Antička filozofija II aAntička filozofija II aPlatonPlaton

PlatonPlaton i i

AristotelAristotel

Platon (427. – 347. pr.Kr.)Platon (427. – 347. pr.Kr.)

Platon je jedan od najvećih, najutjecajnijih Platon je jedan od najvećih, najutjecajnijih mislilaca svih vremenamislilaca svih vremena

Ogorčen protivnik demokracije koja je Ogorčen protivnik demokracije koja je osudila i smaknula njegova učitelja osudila i smaknula njegova učitelja SokrataSokrata

Devet godina bio je Sokratov učenikDevet godina bio je Sokratov učenik387. u Akademovu vrtu osnovao svoju 387. u Akademovu vrtu osnovao svoju

filozofsku školu – Akademijufilozofsku školu – Akademiju

Platonovi dijaloziPlatonovi dijalozi

Sokratovsko razdoblje:Sokratovsko razdoblje:Apologija, Kriton, Protagora, Ijon, Laket, Apologija, Kriton, Protagora, Ijon, Laket, Država I knjiga, LisidDržava I knjiga, Lisid

Prijelazno razdoblje:Prijelazno razdoblje:Gorgija, Menon, KratilGorgija, Menon, Kratil

Djela zrelog razdoblja:Djela zrelog razdoblja:Simpozij ili Gozba, Fedon, Država (II-X) FedarSimpozij ili Gozba, Fedon, Država (II-X) Fedar

Djela kasnog razdoblja:Djela kasnog razdoblja:Teetet. Parmenid, Sofist, Državnik, Fileb, Teetet. Parmenid, Sofist, Državnik, Fileb, Timej, Kritija, ZakoniTimej, Kritija, Zakoni

OBJEKTIVNI IDEALIZAMOBJEKTIVNI IDEALIZAM

Ono što postoji za Platona su ideje, a pojedine Ono što postoji za Platona su ideje, a pojedine stvari, pojave postoje ukoliko u njima stvari, pojave postoje ukoliko u njima sudjeluju sudjeluju (METEKSA)(METEKSA)..

Sve stvari, bića postoje ukoliko sudjeluju u svojoj Sve stvari, bića postoje ukoliko sudjeluju u svojoj ideji. Tako krava postoji jer sudjeluje u ideji ideji. Tako krava postoji jer sudjeluje u ideji krave. krave.

Platonove ideje nisu u našim glavama – one Platonove ideje nisu u našim glavama – one postoje objektivno, izvan nas. postoje objektivno, izvan nas.

Duša je prije Duša je prije ulaska u tijelo ulaska u tijelo prebivala u prebivala u području ideja. području ideja. Ona ima znanje o Ona ima znanje o njima. Zaboravila njima. Zaboravila ga je i treba ga se ga je i treba ga se sjetiti sjetiti (ANAMNEZA). Sva (ANAMNEZA). Sva spoznaja je spoznaja je sjećanje na ideje.sjećanje na ideje.

Postoji i najviša ideja. Platone je uspoređuje sa Postoji i najviša ideja. Platone je uspoređuje sa suncem. Naziva je idejom onog DOBROG, LIJEPOG i suncem. Naziva je idejom onog DOBROG, LIJEPOG i ISTINITOG. ISTINITOG.

Ideja DOBROG je bitak. Nešto jest to što jest ako je Ideja DOBROG je bitak. Nešto jest to što jest ako je dobro. Kirurg je kirurg ako je dobar kirurg, ako nije dobro. Kirurg je kirurg ako je dobar kirurg, ako nije dobar onda je nešto drugo (mesar!?) dobar onda je nešto drugo (mesar!?)

Onaj tko ne spoznaje najvišu ideju ne može spoznati Onaj tko ne spoznaje najvišu ideju ne može spoznati ideje pojedinih stvari a time ni same stvari. Duša koja ideje pojedinih stvari a time ni same stvari. Duša koja ima krive ideje o stvarima ima i krivi odnos prema ima krive ideje o stvarima ima i krivi odnos prema njima pa je njezina djelatnost (PRAKSA) neautentična njima pa je njezina djelatnost (PRAKSA) neautentična

Tri Platonove usporedbeTri Platonove usporedbe

U VI i VII knjizi U VI i VII knjizi Države Države Platon izriče svoju Platon izriče svoju ontologiju i gnoseologiju kroz tri usporedbeontologiju i gnoseologiju kroz tri usporedbe

usporedba o suncuusporedba o suncu

usporedba o crtiusporedba o crti

usporedba o pećiniusporedba o pećini

Usporedba o suncuUsporedba o suncu

Svjetlost djeluje i na ljudski vid i na stvari koje se Svjetlost djeluje i na ljudski vid i na stvari koje se gledaju. Ako nema svjetlosti ne može se gledati, gledaju. Ako nema svjetlosti ne može se gledati, a da bi stvari bile vidljive, moraju biti osvijetljene. a da bi stvari bile vidljive, moraju biti osvijetljene.

