10
 Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Smjer: Hrvatski jezik i književnost/Povijest umjetnosti Akademska godina: 2009./2010. Semestar: VI. Kolegij: Umjetnost u Rijeci od 1850.-1950. II.  Arhitektura historicizma u Rijeci Student: Nastavnik: Mateja Galić Mr.sc. Daina Glavočić  

Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 1/10

Filozofski fakultet Sveučilišta u RijeciSmjer: Hrvatski jezik i književnost/Povijest umjetnostiAkademska godina: 2009./2010.Semestar: VI.

Kolegij: Umjetnost u Rijeci od 1850.-1950. II.

 Arhitektura historicizma u Rijeci 

Student: Nastavnik:

Mateja Galić Mr.sc. Daina Glavočić

 

Page 2: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 2/10

U Rijeci 20. travanj 2010.

SADRŽAJ:SADRŽAJ:................................................................................................................ 2

2

Page 3: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 3/10

1. UVOD

„Zbog povijesno-političkih situacija kraj 19. st. za grad Rijeku predstavljao je veliku pre-

kretnicu, kako u gospodarskom napretku, tako i u urbanom razvoju grada čemu je uvelike  pridonjela i izgradnja željeznice koja je uz obilno mađarsko ulaganje u industriju i

međunarodnu luku, iz Rijeke izvlačila veliki profit. Gradnja se u Rijeci intenzivno odvijala na

tri plana: uprave, prosvjete i ekonomije. Obilna izgradnja svih tipova arhitekture u funkciji

svih vidova života dala je maha razvoju historicizma u Rijeci, u to vrijeme općeprihvaćena

načina gradnje u Europi. Graditeljstvo je grabilo u budućnost velikim koracima, otkrivajući

nove građevne materijale (staklo, željezo, beton), metode i mogućnosti (visoko)gradnje, iako

 je u duhovnom smislu još uvijek bilo vezano uz povijesne, preživjele stilove i s nostalgijomgledalo na prošlost. U Rijeci bližim europskim centrima znatnije tradicije (Beč, Budimpešta,

Trst, Graz...), koji su mogli biti izvor informacija i uzora u gradnji, u tom se razdoblju gradila

kvalitetna historicistička arhitektura i bogati, reprezentativni objekti. No u Rijeci, manjem

gradu u industrijskom usponu, s bogatim, ali pragmatičnim i racionalnim investitorima,

također se naveliko gradilo, nešto manje raskošno, no ne i manje suvremeno.“1

1 Daina Glavočić, Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka-muzej moderne i suvremeneumjetnosti, Rijeka 2001. , str. 161.

3

Page 4: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 4/10

2. POJAM HISTORICIZMA

Historicizam je pojava u likovnoj umjetnosti  19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem

zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture. Historicizam se povodi za umjetničkim oblicima minulih stilova i to poglavito u arhitekturi i  primijenjenoj 

umjetnosti. Obično se označuju predmetkom „neo“ (neoromanika, neogotika, neorenesansa,

neobarok  i neorokoko). Naglim razvojem gradova podižu se sakralni i upravni objekti,

kolodvori, muzeji, kazališta, operne kuće, bolnice, stambene i poslovne zgrade, vile i dr. s

očitim odlikama historicizma. U to vrijeme većina europskih gradova dobiva karakterističan

urbanistički i arhitektonski izgled (veliki  bulevari u Parizu, Ring u Beču, Donji grad u

Zagrebu i dr.). Imitacije povijesnih stilova javljaju se i u umjetničkom obrtu, napose u pokućstvu, nakitu, priboru za jelo i sl. (neobarokne sjedeće garniture, renesansni nakit i sl.),

djelomično i u crkvenoj skulpturi (neogotički oltar). Naposljetku se historicizam izrodio u

eklektičnu mješavinu raznih neostilova. Uglavnom nestaje pojavom secesije, s kojom se

katkada i miješa, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Historicizam se može podijeliti na tri

cjeline: rani, odnosno romantičarski historicizam, visoki ili razvijeni historicizam i kasni

historicizam. Arhitekturu ranog, romantičarskog historicizma često obilježava korištenje više

različitih stilova pri gradnji jedne građevine.2

2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Historicizam

4

Page 5: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 5/10

3. RAZDOBLJE HISTORICIZMA U ARHITEKTURI

Razvitkom građanskog društva u svijetu polako se javlja i potreba za izgradnjom raznih

