesta, a to su uglavnom organizatorska i poslovodna.

Zapošljavanje i zarade

Drvodjeljski tehničari mogu se zaposliti u drvnoj industriji, obrtništvu i u građevinstvu. Mogu voditi i vlastiti obrt drvne struke. Ako se ne mogu zaposliti u tehničkom zanimanju, mogu se zaposliti u zanatskom zanimanju drvne struke (uz dodatno osposobljavanje ili bez njega), gdje se osjeća manjak stručnih kadrova. Zarade drvodjeljskih tehničara kreću se u visini zarada drugih zaposlenika iste stručne spreme. Zbog otežanih radnih uvjeta i deficitarnosti zanimanja, rad u proizvodnji pruža mogućnost dopunske zarade.

35

8.2.4 Drvotokari

Opis poslova Drvotokari strojnom obradbom drva proizvode različite, u pravilu oble, uporabne i ukrasne

predmete. Rade to uz pomoć drvotokarskih strojeva. Na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije (nacrta i opisa) ili uzoraka odabiru vrstu i kakvoću drva te alate potrebne za izradbu traženih predmeta. Na materijalima – predmetima za obradbu – obavljaju precizna mjerenja i skiciranje (zacrtavanje) zadanih oblika, a potom ih obrađuju. Obradba se provodi uglavnom glodanjem, dubljenjem i brušenjem drva.

Drvotokarski proizvodi najčešće jesu dijelovi pokućstva, ograde na stambenim i poslovnim zgradama te sitni uporabni i ukrasni predmeti. Kakvoća i estetski izgled predmeta uvelike ovise o drvotokarovoj spretnosti, preciznosti i kreativnosti. Osim što izrađuju nove predmete, drvotokari rade na restauriranju i popravcima predmeta te na zamjenama njihovih istrošenih dijelova. Kao i izradba novih predmeta, i ovi poslovi zahtijevaju stručnost, preciznost i odgovornost.

Poduzeća koja proizvode veće serije tokarenih predmeta u novije vrijeme imaju kompjutorizirane strojeve, na kojima se, uz prethodne proračune, mogu izvoditi vrlo zamršene i precizne obradbe. Budući da je drvotokarsko zanimanje obrtničko, drvotokari moraju biti osposobljeni za samostalno uzimanje mjera, izradbu izvedbenih nacrta, odabir materijala, izradbu troškovnika te za samostalno vođenje radionice.

Radni uvjeti

Drvotokari rade uglavnom u tvorničkim i obrtničkim radionicama. Budući da rade na strojevima, izloženi su buci, drvenoj prašini i opasnostima od ozljeda. Da bi se zaštitili od štetnih utjecaja, moraju primjenjivati tehnička zaštitna sredstva (razne tehničke naprave) i osobna zaštitna sredstva, kao što su štitnici za uši ili čepići od švedske vate, naočale, zaštitne rukavice i pregače. Radni ritam drvotokara u pravilu je slobodan i odmore mogu uzimati prema potrebi. Prema poslodavčevim potrebama, rade u smjenama, a katkada rade i u dvije smjene (prijepodne i poslijepodne).

Poželjne osobine

Drvotokari moraju imati zdrav mišićno-koštani i dišni sustav, jer rade uglavnom stojeći i jer su izloženi prašini. Preosjetljivost na buku može biti zapreka za drvotokarsko zanimanje, iako se primjenom odgovarajuće zaštite buka strojeva može smanjiti ispod maksimalne dopuštene granice. Važno je da drvotokari imaju sposobnost predočavanja prostornih odnosa, spretne ruke i dobru usklađenost pokreta, kao i emocionalnu stabilnost.


Za zanimanje drvotokara učenici se osposobljuju u obrtničkim školama po trogodišnjemu programu. Nakon trogodišnje prakse u struci, drvotokari mogu polagati majstorski ispit. U poslu se može napredovati rhtmoređivanjem na bolje rangirana i plaćena radna mjesta. To su uglavnom organizatorska i poslovodna radna mjesta – brigadiri, poslovođe i voditelji smjena.


Drvotokari se najčešće zapošljavaju u obrtništvu, ali mogu se zaposliti i u industriji. Mogu voditi i vlastiti obrt. Uz kraće dopunsko osposobljavanje, moguće je zapošljavanje u bliskim zanimanjima koja su deficitarna. Zarade drvotokara kreću se na razini zarada drugih zaposlenika koji imaju istu stručnu spremu. Valja ipak reći da privatni poslodavci dobro plaćaju visokostručne specijalizirane majstore.

36

8.2.5 Mehaničari industrijskih strojeva Opis poslova

Mehaničari industrijskih strojeva servisiraju i održavaju strojeve u industrijskim i obrtničkim radionicama. Njihov je zadatak da tvorničkim postrojenjima osiguraju pouzdan rad, kako bi se u njima mogla odvijati stalna proizvodnja.

Mehaničari industrijskih strojeva instaliraju strojeve i postrojenja, ispituju ih i sudjeluju u njihovu uvođenju u pokusni i proizvodni rad. Bave se njihovim redovitim preventivnim pregledima i održavanjem prema uputama isporučioca te povremenim i generalnim remontima. Osim toga, mehaničari industrijskih strojeva sudjeluju i u planiranju nabave rezervnih dijelova. Zahvaljujući njihovu radu, strojevi u proizvodnim pogonima rade i omogućuju neprekidnu i uspješnu proizvodnju. Oni usko surađuju s inženjerima i tehničarima drugih profila. U radu se služe tehničkom dokumentacijom, a često rade po uputama nadređenih. Važno je da su u radu precizni i odgovorni, kako bi mogli otkriti eventualne kvarove pogonskih strojeva. Pravodobno otkriveni kvarovi znače uštedu pri popravcima, nabavi rezervnih dijelova i, dakako, kraći zastoj proizvodnje. Upravo preciznost u radu mehaničara industrijskih strojeva omogućuje optimalan razvoj proizvodnje u svim granama industrije.

Radni uvjeti

Mehaničari industrijskih strojeva rade u obrtničkim radionicama, malim i velikim proizvodnim poduzećima te servisnim organizacijama. Rade u prosječnim mikroklimatskim uvjetima prostora, svjetla i prozračnosti kakvi vladaju u proizvodnim radionicama. U manjim servisnim radionicama radni su uvjeti povoljniji. Mehaničari su izloženi različitim umnim i fizičkim naporima. Mehaničari industrijskih strojeva barataju vrijednim materijalima, alatima i instrumentima, nadgledaju rad velikih proizvodnih postrojenja. Zato su odgovorni za velike materijalne vrijednosti (njihovom pogreškom može doći do potpunog zastoja proizvodnje). Osim toga, odgovorni su i za tehničku zaštitu sredstava, zaštitu svog zdravlja i života te zaštitu čovjekova okoliša.

Poželjne osobine

Mehaničari industrijskih strojeva moraju imati razvijenu sposobnost rješavanja tehničkih problema i moraju lako razumijevati prostorne odnose. Važno je da su spretnih ruku i prstiju, u dobroj tjelesnoj formi, da dobro vide i da rhtmoznaju boje. Trebaju biti snalažljivi u radu, precizni i odgovorni. Ako rade u timu, poželjno je da vole surađivati s drugim ljudima.

Osposobljavanje

Školovanje za industrijskog mehaničara traje tri godine. Industrijskim mehaničarom može se postati i doškolovanjem uz rad ili prekvalifikacijom. U nastavu su uključena teoretska predavanja i praksa. Nastava pokriva u prvom redu područja strojarstva, elektrotehnike i informatike. Važno je da se mehaničari industrijskih strojeva stalno usavršavanju, kako bi mogli svojim znanjem slijediti krupne tehničke i tehnološke promjene i kako bi znali popraviti najnovije i najmodernije strojeve.

37

8.2.6 Podopolagači i taraceri

Opis poslova Podopolagači izrađuju sve vrste tzv. toplih podova, podove od parketa, parketnih ploča raznih

formata, podove od sintetičkih materijala, od tekstila. Podovi mogu biti jednostavne izvedbe ili pak ornamentalno oblikovani, kao svojevrstan ukras nekoga prostora. Podopolagači, osim podova, izrađuju i postavljaju pragove, oblažu stubišta, bruse i lakiraju postojeće drvene podove. Podovi se polažu u stanovima, uredskim prostorijama, u salonima, na brodovima.

Zanimanje taracera manje je poznato. Za njega posljednjih godina nema ni redovita školovanja. Što rade taraceri? Izrađuju posebne vrste betonskih podova od smjese betona i sitnih kamenčića. Površina takvih podova brusi se i na poseban način obrađuje, čime se postiže glatkoća i privlačan estetski izgled. Takvi podovi postavljaju se u predvorjima zgrada, na ulazima, u kuhinjama, sanitarnim prostorijama i drugdje. Trajni su, lako se održavaju, a i lijepo izgledaju.

Radni uvjeti

Podopolagači i taraceri rade u zatvorenim i poluzatvorenim prostorima najčešće na novogradnjama. U radu se sagibaju, čuče i kleče. Povremeno su izloženi prašini i buci, a moraju prenositi i teže terete, što zahtijeva znatna tjelesna naprezanja.

Poželjne osobine

Kao i za većinu graditeljskih zanimanja, i za zanimanja podopolagača i taracera potrebna je čvršća tjelesna građa, dobro zdravlje unutrašnjih organa, udova i osjetila. Naravno, poželjna je sposobnost razlikovanja boja i smisao za kombiniranje i usklađivanje nijansi boja i oblika.

Osposobljavanje

Podopolagači se kod nas školuju u industrijskim školama, a školovanje traje tri godine. Taraceri se u pojedinim graditeljskim firmama dokvalificiraju i prekvalificiraju uz rad.

38

8.2.7 Popravljači, ugođači i graditelji glazbala

Opis poslova Glazbala su izvor zabave i razbibrige za milijune ljudi. Posao popravljača i ugođača glazbala jest održavanje glazbala kako bi se na njima moglo svirati i proizvoditi svojstven zvuk. Ovo zanimanje obuhvaća popravljače i ugođače klavira; popravljače i ugođače orgulja; popravljače limenih i drvenih puhačkih instrumenata, popravljače udaraljki te popravljače i graditelje žičanih glazbala. Ugođači klavira ugođuju žice klavira na odgovarajuću napetost. Napetost žice određuje frekvenciju njezina vibriranja. Žica proizvodi zvuk – kada je udarena jednim od drvenih batića klavira. Ugođači najprije ugođuju napetost žice “A”. Svirajući po jednoj klavirskoj tipki ugođač usklađuje napetost žice (njezinu visinu tona) i ton glazbene vilice. Služeći se ugođačkim batićem, ugođač zakreće čeličnu čiviju i time zateže i otpušta žicu dok njezina zategnutost (visina tona) ne odgovara tonu koji proizvodi glazbena vilica. Zategnutost bilo koje žice u glasoviru određena je prema žici “A”. Standardni klavir sa 88 tipki ima 230 žica, a može se ugoditi za 1-1,5 sat. Problemi u zvuku klavira mogu biti uzrokovani i kvarom u bilo kojeg od tisuću drvenih, čeličnih, metalnih, koštanih ili pustenih dijelova. Popravljači klavira određuju i uklanjaju takve probleme. Osim popravaka, popravljači i ugođuju glasovir. Da bi odredili problem, popravljači razgovaraju s mušterijama i djelomično rastavljaju klavir da bi ispitali dijelove. Preslaguju pomične dijelove, zamjenjuju stare ili istrošene ili prerađuju cijele glasovire. Popravljači se služe uobičajenim ručnim alatima, ali i specijalnima, kao što su alati za ugađanje, napinjanje i zamjenu žica. Iako u nas dosta rijetko, u svijetu je sve češće da popravljači i ugođači klavira rade na klavirima s ugrađenom elektronikom za kontrolu vlage, za pomoć u snimanju ili čak na klavirima koji uz pomoć elektronike sviraju samostalno. Stoga bi bilo poželjno da današnji popravljači i ugođači glasovira imaju osnovno znanje iz elektronike. Popravljači orgulja ugođuju, popravljaju i ugrađuju orgulje, a željeni se zvuk (ton) dobiva tjeranjem zraka kroz otvore na cijevima orgulja. Da se ugode orgulje popravljač mora prvo uskladiti ton dobiven iz “A” cijevi s onim dobivenim titranjem glazbene vilice. Tonovi ostalih cijevi ugađaju prema tom tonu iz “A” cijevi. Ugađanje orgulja obično traje čitav dan ili nešto duže, jer većina orgulja ima na stotine cijevi. Popravljači orgulja određuju problem, popravljaju ili zamjenjuju istrošene dijelove i čiste orgulje. Sklapaju orgulje na licu mjesta, u crkvama i dvoranama, slijedeći upute proizvođača. Koriste se ručnim i električnim alatima da postave i povežu različite dijelove orgulja. Često rade u grupama ili imaju pomagače. Takav posao traje nekoliko tjedana ili čak mjeseci, ovisno o veličini orgulja. Ugođači se orgulja, poput ugođača glasovira, danas sve više služe elektroničkim napravama za pomoć pri ugađanju što im ubrzava i olakšava posao. Popravljači i graditelji violina uređuju i popravljaju gudaća glazbala kao što su violine, viole i čela, koristeći se najrazličitijim ručnim alatima. Oni određuju kvarove pregledavajući glazbalo i svirajući na njemu. Potrgane i slomljene dijelove odstranjuju i zamjenjuju ih novima ili popravljaju, a čest je posao i zamjena žica na glazbalima te zamjena struna na gudalima. Ogrebotine na tijelu glazbala pune kitom, bruse hrapave i neravne dijelove te bojaju i lakiraju glazbala. Neki majstori i sami proizvode gudaća glazbala, najčešće violine. Popravljači i graditelji gitara i trzalačkih instrumenata pregledavaju glazbalo i sviraju na njemu da bi odredili kvar. Zamjenjuju pragove, ugrađuju ili mijenjaju drvene i metalne dijelove. Sastavljaju gitare i mijenjaju žice. Neki majstori i sami proizvode glazbala. U tim poslovima služe se standardnim ručnim alatima. Popravljači duhaćih instrumenata čiste, uređuju i popravljaju trube, trombone, rogove, tube, klarinete, flaute, saksofone i oboe. Oni pomiču mehaničke dijelove i sviraju glazbene ljestvice na instrumentu kako bi odredili uzrok kvara. Zamjenjuju i popravljaju neispravne tipke, ventile i sve oštećene dijelove. Ispravljaju ulubljene dijelove na metalnim glazbalima, služeći se čekićima s drvenom glavom, te ih poliraju alatima za poliranje. Na drvenim glazbalima popunjuju napukle dijelove materijalima za popunu, a površine na tim mjestima glade i bojaju u skladu s drugim dijelovima glazbala. Zamjenjuju i istrošene plutene i tapecirane dijelove. Popravljači udaraljki rade na bubnjevima, cimbalima i ksilofonima. Pri popravcima bubnjeva oni zamjenjuju opne te ih zatežu i otpuštaju dok ne dobiju željeni ton. Uređuju oštećene drvene dijelove bubnja i zamjenjuju metalne. Koriste se ručnim ili električnim bušilicama za bušenje rupa na cimbalima i gongovima na krajevima napuknuća, ili obrezuju napuknuti dio škarama i brusilicama da bi spriječili njegovo daljnje širenje. Na ksilofonima zamjenjuju pločice i držače.