Tako svjetlost sunca daje moć i vidu i stvarima. Tako svjetlost sunca daje moć i vidu i stvarima. Ono budi vid iz njegove pasivnosti, a stvarima Ono budi vid iz njegove pasivnosti, a stvarima daje moć da se pokažu u svom daje moć da se pokažu u svom likuliku, , iz-gledu. iz-gledu.

Isto tako istina koja isijava iz Isto tako istina koja isijava iz ideje onog Dobrogideje onog Dobrog daje umu moć da misli, a onom mislivom da daje umu moć da misli, a onom mislivom da bude mišljeno .bude mišljeno .   

Usporedba o crtiUsporedba o crti

Sijeci crtu na dva nejednaka dijela i dobit ćeš odnos osjetilnog i Sijeci crtu na dva nejednaka dijela i dobit ćeš odnos osjetilnog i mislivog, vremenitog i vječnog mislivog, vremenitog i vječnog

sijeci ponovo svaki od dva odsjeka prema istom razmjeru

Platon nije odredio u kojem to omjeru crta Platon nije odredio u kojem to omjeru crta mora biti rezana.mora biti rezana.

Dakle, to mogu biti bilo koja dva nejednaka Dakle, to mogu biti bilo koja dva nejednaka dijela.dijela.

Ali traži da se taj odnos, ma koji god bio, Ali traži da se taj odnos, ma koji god bio, prenese u svaki od dijelova.prenese u svaki od dijelova.

Odnos osjetilnog i mislivog u kojem mislivo može Odnos osjetilnog i mislivog u kojem mislivo može prodrijeti u osjetilno – zlatni rezprodrijeti u osjetilno – zlatni rez

Ako režemo crtu npr. u odnosu 6 : 3 onda će se Ako režemo crtu npr. u odnosu 6 : 3 onda će se unutar osjetilnog uspostaviti odnos 4:2 a unutar unutar osjetilnog uspostaviti odnos 4:2 a unutar mislivog 2:1mislivog 2:1

Segment predmeta i ideje predmeta će biti jednaki Segment predmeta i ideje predmeta će biti jednaki ali segment mislivog se neće moći prenijeti u ali segment mislivog se neće moći prenijeti u segment slike predmet – 3 nije jednako 4segment slike predmet – 3 nije jednako 4

• Ako pak režemo crtu po zlatnom rezu Ako pak režemo crtu po zlatnom rezu onda se isti odnos neće uspostaviti samo onda se isti odnos neće uspostaviti samo unutar unutar osjetilnogosjetilnog i i mislivogmislivog segmenta već i segmenta već i unutar segmenta unutar segmenta slike predmetaslike predmeta

• segment segment mislivogmislivog se može prenijeti u se može prenijeti u segment segment slike predmetaslike predmeta – 1,618 je – 1,618 je jednako 1,618jednako 1,618

Magritte: Condicio humana I Magritte: Condicio humana II

Magritte: Magritte: Condicio humana ICondicio humana IProstor u sobi možemo protumačiti kao našu Prostor u sobi možemo protumačiti kao našu

unutrašnjost, našu svijest. A prostor van sobe kao unutrašnjost, našu svijest. A prostor van sobe kao svijet van nas. Ne vidimo razliku između svijeta svijet van nas. Ne vidimo razliku između svijeta kakav jest neovisno od nas i svijeta koji doživljavamo kakav jest neovisno od nas i svijeta koji doživljavamo u sebi. u sebi.

Magrrite nam hoće reći da se probudimo, da se Magrrite nam hoće reći da se probudimo, da se trgnemo, da se oslobodimo jedne velike zablude.trgnemo, da se oslobodimo jedne velike zablude. Svijet i naš doživljaj svijeta nisu jedno te isto. To Svijet i naš doživljaj svijeta nisu jedno te isto. To posebno vrijedi za naš doživljaj ljudskog djelovanja.posebno vrijedi za naš doživljaj ljudskog djelovanja.

Magritte: Magritte: Condicio humana IICondicio humana IISlika se ne prostire samo uz otvor na zidu, Slika se ne prostire samo uz otvor na zidu,

već i uz zid. Slika kao da probija zid sobe i već i uz zid. Slika kao da probija zid sobe i i prodire do onog što prikazuje. i prodire do onog što prikazuje.

Dio slike uz otvor na zidu poistovjećen je s Dio slike uz otvor na zidu poistovjećen je s onim što slika prikazuje. onim što slika prikazuje.

