Ažurirano 23. siječnja 2013 - HRVATSKA NARODNA BANKAold.hnb.hr/supervizija/odgovori-zoki/h-odgovori-odluka-klasifikaciji-plasmana-2014.pdf · portfelju, umanjenje (ispravak) vrijednosti

Ažurirano 23. siječnja 2013

OODDLLUUKKAA OO KKLLAASSIIFFIIKKAACCIIJJII PPLLAASSMMAANNAA II IIZZVVAANNBBIILLAANNČČNNIIHH OOBBVVEEZZAA KKRREEDDIITTNNIIHH IINNSSTTIITTUUCCIIJJAA

((NNaarrooddnnee nnoovviinnee bbrr.. 0011//0099 ,, 7755//0099 ii 22//1100))

-- OODDGGOOVVOORRII NNAA UUPPIITTEE --

Područje: Općenito Tema: Kako tretirati portfelj raspoloživo za prodaju Broj pitanja: 844 Datum objave odgovora:

27. travnja 2010.

Pitanje: Obzirom da se prema novoj Odluci o klasifikaciji plasmana portfelj "raspoloživo za prodaju" ne smatra predmetom OoK u smislu raspoređivanja u rizične skupine i provođenja rezervacija, kako tretirati portfelj raspoloživo za prodaju u koji je kreditna institucija razvrstala eskortirane mjenice od klijenta i za koje ima formiran ispravak vrijednosti?

Odgovor: Financijski instrumenti koje je kreditna institucija klasificirala u "portfelj raspoloživo za prodaju" (RZP) nisu predmet klasifikacije u rizične skupine u smislu OoK. Sukladno tome, ako kreditna institucija eskontirane mjenice koje je klasificirala u portfelj RZP namjerava zadržati u navedenom portfelju, umanjenje (ispravak) vrijednosti navedenih mjenica će tretirati sukladno točki 67. MRS-a 39. Druga mogućnost bi bila da kreditna institucija navedene mjenice reklasificira u portfelj financijske imovine koja se drži do dospijeća ili u portfelj zajmovi i potraživanja, te da ih u tome slučaju klasificira u određenu rizičnu skupinu uz provođenje odgovarajućeg ispravka vrijednosti, sukladno OoK.

Područje: Općenito

Tema: Definicija refinanciranja kredita Broj pitanja: 616

Datum objave odgovora:

17. veljače 2010.

Pitanje: Molimo da Hrvatska narodna banka dade svoju definiciju "refinanciranja kredita".

Odgovor: Odredbama članka 7. stavka 2. Odluke klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (u nastavku: Odluka) propisano je da se ne smatra da urednost dužnika u podmirivanju obveza postoji u sljedećim slučajevima:

1

Ažurirano 23. siječnja 2013.

1) ako kreditna institucija odobri novi u zamjenu za postojeći plasman (obnavljanje plasmana) ili

2) ako zbog pogoršanoga financijskog položaja dužnika kreditna institucija znatnije promijeni prvobitno ugovorene uvjete kreditiranja glede visine duga i rokova otplate (restrukturiranje plasmana).

Prema odredbama stavka 3. istog članka, iznimno, kreditna institucija nije dužna obnavljanje plasmana tretirati kao dužnikovu neurednost u podmirivanju obveza, ako analizom financijskog položaja dužnika utvrdi da obnavljanje plasmana nije uzrokovano pogoršanjem financijskog položaja dužnika nego uobičajenim tekućim potrebama financiranja njegove poslovne aktivnosti.

S obzirom na navedeno, mišljenja smo da pojam "refinanciranje kredita", sa stajališta Hrvatske narodne banke, nije potrebno posebno definirati. Naime, kreditna institucija je dužna postupati prema naprijed navedenim odredbama Odluke, neovisno o pojmovima koje kreditna institucija koristi u svojem internom aktu (npr. refinanciranje, obnavljanje, reprogramiranje, restrukturiranje, prolongat, itd.), kao i postupcima koje pod tim pojmom kreditna institucija podrazumijeva (npr. zamjena postojećeg plasmana novim plasmanom, produženje roka otplate, smanjenje kamatne stope, itd.) Naime, svaka zamjena postojećeg plasmana novim i svaka promjena ugovorenih uvjeta koje su vezane za pogoršanje financijskog položaja dužnika (npr. smanjenje prvobitno ugovorenih obveza dužnika kroz davanje dužniku olakšica koje u drugim slučajevima kreditna institucija ne odobrava ili ne bi odobrila), ukazuju da se radi se o problematičnom plasmanu i takav plasman treba klasificirati u rizičnu skupinu B ili niže.

S druge strane, zamjena postojećeg plasmana novim plasmanom zbog uobičajenih tekućih potreba financiranja poslovnih aktivnosti klijenta, koji je kreditno sposoban prema kriterijima iz internih akata kreditne institucije, nema za posljedicu klasificiranje plasmana u rizičnu skupinu B.