39

Radni uvjeti

Popravljači duhaćih i žičanih glazbala te udaraljki većinom rade u servisima, a ima i onih kojima je to drugi posao ili hobi i usluge popravaka rade u svom domu ili priručno uređenom prostoru. Popravljanje klavira i orgulja u pravilu zahtijeva odlaske u domove, crkve, škole gdje se nalaze glazbala, pa nekoliko sati na dan majstor troši na put. Posao popravljača i ugođača glazbala prilično je siguran, a moguće su manje ozljede, poput modrica ili porezotina.

Poželjne osobine

Popravljači i ugođači moraju imati dobar sluh (moraju dobro razlikovati visinu i boju tonova), razvijene mehaničke sposobnosti i ručnu spretnost. Za one koji rade s mušterijama važan je i pristojan izgled te ugodno i susretljivo ponašanje.

Osposobljavanje i zapošljavanje

Formalno obrazovanje za popravljače i ugođače glazbala u nas je prilično oskudno. Postoji trogodišnje školovanje za zanimanje glazbalar u srednjoj drvnoj školi i u sklopu Glazbene škole “Pavao Markovac” za zanimanje graditelj i restaurator glazbala, gdje školovanje traje četiri godine, a treba završiti i šest razreda osnovne glazbene škole. Ovakvim školovanjem jako je teško ostvariti vještinu za kvalitetnu i izradbu glazbala. Za to je potrebno mnogo vremena, truda i šegrtovanja kod iskusnih i kvalitetnih majstora, a daljnje obrazovanje i usavršavanje moguće je samo u inozemstvu. Postoje i popravljači i izrađivači koji nisu završili formalne oblike obrazovanja, a svoje su znanje i vještinu stekli kao šegrti u starijih majstora.

Danas u Hrvatskoj ima samo nekoliko registriranih radionica i desetak pojedinaca koji se bave ovim poslom. Uglavnom izrađuju violine, gitare, tamburice i ostale trzalačke i gudaće instrumente. Susreću se s mnogim problemima u svom radu: od nedostatka kvalitetnog drveta, mehanike i alata, do jako loše materijalne situacije. U svemu ih održava velika upornost, ljubav prema tom poslu i glazbi.

40

8.2.8 Stolari Opis poslova

Stolari obradbom drva i drugih zamjenskih materijala proizvode pokućstvo, građevnu stolariju, oplate, obloge i razne uporabne predmete. Na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije (nacrta i opisa) ili uzoraka odabiru materijale, alate i strojeve kojima mogu obaviti zadani posao. Na predmetima za obradbu, a to su najčešće ploče, daske ili letve, najprije obavljaju mjerenje i skiciranje (zacrtavanje), a potom pristupaju obradbi. Obradba obuhvaća piljenje, blanjanje, brušenje, bušenje, glodanje i dubljenje drva. Budući da najčešće izrađuju predmete koji se sastoje od više dijelova, nakon obradbe drva slijedi pripasivanje i spajanje. To se uglavnom radi ljepilima, čavlima, vijcima i raznim okovima.

Ovisno o poslovima koje obavljaju, mjestu rada i konačnom proizvodu, razlikujemo stolare koji izrađuju pokućstvo i druge predmete za široku potrošnju i to uglavnom obavljaju kao obrtničku djelatnost, građevne stolare koji izrađuju prozore, vrata, stubišne ograde i druge izrađevine od drva potrebne u graditeljstvu te ih potom ugrađuju na građevine te industrijske stolare koji pretežito rade na postrojenjima i na doradi industrijskih proizvoda.

Stolari koji rade u obrtništvu katkada sami izrađuju tehničku dokumentaciju, troškovnike i određuju cijene svojih proizvoda. Osim što izrađuju predmete od drva, većina stolara radi na popravcima i zamjeni istrošenih dijelova stolarije. I ti poslovi zahtijevaju stručnost i odgovornost, kao i proizvodnja novih predmeta.

Radni uvjeti

Stolari uglavnom rade u tvorničkim halama i radionicama te u obrtničkim radionicama. Građevni stolari dio svoga radnog vremena provode na građevinama dok ugrađuju stolariju. Budući da gotovo svi stolari rade, manje ili više, sa strojevima (pilama, blanjalicama, brusilicama, bušilicama i glodalicama), izloženi su buci, drvenoj prašini i opasnosti od ozljeda. Da bi se zaštitili, moraju primjenjivati tehničku zaštitu (razne tehničke naprave) i osobna zaštitna sredstva. To su u prvom redu štitnici za uši ili čepići od švedske vate, naočale, zaštitne rukavice, zaštitne cipele, pregače i kacige (građevni stolari).

Zbog mogućih šteta i opasnosti, stolarski poslovi u kojima prevladava strojna obradba drva uvršteni su u poslove s posebnim radnim uvjetima, na koje ne mogu biti rhtmoređene osobe mlađe od 18 godina. Zdravstveno stanje stolara koji rade na strojnoj obradbi drva provjerava se svaka 24 mjeseca. Dođe li u zdravstvenom stanju do promjena koje su brana bavljenju stolarskim poslom, radnik biva raspoređen na druge poslove.

Radni ritam stolara koji rade u industrijskoj strojnoj obradbi drva određen je tehnologijom i organizacijom rada u poduzeću, dok je radni ritam drugih stolara uglavnom slobodan te oni odmore mogu uzimati po potrebi. Prema poslodavčevim potrebama, stolari rade i u smjenama, a kojiput i dulje od punoga radnog vremena, što se uglavnom odnosi na građevne stolare.

Poželjne osobine Stolari trebaju imati zdrav mišićno-koštani i dišni sustav jer rade u različitim tjelesnim

položajima – pretežno stojećke – i jer su izloženi prašini. Preosjetljivost na buku može biti zapreka za stolarsko zanimanje. Važno je da stolari imaju sposobnost predočavanja prostornih odnosa, spretne ruke, a poželjna je emocionalna stabilnost zbog rada na strojevima.


Za stolarsko zanimanje učenike osposobljavaju obrtničke škole po trogodišnjemu izobrazbenom programu. Nakon trogodišnje prakse u struci, stolari mogu polagati majstorski ispit. U poslu se može napredovati rhtmoređivanjem na bolje rangirana i plaćena radna mjesta. To su uglavnom organizatorska i poslovodna radna mjesta – brigadiri, poslovođe i voditelji smjena.


Stolari se uglavnom zapošljavaju u industriji, građevinstvu i obrtništvu. Mogu voditi i vlastiti obrt. Osim toga, oni se mogu zaposliti i na održavanju zgrada, gdje uglavnom popravljaju građevnu stolariju i inventar. Stolari se traže, pa nakon završetka školovanja ne moraju čekati na zaposlenje. Zarade stolara kreću se na razini zarada drugih zaposlenika koji imaju istu stručnu spremu ili, zbog deficitarnosti zanimanja, nešto veće.

41

8.2.9 Šumarski tehničari

Opis poslova

Šumarski tehničar radi na uzgoju, zaštiti, uređivanju i iskorištavanju šuma. U radu na uzgoju šume i na pošumljavanju šumarski tehničar, po uputama inženjera šumarstva, a u određenim okvirima i samostalno, utvrđuje uvjete i mogućnosti uzgoja šume. Ti su uvjeti: vrsta tla i klima, mogućnosti i razlozi uzgoja pojedinih vrsta šume te mogućnosti iskorištavanja. Tako šumarski tehničar prikuplja podatke o obilježjima šumskih područja, utvrđuje njegovu veličinu, vrste šumskih kultura i zajednica te njihovo stanje. On prikuplja podatke o vrstama i populaciji drveća, mogućim bolestima i oštećenjima šuma, opasnostima od požara i sl. Na temelju tih elemenata predlaže načine uzgoja i iskorištavanja.

Šumarski tehničar prikuplja sjeme i radi na uzgoju sadnica. Nadzire njihov razvoj i eventualne pojave bolesti ili štetnika. Predlaže i provodi mjere zaštite sadnica, kao i šume uopće. Same radove na pošumljavanju, čišćenju i sječi drveća najčešće obavljaju pomoćni i priučeni radnici ili pak radnici koji su školovani (ili osposobljeni) za rad sa određenim strojevima koji se rabe u šumarskim radovima. Njihovim radom najčešće rukovodi šumarski tehničar. U tom slučaju on planira izvođenje radova, određuje i označuje dijelove šume koji su predviđeni za sječu, proračunava količinu drva koja će se dobiti sječom, planira gradnju šumskih cesta, organizira rad, normira rad, planira potrebne strojeve i alat, prati i nadzire provedbu. Posebno je zadužen za provođenje mjera sigurnosti na radu. Šumarski tehničar može obavljati i određena laboratorijska ispitivanja, a obavlja i neke administrativne poslove u šumarijama.

Šumarski tehničar mora poznavati funkciju i mogućnosti različitih strojeva i alata koji se upotrebljavaju u šumarskim radovima. I sam se pritom služi dijelom alata (npr. sjekira, manja motorna pila), no uglavnom se služi različitim mjernim alatom i instrumentima, a u nekim situacijama i laboratorijskom opremom.

Radni uvjeti

Šumarski tehničar najveći dio svojega rada obavlja u šumi, to znači na otvorenom, u prirodi. Takvi su uvjeti, doduše, zdravi, ali nekomforni i naporni. Vrlo često, da bi došao do mjesta gdje se poslovi obavljaju, mora putovati terenskim vozilima, pa i pješačiti na većim udaljenostima i po bespućima. U određenim fazama rada, npr. sječe drveća, grube obradbe i izvlačenja, izložen je opasnostima čak i od težih povreda, a posebno valja naglasiti njegovu odgovornost za sigurnost drugih radnika koji obavljaju šumske radove.

Poželjne osobine

Za šumarskog je tehničara potrebno dobro zdravlje i dobra opća tjelesna kondicija. Poželjne su i organizatorske sposobnosti. Međutim, presudno je pri odabiranju ovog zanimanja da čovjek voli prirodu, posebno šumu, i da prihvaća specifične uvjete života i rada u šumi.

Osposobljavanje

Školovanje za šumarskog tehničara traje četiri godine i obavlja se u šumarskim školama. Takve su škole danas u Karlovcu, Otočcu, Virovitici, Slavonskom Brodu i Kaštel Štafiliću Nehaju. Školovanje se može i nastaviti, uglavnom na Šumarskom fakultetu.

Zapošljavanje i napredovanje

Šumarski tehničari zapošljavaju se u šumarstvu, tj. šumskim gospodarstvima i šumarijama. U poslu mogu napredovati do položaja rukovoditelja šumskog radilišta.

42

8.2.10 Tesari

Opis poslova Tesari obrađuju drvo, izrađuju skele, oplate i razne građevne konstrukcije. To su uglavnom

drvene konstrukcije pri gradnji mostova, cesta, brodova, tvorničkih hala i različitih zgrada. Pretežit dio posla na zgradama čini izradba krovnih konstrukcija (podloga za krovne pokrivače).

Nakon što odrede radni zadatak, tesari na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije odabiru potrebne materijale, alate i strojeve. U prvom redu pripremaju konstrukcijske elemente, koje zatim spajaju u jedinstvene cjeline. Pri tomu je važno da posao bude dobro isplaniran te da mjerenje i obilježavanje elemenata bude precizno. Elemente spajaju u cjeline uglavnom čavlima, vijcima i metalnim okovima. U radu se služe raznim materijalima. Najčešći to su drvo, kovine, plastika i drugi zamjenski materijali. U pripremnoj radnoj fazi tesari rabe razne strojeve za obradbu drva, kao što su pile, blanjalice, brusilice i bušilice.

Budući da tesari izrađuju konstrukcije koje su bitne za stabilnost i sigurnost određenih građevina i ljudi koji na njima rade, libelama, viskovima i drugim mjernim instrumentima prijeko je potrebno stalno nadzirati kakvoću napravljenoga. U te poslove ulazi i izradba skela (privremenih konstrukcija) kojima se osiguravaju radnici koji rade na visini, poput njih samih. Tesari najčešće izrađuju velike i zamršene konstrukcije, i to najprije u dijelovima, koje potom spajaju u cjeline. Dio poslova mogu obavljati na tlu, a najveći dio izvode na visini. Od tesara koji rade u obrtništvu zahtijeva se i izradba tehničke dokumentacije, troškovnika i određivanje proizvodnih cijena.

Radni uvjeti

Pripremni dio poslova tesari obavljaju u radionicama, gdje na strojevima obrađuju elemente koje poslije ugrađuju u konstrukcije. Pri tim poslovima katkada su izloženi buci iznad dopustive razine (više od 90 dB). Pretežni dio radnog vremena tesari rade na otvorenome, i to najčešće na građevinama. Relativno velik dio radnog vremena provode na radovima koji se izvode na visini.

Da bi se zaštitili od štetnih utjecaja, tesari moraju primjenjivati tehničku zaštitu (razne tehničke naprave) i osobna zaštitna sredstva, kao što su štitnici za uši ili čepići od švedske vate, zaštitne rukavice, zaštitne cipele, zaštitna odijela, naočale, kacige.

Zbog štetnosti i opasnosti, tesarski poslovi jesu poslovi s posebnim radnim uvjetima, pa na njih ne mogu biti rhtmoređen osobe mlađe od 18 godina. Zdravstveno stanje tesara provjerava se svakih 12 mjeseci. Dođe li u zaposlenika do promjena zdravstvenoga stanja koji bi bili zapreka za obavljanje tesarskih poslova, tesari se rhtmoređuju na druge poslove.

Radni ritam tesara slobodan je i odmori se uzimaju prema potrebi. Prema poslodavčevim potrebama, tesari rade u smjenama, produljeno radno vrijeme, a u sezoni građevnih radova kojiput rade subotom, nedjeljom i blagdanima. Rade i izvan mjesta prebivališta (na terenu). Slobodne dane uzimaju u dogovoru s poslodavcem i prema vlastitim potrebama.

Poželjne osobine Tesari moraju imati zdrav koštano-zglobni, cirkulatorni i dišni sustav. Prijeko su potrebni uredan

vid i vidno polje te osjećaj ravnoteže. Strah od visine i preosjetljivost na buku onemogućuju rad u tesarskom zanimanju. Naglašen je zahtjev za emocionalnom stabilnošću i općom tjelesnom spretnošću.


Tesari se za svoj posao osposobljuju u građevnim školama, kojih ima u Hrvatskoj ima u više gradova, i to za industrijsko i obrtničko zanimanje. Izobrazba za tesare traje tri godine, a za pomoćne tesare pet mjeseci. Nakon trogodišnje prakse u struci, tesari mogu polagati majstorski ispit. U poslu se može napredovati raspoređivanjem na bolje rangirana i plaćena radna mjesta, a to su uglavnom organizatorska i poslovodna radna mjesta – brigadiri, poslovođe i voditelji smjena.


Tesari se uglavnom zapošljavaju u građevinstvu i obrtništvu. Mogu voditi i vlastiti obrt. Potrebe za tesarima znatno su veće od broja radnika osposobljenih za taj posao. Mnoga građevna poduzeća nude učenicima stipendije tijekom školovanja i osiguravaju zaposlenje. Zarade tesara veće su od prosječnih zarada drugih zaposlenika iste kvalifikacije. Određeni postotak dobivaju zbog otežanih radnih uvjeta i deficitarnosti zanimanja.