Vidimo, ne samo kako su slika i predmet Vidimo, ne samo kako su slika i predmet koji ona prikazuje jedno te isto, već i to da koji ona prikazuje jedno te isto, već i to da su oni različiti. su oni različiti.

Prispodoba o pećiniPrispodoba o pećini

Ljudska se narav, s obzirom na obrazovanost i Ljudska se narav, s obzirom na obrazovanost i neobrazovanost, može usporediti sa udesom neobrazovanost, može usporediti sa udesom ljudi koji su od djetinjstva okovani nogama i ljudi koji su od djetinjstva okovani nogama i šijama u pećini. Ta pećina ima uzdužni ulaz šijama u pećini. Ta pećina ima uzdužni ulaz kroz koji dopire difuzno svjetlo sunca, a svijetlo kroz koji dopire difuzno svjetlo sunca, a svijetlo vatre gori odozgo, pozadi, podaleko od njih. vatre gori odozgo, pozadi, podaleko od njih. Onako okovani moraju na istom mjestu ostajati i Onako okovani moraju na istom mjestu ostajati i u ono sprijeda jedino gledati; zbog okova ne u ono sprijeda jedino gledati; zbog okova ne mogu glave u krug naokolo voditi. Između vatre i mogu glave u krug naokolo voditi. Između vatre i okovanih vodi povišeni put uz kojeg se vidi okovanih vodi povišeni put uz kojeg se vidi pregrađen zid. pregrađen zid.

Uza taj zid skriveni su neki ljudi koji Uza taj zid skriveni su neki ljudi koji okovane zasljepljuju iluzijama noseći svakojake okovane zasljepljuju iluzijama noseći svakojake kamene i drvene naprave, ljudske i životinjske kamene i drvene naprave, ljudske i životinjske kipove i to tako da one nadvisuju zid. Neke od kipove i to tako da one nadvisuju zid. Neke od tih figura, prema volji iluzionista, kao da se tih figura, prema volji iluzionista, kao da se oglašavaju a druge kao da šute. Od vatre padaju oglašavaju a druge kao da šute. Od vatre padaju sjene na dio pećine nasuprot okovanima i oni sjene na dio pećine nasuprot okovanima i oni mogu gledati samo te sjene. Međusobno mogu gledati samo te sjene. Međusobno razgovaraju o tome što gledaju uvjereni da razgovaraju o tome što gledaju uvjereni da glasovi koje čuju pripadaju tim sjenama. glasovi koje čuju pripadaju tim sjenama.

Kad bi tko bio oslobođen od okova i Kad bi tko bio oslobođen od okova i nerazumnosti pa bi iznenada ustao, okrenuo nerazumnosti pa bi iznenada ustao, okrenuo vrat i počeo koračati, te spram svjetla gore vrat i počeo koračati, te spram svjetla gore gledati, trpio bi bol, a zbog bljeskanja ne bi gledati, trpio bi bol, a zbog bljeskanja ne bi mogao osmotriti one predmete čije je sjene do mogao osmotriti one predmete čije je sjene do tada gledao. Kad bi mu netko rekao da je do tada gledao. Kad bi mu netko rekao da je do sada gledao trice i da sada ispravnije gleda sada gledao trice i da sada ispravnije gleda budući da je bliže okrenut onome što jest i budući da je bliže okrenut onome što jest i onome što jest više, istinitije od sjena, on se ne onome što jest više, istinitije od sjena, on se ne bi s time složio. Ono prethodno bi i dalje smatrao bi s time složio. Ono prethodno bi i dalje smatrao istinitijim od onoga što sada gleda. Ako bi ga istinitijim od onoga što sada gleda. Ako bi ga netko prinuđivao spram samog svjetla gledati, netko prinuđivao spram samog svjetla gledati, trpio bi bol u očima i bježao bi, nazad se trpio bi bol u očima i bježao bi, nazad se okrećući spram onog što može promatrati.okrećući spram onog što može promatrati.

