Antun Vujić HRVATSKA I LJEVICA Prilog ...ljevak.hr/flipbook/hrvatska-i-ljevica/FLIP.pdfBorba za smjer budućih promjena potkraj 1980-ih 218 PRVA VIŠESTRANAČKA HRVATSKA Formiranje

Antun Vujić

HRVATSKA I LJEVICAPrilog socijaldemokratskom gledištu

Hrvatska i ljevica FIN.indd 1 9/18/14 12:10 PM

IzdajeNaklada LJEVAK d.o.o.

DirektoricaPETRA LJEVAK

UrednicaNADA BRNARDIĆ


Antun Vujić

Hrvatska i ljevica

Prilog socijaldemokratskom gledištu

Zagreb, rujan 2014.


© za hrvatsko izdanjeNaklada Ljevak d.o.o., Zagreb, 2014.

ISBN 978-953-303-765-3

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 886328.

RecenzentiProf. dr. sc. ZVONKO LEROTIĆ

Prof. dr. sc. SLAVEN RAVLIĆ


5

Sadržaj

O KNJIZI

Zahvale 16

UVOD

Socijalna demokracija i socijaldemokracija 20Nova Europa i socijaldemokracija kao alternativa 22Tranzicijski udar – uz apstinenciju socijaldemokracije 24Socijaldemokracija i prve nedaće kreposti 26Hrvatska socijaldemokracija i hrvatska država 30Hrvatska i zahtjev »jedinstva ljevice« 32Socijaldemokracija na vlasti i socijaldemokratska vlast 33Politika u novom ruhu – spinovskom 35Potreba za novim otkrivanjem socijaldemokracije 36

OPĆA MJESTA SOCIJALDEMOKRACIJE

Dogovorni ili konfliktni karakter društva 39Klasična klasna podjela društva 40Odnos rada i kapitala kao pitanje demokracije 41Liberalna demokracija i socijaldemokracija – čovjek nije roba 42Socijaldemokratska socijalna država 43Međunarodni karakter socijaldemokracije 44Socijaldemokracija u novim oblicima društvenih odnosa 44Emancipatorski karakter socijaldemokracije 45Političko i stranačko jedinstvo socijaldemokracije 46Socijaldemokracija i »državni socijalizam« 47Socijaldemokracija i politička ljevica 48Socijaldemokracija i sindikalni pokret 49Socijaldemokracija i novi društveni pokreti 49


6

Socijaldemokracija i studentski i antiglobalistički pokreti 50Hrvatska socijaldemokracija – terminološki 51

STVARANJE SOCIJALDEMOKRACIJE U EUROPI

Prvi radnički pokreti 53Sindikalni pokret 54Prva internacionala 55Prva internacionala i marksizam 56Koliki je danas »bauk« Komunistički manifest? 57Prve socijaldemokratske stranke 58Druga internacionala 59

POČETAK RAZLAZA: RADIKALNO I REFORMISTIČKO KRILO

»Revizionizam« 61»Revizionizam« i »dogmatizam« 62Kriza socijaldemokracije na ratnoj kušnji 63Razlaz i sukob socijaldemokrata i komunista 64Druga, Druga i pol, Treća, Četvrta internacionala… 65Ljevica između dvaju svjetskih ratova 66

BLOKOVSKA PODJELA LJEVICE

Jačanje socijaldemokracije na Zapadu 68»Zlatno doba socijaldemokracije« i kejnzijanizam 69Uspostava bloka »državnoga (realnog) socijalizma« 70Socijaldemokrati kao premosnici blokovske politike 72Pad komunizma i njegova ostavština 73Nakon pada 74

STVARANJE SOCIJALDEMOKRACIJE U HRVATSKOJ

Politička, nacionalna i socijalna dezintegriranost Hrvatske u XIX. stoljeću 76

Prve političke stranke 78Nova politička alternativa – pravaštvo i »ljevica« 79Početci industrijalizacije i radničkog pokreta 80Osnivanje prve socijaldemokratske stranke 82Prinos prvih socijaldemokrata politici u Hrvatskoj 83Druge socijaldemokratske i radničke inicijative i akcije u Hrvatskoj 84