43

9. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA PRAKTIČNE NASTAVE U SREDNJIM ŠKOLAMA I DEFINISANJE POTREBNIH POBOLJŠANJA U PROGRAMU PRAKSE ZAPISNICI RAZGOVORA SA DIREKTORIMA SREDNJIH STRUČNIH ŠKOLA 9.1 Olovo, Mješovita srednja škola «Musa Ćazim Ćatić», g.Alikadić Kazafer, direktor -U školi su pokrivena dva zanimanja drvoprerađivačke industrije, zanimanje Stolar koje se obavlja po EU VET programu iz 1998 godine i Tehničar finalne obrade drveta koji se obavlja po starom planu i programu koji očekuju da se izmjeni u skorije vrijeme (obećanje GTZa). -Trenutno školu pohađa 22 učenika II razreda za zanimanje Stolar (po EU VET programu); i 30 učenika II razreda i 28 učenika IV razreda za zanimanje Tehničar finalne obrade drveta. -Više od 80% učenika putuje do škole što predstavlja problem u realizaciji nastave, mnogi učenici odustaju od nastavka školovanja usljed financijskih problema. -Praksa se obavlja u prostorijama škole, mašinska radionica koju je EU VET opremio sa 10 novih mašina izgorila je prije nekoliko godina. Nakon toga su samostalno pokušali obnoviti mašinski park. Trenutno imaju dvije radionice, prva je sa ručnim alatom za prve i druge razrede, dok je druga mašinska radionica za III i IV razrede u kojoj su osposobili tokarski stroj, cekular te kupili četvorostranu blanjalicu. Pored nastave u radionicama, učenici obavljaju i stručne posjete firmama, ali kako u neposrednoj blizini nemaju reprezentativne predstavnike drvoprerađivačke industrije (osim Stupčanice sa kojom nemaju ostvarenu saradnju jer je primarna obrada a oni se bave finalnom), obilaze postrojenja u Zavidovićima, Sarajevu, Živinicama (Konjuh). Prilikom stručnih posjeta -Praktični dio nastave rezultira finalnim proizvodima i skoro sav namještaj u školi je napravljen u radionicama, najčešće kao maturski radovi. Tvrdi da kvalitetom izrade školskog namještaja ne zaostaju za Konjuhom. Čak su promijenili standarde za stolove za informatički kabinet, ali ne i na uštrb ergonomskih karakteristika, stolovi su jednako funkcionalni ali umjesto 5 sada može stati 6 stolova što je povećalo kapacitet kabineta na optimalnu veličinu. Učenici su osvajali prva mjesta na državnim takmičenjima u oblasti drvoprerade svojim maturskim radovima. -Uobičajeni su problemi kao i u ostalim školama, prisiljeni su formirati grupe učenika za praksu po 10 – 15 učenika što znatno otežava realizaciju praktične nastave, ministarstvo obrazovanja ZDK im je nametnulo racionalizaciju grupa (do sada su imali manje grupe, ali je skupo i troši se dosta vremena) pa je sada povećana grupa na uštrb kvaliteta nastave. -Nedostatak stručne literature, u svojoj biblioteci imaju po jedan primjerak dostupnih udžbenika, ali nemaju dovoljno za izvodjenje nastave. Postavlja pitanje mogućnosti doštampavanja manjeg broja udžbenika 30-60 komada po školi. Veći broj stručnih predmeta nema udžbenik. -Nemaju probleme sa visokim režijama (ne troše previše struje, tvrdi da su vrlo racionalni i sveli sve režije na minimum) -Broj učenika tj razreda odredjenih zanimanja se odredjuje tako što škola da svoj prijedlog, općina ga dopuni i ide u ministarstvo, ako se ne ispuni kvota (minimalno 20 upisanih učenika u jedno odjeljenje) na kraju upisa se odbija zahtjev škole. Ove godine nije bilo dovoljno interesa za zanimanje Stolar te je ministarstvo obrazovanja ZDK odbilo prihvatiti formiranje razreda. -Imaju informacije da su se njihovi učenici jako brzo prilagodili radu na novim tehnologijama (CNC masine) i dobili su odlične kritike od strane poslodavaca za njihove bivše učenike.

44

9.2 Srednja stručna škola Zavidovići g.Fuad Polić, direktor -Škola radi po bosanskom planu i programu koji je usvojen 1994 a prepravljen 1996. Trenutno imaju samo odjeljenje Stolara, 24 učenika II razreda. -Praktična nastava se odvija u vlastitoj radionici koja je u krugu Krivaje. Radionica je opremljena prije 20 godina i još uvijek pruža odlične mogućnosti za edukaciju učenika. Mašinski park ima zaokružen proces finalne obrade te se tu obavljala i praksa za tehničare finalne obrade drveta. Posjeduju sljedeće mašine: -Stolarska tračna pila -Jednostrana blanjalica -Dvostrana blanjalica -Glodalica -Kružna pila za poprečno rezanje -Kružna pila za uzdužno rezanje -Bušilica -Brusilica -Ostali alati za ručnu obradu -Veličina grupa učenika na praksi je određena normama koje je propisao pedagoški zaovd i to za I razred 12-15 učenika; za II razred 10-12 učenika; za III razred 6-12 učenika, prosječna veličina grupe je 10 učenika, trenutno imaju dvije grupe po 12 učenika -Od Krivaje dobiju nešto lošiju građu kao protuuslugu za nešto što im odrade, i na tome se uče, a kada je su maturski radovi u pitanju onda škola kupuje kvalitetniju građu. Najčešće prave vješalice, ormariće i sitni namještaj, kojeg obično neko od kolega ili iz blizine kupi za sitne pare, od čega se onda naknadno kupuje nova građa. Ove novčane transakcije uglavnom ne idu preko računa (zbog trezorskog poslovanja) i trebale bi ostati tajne. -Problem udžbenika je naročito izražen, za 50% predmeta nema izrađenih udžbenika, dok su za ostale prestari, nema niti jednog udžbenika koji je izdat od 1990 i kasnije. Rješenje bi bilo da se na nivou države ili barem Federacije osnuje komisija za izradu udžbenika, a procjenjuje da bi tržište Federacije moglo konzumirati najmanje 3000 primjeraka tih udžbenika. Takodjer, kada bi se izradili udžbenici za tehničara finalne obrade drveta, time bi se pokrilo čak 90% predmeta koje imaju i ostala drvoprerađivačka zanimanja. Napominje da se kvalitet nastave ne može postići dok se ne obezbjedi pristup stručnoj literaturi. -Pri planiranju upisa u skladu sa općinskim savjetnikom dogovori se lista zanimanja koja se onda sa početkom II polugodišta predstavi učenicima 8 razreda osnovnih škola, te djeca odabiru zanimanja za koja će se kandidirati pri upisu u srednje škole. Djeca imaju mogućnost da dopišu zanimanja koja nisu na listi ali se to dešava jako jako rijetko (manje od 5% djece bira zanimanja koja nisu na listi). Ponudi se od 15 do 20 zanimanja, a obično se izdvoji 7 ili 8 najaktuelnijih. Ministarstvo obrazovanja onda potvrdi koliko se kojih odjeljenja može upisati. Razlike između rezultata ove ankete i iskazanog interesovanja pri upisu su neznatne, oko 5%. Krajnji broj upisanih se znatnije razlikuje jer je najveći interes za ekonomske tehničare i ostala zanimanja za koje roditelji djece procijenjuju da su tražena na tržištu rada. -Prisutno je stalno opadanje interesovanja za zanimanje Stolar i ostala zanimanja drvoprerađivačke industrije, najvjerovatniji razlog za to je usporen proces privatizacije Krivaje, pri čemu se stvara strah od viška radne snage drvoprerađivačke struke, kao i nepovjerenje u ekonomsku isplativost ovog zanimanja. -Od 24 učenika koji se trenutno školuju za zanimanje stolar najveći broj ih prvobitno nije želio upisati ovaj smjer, ali usljed nedostatka mjesta u razredima ekonomskih tehničara i ostalnih aktuelnih zanimanja bili su prisiljeni upisati ovu školu. Ovo je bitno u odnosu na motivaciju i sklonosti učenika za rad u ovom sektoru, odnosno za volju za radom koju naglašavaju poslodavci. -Učenici se imaju priliku upoznati sa radom na CNC masinama tek pri zaposlenju. U toku školovanja imaju organizirane posjete Krivaji gdje ima manji broj CNC mašina, dok ih u radionici nemaju. Takodjer su posjetili i ZEPS, gdje su opet imali prilike vidjeti kako izgledaju te mašine ali ne i raditi na njima te im je u toku školovanja teško predočiti da jedna mašina može obaviti sve funkcije za koje je programirana.

45

9.3 Srednja Mješovita škola Žepče, g.Zijad Malićbegović, direktor -Drvoprerađivačka zanimanja su u hrvatskom dijelu škole i rade se po hrvatskom planu i programu. Program nije ni najmanje prilagođen bosanskoj situaciji, odnosno identičan je programu u Hrvatskoj. -Imaju samo šumarska zanimanja, odnosno zanimanje šumarski tehničar. Otvarali su konkurs za stolare (po bosanskom programu), ali im se prijavio samo jedan učenik iz Zenice, pa nisu mogli formirati odjeljenje. Svake godine sve je slabije izraženo interesovanje i za šumarskog tehničara. -Praktična nastava se odvija u firmama. Ugovor se potpisuje na godinu dana, a volonterske je prirode, odnosno, firme ne primaju nikakvu naknadu. I ovdje je problem konstantnog slabljenja interesa firmi za pružanje ove usluge, navodeći razloge kao što su već postojeći suficit radnika, nemogućnost zaduživanja jednog radnika da radno vrijeme posveti učenicima – što zbog financijskih problema, što zbog usporavanja proizvodnog procesa, što zbog sigurnosnih problema. Od strane škole se imenuje koordinator koji obilazi firme sa kojima je potpisan ugovor te podnosi izvještaj nastavnom osoblju i direktoru škole o eventualnim problemima. -Nastava se odvija u grupama od 4-5 učenika a po iskazanim potrebama firme i više. Najčešće poslove koje učenici obavljaju su poslovi pomoćnih radnika “zato što se to njima ne radi pa daju takve poslove učenicima” (direktor je vjerovatno nenamjerno citirao najčešće navode učenika, sigurnosni aspekt je najčešći uzrok ovakve raspodjele poslova) -Svojim ličnim zalaganjem pokušavaju ubaciti učenike završnih razreda u proizvodne procese i potencirati njihov veći angažman u firmama. -Nema prednosti za poduzetnike da se u prostorijama njihovih firmi odvija praktična nastava. -Njihove želje su da imaju radionicu u krugu škole gdje će direktno nadzirati izvođenje praktične nastave, te moći direktno uvoditi učenike u proizvodni proces. Za sada nemaju mogućnost da sami otvore i opreme radionicu – problem je financijske prirode, nemaju ni vlastiti žiro račun zbog trezorskog načina poslovanja, a ministarstvo obrazovanja jedva obezbjeđuje novac za isplatu plaća i doprinosa nastavnom osoblju. 9.4 Srednja stručna škola, Tešanj g-din Muharem Saračević U okviru obrazovanja učenika za zanimanja drvoprerađivačkog usmjerenja, Srednja stručna škola-Tešanj podučava učenike za zanimanje stolar od šk.god. 1996/97. Do sada ukupno je 200 učenika završilo školovanje za ovo zanimanje po klasičnom nastavnom planu i programu, dok se od školske 2004/05 godine po modularnim nastavnim planovima i programima (EU-VET) podučava još 65 učenika. Učenici koji su završili zanimanje stolar su sa općina Doboj-jug, Usora i Tešanj, a najveći broj njih je trenutno uposlen u firmama koje su locirane na teritoriji navedenih općina. Neki od njih su postali poduzetnici i počeli sa malim biznisom u drvoprerađivačkom sektoru, a posebno je značajno istaći da se bave finalnom obradom drveta čiji se proizvodi izvoze za potrebe tržišta Zapadne Europe. Na našem širem prostoru nalazi se oko 30-tak firmi i zanatskih radnji koje se bave ovom vrstom djelatnošću, tako da je potreba za ovim zanatom posebno izražena. Upravo u tim firmama se realizira dobrim dijelom i praktična nastava učenika koji pohađaju školovanje za zanimanje stolar. Srednja stručna škola podučava učenike za navedeno zanimanje u skladu sa materijalnim i prostornim uslovima, a one su relativno na niskom nivou zbog objektivnih razloga. Opremanje radionice sa novim tehnologijama i sredstvima za rad značajno bi doprinijelo kvalitetnijoj obuci učenika. Ukoliko se u budućoj strategiji razvoja značajnije bude ulagalo u obrazovne institucije, posebno u oblast srednjeg stručnog obrazovanja-nove tehnologije, alat, nastavna učila, obuka, nastavnika i dr. Tada možemo očekivati i bolje rezultate učenja. Tržištu rada bi ponudili kvalitetniju radnu snagu i smanjio bi se broj nazaposlenih.

46

11. ANALIZA TRENUTNOG PROGRAMA OBRAZOVANJA NA NIVOU MAŠINSKIH FAKULTETA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA 11.1 MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO Tabela 11.1.1 Mašinski fakultet u Sarajevu, pregled predmeta III godina studija MTD smjer. (Izvod iz literature [22]).

SEMESTAR ZIMSKI LJETNI

Redni broj

Predmet P V S P V S

1 Izborni predmet 1 30 45 2 Izborni predmet 2 30 45 3 Izborni predmet 3 30 45 4 Izborni predmet 4 30 45 5 Izborni predmet 5 30 45 6 Izborni predmet 6 30 45 7 Izborni predmet 7 30 45 8 Industrijska praksa 200 UKUPNO 375 350

Strani jezik: Z i LJ=30+0 Sportska kultura: Z i LJ=0+30 Tabela 11.1.2 Mašinski fakultet u Sarajevu, bodovanje prema ECTS za III godinu studija (Izvod iz literature [22]).

ECTS Kreditni bodovi

Redni broj

Predmeti P V S K PI UI Σ

1 Izborni predmet 1 1,5 1,5 1 0,5 1 2 7,5 2 Izborni predmet 2 1 1 1 0,5 1 2 6,5 3 Izborni predmet 3 2 2 0,5 1 2 7,5 4 Izborni predmet 4 1 1 0,5 1 2 5,5 5 Izborni predmet 5 1 1 0,5 1 2 5,5 6 Izborni predmet 6 2,5 2,5 1 0,5 1 2 9,5 7 Izborni predmet 7 2,5 2 1 0,5 1 2 8,5 8 Industrijska praksa 1 1 0,5 1 2 5,5 9 Strani jezik 1 0,5 1 2 4,5 10 Sportska kultura 1 1 67,0

Legenda: P-predavanja, V-vježbe, S-seminarski rad, K-konsultacije, PI-pismeni ispit, UI-usmeni ispit, Σ-ukupno.

47

Tabela 11.1.3 Mašinski fakultet Sarajevo, III godina studija, sedmični fond sati. (Izvod iz literature [22]).