Ako bi ga tko silom odande vukao kroz sve Ako bi ga tko silom odande vukao kroz sve neravni i strmenitosti uzlaska, i ne bi ga pustio neravni i strmenitosti uzlaska, i ne bi ga pustio prije no što ga do svjetla sunca ne izvuče, mučio prije no što ga do svjetla sunca ne izvuče, mučio bi se i srdio na svog oslobodioca, a kad bi do bi se i srdio na svog oslobodioca, a kad bi do svjetla sunca dospio, ne bi mogao gledati ništa svjetla sunca dospio, ne bi mogao gledati ništa od onog za što bi mu se sada reklo da je istinito, od onog za što bi mu se sada reklo da je istinito, jer bi mu oči bile prepune sjaja. Trebao bi se jer bi mu oči bile prepune sjaja. Trebao bi se naviknuti na svjetlo sunca. Najprije bi mogao naviknuti na svjetlo sunca. Najprije bi mogao gledati sjene ljudi, životinja i svega ostalog, gledati sjene ljudi, životinja i svega ostalog, nakon toga njihove slike u vodi, a kasnije i njih nakon toga njihove slike u vodi, a kasnije i njih same. Nakon toga bi mogao promatrati nebeska same. Nakon toga bi mogao promatrati nebeska tijela i nebo samo, najprije noću uz svjetlo tijela i nebo samo, najprije noću uz svjetlo zvijezda i mjeseca. zvijezda i mjeseca.

Konačno bi mogao vidjeti i sunce, a ne Konačno bi mogao vidjeti i sunce, a ne samo njegovu sliku u vodi ili suncu samo njegovu sliku u vodi ili suncu stranome staništu, već sunce samo po stranome staništu, već sunce samo po sebi na njegovom mjestu i to onakvo sebi na njegovom mjestu i to onakvo kakvo ono uistinu jest. Nakon toga bi kakvo ono uistinu jest. Nakon toga bi zaključio da sunce upravlja svime u zaključio da sunce upravlja svime u vidljivoj oblasti i da je na neki način vidljivoj oblasti i da je na neki način uzrokom svega onoga što je on gledao. uzrokom svega onoga što je on gledao. Kad bi se prisjećao onog svog prvog Kad bi se prisjećao onog svog prvog obitavališta i one tamo mudrosti i onih obitavališta i one tamo mudrosti i onih ondje skupa okovanih, bio bi sretan zbog ondje skupa okovanih, bio bi sretan zbog prevrata, a njih bi sažalijevao.prevrata, a njih bi sažalijevao.

Okovani sužnji se u pećini takmiče u što Okovani sužnji se u pećini takmiče u što oštrijem sagledavanju onih sjena što po stijeni oštrijem sagledavanju onih sjena što po stijeni jedna iza druge ˝prolaze˝; prate njihov slijed. jedna iza druge ˝prolaze˝; prate njihov slijed. Pogađaju koja je prva, a koja potonja, koje se Pogađaju koja je prva, a koja potonja, koje se među njima pojavljuju zajedno; koje će se sjene među njima pojavljuju zajedno; koje će se sjene ubuduće pojaviti i u kojem redoslijedu. Zbog ubuduće pojaviti i u kojem redoslijedu. Zbog uspjeha dijele pohvale i časti jedni drugima. uspjeha dijele pohvale i časti jedni drugima. Oslobođenik više za tim ne žudi. On se neće Oslobođenik više za tim ne žudi. On se neće povoditi za onima u pećini čašćenima i povoditi za onima u pećini čašćenima i gospodujućima. Sve drugo bi bio spreman gospodujućima. Sve drugo bi bio spreman pretrpjeti samo da ne mora na njihov način pretrpjeti samo da ne mora na njihov način gledati i živjeti. gledati i živjeti.

I kad bi se taj oslobođeni ponovo u pećinu vratio, i I kad bi se taj oslobođeni ponovo u pećinu vratio, i u isto se sjedište posjeo, imao bi oči mrakom u isto se sjedište posjeo, imao bi oči mrakom ispunjene jer je u tren od sunca došao. Ne bi se ispunjene jer je u tren od sunca došao. Ne bi se odmah mogao sa okovanima nadmetati nego tek odmah mogao sa okovanima nadmetati nego tek kad mu se oči ustale. Na početku ovi bi mu se kad mu se oči ustale. Na početku ovi bi mu se rugali i smijali, jer se evo gore uspevši, rugali i smijali, jer se evo gore uspevši, pokvarenih očiju vratio. Tako bi se još jače pokvarenih očiju vratio. Tako bi se još jače uvjerili da nije ni vrijedno gore ići. Zato što ih uvjerili da nije ni vrijedno gore ići. Zato što ih hoće osloboditi i gore odvesti, spremni su ga hoće osloboditi i gore odvesti, spremni su ga pogubiti. Oslobođeni iz pećine nisu voljni baviti pogubiti. Oslobođeni iz pećine nisu voljni baviti se s onima koji su još uvijek u okovima. Njihove se s onima koji su još uvijek u okovima. Njihove duše žude vazda gore boraviti. duše žude vazda gore boraviti.