7

Razmrvljenost socijaldemokracije i nacionalno pitanje 85Austromarksizam i nacionalno pitanje 86Neke ocjene prve hrvatske socijaldemokracije 87

HRVATSKA LJEVICA U MONARHISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

Raspad socijaldemokracije u »vlastitoj« državi 89Sudbina nekih prvaka stare hrvatske socijaldemokracije 89Prva prevaga komunista na ljevici (1919–21) 91Obznana; zabrane političkih stranaka; kriza prve Jugoslavije kao »hrvatsko pitanje« 93Prva kriza komunista u Jugoslaviji 1920-ih 94Alternativa: Radićevi »seljaci« kao »socijaldemokracija« 96Uspon Radićeva HSS-a 98Parlamentarna borba ili ilegala? 99Nova hrvatsko-srpska koalicija kao ispravak one prijašnje 99Kraljevina Jugoslavija i fašizam 101

LJEVICA I DEMOKRACIJA UOČI DRUGOGA SVJETSKOG RATA I

U RATU

Dvojbeni pokušaj demokratske rekonstrukcije ljevice: Pučka fronta 104Sukob na ljevici; Partija i demokracija 106HSS između fašizma i komunizma 108Antifašizam uz vodeću ulogu komunista u NOB-u 110Komunističko formiranje »narodne vlasti« u ratu 111

HRVATSKA LJEVICA U NOVOM JUGOSLAVENSKOM OKVIRU

Nova, socijalistička Jugoslavija – ljevica između Istoka i Zapada 113Tri obrasca političke konstelacije druge Jugoslavije 115Lijeva diktatura uime naroda 117Rezultati revolucionarnoga komunizma 119

IZLAZAK NA »VLASTITI PUT«

Šok 1948. i »vlastiti put« 123Samoupravljanje – »polet naše mladosti« 125Reformizam: razvitak granica do granice razvitka 127Jugoslavenski okvir: vrhunac demokracije kao politička kriza 130Kriza jugoslavenskog ekvilibrija 131Pitanje hrvatsko-srpskog dogovora 133


8

EPIZODA 1968.

Nova ljevica i politička kušnja mladih 1968. 136Jugoslavenska 1968. 139Osobna 1968. 142Praxis, mišljenje i njegove hipostaze 144Pad Rankovića i lutanja na ljevici 151Nova ljevica i stari nesporazumi 153

HRVATSKO PROLJEĆE

Hrvatska uoči 1971. 156Gospodarski aspekt Hrvatskog proljeća 158Lista nezadovoljstva i prvi uspjesi 159Alternativna (izvanpartijska) nacionalna polarizacija

– »kucanje na otvorena vrata« 163Deklaracija o jeziku – jedinstvo i procijep 164Hrvatska ljevica i desnica sredinom 1960-ih 166Hrvatsko proljeće: akteri i »kontraakteri« 170Živjeti u Hrvatskoj – odmazda 1972. 176Posljedice 1971. kao »interpretacijsko stratište« 180Od socijaldemokratizacije do restaljinizacije 184Hrvatsko proljeće – bez jednoznačnog epiloga 185

DOBA NEPREMOSTIVIH RAZLIKA

Federalizacija bez demokratizacije 187Demokratizacija bez federalizacije 189Ljevica i izbor samostalne Hrvatske 191

KAKVE SU JUGOSLAVIJE BILE TVOREVINE

Umjetna tvorevina ili umjetni raspad 195Jugoslavija, prva i druga 198Duge sjene Jugoslavije; koliko je bilo Jugoslavija 202Post festum: samoupravljanje, pitanje koje se vraća 206


9

SLOM KOMUNIZMA I STVARANJE SAMOSTALNE HRVATSKE

Socio-ekonomska i politička kriza uoči sloma Jugoslavije i Hrvatska 212Jugoslavenska varijanta sloma komunizma 216Borba za smjer budućih promjena potkraj 1980-ih 218