SEMESTAR ZIMSKI LJETNI

Redni broj

Predmet P V S P V S

1 Izborni predmet 1 3 3 2 Izborni predmet 2 2 2 3 Izborni predmet 3 2 2 2 2 4 Izborni predmet 4 2 2 5 Izborni predmet 5 2 2 6 Izborni predmet 6 2 2 3 3 7 Izborni predmet 7 2 2 3 2 8 Industrijska praksa 2 0

14 12 13 12 UKUPNO

26 25 Strani jezik: Z i LJ=2+0 Sportska kultura: Z i LJ=0+2

Tabela 11.1.4 Prikaz ECTS Nastavnog plana za III godinu studija, Odsjek za tehnologije drveta.

(Izvod iz literature [22]).

5. Semestar Red. br.

Naziv predmeta Broj sati ECTS

1 Lijepljenje drveta 2+1 4 2 Hidrotermička obrada drveta 3+1+1 6 3 Mašine za obradu drveta 3+1+1 6 4 Pilanska obrada drveta 2+1+1 4 5 Furniri i furnirske ploče 3+0+2 6 6 Izborni stručni predmet - -

Izborni stručni predmeti 5. semestra Red. br.


1 Projektovanje tehnoloških procesa u drvnoj industriji

2+0+2 5

2 Zaštita drveta 2+1+1 4 3 Mašine i uređaji za unutrašnji transport 2+2 5

6. Semestar Red. br.


1 Površinska obrada drveta 2+0+1 4 2 Elementi konstruisanja 3+1+1 6 3 Tehnologija proizvodnje namještaja 2+1+1 5 4 Finalna obrada drveta 3+1+1 6 5 Izborni predmeti - -

Izborni stručni predmeti 6. semestra Red. br.


1 Priprema proizvodnje 3+0+2 5 2 Ploče od usitnjenog drveta 3+0+2 5 3 Osnove energetike 2+2 5

48

11.2 MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO, POSTDIPLOMSKI STUDIJ

Na Mašinskom fakultetu u Sarajevu egzistira i postdiplomski studij sa sljedeće dvije grupe:

a) Tehnologije primarne obrade drveta i

b) Tehnologije finalne obrade drveta.

Tabela 11.2.1 Nastavni plan II i III semestra na postdiplomskom studiji, grupa: Tehnologije primarne obrade drveta.


Red.br. Naziv predmeta Broj časova predavanja Broj časova laboratorijskih vježbi

1 Pilanska obrada drveta 20 10 2 Hidrotermička obrada drveta 20 0 3 Ploče od usitnjenog drveta 20 0 4 Projektovanje tehnoloških procesa u

drvnoj industriji 20 0

5 Furnir i šperovano drvo 20 0

Tabela 11.2.2 Nastavni plan II i III semestra na postdiplomskom studiji, grupa: Tehnologije finalne obrade drveta.


Red.br. Naziv predmeta Broj časova predavanja Broj časova laboratorijskih vježbi

1 Koloidna hemija i polimeri 15 10 2 Mašine za obradu drveta 20 0 3 Lijepljenje drveta 20 0 4 Hidrotermička obrada drveta 20 0 5 Konstrukcije proizvoda od drveta 20 0 6 Finalna obrada drveta 20 0 7 Površinska obrada drveta 20 0 8 Uvod u dizajn 20 0 9 Savremeni dizajn proizvoda od drveta 20 0

49

11.2.1 LITERATURA NA MAŠINSKOM FAKULTETU U SARAJEVU (Izvod iz literature [22]).

Spisak knjiga i skripti koje se koriste kao standardna literatura na MTD odsjeku, Mašinski fakultet u Sarajevu je:

[1] Backović M.: Lijepljenje drveta u polju visokofrekventne električne struje, Zavod za tehnologiju drveta, Sarajevo, 1965. [2] Backović M.: Lijepljenje drveta zagrijavanjem elektrootpornim kontaktnim grijačima, Zavod za tehnologiju drveta, Sarajevo, 1968. [3] Backović M.: Uticajni faktori na proces i kvalitet lijepljenja furnira, Zavod za tehnologiju drveta, Sarajevo, 1976. [4] Backović M.: Pneumatski transport u drvnoj industriji, Sarajevo, 1995. [5] Backović M.: Lijepljenje u tehnologijama prerade drveta, Sarajevo, 1996. [6] Karahasanović A.: Lesonit, Sarajevo, 1965. [7] Karahasanović A., Rajman V.: Iverice, Mašinski fakultet Sarajevo, 1970. [8] Karahasanović A.: Nauka o drvetu, Sarajevo, 1980. [9] Alić O., Skopal B.: Konstrukcije proizvoda od drveta, Mašinski fakultet Sarajevo, 1965. [10]Alić O., Skopal B.: Konstrukcije proizvoda od drveta, Mašinski fakultet Sarajevo, 1965. [11]Alić O.: Hrapavost površine tehničkih-drvnih tijela, Mašinski fakultet Sarajevo, 1965. [12]Zupčević R.: Tračne pile i njihova upotreba u pilanama, monografija, Zavod za tehnologiju drveta Mašinskog fakulteta u Sarajevu, 1965. [13]Zupčević R.: Istraživanje kompleksnijeg iskorišćenja trupaca četinara na pilanama, monografija, Zavod za tehnologiju drveta Mašinskog fakulteta u Sarajevu, 1965. [14]Zupčević R.: Mašine za obradu drveta, I dio, Teorija rezanja, Mašinski fakultet u Sarajevu, 1988. [15]Serdarević F.: Organizacija i vođenje investicionih projekata u šumarstvu i drvnoj industriji, "Štamparija Fojnica" d.o.o. Fojnica, 2003. [16]Gurda S.: Tehnologija drveta, Šumarski fakultet Sarajevo, 1999. [17]Mešić N.: Furniri, furnirske i stolarske ploče, "Grafika Šaran" d.o.o Sarajevo, 1998. [18]Alić O.: Površinska obrada drveta, Mašinski fakultet Sarajevo, 1997. [19] Backović M.: Lijepljenje u tehnologijama prerade drveta, "Bosna Public" Sarajevo, 1996. [20] Backović M.: Pneumatski transport, Sarajevo, "Bosna Public" Sarajevo, 1995. [21] Karahasanović A.: Nauka o drvetu, IP "Svjetlost" d.o.o. Sarajevo, 1992.

11.3 MAŠINSKI FAKULTET BANJA LUKA

Tabela11.3.1 Nastavni plan na Mašinskom fakultetu Banja Luka, odsjek:Mehanička prerada drveta.


Semestar

I II III IV V VI VII VII

R.

br.

Naziv predmeta

P V P V P V P V P V P V P V P V

način polaganja ispita

1 Matematika I-II 4 3 4 2 P2

2 Eksperimentalna fizika 2 2 2 2 P

3 Tehničko ctranje sa nacrtnom geometrijom

2 2 2 2 P

4 Mehanika 2 2 2 2 P+U

5 Materijali 2 2 P+U

6 Nauka o drvetu 3 2 P+U

7 Engleski jezik 1 1 1 1 U

Prva godina studija-ukupno 13 12 14 11

8 Elektrotehnika 2 1 2 1 p

9 Mašinski elementi 2 2 2 2 P+U

10 Informatika sa numerikom 2 2 2 2 P+U

11 Otpornost materijala 2 2 P+U

12 Termodinamika 2 2 P+U

51

13 Proizvodne tehnologije 2 0 p

14 Nauka o drvetu 2 2 P+U

15 Sociologija 2 0

16 Primarna prerada drveta 2 2 2 2 P+U

17 Regulaciona tehnika 2 2 P+U

18 Engleski jezik 1 1 1 1 U

Industrijska praksa U trajanju od dvije sedmice tokom druge godine studija

Druga godina studija-ukupno 15 12 15 12

19 Mjerna tehnika 3 2 P+U

20 Mašine i alati za preradu drveta 2 2 2 2 P+U

21 Hidraulika i pneumatika 3 2 P+U

22 Hemijska prerada drveta 2 2 2 2 P+U

23 Hidrotermička obrada drveta 2 2 P+U

24 Organizacija i ekonomika prerade drveta

2 2 2 2 P+U

25 Upravljanje kvalitetom 2 2 P+U

26 Površinska prerada drveta 2 2 P+U

27 Projektovanje sistema mehaničke prerade drveta

3 2 P+U

28 Energetika drvne industrije 2 1 P+U

52

Treća godina studija 14 12 15 13

29 Finalna prerada drveta 2 2 P+U

30 Transportni sistemi 2 2 P+U

31 Furniri i šperovano drvo 2 2 P+U

32 Lijepljenje drveta 2 2 P+U

33 Ploče od usitnjenog drveta 2 2 P+U

34 Konstrukcija proizvoda od drveta 2 2 P+U

35 Povrede na radu 2 0

Diplomski rad izrađuje se u trajanju od 4 mjeseca

P

Inžinjerska praksa U trajanju od dvije sedmice tokom četvrte godine studija

Diplomski rad Izrada po završetku sedmog semestra-u toku trajanja osmog semestra (do 4 mjeseca)

Četvrta godina studija-ukupno opterećenje 14 12 Izrada diplomskog rada

Legenda: P-predavanja; V-vježbe; P2-pismeni; U-usmeni.

53

11.4 ŠUMARSKI FAKULTET BEOGRAD (izvod iz literature [25]).

KATEDRA PRIMARNE PRERADE DRVETA

1. Svojstva drveta

2. Zaštita drveta

3. Anatomija drveta

4. Hidrometrička obrada drveta

5. Prerada drveta na pilanama

6. Furniri i slojevite ploče

7. Osnove mehaničke prerade drveta

KATEDRA HEMIJSKO-MEHANIČKE PRERADE DRVETA

1. Poznavanje materijala

2. Iverice, vlaknatice i drvnoplastične mase

3. Hemija drveta

4. Hemijska prerada drveta

5. Tehnologija proizvodnje i prerade celuloze

6. Kompoziti na bazi drveta

7. Hemija

KATEDRA MAŠINE I UREĐAJI U PRERADI DRVETA

1. Tehnička mehanika

2. Osnovi mašinstva

3. Elementi regulacione tehnike

4. Unutrašnji transport

5. Mašine i alati za obradu drveta

6. Sigurnost na radu i životna sredina

7. Energetika u preradi drveta

8. Tehnička fizika

54

KATEDRA FINALNE PRERADE DRVETA

1. Površinska obrada drveta

2. Finalna prerada drveta

3. Drvne konstrukcije

4. Projektovanje nameštaja

5. Dizajn

6. Nacrtna geometrija sa tehničkim crtanjem

7. Lepljenje u finalnoj preradi drveta

8. Drvo u građevinarstvu

9. Organizacija prostora

10. Tapacirani nameštaj

11. Projektovanje enterijera

KATEDRA ORGANIZACIJE I EKONOMIKE DRVNE INDUSTRIJE

1. Operaciona istraživanja

2. Upravljanje kvalitetom

3. Studija rada

4. Marketing u preradi drveta

5. Trgovina drvetom

6. Upravljanje promenama

7. Menađzment u preradi drveta

8. Upravljanje razvoja preduzeća

9. Upravljanje projektima i investicijama

10. Ekonomika drvne industrije

11. Organizacija proizvodnje u preradi drveta

12. Trgovina drveta

13. Projektovanje preduzeća za preradu drveta

14. Upravljanje prizvodnjom u preradi drveta

15. Osnovi ekonomije

55

KATEDRA OPŠTIH PREDMETA

1. Matematika

2. Statistika

3. Informatika

Tabela 11.4.1 Nastavni plan studija Šumarski fakultet u Beogradu, smjer Obrada drveta.


Semestar R.

br.

Naziv predmeta

I II III IV V VI VII VIII

Prva godina studija

1 Matematika 2+2 2+2

2 Tehnička fizika 2+2 2+2

3 Hemija 2+2 2+2

4 Nacrtna geometrija sa tehničkim crtanjem

2+2 2+2

5 Tehnička mehanika 2+2 2+3

6 Anatomija drveta 2+2 2+2

7 Statistika 2+2

8 Osnove ekonomije 2+0

9 Informatika 2+2

Strani jezik 4 4

Ukupan fond sati na prvoj godini 16+14 14+15

30 29

Druga godina studija

10 Osnovi mašinstva 2+2 2+2

11 Svojstva drveta 2+2 2+2

12 Zaštita drveta

2+2 2+2

- Mašine i alati za obradu drveta

2+4

13 Poznavanje materijala 2+2

14 Hemija drveta 2+2

56

- Hidrotermička obrada drveta 2+2

15 Elementi regulacione tehnike 2+2

16 Unutrašnji transport u preradi drveta

2+2 2+2

17 Strani jezik 4 4

Ukupan fond sati na drugoj godini 14+14 14+16

28 30

Treća godina studija

18 Mašine i alati za obradu drveta

2+2

19 Hidrotermička obrada drveta 2+2

20 Prerada drveta na pilanama 2+2 2+2

21 Furniri i slojevite ploče 2+2 2+2

22 Iverice, vlaknatice i drvoplastične mase

2+2 2+2

23 Drvne konstrukcije 2+2 2+2

24 Izborni predmet 2+2


26 Izborni predmet 2

27 Izborni predmet 2

Ukupan fond sati na trećoj godini 14+14 14+14

28 28

Četvrta godina studija

28 Finalna prerada drveta 2+2 2+2

29 Površinska obrada drveta 2+2 2+2

30 Organizacija proizvodnje u preradi drveta

2+2 2+2

31 Upravljanje proizvodnjom 2+2 2+2

32 Ekonomika drvne industrije 2+1 2+1

33 Projektovanje preduzeća 2+2 2+2

57

34 Trgovina drvetom 2+1 2+1



Ukupan fond sati na četvrtoj godini 16+14 16+14

30 30

58

11.5 TEHNIČKI FAKULTET BIHAĆ

Tabela 11.5.1 Nastavni plan studija Drvno industrijski odsjek, smjer: tehnologija, Tehnički fakultet u Bihaću


Semestri R.br. Naziv predmeta

I II III IV


2 Eksperimentalna fizika 45+30

3 Mehanika 45+30 30+30

4 Nauka o drvetu 30+30 30+30

5 Strojevi za obradu drveta 30+30 30+30

6 Hidrotermička obrada drveta 30+30 30+30

7 Sociologija 30+0 30+0

8 Nauka o odbrani 30+0 30+15

9 Nacrtna geometrija i tehničko crtanje 30+30 15+45

10 Pilanska prerada drveta 30+30

11 Tehnologije furnira i ploča na bazi drveta 30+30 30+30

12 Primjena drveta u građevinarstvu 30+30 30+30

13 Površinska obrada 30+30

14 Kemijska prerada drveta 30+30

15 Konstruisanje pomoću računara CAD 15+30 0+30

16 Organizacija proizvodnje 30+30

17 Strani jezik (engleski/njemački) 15+15 15+15

18 Fizičko vaspitanje 0+30 0+30

19 Ukupan broj sati (predavanja + vježbe) u semestru

255+180 270+240 210+270 195+255

59

Tabela 11.5.2 Nastavni program studija Drvno industrijski odsjek, smjer:industrijski dizajn, Tehnički fakultet u Bihaću


Semestri R.br. Naziv predmeta

I II III IV


2 Eksperimentalna fizika 45+30

3 Mehanika 45+30 30+30

4 Nauka o drvetu 30+30 30+30

5 Osnovi dizajna 30+30 30+30

6 Metode prezentacije proizvoda 30+30 30+30

7 Sociologija 30+0 30+0

8 Nauka o odbrani 30+0 30+15

9 Nacrtna geometrija i tehničko crtanje 30+30 15+45

10 Primarne obrade drveta 30+30

11 Tehnologija proizvodnje namještaja 30+30

12 Primjena drveta u građevinarstvu 30+30 30+30

13 Oblikovanje i konstrukcija proizvoda iz drveta 30+45 30+30

14 Interijer 30+30 30+30

15 Konstruisanje pomoću računara CAD 15+30 0+30

16 Organizacija proizvodnje 30+30

17 Strojevi za obradu drveta 30+30

18 Hidrotermička obrada drveta 30+30

17 Strani jezik (engleski/njemački) 15+15 15+15

18 Fizičko vaspitanje 0+30 0+30

19 Ukupan broj sati (predavanja + vježbe) u semestru 255+210 270+240 210+270 195+255

60

11.5.1 NAUKA O DRVETU


Fond sati sedmično: (2+2) I, (2+2) II

Sadržaj predavanja

Uvod. Značaj i sadržaj predmeta. Cilj proučavanja. Porijeklo sirovine, mjesto u naučnoj klasifikaciji. Drvo kao živa i mrtva materija. Definicija. Dijelovi drveta. Karakteristike dijelova kao uslov za upotrebu. Oblici sirovine. Sortimenti i vrste iz kojih se izgrađuju. Građa i sastav drveta. Mikroskopska građa i izgled. Grupiranje ćelija u tkivu kod četinara: funkcija i posljedice. Grupiranje ćelija u tkivu kod lišćara: funkcija i posljedice. Submikroskopska struktura ćelija i njen uticaj na osobine drveta. Kemijske karakteristike drveta. Ključ za raspoređivanje vrsta na bazi građe i sastava drveta. Greške drveta: pojam, definicija, podjela i značaj. Zaštita sirovina i tehničkog drveta. Tehničke osobine drveta. Estetske osobine drveta. Fizičke osobine drveta. Akustične osobine drveta. Mehaničke osobine drveta. Trajnost drveta.