Sada, ponovo u špilji, još nenaviknuti na mrak, Sada, ponovo u špilji, još nenaviknuti na mrak, bivaju prinuđeni u sudnici ili negdje drugdje bivaju prinuđeni u sudnici ili negdje drugdje “natezati se oko sjena onog pravednog, ili pak “natezati se oko sjena onog pravednog, ili pak naprava kojih su to sjene, i pravdati se oko toga naprava kojih su to sjene, i pravdati se oko toga kako zapravo to biva podrazumijevano od onih kako zapravo to biva podrazumijevano od onih koji samu pravednost nikad vidjeli nisu.”koji samu pravednost nikad vidjeli nisu.” Ali oni Ali oni se tamo moraju spustiti i naviknuti sese tamo moraju spustiti i naviknuti se «osmatrati «osmatrati ona mračna. Jer, kad naviknete, gledat ćete ona mračna. Jer, kad naviknete, gledat ćete tisuću puta bolje od onih ondje i spoznat ćete tisuću puta bolje od onih ondje i spoznat ćete svaku pojedinu sliku, koja je i čega, zbog toga svaku pojedinu sliku, koja je i čega, zbog toga što ste ona istinita o svemu lijepome, što ste ona istinita o svemu lijepome, pravednome i dobrome sagledali.”pravednome i dobrome sagledali.”

. . DIJALEKTIKA KAO NAJVIŠI STUPANJ

SPOZNAJE I METODA MIŠLJENJA

• postojanje bitak

imaginacija razum um

mnijenje poimanje nagađanje vjerovanje predočivanje znanje

osjetilna spoznaja geometrija DIJALEKTIKA

. . Za vođenje dijaloga potrebno je kvalitativno uzdizanje razine argumentacije, pri čemu je potrebno braniti napadnute teze pomoću obrazloženja koja sežu još dublje

TEZA i ANTITEZA – dva međusobno suprotstavljena aspekta istine koji su zbog svoje ograničenosti ujedno i lažni

SINTEZA – odbacivanje onog ograničenog i lažnog u tezi i antitezi; podizanje istinitosti teze i antiteze na višu razinu (sublimacija)

Dijalektičar suvereno upravlja razgovorom i vodi sebe i svog sugovornika do spoznaje ideja

. . Istinsko filozofiranje jest prije svega ljubav

EROS – demon (sin Penije i Pora): posrednik između bogova i ljudi, bogatstva i bijede, istine i privida, ljepote i ružnoće.

Demon – ono što se ne smiruje, ono što ne može biti to što jest

Čovjek ima demonsku narav

Posredujući između neznanja i mudrosti, Eros je ona snaga koja omogućuje rađanje filozofije

Bogovi su mudri, nerazumni su sami sebi dovoljni

Platonova sistematizacija vrlinaPlatonova sistematizacija vrlina

Francis FukuyamaFrancis Fukuyama, , Kraj Kraj povijesti i posljednji čovjekpovijesti i posljednji čovjek

Fukuyama je profesor političke ekonomije na sveučilištu "Johns Hopkins" u Baltimore-u, Maryland, SAD.

Svjetskoj je javnosti postao poznat kao autor kontroverznih bestselera iz područja političke filozofije, futurologije i, općenito, kao analitik i prognostik globalnih društvenih zbivanja.svoj prikaz filozofije povijesti temeljen na interpretaciji Platonove psihologije kakvu nalazimo u "Državi".

Dok nam erotika ukazuje na putove kojima Dok nam erotika ukazuje na putove kojima dolazimo do ''objekata'' koji nam nedostaju i čijim dolazimo do ''objekata'' koji nam nedostaju i čijim se posjedovanjem ili blizinom osjećamo se posjedovanjem ili blizinom osjećamo dopunjeni, dopunjeni,

timotika nas upućuje na to kako da izrazimo ono timotika nas upućuje na to kako da izrazimo ono što imamo, ono što možemo, ono što jesmo i što što imamo, ono što možemo, ono što jesmo i što želimo biti. želimo biti.

Čovjek Čovjek mora mora čuvačuvatiti svoje dostojanstvo da svoje dostojanstvo da zavrijedi poštovanje drugih i samoga sebe u zavrijedi poštovanje drugih i samoga sebe u svjetlu visokih mjerila. svjetlu visokih mjerila.

Dobar se dio ljudskog ponašanja može objasniti Dobar se dio ljudskog ponašanja može objasniti kombinacijom prvih dvaju dijelova, želje i uma: kombinacijom prvih dvaju dijelova, želje i uma:

želja potiče ljude da žude za stvarima izvan sebe, želja potiče ljude da žude za stvarima izvan sebe, dok im razum ili proračunatost govore kako da dok im razum ili proračunatost govore kako da do tih stvari dođu na najbolji mogući način. do tih stvari dođu na najbolji mogući način.