PRVA VIŠESTRANAČKA HRVATSKA

Formiranje stranaka – »lijevo« i »desno« 222Dvije, pa onda i tri stranačke grupacije 223Izborno čišćenje stranaka u 1990-ima 226Novo grupiranje stranaka 1990–92: »višestranačko jednostranačje« 229Raspad Koalicije narodnog sporazuma nakon 1990. i nemoć socijaldemokracije 231Tko je odnio Savkinu krunu 232Socijaldemokracija bez »ruže« 234Mikin povratak ljevici 236AS koji nije adutirao 238Velevlađe predsjednika Franje Tuđmana (1990–1999) 241Tuđmanova izborna pobjeda 1992. i neke političke sudbine 247

IZGRADNJA NOVE SOCIJALDEMOKRACIJE U HRVATSKOJ

Nerealizirani uvjeti za socijaldemokraciju 250Što je propalo, a nije trebalo propasti 252Demokracija bez ekonomske demokracije 255Javno dobro »bez titulara« 256Prvi socijaldemokratski pokušaj očuvanja ekonomske demokracije 258Kriza ljevice od izbora 1992. 259Podjela »na ljevici« 261

NOVI POČETAK SOCIJALDEMOKRACIJE

Približavanje SDP-a i SDH 264»Dva izvora socijaldemokracije« – SDH (1) 265SDP-ova reformistička komponenta socijaldemokracije (2) 267Ujedinjenje SDP-a i SDH 1994. 268Unutrašnja i vanjska preslojavanja 269Ime stranke 272


10

OD OPOZICIJE DO VLASTI

Uspon novog SDP-a od 1994. 273Prema preuzimanju odgovornosti vlasti – Uvala Scott 275Jedinstvena odluka, uz različita gledišta; sindikati i HSLS 277»Trećesiječanjski izbori« 2000. i pobjeda »lijevog centra« 280Ljevica i desnica pod stigmama 283Protiv stigmatizacija bipolarnosti 285Socijaldemokracija na vlasti 2000–2003. 287»Domoljublje« i »veleizdaja« 289Ivica Račan – političar na razmeđu 290

SOCIJALDEMOKRACIJA I KULTURA

Kako se postaje i ostaje ministar kulture 297Nova slika kulture – kulturni pluralizam 298Autonomija kulture 300Porezne olakšice za kulturu 302Kulturna izgradnja 303Strategija kulturnog razvitka 305Otvaranje međunarodne kulturne suradnje 307Rijeka bez povratka 307

SOCIJALDEMOKRACIJA U HRVATSKOJ NAKON 2003.

Kako je pala socijaldemokratska vlada 309Nakon pada 2003. 312Nova potreba za SDP-om – Jurčićeva alternativa 313Novo lice stranke 315Propušteni izbori 2007. i neke posljedice 316

FRAGMENTI SOCIJALDEMOKRACIJE U HRVATSKOJ:

PERIFERIJA U RAZBIJENOM OGLEDALU LJEVICE

Diskurzi hrvatske socijaldemokracije 321Kulturalizacija sociopolitičkih odnosa u tranziciji 324Tektonski poremećaj na ideološkoj bojišnici 329Protiv nemoći 331


11

NOVO STANJE HRVATSKE SOCIJALDEMOKRACIJE

POSLIJE 2007.

Međuigra u SDP-u i orijentacijske promjene 334Nadoknada za 2007. Pobjeda SDP-a i Koalicije 2011. 336SDP opet na vlasti 339Reorijentacija, raskol ili nikomu ništa 340

LJEVICA DANAS, POSEBNO SOCIJALDEMOKRATSKA

Socijaldemokracija u Europi 342Socijaldemokracija u jednoj zemlji – Hrvatska 347

KAKO DALJE U SOCIJALDEMOKRACIJI?