Sadržaj vježbi

Auditorne vježbe: Prate sadržaj predavanja

Laboratorijske vježbe vrše se na terenu u proizvodnim pogonima i laboratorijama (mikroskopiranje, ispitivanje pojednih osobina drveta)

Provjera znanja

Pismeni i usmeni ispit nakon kolokviranja vježbi

Uslovi za potpis

Redovno pohađanje predavanja i vježbi

Osnovna literatura

[1] Karahasanović A.: Nauka o drvetu, Svjtlost Sarajevo, 1988.

[2] Grupa autora: Šumarska enciklopedija, Leksikografski zavod, Zagreb

[3] Grupa autora: Drvno-industrijski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967.

61

11.5.2 STROJEVI ZA OBRADU DRVETA



Sadržaj predavanja

Upoznavanje s ciljevima predavanja, općom podjelom alatnih strojeva u drvnoj industriji. Kratki prikazi pojedinih tipičnih predstavnika alatnih strojeva prema općoj podjeli. Materijali u strojarstvu. Metali. Svojstva metala i njihovo ispitivanje. Željezo i čelik. Obojeni metali. Sinterovani materijali. Umjetni materijali. Elementi strojeva. Alati u drvnoj industriji. Sile rezanja, rad i snaga pri rezanju. Kinematika alatnih strojeva. Energetski normativi alatnih strojeva. Alati u finalnoj preradi drveta. Programiranje NU alatnih strojeva. Tehnološka priprema NU alatnih strojeva. Održavanje strojeva i alata.

Sadržaj vježbi

Auditorne vježbe prate toko predavanja.

Provjera znanja

Pismeni i usmeni ispit.

Uslovi za potpis

Redovno pohađanje predavanja i vježbi

Osnovna literatura

[1] Backović, A.: Pneumatski transport u drvnoj industriji, Bosna public, Sarajevo, 1995.

[2] Hadžipašić, A.: Materijali u mašinstvu, Dom štampe, Zenica 2000.

[3] Vitas, D.: Osnovi mašinskih konstrukcija I, Naučna knjiga Beograd, 1975.

[4] Vitas, D.: Osnovi mašinskih konstrukcija II, Naučna knjiga Beograd, 1975.

62

11.5.3 HIDROTERMIČKA OBRADA DRVETA



Sadržaj predavanja

Uvod i svrha, značaj i podjela predmeta. Osnovi termodinamike: osnovni pojmovi, mjerenje temperature. Termometri: Toplinsko rastezanje krutih i tekućih tijela: dužinsko rastezanje, prostorno rastezanje, značaj toplinskog rastezanja. Pare: vodena para, proizvodnja vodene pare, P,V dijagram za vodenu paru. Toplinska obrada drveta: uloga i zadaci toplinske obrade drveta; utjecaj karakteristika materijala na toplinsku pripremu drveta; proračun temperature promjena u drvetu; Primjena temperaturnih promjena u drvetu četvrtastog presjeka, premještanje topline u drvetu u fazi hlađenja. Tehnologija toplinske pripreme drveta za proizvodnju furnira; uređaji i način pripreme; proračun potrebne topline; proračun potrebne površine grejnih tijela i presjek paravoda. Toplinska priprema drveta za savijanje; proračun i kapacitiranje uređaja; plastifikacija uređaja drugim načinima. Parenje rezane građe; Sušenje drveta: cilj, značaj i podjela sušenja; raspodjela vode u drvetu, gradijant vlage i gravimetrijska metoda; ostale metode; teorija sušenja čvrstih nehigroskopskih tijela; teorija sušenja higroskopskih tijela; kretanje vode u drvetu u području vlažnosti iznad i ispod tačke zasićenosti žice; sušenje drveta sa stanovišta ravnoteže vlažnosti; sušenje drveta sa stanovišta brzine sušenja; utjecajni faktori kritične tačke, indeks oštrine sušenja. Prirodno sušenje; uticaj temperature, relativne vlage; brzine i smjera strujanja vazduha na prirodno sušenje; tipovi složajeva za prirodno sušenje drveta; greške koje nastaju u toku sušenja drveta. Vještačko sušenje drveta; režimi sušenja drveta, režimi završne obrade, vođenje procesa, greške sušenje; njihovo mjerenje i otklanjanje. Sušare-sušionice.

Sadržaj vježbi

Auditorne vježbe odnose se na izračunavanje zadataka te asistent predavač postavlja pitanja studentima i obratno u cilju utvrđivanja gradiva iz pojedinih jedinica. Laboratorijske vježbe se izvode očitovanjem –kontaktima sa materijalima koji su obrađeni u nastavnim jedinicama. Pogonske vježbe se rade u industrijskim pogonima. Mjerenje temperature; termometri, izrada zadataka. Izbor termometra prema namjeni i korištenja. Toplinsko rastezanje, dužinsko rastezanje, prostorno rastezanje, izrada zadataka. Pare, vodene pare. P, V dijagrami; izrada zadataka. Toplinska obrada drveta, proračun i izrada zadataka. Pogonske vježbe-posjete vještačkim sušionicama. Tehnologija toplinske obrade drveta za proizvodnju furnira, proračun kapaciteta, topline i površine grejnih tijela i presjeka proizvoda. Izrada zadataka i posjeta pogonima., kotlovnicama. Toplinske pripreme drveta za savijanje, izrada zadataka. Parenje rezane građe, proračun i kapacitiranje uređaja. Izrada zadataka, praktične-pogonske vježbe. Cilj, značaj i podjela sušenja, voda u drvetu, ravnoteža vlažnosti, auditorne vježbe. Prirodno sušenje drveta, tipovi složaja kod prirodnog sušenja. Greške kod prirodnog sušenja. Vježbe su auditorne i praktične. Izrada plana stovarišta rezane građe sa i bez nadstrešnice. Vještačko sušenje, proračuni trajanja sušenja, režimi sušenja, vođenje procesa sušenja, greške vještačkog sušenja. Vježbe su auditorne, laboratorijske-praćenje sušenja (probe), pogonske-praktične u industrijskim pogonima i vještačkim sušarama. Izrada zadataka. Sušare; cirkulacija zraka, sistem za izmjenu zraka-vazduha, potrebne količine toplote, ostale vrste vještačkog sušenja drveta. Vježbe su auditorne i praktične u vještačkim sušarama, proračuni u vidu izrade zadataka. Sušenje furnira, režimi i greške koje nastaju kod sušenja furnira, vježbe su praktične-pogonske i laboratrijeske, izrada zadataka. U svim tezama gdje se navodi "Izrada zadataka", "proračun kapaciteta", "kapacitiranje", studenti rade zadatke, koje im uz konsultacije predavača-nastavnika predmeta zadaje asistent za hidrotermičku obradu drveta.

Provjera znanja

Ispit se polaže pismeno i usmeno. Položeni pismeni ispit iz vježbi i predavanja su uslov za polaganje usmenog dijela ispita.

Uslovi za potpis

63

Uredno pohađanje predavanja i vježbi i položen kolokvij iz vježbi.

Osnovna literatura

[1] Černe B.: Nauka o toplini, Tehnička knjiga Zagreb, 1963.

[2] Turk I..: Nauka o toplini , Sveučilišna naklada Libre, Zagreb

[3]Grupa autora: Drvno-industrijski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1969.

11.5.4 PILANSKE PRERADE DRVETA


Fond sati sedmično: (2+2) III

Sadržaj predavanja

Uvod, značaj i podjela predmeta. Pilanska prerada drveta, pojam, sirovina. Pilanski trupci, oblik, dimenzije, greške , standardi i izračunavanje zapremine. Uskladištenje i priprema za rezanje. Tehnologija rezanja piljenica i ostalih proizvoda na gateru i tržišnim pilama trupčarama. Sekundarna prerada-krajčenje i skraćivanje. Proizvodnja piljene građe, dimenzije i standardi najvažnijih vrsta piljene građe. Sortiranje i način mjerenja, uskladištenje. Prirodno sušenje. Oprema i izrada specifikacija. Organizacija rada na stovarištima rezane građe. Kvantitativno i kvalitetno iskorištenje kod prerade nekih domaćih vrsta drveta. Jednofazna i dvofazna pilanska prerada, prednosti i mane. Tehnološka oprema u pilanskoj proizvodnji, proračun kapaciteta i osnovu projektovanja tehnologije. Sporedni pogoni u pilani. Zaštita rezane građe. Upotreba rezane građe.

Sadržaj vježbi

Auditorne, pilansko postrojenje, tehnološka osnova. Proračun kapaciteta; izrada računarskih i grafičkih zadataka; mjerne naprave, pomagala i instrumenti.

Provjera znanja

Ispit iz ovog predmeta je pismeni i usmeni.

Uslovi za potpis

Uredno pohađanje nastave-predavanja i vježbi. Izrada grafičkih radova.

Osnovna literatura

[1] Ugrenović: Tehnologija drveta, Zagreb, 1950.

[2] Knežević: Prerada drveta u pilanama, Zagreb, 1961.

[3] Horvat: Pilanska prerada drveta, Zagreb, 1955.

64

11.5.5 TEHNOLOGIJA FURNIRA I PLOČA NA BAZI DRVETA


Fond sati sedmično: (2+2) III, (2+2) IV

Sadržaj predavanja

Pojam. Podjela furnira. Sirovina. Stovarište oblovine. Zaštita oblovine. Mehanička priprema sirovine. Prekrajanje trupaca. Koranje trupaca. Hidrotermička priprema oblovine. Bazeni za hidrotermičku pripremu. Tehnološki sistem za proizvodnju furnira. Sistem za proizvodnju sječenih furnira. Greške koje nastaju u toku sječenja furnira. Proizvodnost furnirskog noža. Sistem za proizvodnju ljuštenih furnira. Deformacija furnira u procesu ljuštenja. Obrada furnira na makazama. Transfer furnirskih listova nakon obrade. Proizvodnost makaza. Sušenje sječenih i ljuštenih furnira. Određivanje vlažnosti furnira. Greške u operaciji sušenja furnira. Proračun kapaciteta sušare. Tok tehnološkog procesa u proizvodnji sječenih ljuštenih furnira. Proračun kapaciteta sušare. Tok tehnološkog procesa u proizvodnj sječenih ljuštenih furnira. Završna obrada sječenih furnira. Skladište sječenih furnira. Iskorištenje sirovine. Ostale vrste furnira.

Furnirske ploče

Pojam i podjela. Osnovna pravila konstrukcije normalnih furnirskih ploča. Hlađenje i kondicioniranje ljuštenih furnira. Dužno i poprečno spajanje furnirskih listova (proširivanje furnira). Produživanje furnira. Ljepljenje furnirskih ploča. Priprema (slaganje) furnirske kompozicije. Pretpresanje. Presanje furnirskih ploča. Popravci furnirskih ploča. Brušenje furnirskih ploča. Klasiranje i završna obrada. Uskladištenje furnirskih ploča. Iskorištenje sirovine. Fizička i mehanička svojstva. Specijalne furnirske ploče. Stolarske ploče (panel-ploče). Pojam i podjela. Normalne stolarske ploče. Elementi konstrukcije stolarskih ploča. Dimenzije stolarskih ploča. Blok srednjica. Srednjica iz letvica. Ostali načini izrade srednjice za stolarsku ploču. Lijepljenje i završna obrada stolarskih ploča. Tok tehnološkog procesa. Ispitivanje mehaničko-fizičkih svojstava stolarskih ploča.

Tehnologija izrade iverastih ploča, priprema sirovine i proizvodnje iverja, izrada ćilima i presovanje ploča, kondicioniranje, krajčenje i brušenje. Tehnološka oprema i režim rada. Postupci za proizvodnju iverastih ploča. Uskladištenje, mjerenje i način otpreme. Fizička svojstva iverice. Ispitivanje iverica.

Tehnologija proizvodnje ploča vlaknatica, sirovina, priprema sirovine za proizvodnju, proizvodnja iverja, tehnološka oprema. Izrada i priprema vlakanaca, izrada ćilima, presanje i završna obrada ploča. Dimenzije, podjela i kvalitet ploča. Postupci izrade vlaknatica. Fizička i mehanička svojstva ploča i način ispitivanja. Uskladištenje, način otpreme i upotreba.

Sadržaj vježbi

Auditorne rješavanje računskih zadataka.

Laboratorijske ispitivanje svojstava ploča.

Pogonske raspored tehnološke opreme.

Uslov za potpis

Uredno pohađanje predavanja i vježbi.

Provjera znanja

Provjera znanja-ispit iz ovog predmeta je pismeni i usmeni.

Osnovna literatura

[1] Krpan, J.: Industrija furnira i ploča, Zagreb, 1951.

[2] Knežević: Furniri i šperano drvo, Beograd.

[3] Ugrenović: Tehnologija drveta, Zagreb, 1950.