Ali, osim toga, ljudi traže priznanje vlastite Ali, osim toga, ljudi traže priznanje vlastite vrijednosti, odnosno priznanje ljudi, stvari ili vrijednosti, odnosno priznanje ljudi, stvari ili načela koje smatraju vrijednima. načela koje smatraju vrijednima.

Sposobnost da se vlastitome ja dodijeli određena Sposobnost da se vlastitome ja dodijeli određena vrijednost i da se zahtijeva priznanje te vrijednost i da se zahtijeva priznanje te vrijednosti danas se obično naziva vrijednosti danas se obično naziva ''samopoštovanjem''.''samopoštovanjem''.

Thymos Thymos je dio duše koji stvara osjećaj samopoštovanja. On je dio duše koji stvara osjećaj samopoštovanja. On je poput urođenog ljudskog osjećaja za pravdu. Ljudi je poput urođenog ljudskog osjećaja za pravdu. Ljudi vjeruju da imaju određenu vrijednost, a kada se drugi vjeruju da imaju određenu vrijednost, a kada se drugi ljudi ponašaju prema njima kao da su manje vrijedni, ljudi ponašaju prema njima kao da su manje vrijedni, tada osjećaju tada osjećaju bijes [srdžbu]bijes [srdžbu]..

I obrnuto, kada ljudi ne uspijevaju živjeti onako kako ima I obrnuto, kada ljudi ne uspijevaju živjeti onako kako ima nalaže osjećaj vlastite vrijednosti, tad osjećaju nalaže osjećaj vlastite vrijednosti, tad osjećaju stidstid, a , a kada ih se vrednuje ispravno u odnosu spram vlastite kada ih se vrednuje ispravno u odnosu spram vlastite vrijednosti osjećaju vrijednosti osjećaju ponosponos. .

Želja za priznanjem i prateće emocije bijesa, srama i Želja za priznanjem i prateće emocije bijesa, srama i ponosa osobine su koje odlučujuće utječu na politički ponosa osobine su koje odlučujuće utječu na politički život. život.

Prema Hegelu, upravo one pokreću cijeli povijesni proces. Prema Hegelu, upravo one pokreću cijeli povijesni proces.

Prema Hegelovu mišljenju, želja da budemo priznati kao Prema Hegelovu mišljenju, želja da budemo priznati kao dostojanstvena ljudska bića potaknula je ljude na dostojanstvena ljudska bića potaknula je ljude na početku povijesti na krvavu i smrtnu bitku za prestiž.početku povijesti na krvavu i smrtnu bitku za prestiž.

Rezultat te bitke bila je podjela društva na klasu gospodara Rezultat te bitke bila je podjela društva na klasu gospodara voljnu da život stavi na kocku i klasu robova koja se voljnu da život stavi na kocku i klasu robova koja se predaje zbog straha pred smrću. predaje zbog straha pred smrću.

Ali odnos gospodstva i ropstva koji se na raznovrsne Ali odnos gospodstva i ropstva koji se na raznovrsne načine pojavljivao u svim neravnopravnim društvima što načine pojavljivao u svim neravnopravnim društvima što čine glavninu povijesti nije zadovoljio želju za priznanjem čine glavninu povijesti nije zadovoljio želju za priznanjem ni gospodara ni robova. ni gospodara ni robova.

Rob, naravno, ni na koji način nije priznat kao ljudsko biće. Rob, naravno, ni na koji način nije priznat kao ljudsko biće. Ali priznanje koje uživa gospodar također je nepotpuno Ali priznanje koje uživa gospodar također je nepotpuno jer njega ne priznaju drugi gospodari, nego samo robovi jer njega ne priznaju drugi gospodari, nego samo robovi čija je ljudskost dosad ionako nepotpuna. čija je ljudskost dosad ionako nepotpuna.

Platon i Aristotel o demokratskom i Platon i Aristotel o demokratskom i aristokratskom obliku vlastiaristokratskom obliku vlasti

Naziv DEMOKRACIJA potječe od grčkih riječi Naziv DEMOKRACIJA potječe od grčkih riječi demosdemos – – narod/puk i narod/puk i krateinkratein – vladati - nositelj vlasti je narod – vladati - nositelj vlasti je narod

U ARISTOKRATSKOME PORETKU vladaju najbolji, dio U ARISTOKRATSKOME PORETKU vladaju najbolji, dio društvene elitedruštvene elite

Platon i Aristotel nisu pretjerano hvalili demokraciju. Platon i Aristotel nisu pretjerano hvalili demokraciju. Živeći u malim gradovima-državama, u kojima se Živeći u malim gradovima-državama, u kojima se odlučivalo nesposrednim izborom, a na političke se odlučivalo nesposrednim izborom, a na političke se funkcije postavljalo kockom vladavina puka pretvarala funkcije postavljalo kockom vladavina puka pretvarala se u se u vladavinu sviju protiv svihvladavinu sviju protiv svih. .