Što je ostalo od »trećeg puta« 352Kritička alternativa 357Reorijentacija (ili povratak orijentaciji)? 359Raskol? 362Nikomu ništa? 364

POGOVOR AUTORA: METODA I DEMOKRACIJA

Ima li čvrste točke u svemiru – ili, razlike na ljevici 368Prokrustova postelja političke misli 371Socijaldemokracija, ideologija ili … 372Što je političko gledište 373Što je političko razmatranje 375Što je politički angažman 377Socijaldemokracija i ideja političkoga humanizma 379

Dokumenti 385Literatura 415Kratice 421Indeks imena 423



13

O knjizi

V ećina tekstova u knjizi razvijena je iz mojih bilješki s pre-davanja na Političkoj akademiji koju su 2006. pokrenuli hrvat-

ska udruga Novo društvo u suradnji s njemačkom zakladom Friedrich Ebert Stiftung. Obje ustanove djeluju na području obra-zovanja za demokratski razvitak pa su tako i povezane sa socijal-demokratskim temama. Imao sam prilike da u 12 ciklusa Političke akademije, pred više od 400 polaznika raznih seminara i godišta, uz sudjelovanje mnogih domaćih te ponekih stranih stručnjaka različitih političkih orijentacija, i u dijalogu s njima, izlažem i raz-matram vlastita politička stajališta i iskustva. Uz rad Akademije javila se i potreba pisanja i prevođenja socijaldemokratske literatu-re pa se dosta takvih priloga našlo i u svescima Radne bilježnice socijaldemokracije. Ipak, u Hrvatskoj nedostaje preglednog uvoda u političku socijaldemokratsku tematiku, posebno nedostaje aktu-alniji pregled razvitka političke ljevice sa stajališta socijaldemokra-cije u samoj Hrvatskoj. Tako se ova knjiga dijelom bavi i »općim mjestima socijaldemokracije«, a širi se i produbljuje kako se više ulazi u domaći i suvremeniji politički prostor.

Prvotna edukativnost namjene nije žrtvovana političkim ili obra-zovnim popustima; stajališta se nastoje izvesti kritički i s obzirom na ljevicu uopće i na socijaldemokraciju posebno, kao što je taj politički odnos kritičan i unutar sebe. Nadam se da je to knjiga o


HRVATSKA I LJEVICA

14

jednoj važnoj političkoj opciji i njezinim putanjama, posebno u Hrvatskoj, koja može biti od interesa i za druge i drukčije političke opcije. Također, mislim da socijaldemokracija danas traži globalnu rekonstrukciju kako bi se nosila s novim oblicima potiskivanja njezinih trajnih vrijednosti, pa se u knjizi otvaraju i ta pitanja.

Knjiga je pisana iz aktivne političke pozicije, često i iz osobnog iskustva. Ali za mnoge teme konzultirao sam literaturu, provjera-vajući spoznaje i stajališta što sam ih imao kao sudionik političkih previranja u Hrvatskoj još od sredine 1960-ih. Većina je tekstova nastala u politički aktivnom razdoblju, posebno od 2006. – uz pauze koje su znale potrajati i duže. Ipak, posljednja je redakcija pomalo »postpolitička«, odvojena od vremena žestokoga politič-kog aktivizma – ima i distancije. Ponegdje sam se morao truditi da zadržim entuzijazam prvotne vjere. Ipak, držao sam se načela da nas konstituiraju stajališta onako kako su se razvijala, makar ona kasnija bila i ponešto drukčija od prvotnih.

Razvijajući temu političke ljevice u Hrvatskoj, služio sam se istraži-vanjima i podatcima do kojih su došli stručnjaci za pojedina pod-ručja od interesa za ovu temu, oslanjajući se i na dokumente koji su mi bili dostupni, posebno za recentnije razdoblje. Kad je riječ o općem razvitku, povijesti i razmeđima socijaldemokracije u svijetu i u Hrvatskoj, uz standardnu literaturu pomagalo mi je i iskustvo stručnog rada na enciklopedijama u kojima sam često i sam pisao članke slična sadržaja; stoga se ponegdje, ako to nije neophodno, izvori nekih podataka ne navode jer su opće poznati ili su prošli prethodnu enciklopedičko-leksikografsku provjeru. Što se šire zala-zi u aktualniju hrvatsku socijaldemokratsku i političku problemati-ku, literature nedostaje ili postaje sve manje složna – isprepletena je sve polemičnijim pristupima, uključujući i one znanstvene, kao i političkim pretpostavkama prema kojima i sam imam polemičko stajalište. Zato ponegdje navodim i znanstveno ili publicistički manje važne radove, ako oni iznose politički izraženija gledišta.