65

11.5.6 KONSTRUKCIJA PROIZVODA IZ DRVETA



Sadržaj predavanja

Sjedeća tijela (stolice bez naslona, stolice sa naslonom za leđa, stolice sa rukonaslonom). Stolovi (za ručavanje bez razvlačenja, za ručavanje sa razvlačenjem, klub stolovi). Ležeća tijela (ležajevi, kreveti, obični, kreveti bračni, polukauči, kauči kauči na razvlačenje i posebni ležajevi). Korusni namještaj (ormari, obični ormari, ugrađeni ormari, vitrine, kredenci itd.). Kuhinjski elementi. Tapacirani namještaj (fotelje, jednosjed, dvosjed i trosjed, tapecirani kreveti i tapecirani ležajevi). Uložci (dječiji, samački i bračni). Uredski stolovi, stolice i fotelje. Uredski korpusni namještaj. Trgovinski namještaj (samoposluge, te specijalizovane radnje). Bolnički namještaj. Predškolski i školski namještaj. Namještaj za prodavnice. Namještaj za zabavne objekte (kina, škole, kazališta).

Sadržaj vježbi

Praktične vježbe 100%. Student će iz sadržaja predavanja oblikovati (projektirati) namještaj i to: stolicu, stol, ležaj, komponibilni sistem korpusnog namještaja, pult za ugostiteljstvo, police za biblioteku i sl. Svaki projektirani predmet podrazumijeva i izvedbu prototipa uzorka u mjerilu 1:1.

Osnovna literatura

[1] Grassi A.:Atlante del Design/Italiano 1940/80

[2] Starrck P.:Vorwort/Preferace/Preferace: Oliver Boissiere

[3] Fricke D.:Package Design in Japan

[4] Marcel Breuer Design-Bauhaus arhiv

[5] Elle decoration

66

11.5.7 TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA



Sadržaj predavanja

Opća tehnologija finalnih proizvoda. Stanje i tendence razvoja finalne tehnologije u nas i u svijetu, te opće metode obrade. Teorija tehnologije. Razvoj proizvoda. Drvo i drvni materijali. Kombinirani drvno-sisntetski materijali. Spužvasti mekani materijali. Spužvasti kruti materijali. Sintetski kruti materijali. Opruge, jezgre i elastične podloge. Tekstilni materijali. Koža, metalni i keramički materijali. Proces oblikovanja i obrade. Proces obrade mehaničkom obradom drva. Procesi oblikovanja savijanjem, utiskivanje i sl. Krojenje materijala i tehnologija finalnih proizvoda. Obrada prikrojaka. Oblaganje ploha, rubova i profila furnirom, folijama i dr. materijalima. Obrada sklopova i njihovo sastavljanje. Ojastučenje. Spajanje prikrojaka šivanjem. Ukrasno prošivanje. Postavljanje opružnih sistema, izolacionih elastičnih slojeva i presvlačenje. Tačnost obrade i kvaliteta proizvoda. Tačnost obrade i tolerancije, dosjedi i čvrstoća površine. Analiza procesa rezanja u tehnologiji finalnih proizvoda. Osiguravanje kvalitete. Metode ispitivanja finalnih proizvoda. Ocjenjivanje kvaliteta. Znak kvaliteta. Lijepljenje u tehnologiji finalnih proizvoda. Slijepljenje konstrukcije i njihove karakteristike. Karbamidna ljepila. Epoksidna ljepila. Poliuretanska ljepila. Kombinirana i modificirana ljepila. Tvorba slijepljenog spoja. Interakcija priljubljenih materijala i ljepila. Nanošenje ljepila. Otvoreno vrijeme i vrijeme otparavanja. Aktiviranje ljepila. Pritisci. Temperaturno-vremenski režimi. Intenzifikacija sljepljivanja. Svojstva slijepljenog spoja. Početna čvrstoća, tehnološka čvrstoća, maksimalna čvrstoća. Trajnost spoja. Tehnološka ispitivanja ljepila i slijepljenog spoja.

Sadržaj vježbi

Auditorne vježbe i izrada grafičkih radova koji slijede tok predavanja; procesi mehaničke obrade; procesi oblikovanja savijanjem, utiskivanjem i sl.; krojenje materijala; obrada ploha, rubova i profila; obrada sklopova i sastavljanje; izrada kompletne tehničke dokumentacije za proizvod; tehnički opis proizvoda, radioničkih crteža, šema montaže, liste materijala, toka tehnološkog procesa i tehničko-tehnološke liste.

Uslov za potpis

Uredno pohađanje nastave-predavanja i vježbi i izrada grafičkih radova.

Provjera znanja

Ispit iz ovog predmeta se sastoji iz pismenog i usmenog dijela ispita.

Osnovna literatura

[1] Skopla, B.: Finalna mašinska obrada drveta, Sarajevo, 1976.

[2] Ljuljka, B.: Tehnologija proizvodnje namještaja, Zagreb, 1977.

[3] Maretić, M.: Finalna obrada drveta, Zagreb, 1965.

67

11.5.8 PRIMJENA DRVETA U GRAĐEVINARSTVU



Sadržaj predavanja

Tipovi. Konstrukcije i klasifikacija proizvoda za građevinarstvo: prozori, vrata, stijene, obloge, podovi, nosači, drvene kuće. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na proizvode za građevinarstvo:funkcionalni zahtjevi, konstruktivni zahtjevi, rasvjetno-ventilacijski zahtjevi, akustični i toplinsko izolacioni zahtjevi, nepropusnost i brtvljenje, proračuni i dimenzionisanje proizvoda za građevinarstvo. Ugradba proizvoda u zgradama, odnosno povezivanje u veće cjeline. Materijal za proizvode za građevinarstvo: drvo i drvni materijali, sintetski materijali, metalni materijali, okovi, brtvila, stakla. Krojenje materijala, obrada prikrojaka. Spajanje detalja: spajanje detalja iz drva, spajanje detalja iz sintetskih materijala, spajanje detalja iz metala. Obrada sklopova. Sastavljanje okvira. Procesi proizvodnje. Proizvodnja vrata, proizvodnja prozora, proizvodnja podova, proizvodnja nosača, proizvodnja drvenih kuća. Zaštita proizvoda za građevinarstvo. Ispitivanje kvaliteta proizvoda za građevinarstvo, metode ispitivanja, ocjenjivanje kvaliteta.

Sadržaj vježbi

Auditorne vježbe i izrada grafičkih radova koji slijede tok predavanja. Auditorne vježbe su iz procesa proizvodnje, zaštite proizvoda i ispitivanje kontrole kvaliteta proizvoda za građevinarstvo: prozora, vrata, stijena obloga, podova, nosača, krovova i drvenih kuća. Grafički radovi obrađuju konstrukcije proizvoda, spajanje detalja, obradu sklopova i sastavljanje okvira i proizvoda.

Uslov za potpis

Uredno pohađanje nastave predavanja i vježbi i izrada grafičkih radova.

Provjera znanja

Ispit iz ovog predmeta se sastoji iz pismenog i usmenog dijela ispita.

Osnovna literatura

[1] Alić, O.: Konstrukcija proizvoda od drveta, Sarajevo

[2] Peulić, Dj.: Konstruktivni elementi zgrada I i II dio, Tehnička knjiga Zagreb, 1983.

68

11.5.9 POVRŠINSKA OBRADA



Sadržaj predavanja

Priprema drvne površine za drvnu obradu. Hrapavost, sistemi i kriterij hrapavosti. Specifičnosti mjerenja hrapavosti na drvenim površinama.

Priprema površine. Općenito o brušenju drveta. Postupci brušenja. Proizvodnost brušenja.

Hrapavost brušenih površina i značaj hrapavosti. Broj brušenja i redoslijed primjene brusnih papira. Površinska obrada drveta. Osnovni vidovi površinske obrade drveta. Boje i njihova klasifikacija. Materijali za površinsku obradu drveta. Materijali za bojenje drveta-bajcevi. Pigmenti. Punila ili ekstenderi. Rastvarači i razređivači. Smole i njihova klasifikacija. Polimeri i njihova svojstva.. Materijali POD na bazi polimerizacionih smola. Materijali POD na bazi polikondenzacionih smola. Vodeni lakovi i boje. Lazure. Temelji. Zapunjači pora. Kitevi.

Uzajamni odnos tečnih materijala površinske obrade drveta. Kvašenje površine i razlijevanje tečnih materijala. Metode i postupci nanošenja tečnih materijala. Ručno nanošenje. Mehanizirane metode nanošenja. Nanošenje potapanjem. Nanošenje provlačenjem. Nanošenjemetodama dispergiranja.

Procesi otvrdnjavanja filmova. Adhezija filmova sa drvenom površinom. Unutrašnja naprezanja u pokrovima. Ubrzano (forsirano) sušenje. Načini zagrijavanja nanosa i smjer prenošenja toplote.

Režimi sušenja konvektivnim zagrijavanjem. Sušare za ubrzano sušenje zagrijavanjem.

Obrada suhih pokrova-filmova.

Mjerenje hrapavosti drvene površine prije površinske obrade.

Ispitivanje tečnih materijala. Viskozitet. Značaj i zavisnost viskoziteta.

Ispitivanje dekorativno-zaštitnih pokrova. Mjerenje debljine suhih filmova. Tvrdoća suhih filmova. Adhezija. Savitljivost filmova. Sjaj filmova. Otpornost filmova prema tečnim agensima. Otpornost filmova na površine i snižene temperature.

Sadržaj vježbi

Vježbe su auditorne i praktične i slijede sadržaj predavanja.

Provjera znanja

Pismeni i usmeni ispit

Uslov za potpis

Redovno pohađanje predavanja i vježbi.

Osnovna literatura

Osnovna literatura

[1] Alić, O.: Površinska obrada drveta, Mašinski fakultet Sarajevo, 1997.

[2] Ljuljko, B.: Površinska obrada drveta, Zagreb, 1980. i 1990.

[3] Ugrenović, A.: Tehnologija drveta, Zagreb, 1959.

69

11.5.10 KEMIJSKA PRERADA DRVETA


Fond sati sedmično: (2+2) IV

Sadržaj predavanja

Uvod. Osnove opšte i organske kemije, ekologija, recikling. Kemizam drveta: kemijski sastav drveta. Kemijska jedinjenja u građi drveta. Tehnološki procesi za kemijsku građu drveta. Proizvodnja celuloze i drvenjača, proizvodnja furnira. Suha destilacija drveta.. Hidroliza drveta, proizvodnja eteričnih ulja, umjetne ploče, konzerviranje drveta. Obrada drveta pomoću kemikalija. Proizvodnja celuloze, papira, umjetnih celuloznih vlakana, šećera, alkohola, bjelančevinske hrane za životinje. Pirogena razgradnja drveta: suka destilacija drveta, proizvodnja, plina i čađe, oksalna kiselina, toplotna energija (vlaženje drveta). Ekstrakcija drveta: proizvodnja tanina (štavila za kožu), eteričnih ulja, terpentina, boja i ljepila i sl. Inpregnacija i proizvodnja umjetnih drvenih ploča. Ponovna primjena i recikling (10R strategija) drveta i proizvoda od drveta.

Predavanja se izvode usmeno uz korištenje edukacione opreme.

Sadržaj vježbi

Izrada zadataka i seminarskih radova, posjeta tvornicama gdje se prerađuje drvo.

Provjera znanja

Pismeni ili usmeni ispit.

Uslov za potpis.

Redovno pohađanje nastave predavanja i vježbi i izrada seminarskih radova.

Osnovna literatura

[1] Ugrenović, A.: Kemijsko iskorišćavanje drveta, Zagreb

[2] Opačić, S.: Kemijska prerada drveta, Zagreb

[3] Stričević, N.: Tehnologija s poznavanjem robe, Zagreb (organski dio)

70

11.5.10 OSNOVI DIZAJNA



Sadržaj predavanja

Tehnosfera, pojam i definicija. Slojevi tehnosfere (ergosfera, domosfera, urbosfera, regisfera, patrosfera, terasfera). Podjela namještaja po namjeni: stambeni namještaj, školski namještaj, bolnički namještaj, namještaj za trgovine, laboratorijski namještaj, namještaj za jevne objekte, namještaj za zabavne objekte, hotelski namještaj, namještaj za ugostiteljstvo itd. Podjela namještaja po materijalima: drveni namještaj, metalni namještaj, plastični namještaj, pleteni namještaj, tapacirani namještaj, građevinski namještaj (prozori, vrata, podovi, zidovi, stropovi itd.). Podjela namještaja po konstrukciji: montažno/demontažni, fiksni, produkcija namještaja i dizajn. Serijska proizvodnja, unikatna proizvodnja, standardi u produkciji namještaja, modularna koordinacija, standardizacija, unifikacija, globalizacija. Dizajn namještaja, drvenih proizvoda danas. Prognoziranje razvoja namještaja, drvena proizvodnja.

Sadržaj vježbi

Auditore vježbe 100%: Seminarski rad iz sfere predavanja kao što je npr. tema ugostiteljski, školski, bolnički, itd. Namještaj. Kolokviran rad o savremenim dizajnerima i velikanima dizajna XX vijeka kao npr.: Marcel, Breuer, Filip Stark, Mekintosh, itd.

Provjera znanja

Pismeni i usmeni ispit nakon položenih kolokvija vježbi.

Uslovi za potpis

Redovno pohađanje predavanja i vježbi i položen kolokvij vježbi.

Osnovna literatura

[1] Breuer M: Design/Ed. Bauhaus-Archiv

[2] Chareau P.: Designer and Architect

[3] Interier Design/Uchida, Mitsuhashi&studio 80

[4] Dietz M., Monninger M.: Japan Design

[5] Branders U., Erlhoff M., Schepers W., Vogenreiter S..:Pentagon-Informal Design/texte:

[6] Grassi A.:Atlante del Design/Italiano 1940/80

11.5.10 PRIMARNE OBRADE DRVETA



Sadržaj predavanja

Uvod i podjela predmeta. Pilanska prerada drveta:pilane, pojam pilanskog postrojenja.

Stovarište trupaca.

Pilanska hala (trijem). Stovarište rezane (piljene) građe. Sirovina: pilanski trupci; debljinski razredi i podrazredi; organizacija rada na stovarištu trupaca, uskladištenje i priprema trupaca za rezanje. Tehnologija rezanja na gateru i tračnim pilama, primarna i sekundarna pilanska prerada. Proizvodnja rezane građe: najvažnije vrste rezane građe, standardi, sortiranje, uskladištenje. Prirodno sušenje; organizacija rada na stovarištu rezane građe. Jednofazna i dvofazna pilanska prerada. Kvantitativno i kvalitativno iskorištenje pilanskih trupaca. Tehnološka oprema u pilanskoj proizvodnji; proračun kapaciteta; Osnovi projektovanja tehnologije; Zaštita rezane građe; Upotreba rezane građe;

71

Furniri, šperploče i stolarske ploče; opći pojmovi;

Sirovine; vrste drveta, dimenzije i standardi; priprema sirovina za proizvodnju furnira;

Proizvodnja furnira: tehnološka oprema; osnova tehnološkog procesa. Vrste furnira; način mjerenja, uskladištenja i otpreme; upotreba furnira;

Tehnologija proizvodnje šperploče, vrste sirovine, konstrukcija, vrsta dimenzije i kvalitet šperploča; ljepilai vrste ljepila; greške kod proizvodnje, standardi; tehnološka oprema;

Završna obrada, uskladištenje, mjerenje i način otpreme, upotreba šperploča; Fizička i mehanička svojstva sperploča, način ispitivanja šperploča, način ispitivanja šperploča.