PLATON je uvidio da je PLATON je uvidio da je svjetina neobrazovanasvjetina neobrazovana, , podložna manipulaciji i obmani, tjerana svojim podložna manipulaciji i obmani, tjerana svojim vlastitim strastima prije nego idejom dobra i vrlinom vlastitim strastima prije nego idejom dobra i vrlinom pravednostipravednosti

ARISTOTEL je proučavajući empirijski različita uređenja ARISTOTEL je proučavajući empirijski različita uređenja došao do zaključka da se demokracija učas pretvara u došao do zaključka da se demokracija učas pretvara u anarhijuanarhiju, jer je puk politički i društveno nepostojan i , jer je puk politički i društveno nepostojan i teško održava izabrani poredak.teško održava izabrani poredak.

U grčkim državicama kao i u razdoblju rimske države U grčkim državicama kao i u razdoblju rimske države republikansko uređenje se pretvaralo u monarhističko, republikansko uređenje se pretvaralo u monarhističko, u apsolutnu vlast jednoga, u apsolutnu vlast jednoga,

Bosch: Brod luđaka

(alegorija demokratskog poretka)

Opis slike:fratar i dvije časne sestre okruženi seljacima;

luda drži konop za jarbol; jedan muškarac povraća preko palube

dva gola plivača

na mjestu jarbola nalazi se drvo a kao kormilo služi slomljena grana

poganstvo simbolizirano sa poganstvo simbolizirano sa ružičastom zastavom i s turskim ružičastom zastavom i s turskim polumjesecompolumjesecom

sova sjedi visoko na grani sova sjedi visoko na grani jarbolajarbola

aluzije na požudu (svirka časnih aluzije na požudu (svirka časnih sestara i fratara)sestara i fratara)

tanjur s trešnjama i metalni lonac tanjur s trešnjama i metalni lonac s vinoms vinom

proždrljivost seljak se penje na proždrljivost seljak se penje na jarbol da bi skinuo pečenu gusku; jarbol da bi skinuo pečenu gusku; velika kutlača koja služi kao veslovelika kutlača koja služi kao veslo

Platonova usporedba o kormilaruPlatonova usporedba o kormilaru

““Pomisli, naime, da se ovako događa s više Pomisli, naime, da se ovako događa s više lađa ili s jednom. Vlasnik lađe nadmašuje sve lađa ili s jednom. Vlasnik lađe nadmašuje sve ostale u lađi veličinom i snagom, ali je nagluh, ostale u lađi veličinom i snagom, ali je nagluh, te isto tako slabo vidi i slabo razumije te isto tako slabo vidi i slabo razumije pomorstvo.pomorstvo. Lađari se među sobom svađaju za Lađari se među sobom svađaju za kormilarenje, svaki misli da ima on biti kormilar, kormilarenje, svaki misli da ima on biti kormilar, a nikada to umijeće nije učio i ne može označiti a nikada to umijeće nije učio i ne može označiti svog učitelja ni vrijeme učenja; osim toga vele svog učitelja ni vrijeme učenja; osim toga vele da se to umijeće i ne može naučiti, pa su da se to umijeće i ne može naučiti, pa su spremni sasjeći onoga koji veli da se može.spremni sasjeći onoga koji veli da se može.

Samo se neprestano kupe oko vlasnika broda, mole i Samo se neprestano kupe oko vlasnika broda, mole i svašta čine da kormilo njima preda, a ako ga sami ne svašta čine da kormilo njima preda, a ako ga sami ne mogu nagovoriti, nego ih preteknu u tome katkada mogu nagovoriti, nego ih preteknu u tome katkada drugi, ili ih ubijaju i bacaju iz lađe, a plemenitog drugi, ili ih ubijaju i bacaju iz lađe, a plemenitog vlasnika lađe omame mandragorom, pićem ili čim vlasnika lađe omame mandragorom, pićem ili čim drugim, pa lađom upravljaju sami raspolažući svime drugim, pa lađom upravljaju sami raspolažući svime što je u njoj, te plove pijući i gosteći se kao što se što je u njoj, te plove pijući i gosteći se kao što se uostalom od takvih ljudi može samo očekivati. uostalom od takvih ljudi može samo očekivati.

Osim toga, onoga koji može pridobiti i svladati Osim toga, onoga koji može pridobiti i svladati vlasnika broda, kako bi oni onda milom ili silom bili vlasnika broda, kako bi oni onda milom ili silom bili gospodari, hvale kao sposobna lađara i kormilara i gospodari, hvale kao sposobna lađara i kormilara i vještaka na lađi, a koji nije takav, kude ga da je vještaka na lađi, a koji nije takav, kude ga da je beskoristan.beskoristan.