15

O KNJIZI

Kad je riječ o širim europskim tokovima socijaldemokracije i ljevice i njihovim poznatim protagonistima, njihova se spominjana djela obično navode u samom tekstu pod prevedenim naslovima; nisam držao da je potrebno u literaturi navoditi »kapitalna« djela koja su dovoljno poznata i sama po sebi. Znanstvenoistraživački i stručni radovi o pojedinim temama kao i izvori pojedinih dokumenata navode se unutar teksta u zagradama koje sadrže prezime autora ili urednika i godinu objavljivanja publikacije; izbjegavao sam fusno-te, pa su i kratice, kojih u politici ima puno, objašnjenje zasebno. I puni naslovi i izdanja navedenih djela navode se u odjeljku o lite-raturi. Literatura sadrži i uži izbor radova koji nisu citirani u knjizi, ali su konzultirani pa držim da mogu biti od koristi i čitatelju. U dva sam slučaja imao privilegiju da mi autori dadu na uvid i svoje izvorne verzije neobjavljenih ili nepotpuno objavljenih radova.

O politici i socijaldemokraciji pisao sam u više navrata za razne sku pove i publikacije, te dao i dosta intervjua. Ovdje se koristim dvama prije objavljenim radovima koji se neposredno uklapaju u temu ove knjige: Fragmenti socijaldemokracije u Hrvatskoj (2009) i Ljevica danas, posebno socijaldemokratska (2013). Poglavlje o Hr vat skom proljeću izvorno je pisano za ovu knjigu, a djelomično je prethodno objavljeno u zborniku Hrvatsko proljeće 40 godina poslije (2012).

Knjizi prilažem nekoliko dokumenata koje držim indikativnim za razvitak suvremene hrvatske socijaldemokracije. Iz njih je vidljivo postupno sazrijevanje pojedinih idejnih i političkih stranačkih polazišta, od odnosa prema prošlosti, prvih programskih socijal-demokratskih postavki, ujedinjenja dviju socijaldemokratskih stra naka, te zatim programske sinteze nekih prijašnjih varijabli u posljednjem programu ujedinjenog SDP-a.

Nastojao sam izbjeći pretjeranu memoarističnost autorskih pristu-pa, što je za autora-sudionika dosta teško; ipak, nadam se da nema


HRVATSKA I LJEVICA

16

nekih sumnjivih apokrifa. Osobna sjećanja koja se u knjizi ipak navode trebala bi stajati u funkciji slikovitije ili zanimljivije dopune teme o kojoj je na takvim mjestima riječ, a ne u funkciji potencira-nja skromne autorove »povijesne« uloge.

Ovo je dakle politička publicistika s naglašenim osobnim stajališti-ma. Neka važna drukčija objašnjenja pojedinih događaja i fenome-na svakako i nedostaju. Ali, knjiga nije znanstvenoistraživački rad, još manje opća i nacionalna sinteza povijesti ljevice i socijaldemo-kracije, iako se kreće kroz ta područja preferencijom autorovih viđenja. Volio bih kad bi se i u njezinoj recepciji uzelo u obzir da dakle nije bilo neumjerenih, pa onda i neispunjenih namjera. Među tim, namjera angažirana pristupa svakako postoji, a odnos političke publicistike i znanstvenog istraživanja i sam je ujedno i politički i znanstveni odnos. Imao sam potrebu ponešto od toga, a posebno vlastiti protuslovni položaj »subjekta i objekta«, objasniti, koliko je to moguće, sa stajališta svojevrsnog »jedinstva metode i predmeta« u pogovoru knjige koji će možda zainteresirati one koje zanima odnos političke teorije i individualnog angažmana.