Tehnologija proizvodnje stolarskih ploča (panel ploča); vrsta sirovine, tehnologija sirovine, tehnologija proizvodnje, dimenzije; tehnološka oprema; upotreba stolarskih ploča.

Ploče iverice: istorijat razvoja proizvodnje iverastih ploča, vrste dimenzije iverica;

Sirovina; vezna sredstva.

Tehnologija proizvodnje ploča iverica; priprema sirovine i proizvodnja iverja, izrada ćilima i presovanje ploča; Kondicioniranje, krajčenje, brušenje; tehnološka oprema i režim rada;

Postupci za proizvodnju ploča iverica.

Uskladištenje, mjerenje i način otpreme;

Svojstva ploča i iverica; fizička i mehanička svojstva.

Upotreba ploča i iverica.

Ploče vlaknatice: tehnologija proizvodnje ploča vlaknatica;

Sirovine; vrste sirovine, priprema sirovne za proizvodnju; izrada i priprema vlakanaca; izrada ćilima, presovanje i završna obrada ploča; dimenzije, podjela i kvalitet ploče vlaknatica; Postupci izrade ploča vlakanatica. Svojstva vlaknatica; fizička i mehanička svojstva; Upotreba vlaknatica; Uskladištenje I način otpreme.

Sadržaj vježbi

Auditorne, laboratorijske, rješavanje računskih zadataka; ispitivanje svojstava ploče, vježbe u pogonu, raspored tehnološke opreme.

Provjera znanja

Pismeni i usmeni ispit; uvjet za polaganje pismenog ispita je ovjera i potpis da je student obavio vježbu i predavanja. Uvjet za polaganje usmenog ispita je položen pismeni ispit.

Uslovi za potpis

Student je obavezan da prisustvuje predavanjima najmanje 70% časova i vježbama najmanje 80%.

Osnovna literatura

[1] Knežević, M.: Osnovi mehaničke prerade drveta

[2] Krpan, J.: Industrija furnira i ploča

[3] Horvat, I.: Pilanska prerada drveta

[4] Grupa autora: Drvno-industrijski priručnik

72

11.6. VSS ZANIMANJA DRVOPRERAĐIVAČKOG USMJERENJA U HRVATSKOJ (Izvod iz literature [28]).

11.6.1 Inžinjeri drvne tehnologije

Opis poslova

Inženjeri drvne tehnologije upravljaju tehnološkim procesima u drvnoj industriji i u proizvodnji papira i celuloze. Osim toga, neki od njih sudjeluju i u upravljanju tvornicama kao menadžeri, zatim mogu raditi u nabavi materijala, prodaji i marketingu u tvrtkama u kojima rade. Ipak, njihovi su osnovni zadaci organizacija rada, priprema proizvodnje i konstruiranje proizvoda. Organizacija rada i priprema proizvodnje znače da oni rhtmoređuju strojeve, a time i radne operacije, u tvornici, kako bi se postigao optimalan proces proizvodnje. Nadalje, inženjeri drvne tehnologije organiziraju pristizanje materijala potrebnih za proizvodnju, tako da ih uvijek ima dovoljno, a nikad previše. Moraju paziti na stvaranje “uskih grla” u proizvodnom procesu, što znači da moraju dobro poznavati rhtmored i brzinu rada na pojedinom radnom mjestu. Inženjeri drvne tehnologije konstruiraju proizvode drvne industrije: građevinsku stolariju (prozori, vrata i slično) i namještaj. Oni najčešće ne dizajniraju namještaj, nego rješavaju tehničke probleme pri konstrukciji namještaja. Konstruiranje znači crtanje novih proizvoda, ali i prilagođavanje strojeva mjerama novih proizvoda.

Inženjeri drvne tehnologije u svom radu surađuju s drvnim tehničarima u poslovima organizacije rada i pripreme proizvodnje, s poslovodstvom tvornice oko nabave potrebnih materijala, ali i s poslovođama, pa i sa svim radnicima u svojoj smjeni. Inženjeri drvne tehnologije rade i u školama (drvna ili građevinska), laboratorijima, u zavodima za ispitivanje materijala, konstrukcija, drvne tehnologije i slično.

Radni uvjeti

Inženjeri drvne tehnologije rade, uglavnom, u zatvorenim prostorima – bilo u tvorničkim halama, bilo u konstrukcijskim biroima i uredima. Svi se ti prostori zimi griju. Rad u biroima, laboratorijima i uredima zahtijeva visoku koncentraciju i preciznost. Inženjeri drvne tehnologije koji rade u proizvodnji izloženi su buci, prašini, različitim kemikalijama (boje i lakovi) te katkada rade u smjenama. Putovanja su u ovom zanimanju rijetka (na sajmove i slične manifestacije zbog upoznavanja novih proizvoda i tehnologija). Rad je, uglavnom, timski ili se upravlja radom drugih ljudi, što zahtijeva dobru komu-nikativnost, osjetljivost za probleme drugih i strpljivost u odnosu s njima.

Poželjne osobine

Inženjeri drvne tehnologije moraju imati smisla za rješavanje tehničkih problema. Zanimanje inženjera drvne tehnologije zahtijeva organizacijske osobine te komunikativnost i lakoću usmenog izražavnja. Inženjer drvne tehnologije mora se dobro snalaziti u prostoru te mora dobro poznavati tehničko crtanje i matematiku.

Osposobljavanje

Za zanimanje diplomiranog inženjera drvne tehnologije potrebno je završiti Šumarski fakultet u Zagrebu, smjer drvna tehnologija, koji traje četiri godine. Poželjno je prije toga završiti neku od tehničkih škola, jer su za upis potrebni predmeti matematika, biologija i kemija, a tijekom samog školovanja na fakultetu potrebno je dobro poznavati tehničko crtanje zbog velikog broja predmeta iz konstrukcija.

73

11.6.2 Inženjeri šumarstva

Opis poslova

Inženjeri šumarstva rukovode iskorištavanjem šuma – bogatstva što se prostire na 43% površine Republike Hrvatske. Njihov je osnovni zadatak iskorištavanje šuma, a da se pri tome što manje narušava prirodna ravnoteža. Oni određuju koja će se stabla i kada sječi. Stoga moraju redovito osiguravati dovoljnu količinu drvne građe za drvnu industriju. Inženjeri šumarstva većinom rade u javnim poduzećima za upravljanje šumama, jer se u Republici Hrvatskoj većina šuma tretira kao javno ili državno dobro. Inženjeri šumarstva označuju stabla koja će trebati posjeći u određenom roku – bilo zbog bolesti, bilo zbog potrebe drvne industrije. Oni organiziraju i nadziru pošumljivanja, prskanje pesticidima, pomažu lovočuvarima te, općenito, pokušavaju očuvati okoliš. Pregledavaju šumu da bi utvrdili pojave bolesti te ih na vrijeme spriječili. Moguće promjene na tlu, u vodi i na stablima potrebno je laboratorijski provjeriti. Zbog toga često surađuju s kemičarima i biolozima, a i sami moraju poznavati rad u laboratoriju. U svom poslu upotrebljavaju alate za mjerenje visine, volumena i dijametra stabala. U ovom poslu sve je veća upotreba kompjutora za pohranjivanje i analizu podataka dobivenih zračnim ili satelitskim snimanjem te podataka dobivenih s tla. Snimanje iz zraka potrebno je za označavanje većih šumskih površina na kartama i otkrivanje različitih pojava u korištenju šuma.

Inženjeri šumarstva vrlo često kontaktiraju s vlasnicima privatnih šuma zbog korištenja njihovih šuma i plaćanja naknada za korištenje njihova drvnog bogatstva. Često kontaktiraju i s predstavnicima drvne industrije i pred-stavnicima organizacija i ustanova za zaštitu okoliša. Inženjeri šumarstva mogu raditi i u laboratorijima i institutima za očuvanje šuma i upravljanje šumama.

Radni uvjeti

Radni uvjeti za inženjera šumarstva mogu biti različiti. Iako često rade sami, isto tako često kontaktiraju s vlasnicima šuma, lovočuvarima, državnim službenicima, pripadnicima grupa za očuvanje okoliša. Neki rade u zatvorenom, u uredima, laboratorijima, zavodima. S druge strane, rad može biti fizički zahtjevan, praktički bez radnog vremena. Mnogi inženjeri šumarstva rade na terenu, izloženi klimatskim nepogodama, a kojiput i u rijetko naseljenim područjima. Moraju prelaziti velike razdaljine kroz šumu. Izlažu se opasnostima boreći se protiv požara, poplava i sličnih nepogoda.

Poželjne osobine

Ovo je zanimanje prikladno za one koji vole rad u prirodi i snalaženje u prostoru. Zbog čestih kontakata s drugim osobama, često sukobljenih interesa, moraju biti komunikativni i spremni donositi važne odluke. Zbog fizičke težine posla trebaju biti dobro fizički pripremljeni i spremni podnositi vremenske nepogode. Rad u laboratorijima i institutima zahtijeva visoku analitičnost i preciznost. Poželjno je poznavati rad s kompjutorima i fotografiranje. Snalaženje u prostoru vrlo je važna osobina za to zanimanje.

Osposobljavanje

Treba završiti četverogodišnji studij šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu čime se stječe zvanje diplomirani inženjer šumarstva. Potrebno je dobro poznavati biologiju, a posebno botaniku i ekologiju. Studij uključuje mnogo praktičnog rada i rada na terenu.

Pregled postavljenih pitanja i dobijenih odgovora na uzorku 36 drvoprerađivačkih firmi iz FBiH je dat u prilogu 12.

74

12. REZULTATI ISTRAŽIVANJA (Izvod iz literature [13])

1. Za koje tržište se proizvode proizvodi drvoprerađivačkih firmi u FBiH?

a) Domaće tržište 93,8 b) Istočna Europa 9,4 c) Europska Zajednica 43,8 d) Druga tržišta 34,4

2. Za koje države proizvodite Vaše proizvode?

a) Hrvatska 16,1 b) Slovenija 14,0 c) Njemačka 14,0 d) Italija 8,6 e) Srbija i Crna Gora 8,6 f) Austrija 7,5 g) Velika Britanija 4,3 h) Francuska 3,2 i) Holandija 3,2 j) Španija 2,2 k) Švicarska 2,2 l) Makedonija 2,2 m) Egipat 2,2 n) Belgija 2,2 o) Turska 1,1 p) Norveška 1,1 q) Poljska 1,1 r) Libija 1,1 s) Danska 1,1 t) Malezija 1,1 u) Švedska 1,1 v) Izrael 1,1 w) Finska 1,1

3. Koje proizvode proizvodi Vaša firma?

a) Namještaj 11 (22%) b) Sanitarna galanterija 2 ( 4%) c) Kuhinje 6 (12%) d) Uredski namještaj 7 (14%) e) Izrada interijera 2 (4%) f) Stilski namještaj 1 (2%) g) Prozori 11 (22%) h) Vrata 10 (20%) i) Termoizolaciono staklo 1 ( 2%) j) Rezana građa 13 (26%) k) Školski namještaj 1 ( 2%) l) Parket 7 (14%) m) Tapacirani namještaj 7 (14%) n) Pločasti namještaj 3 ( 6%) o) Komode 2 ( 4%) p) Ormari 6 (12%) q) Spavaće sobe 3 ( 6%) r) Stolovi/stolice 7 (14%)

75

s) Zimske bašte 1 ( 2%) t) Građevinska stolarija 4 ( 8%) u) Latofex ležaji 1 ( 2%) v) Predsoblja 1 ( 2%) w) Lamperija 3 ( 6%) x) Podovi 3 ( 6%) y) Mediapan ploče 1 ( 2%) z) Laminati 2 ( 4%) aa) Drvene oplate za beton 1 ( 2%) bb) Furnir 2 ( 4%) cc) Korpusni namještaj 2 ( 4%) dd) Fotelje 1 ( 2%) ee) Četke 1 ( 2%) ff) Proizvodi na bazi plastičnih materijala 1 ( 2%) gg) Police 1 ( 2%) hh) Drvne sortimente 1 ( 2%) ii) Namještaj sa frontovima 1 ( 2%) jj) Prerada drveta 2 ( 4%) kk) Elementi namještaja 1 ( 2%)

4. Koji način proizvodnje (procedura) koristite u preduzeću?

a) Pojedinačna proizvodnja

� Pojedinačna proizvodnja 65,6 � Manuelni proizvodni postupak 21,9 � Uobičajeni alati i mašine 53,1 � CNC mašine 12,5

b) Proizvodnja malih serija

� Proizvodnja malih serija 78,1 � Manuelni proizvodni postupak 15,6 � Uobičajeni alati i mašine 62,5 � CNC mašine 18,8

c) Masovna proizvodnja

� Masovna proizvodnja 69,0 � Manuelni proizvodni postupak 17,2 � Uobičajeni alati i mašine 55,2 � CNC mašine 20,7 � Umreženi mašinski proizvodni postupak 28,1 � Uobičajeni alati i mašine 21,9 � CNC mašine 12,5

5. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju stručnih radnika u pogledu kvalifikacija kandidata?

a) Završno svjedočanstvo škole 100,0 b) Reference rada u drugim firmama 37,5 c) Certificirana dodatna kvalifikacija 3,1

76

d) Drugo 12,5

6. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju stručnih radnika u pogledu starosti kandidata?

a) Manje od 20 god. 9,4 b) 20-25 28,1 c) 25-30 21,9 d) 30-35 37,5 e) 35-40 3,1 f) više od 40 god. -

7. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju stručnih radnika u pogledu spola kandidata?

a) Muško 90,6 b) Žensko 3,1 c) Zavisi od spola 6,3

8. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju stručnih radnika u pogledu radnog

iskustva kandidata?

a) Bez iskustva 21,9 b) 1 godina 40,6 c) 2-3 godine 21,9 d) 4-5 godina 9,4 e) više od 5 godina 6,3

9. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju stručnih radnika u pogledu probnog rada-pripravnički rad?

a) Ophođenje sa materijalima i mašinama 75,0 b) Timski rad 65,6 c) Fleksibilnost 40,6 d) Inicijativa 28,1 e) Odgovornost 75,0 f) Povjerljivost 53,1 g) Drugo 12,5

10. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju VKV majstora u pogledu kvalifikacija

kandidata?

a) Završno svjedočanstvo škole 100,0 b) Dokument o položenom stručnom ispitu 34,4 c) Reference rada u drugim firmama 34,4 d) Certificirana dodatna kvalifikacija - e) Drugo 9,4

11. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju VKV majstora u pogledu starosti

kandidata?

a) Manje od 20 god. 9,4

77

b) 20-25 18,8 c) 25-30 34,4 d) 30-35 31,3 e) 35-40 3,1 f) više od 40 god. 3,1

12. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju VKV majstora u pogledu spola kandidata?

a) Muško 87,5 b) Žensko 3,1 c) Zavisi od spola 9,4

13. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju VKV majstora u pogledu radnog iskustva

kandidata?

a) Bez iskustva 18,8 b) 1 godina 31,3 c) 2-3 godine 34,4 d) 4-5 godina 9,4 e) više od 5 godina 6,3

14. Koji su mjerodavni faktori pri zapošljavanju VKV majstora u pogledu probnog rada-

pripravnički rad?