O pravom kormilaru nemaju ni pojma: da mu O pravom kormilaru nemaju ni pojma: da mu treba paziti na doba godine, vrijeme, nebo, treba paziti na doba godine, vrijeme, nebo, zvijezde, vjetrove i sve što tome umijeću zvijezde, vjetrove i sve što tome umijeću pripada, ako hoće da zaista bude upravljač pripada, ako hoće da zaista bude upravljač lađe; lađe;

naprotiv, što se tiče pravog umijeća naprotiv, što se tiče pravog umijeća kormilarenja, bilo to milo nekima ili ne, drže da kormilarenja, bilo to milo nekima ili ne, drže da nije moguće steći i umijeće za to i uvježbati se nije moguće steći i umijeće za to i uvježbati se u tome i u isti mah dobiti posao kormilara.»u tome i u isti mah dobiti posao kormilara.»

(Platon, Država) (Platon, Država)

U demokraciji dolazi do izravnanja pojedinačnih U demokraciji dolazi do izravnanja pojedinačnih sposobnosti i njima odgovarajućih postignuća kao i sposobnosti i njima odgovarajućih postignuća kao i zanemarivanju društvenog statusa i moći pojedinaca.zanemarivanju društvenog statusa i moći pojedinaca.

Aristotel je rekao da su u demokraciji ljudi izjednačeni Aristotel je rekao da su u demokraciji ljudi izjednačeni ne po časti i dostojanstvu, već samo brojčano. Oni koji ne po časti i dostojanstvu, već samo brojčano. Oni koji su neobrazovani i nevješti, kao i nesposobni za su neobrazovani i nevješti, kao i nesposobni za obavljanje društvenih funkcija, osjećaju se obavljanje društvenih funkcija, osjećaju se jednakovrijednima obrazovanima i sposobnima. jednakovrijednima obrazovanima i sposobnima.

Jednakost se shvaća kao sravnjivanje razlika, pa je Jednakost se shvaća kao sravnjivanje razlika, pa je prema tome i pravednost raspodjeljivanje vlasti na sve prema tome i pravednost raspodjeljivanje vlasti na sve građane. Vođe se miješaju s gomilom i nastoje joj građane. Vođe se miješaju s gomilom i nastoje joj omiljeti dodvoravanjem. omiljeti dodvoravanjem.

Demokracija razvija lažni osjećaja jednakosti moći i Demokracija razvija lažni osjećaja jednakosti moći i zadovoljstva, bez obzira na stvarne djelatne moći zadovoljstva, bez obzira na stvarne djelatne moći pojedinca. pojedinca.

Ta jednakost zadovoljstva demotivirajuća je, a vlast Ta jednakost zadovoljstva demotivirajuća je, a vlast svjetine s vremenom se razvija u nepoštivanje običaja, svjetine s vremenom se razvija u nepoštivanje običaja, autoriteta i zakona, što dovodi do nestabilnih autoriteta i zakona, što dovodi do nestabilnih poredaka.poredaka.

Lažna sloboda pretvara se u krajnje podjarmljivanje, Lažna sloboda pretvara se u krajnje podjarmljivanje, pa stoga demokracija lako prelazi u oligarhiju (vlast pa stoga demokracija lako prelazi u oligarhiju (vlast nekolicine) ili diktaturu. nekolicine) ili diktaturu.

Platon vjeruje da demokracija treba počivati na vlasti Platon vjeruje da demokracija treba počivati na vlasti obrazovanih i da je moguće naučiti vladati kao što je obrazovanih i da je moguće naučiti vladati kao što je moguće naučiti umijeće kormilarenja. moguće naučiti umijeće kormilarenja.

Njegovo djelo “Država” jest zapravo prikaz konstitucije Njegovo djelo “Država” jest zapravo prikaz konstitucije državnoga uređenja prema načelu dobra i spoznaje državnoga uređenja prema načelu dobra i spoznaje dobra u odgojnome sustavu koji obuhvaća dijalektički dobra u odgojnome sustavu koji obuhvaća dijalektički vježbanje svih dijelova duše i korištenje duševnih moćivježbanje svih dijelova duše i korištenje duševnih moći

– – svaki dio duše i svaki društveni stalež djeluju prema svaki dio duše i svaki društveni stalež djeluju prema svojoj moći, prepuštajući drugima djelovanje prema svojoj moći, prepuštajući drugima djelovanje prema njihovoj posebnoj moći. njihovoj posebnoj moći.