ZahvaleŽelio bih zahvaliti prijateljima, stručnjacima, kolegicama i kolega-ma koji su dali poseban poticaj nastanku, izradi i objavljivanju ove knjige. Bez nastojanja kolege Milana Živkovića, koji je pokrenuo i vodio Političku akademiju Novog društva (od 2006. i dalje), teško da bi došlo i do mogućnosti rasprave na kojoj su poniknula mnoga od poglavlja u knjizi, a što je uključivalo i njegove sugestije i kritič-ki odnos prema stajalištima koja nam nisu uvijek morala biti isto-vjetna. Povremeno, diskretno zanimanje mojega prijatelja i na -klad nika Zdenka Ljevaka s pitanjem ‘radim li na knjizi’, bez njego-ve krivnje, meni se činilo i kao prijekor što ne ispunjavam svoj dug prema onome čime sam se toliko dugo politički bavio, pa sam se napokon latio dovršavanja knjige. Knjiga se sada i objelodanjuje u nakladničkoj kući koju je on i utemeljio. Zahvaljujem direktorici


17

O KNJIZI

Petri Ljevak i urednici Nadi Brnardić što su prihvatile objavljivanje knjige i dale joj konačan izdavački i urednički oblik.

Kad je knjiga bila napisana, a ostalo je i nešto vremena za popravke, dobio sam više od potpore cijenjenih kolega recenzenata, i izvan recenzija samih. Prof. dr. Zvonko Lerotić i prof. dr. Slaven Ravlić dali su mi niz primjedba koje sam rado prihvatio, čime je knjiga ne samo stručno politološki popravljena nego i sadržajno obogaćena. Takav učinak imalo je i kritičko historiografsko čitanje prof. dr. Ive Banca, koji je naš dugogodišnji prijateljski odnos velikodušno pret-postavio razlikama u gledištima na neka politička pitanja. Cijenje-na novinarka, gospođa Jasmina Popović, s kojom sam katkad vodio i izazovne raspre, upozorila me na niz pojedinosti što ih je ona bolje vidjela izvana nego ja iznutra, pa sam ju i poslušao, ako i nisam uvijek udovoljio njezinoj profesionalnoj novinarskoj rado-znalosti. Zahvalnost dugujem i dr. sc. Filipu Hameršaku i njegovim eruditskim i preciznim leksikografskim intervencijama kojima je ispravljen i niz, laicima a i meni, teže uočljivih pogrešaka ili nepre-ciznosti. Kolegica Mirjana Mataija obavila je težak lektorski posao da, među ostalim, moje često komplicirane nakupine rečenica rastoči u čitateljima podnošljiviji oblik. Pokušaj skupljanja ilustra-tivnog materijala bio je, nakon nestajanja ili nesređivanja pojedi-nih arhiva 1990-ih, iznenađujuće težak problem; zahvaljujem kolegama Mladenu Klemenčiću i Miji Mišetiću na velikom trudu da se pronađu, selektiraju i obrade barem neki osnovni ilustrativni prilozi.

Sve intervencije, ispravci i dopune kritičkih kolega i prijatelja ne iskupljuju me za eventualne preostale pogreške ili promašaje koji podliježu isključivo mojoj odgovornosti. Stajališta o politici i sama su politička stajališta, pripadaju samom autoru, koliko god bi autor volio njihovo šire razumijevanje i rasprostiranje. Blisko mi je i mišljenje po kojem se svaki osobni politički angažman na kraju pokazuje upitnim.


HRVATSKA I LJEVICA

18

Kad pišemo političke knjige ne moramo nužno biti i zeloti političke ortodoksije; bolja su dobra pitanja nego loši odgovori. Toga sam se i držao. Ako u tome ipak nisam uspio možda bi olakšavajuća okol-nost bila u razumijevanju intenziteta jednoga političkog angažma-na koji sam smatrao ispravnim, dapače i moralno obligatnim da se pomogne političkoj strani koja mi se činila slabijom, ali i neophod-nom za politički razvitak suvremene Hrvatske. U tome sam imao pomoć mnogih mojih socijaldemokratskih kolegica i kolega, a kojima posebno zahvaljujem.

Antun Vujić, kolovoza 2014.


Documents

Antun Vujić HRVATSKA I LJEVICA Prilog ...ljevak.hr/flipbook/hrvatska-i-ljevica/FLIP.pdfBorba za smjer budućih promjena potkraj 1980-ih 218 PRVA VIŠESTRANAČKA HRVATSKA Formiranje