a) Ophođenje sa materijalima i mašinama 75,0 b) Timski rad 68,8 c) Fleksibilnost 46,9 d) Inicijativa 43,8 e) Odgovornost 68,8 f) Povjerljivost 53,1 g) Drugo 9,4

15. Koliko radnika (apsolvenata stručnih škola/početnika) ste zaposlili u 2002 i 2003

godini? (prosječna vrijednost)

a) u 2002. god. 3,09 b) u 2003. god. 2,56

16. Koje zanimanje imaju vaši radnici?-prema sektoru

a) Stolar 25 (32,5%) b) Bravar 6 ( 7,8%) c) Dizajner 1 ( 1,3%) d) Drvoprerađivač 5 (6,5%) e) Tokar 4 (5,2%) f) Automehaničar 1 (1,3%) g) Vozač 2 (2,6%) h) Tesar 2 (2,6%) i) Zavarivač/Varioc 1 (1,3%) j) Vodoinstalater 1 (1,3%) k) Mašinski tehničar 5 (6,5%) l) Metaloglodač 1 (1,3%) m) Operateri na mašinama 1 (1,3%) n) Električar 3 (3,9%)

78

o) Drvoprerađivački tehničar 7 (9,1%) p) Klesar 1 (1,3%) q) Šumarski tehničar 2 (2,6%) r) Tapetar 5 (6,5%) s) Elektroničar 1 (1,3%) t) Trgovci 1 (1,3%) u) Građevinski tehničar 1 (1,3%) v) Mehaničar 1 (1,3%)

17. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (praktične poslovne sposobnosti)

a) Ni u kom slučaju 4 firme (12,5%) b) 2 6 firmi (18,8%) c) 3 7 firmi (21,9 %) d) 4 10 firmi(31,3 %) e) u punom obimu 5 firmi (15,6%)

18. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (teoretske poslovne sposobnosti)

a) Ni u kom slučaju 2 firme (6,3%) b) 2 4 firmi (12,5%) c) 3 11 firmi (34,4 %) d) 4 14 firmi(43,8 %) e) u punom obimu 1 firmi (3,1%) f)

19. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (sposobnost razmišljanja i učenja)


20. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (opšte sposobnosti)


21. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (radne navike-tačnost, urednost, temeljitost)

a) Ni u kom slučaju 3 firme (9,4%) b) 2 7 firmi (21,9%) c) 3 5 firmi (15,6 %) d) 4 9 firmi (28,1 %)

79

e) u punom obimu 8 firmi (25,0%)

22. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (lične kompetencije-razuman, razvijena ličnost, vlastito mišljenje...)

f) Ni u kom slučaju 2 firma (6,3%) g) 2 1 firma (3,1%) h) 3 11 firmi (34,4%) i) 4 13 firmi(40,6%) j) u punom obimu 5 firmi (15,6%)

23. Kako ocjenjujete početnike kada ih upošljavate u Vašoj firmi? (društvene

kompetencije- komunikativnost, ljubaznost, otvorenost, obzirnost, timski rad...)

a) Ni u kom slučaju 1 firma (3,1%) b) 2 2 firme (6,3%) c) 3 6 firmi (18,8%) d) 4 15 firmi(46,9%) e) u punom obimu 8 firmi (25,0%)

24. Koliko dugo u prosjeku traje uvođenje početnika sa zanatskim obrazovanjem u posao

(srednje stručno obrazovanje)?

a) Do 3 mjeseca 34,4 b) Do 6 mjeseci 46,9 c) Do 12 mjeseci 15,6 d) Do 18 mjeseci - e) Do 2 godine 3,1 f) Više od 2 godine -

25. Koje bi sposobnosti trebalo forsirati tokom obrazovanja, kako bi se vrijeme uvođenjau posao smanjilo?-po sektoru drvoprerade

Zbirno sve dole pobrojane sposobnosti u sektoru drvoprerade 2,6

a) Ocijeniti sposobnost radnika 43,6 b) Praktični dio 5,1 c) Odgovornost 2,6 d) Izgradnja radne navike 1,3 e) Rad na računarima 3,8 f) Disciplina 1,3 g) Poznavanje mašinskog dijela 2,6 h) Poznavanje novih tehnologija 1,3 i) Poznavanje materijala 2,6 j) Uža specijalnost 2,6 k) Kreativnost 1,3 l) Stručnost 3,8 m) Timski rad 3,8 n) Preciznost 2,6 o) Vrijednost 2,6 p) Komunikativnost 2,6 q) Temeljitost u obavljanju zadataka 1,3 r) Povjerljivost 1,3 s) Ljubaznost 2,6 t) Fleksibilnost 1,3 u) Znaje stranog jezika 1,3

80

v) Prilagođavanje kriznim situacijama 1,3 w) Manje opšte obrazovnih predmeta u školama 1,3 x) Seminarski radovi 1,3 y) Zainteresovanost radnika za posao 1,3 z) Razviti mogućnost učenja i razmišljanja 1,3

26. Koji obrazovni i radni profili će biti potrebni Vašem preduzeću (ili sektoru djelatnosti) slijedećih godina?-po sektoru drvoprerade

a) Drvnoprerađivački tehničar 34,9 b) Stolar 39,5 c) Bravar 4,7 d) Krojač 3,5 e) Mašinski tehničar 2,3 f) Tehničar finalne prerade drveta 1,2 g) Tapetar 8,1 h) Inžinjer 1,2 i) Tesar 1,2 j) Trgovac 1,2 k) Šumarski tehničar 1,2

27. Koji obrazovni i radni profili će biti potrebni Vašem preduzeću (ili sektoru djelatnosti) slijedećih godina?-po veličini firme

a) Drvnoprerađivački tehničar M-11,1; S-10,5; V-10,4 b) Stolar M-14,4; S-13,2; V-10,4 c) Dizajner M-1,1; S-4,4; V- d) Konstruktor M- S-0,9; V- e) Modelar M-1,1; S-2,6; V- f) Tokar M-1,1; S- V-1,3 g) Glodač M- S- V-2,6 h) Bušač M- S- V-1,3 i) Brusač M- S- V-2,6 j) Tehničar finalne prerade drveta M-1,1; S- V- k) Tapetar M- S-2,6; V-6,5 l) Tehnolog M- S-1,8 V-1,3 m) Pletač M-1,1 S- V- n) CNC poslužitelj M- S-0,9 V- o) Inžinjer M-1,1; S-0,9; V-1,3 p) Tesar M- S- V-1,3 q) Šumarski tehničar M- S-0,9 V- r) Monter M-1,1 S- V- s) Dekorater M-1,1 S- V-

Po Vašem mišljenju, koje opšte kompetencije (kvalifikacije, uključujući metodičke i društvene kompetencije) će biti ubuduće potrebne za VKV majstora? 28. Po Vašem mišljenju, koje IT kompetencije (kvalifikacije, uključujući metodičke i

društvene kompetencije) će biti ubuduće potrebne za VKV majstora?

a) Upotreba Microsoft-aplikacija (Word, Excel, Access) 43,8

b) Izrada CNC-programa 53,1

81

c) Izrada tehničkih crteža (skica) pomoću nekog kompjuterskog programa 50,0

d) Rad na Internet-u 31,3 e) Rad sa operativnim sistemom Windows 34,4

29. Po Vašem mišljenju, koje ekonomske kompetencije (kvalifikacije, uključujući metodičke i društvene kompetencije) će biti ubuduće potrebne za VKV majstora?

a) Osnove knjigovodstva

31,3 b) Zakon o ugovorima u BiH 31,3 c) Sprovođenje kalkulacija cijena (varijabilni+fiksni troškovi, prosječni i ukupni troškovi)

37,5 d) Izrada računice o troškovnom pokriću

34,4 e) Osnove kontroling-a 21,9 f) Izrada analiza o troškovima-korisnosti (cost-benefit analize)

25,0 g) Izrada marketinških koncepata

25,0 h) Ekonomska analiza slabih tačaka i zavisnosti uzroka-djelovanja

28,1 i) Analiza materijalno-ekonomskih problema 31,3

30. Po Vašem mišljenju, koje jezičke kompetencije (kvalifikacije, uključujući metodičke i društvene kompetencije) će biti ubuduće potrebne za VKV majstora?

a) Razumijevanje potražnje stranih firmi 46,9 b) Prikupljanje informacija o stranim firmama putem internet-a 21,9 c) Odvijanje poslovne korespodencije (potražnja, ponude i narudžbe) 37,5 d) Savjetovanje klijenata na stranom jeziku (telefonom i lično) 18,8 e) Zastupanje preduzeća na međunarodnom sajmu 28,1 f) Vođenje poslovnih razgovora 34,4 g) Obučavanje radnika 68,8 h) Engleski 34,4 i) Njemački 21,9 j) Francuski 6,3 k) Talijanski 12,5 l) Ostali jezici 6,3

31. Po Vašem mišljenju, koje ključne kvalifikacije (kvalifikacije, uključujući metodičke i društvene kompetencije) će biti ubuduće potrebne za VKV majstora?

a) Analitičko, koračno razmišljanje 75,0 b) Plansko razmišljanje 81,3 c) Prikupljanje i obrada informacija 50,0 d) Samostalno učenje 87,5 e) Sposobnosti u rješavanju problema 93,8 f) Sposobnosti prenosa (prenos naučenog iz jedne u drugu situaciju) 84,4 g) Timske sposobnosti (sposobnost rada u timu) 96,9 h) Fleksibilnost (sposobnost prilagođavanja) 93,8 i) Komunikacione i pregovaračke sposobnosti 78,1 j) Samoinicijativa 90,6 k) Odgovornost 96,9

82

32. Koliko zaposlenih imaju odjeljenja unutar analiziranih firmi?

a) Administracija 12,9 b) Proizvodnja 111,2 c) Drugo 9,8

33. Kako je podijeljena kvalifikacija unutar proizvodnje? (NK radnici-prosječna vrijednost)

a) NK radnici 27,33 b) Godine starosti 34,00 c) Od toga žena 7,60

34. Kako je podijeljena kvalifikacija unutar proizvodnje? (Inžinjeri-prosječna vrijednost)

a) Inžinjeri 5,55 b) Godine starosti 38,80 c) Od toga žena 3,20

35. Kako je podijeljena kvalifikacija unutar proizvodnje? (VKV majstori-prosječna vrijednost)

a) VKV majstori 14,27 b) Godine starosti 34,69 c) Od toga žena 5,29

36. Kako je podijeljena kvalifikacija unutar proizvodnje? (tehničari-prosječna vrijednost)

a) Tehničari 17,77 b) Godine starosti 33,88 c) Od toga žena 10,80

37. Kako je podijeljena kvalifikacija unutar proizvodnje? (stručni radnici-prosječna vrijednost)

a) Stručni radnici 65,27 b) Godine starosti 35,53 c) Od toga žena 8,46

38. Kako će se mijenjati broj uposlenih (naredne 1-3 godine)?

a) Ostat će isti 12,5 b) Povećati 56,3 c) Smanjiti 9,4 d) Ne može se još reći 21,9

39. Koje kvalifikacione probleme očekujete sljedećih godina u Vašem preduzeću?

a) Obrazovni sistem ne prenosi firmi potrebne kvalifikacije 28,1 b) Obrazovni sistem nedovoljno prenosi firmi potrebne kvalifikacije 18,8 c) Obrazovni sistem dovoljno prenosi firmi potrebne kvalifikacije 3,1 d) Razvoj novih proizvoda zahtijeva nove/dodatne kvalifikacije 15,6

83

e) Novi procesi u proizvodnji zahtijevaju nove/dodatne kvalifikacije 12,5 f) Nove organizacione strukture (npr.privatizacija, zahtjevi tržišta) zahtijevaju novi/dodatni radni učinak 6,3 g) Sa sadašnjim kvalifikacijama radne snage firma nije konkurentna za EU 3,1 h) Ne očekujemo kvalifikacione probleme 12,5 i) Drugo 28,1

40. Da li nudi preduzeće praksu u okviru stručnog obrazovanja? Da...jer

a) Da... 59,4 b) Ima dogovor sa školom 47,4 c) Tako pronalazi svoju buduću radnu snagu 52,6 d) Drugo -

41. Da li nudi preduzeće praksu u okviru stručnog obrazovanja? Ne...jer

a) Ne... 40,6 b) Nema dogovor sa školom 92,3 c) Nema dovoljno radnika koji bi mogli raditi sa učenicima - d) Drugo 7,7

42. Da li u preduzeću postoji potreba za obučavanjem radnika koji su zaduženi za

obučavanje/uvježbavanje novih radnika ili praktikanata? (treniranje trenera)

a) Da, VKV 28,1 b) Da, inžinjera 3,1 c) Da, oboje 6,3 d) Ne 56,3 e) Drugo 6,3 43. Koja radna polja preuzimaju saradnici različitih kvalifikacija? (nakon što su se neko

vrijeme radili u preduzeću)-inžinjer a) Vodeće funkcije 34,4 b) Funkcije planiranja 31,3 c) Konstrukcione/razvojne funkcije 25,0 d) Montažno-tehničke funkcije 15,6 e) Kontrola kvaliteta 25,0 f) Zaduženi za sve osim uprave 18,8 g) Drugo - 44. Koja radna polja preuzimaju saradnici različitih kvalifikacija? (nakon što su se neko

vrijeme radili u preduzeću)-tehničar

a) Vodeće funkcije 3,1 b) Funkcije planiranja 15,6 c) Konstrukcione/razvojne funkcije 34,4 d) Montažno-tehničke funkcije 37,5 e) Zaduženi za sve osim uprave 12,5 f) Drugo 3,1

45. Koja radna polja preuzimaju saradnici različitih kvalifikacija? (nakon što su se neko vrijeme radili u preduzeću)-stručni radnik

a) Poslove održavanja 53,1

84

b) Montažno-tehničke funkcije 28,1 c) Opremanje mašina 43,8 d) Kontrola kvaliteta 37,5 e) Zaduženi za sve osim uprave 6,3 f) Drugo 3,1

46. Koja radna polja preuzimaju saradnici različitih kvalifikacija? (nakon što su se neko

vrijeme radili u preduzeću)-nestručni radnici a) Poslove održavanja 15,6 b) Montažno-tehničke funkcije 12,5 c) Opremanje mašina 6,3 d) Kontrola kvaliteta 3,1 e) Pomoćne radne aktivnosti 62,5 f) Zaduženi za sve osim uprave 0 g) Drugo 6,3

47. Da li preduzeće nudi kvalifikacione mjere i ako da, kako su te mjere organizovane?

I. Odgovor Da 40,6

a) Interne kvalifikacione mjere (obuka u firmi) 37,5 b) Eksterne kvalifikacione mjere (obuka u drugim organizacijama) 12,5 c) Saradnja sa drugim preduzećima u istoj branši 9,4 d) Filijale 3,1 e) Instituti za obuku i usavršavanje (navedite) 0

Legenda: M- Mala preduzeća ( 5-24 zaposlena) S- Srednja preduzeća (25-99 zaposlenih) V- Velika preduzeća (100 i više zaposlenih)

Documents

ANALIZA RASPOLOŽIVE RADNE SNAGE U SEKTORU ...Za prikupljanje podataka radi izrade dokumenta "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u odnosu na potrebe industrije