zgrada državne vlasti u skladu s njezinom podjelom na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast

stoga zgrade parlamenta, vlada i sudova zauzimaju istaknuta mjesta u gradovima. Te su

zgrade uglavnom morale nositi jake simboličke naglaske jer su predstavljale prostorni odraz

države pa su u pravilu bile stilski cjelovite sa dominacijom klasike, gotike, renesanse kao

uzora. Zgrade prometnih sadržaja poput kolodvora sa pripadajućom industrijskom

infrastrukturom, luke i lučki sadržaji, kanali, mostovi drugačijeg su karaktera, u njima

dominiraju elementi renesanse ili baroka, te klasicizma. Oni postaju novi ulaz u gradove stoga

se pozornost usmjerava i na njihovu okolinu i dojam koji se stječe. Banke i ostale financijske i

 poslovne institucije imaju kombinaciju baroknih i renesansnih elemenata, uz poneki element

klasicizma na pročeljima, a unutrašnjost prikazuje raskoš i izražava stahopoštovanje koje

izražava moć tih institucija. Također i trgovačke ulice postaju jednim od najprivlačnijih

gradskih sadržaja jer se zone prizemlja i mezanina otvaraju upravo trgovinama, a kasnije i

robnih kuća koje svojim sadržajem služe promociji i razvitku potrošačkog društva. Primjena

željeza i armiranog betona omogućit će rastvaranje prizemlja izlozima uvlačeći tako ulice u

unutrašnjost zgrada. Koristeći povijesni oblikovni repertoar arhitekti historicizma stvarajunove kombinacije oblika pokušavajući zadržati opći dojam i cjelovitost zgrade kao

arhitektonskog djela.3

Arhitektura u Hrvatskoj na svoj je način bila posebna jer je nastajala na rubovima, na

  periferiji europskih zbivanja. Periferijski često znači oslobođen stege jakog središta. Na

djelima se vide bečki i peštanski utjecaji, ali ne samo kao primanje poticaja već i kao aktivno

sudjelovanje hrvatskih arhitekata u bečkim i peštanskim zbivanjima. Rijeka se nalazila pod

izravnim utjecajem Pešte. Tako je riječka arhitektura zrelog historicizma u pravilu kat do dva

viša od one na primjer koja će se istodobno događati u Zagrebu. Jak odraz mađarskog kapitala

koji se slio u Rijeku u drugoj polovici 19. stoljeća u potpunosti je prepoznatljiv u njezinoj

izgradnji kao modernog grada. Na primjer Guvernerova palača, rad istaknutog mađarskog

arhitekta A. Hauszmanna sredinom 90-ih godina gornja je granica istaknutih vrijednosti

riječke arhitekture historicizma, a istodobno i zanimljiv urbani naglasak.4 Gradogradnja se u

3 Ivo Maroević, Arhitektura historicizma u Rijeci, 1845.-1900., Moderna galerija Rijeka-muzej moderne i

suvremene umjetnosti, Rijeka 2001. , str. 18.4 Julija Lozzi-Barković, Arhitektura historicizma u Hrvatskom primorju i Istri, u katalogu izložbe Historicizam uHrvatskoj 1, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2000., str. 222.

5

Page 6: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 6/10

Rijeci intenzivno odvijala na tri plana: uprave, prosvjete i ekonomije. Mađarska je vlada

direktno financirala gradnju državnih institucija (uprava, sudstvo, financije, carina) zbog

efikasnijeg provođenja vlasti te gradnju osnovnih i srednjih škola i visokih učilišta trgovačkog

i nautičkog smjera, također zbog što efikasnije mađarizacije stanovništa. Gradi se kolodvor i

 pruga za riječko zaleđe povezavši tako riječku luku sa zaleđem da bi Mađari što bolje trgovali

i lakše svoju robu dovozili do mora i obratno. Mađari grade i mnogobrojne upravne, uredske i

stambene zgrade, palače, brodogradilišta, lukobrane, pristaništa te mnogobrojna skladišna

objekta. Uglavnom su u Rijeku stizali već gotovi projekti najznačajnijih peštanskih arhitekata,

često specijaliziranih za određen tip ili vrstu građevine. Vodeći mađarski arhitekt tog doba bio

 je Alajos Hauszmann, specijaliziran za reprezentativne palače, Ferenc Pfaff za željezničke

objekte i kolodvore, Lipot Baumhorn za sinagoge, Sandor Baumganter i Gyula Svab za

školske zgrade te mnogi drugi kao Samuel Pecz, Ignaz Alapar, Sandor Mezey i drugi. No

ugledni su bili i neki riječki arhitekti kao što su Giovanni Randich, Emilio Ambrosini,

Francesco Mattiassi, no oni su češće bili odgovorni na terenu za izvođenje radova po

  peštanskim projektima. Zbog proširenja poslova i povećanja zaposlenog ljudstva iz

višestambene najamne kuće nastaju tipovi historicističkih poslovnih palača sa poslovnim

 prostorima u prizemlju i mezaninu. Lokacije tih poslovnih palača također su pomno odabrane:

na Korzu (palača glavne pošte, palača banaka), u gradskoj putničkoj luci uz morsku obalu

(palača Pomorskog gubernija-današnja Luka Rijeka, palača brodarskog društva Adria na Rivi,

 bivši Hotel Europa), na povišenu brežuljku (Guvernerova palača), na trgovima ili raskršćima

(palača Mađarske carinske i financijske uprave na Jelačićevom trgu, palača Primorske banke).

 Neke od njih nadograđivane su na već postojeća zdanja, neke su sagrađene nove, samostojeće

i reprezentativne sa upečatljivom dekoracijom koja je najčešće posuđivana iz repertoara

renesanse zbog sklada, harmonije i ozbiljnosti.5

5 Daina Glavočić, Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka-muzej moderne i suvremeneumjetnosti, Rijeka 2001. , str. 162.

6

Page 7: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 7/10

4. NAJVAŽNIJI RIJEČKI HISTORICISTIČKI OBJEKTI

Riječke važnije historicističke poslovne i dijelom stambene palače su: Palača Pomorskog

gubernija (Joszef Huber, 1883.-1885., danas uprava Luke Rijeka), Palača Komunalne

štedionice, tzv. Palazzo Modello (Felner i Hellmer, 1883.1885., danas sjedište Talijanske

zajednice), Palača carinarnice i financija (Giovanni Randich, 1886.-1987., danas Uprava

Brodokomerca), Palača pošte (1887., i danas u istoj funkciji), dvije poslovno-stambene zgrade

Mađarske kraljevske Željeznice (Ferenc Pfaff, 1891., danas stambene zgrade u

Krešimirovoj 3 i 5), Guvernerova palača  (1892.-1997., danas Pomorski i povijesni muzejHrvatskog primorja), Palača Mirovinskog fonda  (1894., danas poslovno-stambena kuća u

Krešimirovoj 60), Palača ugarskog brodarskog društva Adri-a (V. Freund — F. Mattiassi — 

G. Zammattio, 1894.-1997., danas sjedište Jadrolinije ),  poslovno-stambena palača Riječke

 banke/štedionice (1896., danas poslovno-stambena kuća u Barčićevoj, 4), poslovno-stambena

zgrada Banke i štedionice za Primorje i Sušak  (Francesco Mattiassi, 1900., danas poslovno-

stambena kuća u Žrtava fašizma 2).6 Kod poznatih je bečkih arhitekata Fellnera i Hellmera

naručen projekt novog Komunalnog kazališta s parkom (1885.) te usput i Riječke komunalneštedionice (1885.), koja zbog ljepote odmah dobiva naziv Palazzo Modello. Obje su zgrade

izgrađene na moru, na nasutom terenu, ortogonalno projektirane četvrti uz novu luku Baross,

gdje su smještena i dva nova paviljona centralne gradske tržnice (ing. Filibert Bazarig, 1881.),

neoromanička ribarnica (ing. Carlo Pergoli), veliki stambeni najamni blokovi Gorupa i E.

Ciotte (ing. Baldinini, Zagrebačka 8, 17-21) i živopisna Turska kuća ( ing. Carlo Conighi,

Lisinskog 6). U gradskom centru, oko Korza, glavnog gradskog šetališta, i uz rivu, podižu se

luksuzne, neorenesansne i neobarokne stambene višekatnice s ugostiteljskim lokalima u

 prizemlju (za obitelji Rinaldi, barona Zmajića, Manasteriottija, Kozu-lića), poslovne palače

 — Palazzo Adria  (ing. Vilmos Freund — ing. Francesco Mattiassi — ing. Giacomo

Zammattio), Grand hotel Europa  (ing. Giuseppe Bruni), Glazbeni zavod Filharmonijsko-

dramskog društva (ing. Giacomo Zammattio), a sve su bogato ukrašene historicističkim

kamenim arhitektonskim dekorom. U ulici Dolac Giacomo Zammattio projektirao je dvije

velike neorenesansne školske zgrade (za dječake — današnji Liceo i za djevojčice — 

današnja Sveučilišna knjižnica s Modernom galerijom), poslovo-stambenu uglovnicu Riječke

6 Daina Glavočić, Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka-muzej moderne i suvremeneumjetnosti, Rijeka 2001. , str. 162.

7

Page 8: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 8/10

 banke s elegantnom neobaroknom kupolom (Barčićeva 4) te niz najamnih neobaroknih

višekatnica. Bogatiji stanovnici grade za odmor urbane vile okružene zelenilom, odijeljene od

okoline zidom, u mirnijim predjelima, malo izvan samog centra. Arhitekti su isti oni koji

grade i ostale stambene zgrade i oni kod svojih projekata slobodnije komponiraju i

razgibavaju vanjske mase i volumene, unutarnji prostor i dekor, slobodnije uvode inovacije,

 pogotovo ako ih grade za sebe. Najznačajnije ostvarenje na tome polju je vila nadvojvode

Josipa (tzv. Villa Giuseppe, sada zgrada Državnog arhiva u Rijeci , Park N. Hosta 2) okružena

velikim botaničkim parkom. Sakralni objekti također su obnovljeni u skladu s historicizmom

(pročelje starog Duoma i kosi toranj uza nj, crkvica Sv. Sebastijan u Starome gradu, kapela u

staroj Općoj bolnici Sv. duha). Ipak, bilo je i sakralnih novogradnji — velika prekrasna

sinagoga u Ulici Pomerio, neogotička Kapucinska crkva (ing. Giovanni Maria Curet, ing.

Cornelio Budinis), započela se graditi 1904., ali je zbog rata i oštećenja stupova posvećena tek 

1929., a potpuno dovršena još i kasnije.

„Mnoga zdanja industrijske arhitekture danas su napuštena kao i mnoga druga historicistička

zdanja u gradu koja su danas zapuštena, no ipak svojom veličinom, kvalitetom izvedbe i

ljepotom zamisli njihovih graditelja, još i danas fasciniraju posjetitelje Rijeke pri njihovu

 prvom dolasku u taj primorski grad kontinentalna pečata na mjestu vjekovnog protoka ljudi,

roba i utjecaja svih vrsta u sva četiri geografska smjera.“7

7 Daina Glavočić, Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka-muzej moderne i suvremeneumjetnosti, Rijeka 2001. , str. 164. 

8

Page 9: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 9/10

5. ZAKLJUČAK 

Arhitektura historicizma iskazuje određene regionalne specifičnosti ovisno od grada do grada.

Takva se arhitektura očituje u različitim geopolitičkim i prirodnim uvjetima, razvojuindustrije, tehnologije i drugo. Nakon svih ratova, izmjena vlasti, a time i rušenja i novo-

gradnji, danas je u Rijeci ipak sačuvan znatan broj lijepih, vrijednih historicističkih zdanja

(neogotičkih, neorenesansnih, neobaroknih). Iako su mnoga historicistička zdanja danas

zapuštena još uvijek svojom ljepotom i veličinom mame uzdahe mnogobrojnih posjetitelja

Rijeke.

9

Page 10: Arhitektura_historicizma_u_Ri[1]

5/10/2018 Arhitektura_historicizma_u_Ri[1] - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/arhitekturahistoricizmauri1 10/10

6. LITERATURA

• Ivo Maroević,  Arhitektura historicizma u Rijeci, 1845.-1900., Moderna galerija

Rijeka-muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka 2001.

• Daina Glavočić, Arhitektura historicizma u Rijeci, Moderna galerija Rijeka-muzej

moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka 2001.

• Julija Lozzi-Barković, Arhitektura historicizma u Hrvatskom primorju i Istri, u

katalogu izložbe Historicizam u Hrvatskoj 1, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2000.

• http://hr.wikipedia.org/wiki/Historicizam

10