Područje: Općenito Tema: Izričaj Odluke Broj pitanja: 33 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Predlaže se da se u Odluci na više mjesta umjesto izraza: "kriteriji klasifikacije plasmana", "kriteriji klasifikacije izvanbilančnih obveza", "podjela izvanbilančkih obveza prema stupnjevima rizika", koriste izrazi: "kriteriji procjene kvalitete plasmana", "kriteriji procjene kvalitete izvnbilančnih obveza", "podjela izvanbilančnih obveza prema kreditnoj kvaliteti".

Odgovor: Prijedlog nije prihvaćen. Smatramo da se uvođenjem predloženih zamjenskih termina ne bi poboljšao sadržaj i jasnoća Odluke.

2


Područje: Općenito

Tema: Isključeni prihodi i izloženost Broj pitanja: 206 Datum objave odgovora:

12. svibnja 2009.

Pitanje: Temeljem odgovora HNB-a na pitanje br. 5 o izloženosti sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija, u izloženost se ne uključuju isključeni prihodi. Da li se gore navedena definicija izloženosti primjenjuje i na Odluku o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza, članak. 9.? Molimo za preciznu definiciju djelomično nadoknadive izloženosti (B izloženost = glavnica + suspendirana kamata + preuzeta izvanbilančna obveza).

Odgovor: Pojam "djelomično nadoknadiva izloženost" ne spominje se u Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Pretpostavljamo da ste mislili na pojmove "djelomično nadoknadivi plasmani" i "izvanbilančne obveze za koje se očekuje odljev sredstava koji neće biti moguće u cijelosti nadoknaditi" (koji izrazi se koriste u ovoj Odluci), a čine ih plasmani i izvanbilančne obveze koji su klasificirani u rizične skupine B-1/B-2/B-3. Potraživanja s osnove izravno isključenih kamatnih prihoda (evidentirana računima izvanbilančnih zapisa) nisu uključena u plasmane koji se raspoređuju u rizične skupine, pa prema tome nisu niti zastupljena u plasmanima rizičnih skupina B-1/B-2/B-3.

Područje: Članak 3. točka 2. i članak 4. stavak 1. točka 5. Tema: Pojedinačno značajna izloženost i tretman nekamatnih prihoda Broj pitanja: 203 Datum objave odgovora:

12. svibnja 2009.

Pitanje: U Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, člancima 3. i 4. plasman je u odnosu na dosadašnju Odluku drugačije definiran s aspekta naknada kao nekamatnih prihoda. Nadalje, prema članku 10. stavku 2. plasman koji je dio pojedinačno značajne izloženosti mora se pojedinačno procjenjivati. Da li to znači da se i naknadu, koja je nekamatni prihod, mora pojedinačno procjenjivati?

Odgovor: Prema članku 3. točki 2. Odluke u pojedinačno značajnu izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba uračunavaju se sve vrste potraživanja koje su predmet klasifikacije u rizične skupine, a iz odredbe članka 4. stavka 1. točke 5. Odluke se vidi da su predmet klasifikacije u rizične skupine i potraživanja kreditne institucije s osnove nekamatnih prihoda. Sukladno članku 10. stavku 2. Odluke, svaki plasman odnosno svako potraživanje koje čini sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti prema jednoj osobi procjenjuje se pojedinačno. Prema tome i potraživanja s osnove nekamatnih prihoda kada ona čine sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba, predmet su klasifikacije u rizične skupine i pojedinačno se

3


procjenjuju izgledi na naplatu te kategorije potraživanja od svakog pojedinog dužnika prema kojem kreditna institucija ima pojedinačno značajnu izloženost u smislu članka 9. Odluke.

Područje: Članak 4. stavak 2. točka 5. Tema: Potraživanja s osnove nekamatnih prihoda Broj pitanja: 676 Datum objave odgovora:

17. veljače 2010.

Pitanje: Može li kreditna institucija svojim internim aktima propisati da će potraživanja s osnove nekamatnih prihoda koja nisu naplaćena u roku od 90 dana, neovisno o iznosu tog potraživanja, raspoređivati u rizičnu skupinu C te za njih, na teret rashoda kreditne institucije, provoditi ispravak vrijednosti u 100-postotnom iznosu?

Odgovor: Kriteriji iz Odluke predstavljaju kriterije kojih se kreditna institucija dužna pridržavati i iste ugraditi u svoje opće akte. Mišljenja smo da kreditna institucija može u svoje opće akte ugraditi i strože kriterije, pod uvjetom da su oni razumni, argumentirani, te da u suštinskom i materijalnom smislu bitno ne odstupaju od kriterija iz Odluke. U tom smislu, mišljenja smo da kreditna institucija može, za potraživanja po nekamatnim prihodima, (ili za dio potraživanja po nekamatnim prihodima) propisati provođenje ispravka vrijednosti u 100-postotnom iznosu ako ista nisu naplaćena u roku od 90 dana, ukoliko na primjer potraživanja po osnovi nekamatnih prihoda prema vlastitim kriterijima materijalnosti nemaju materijalan značaj za kreditnu instituciju, bilo pojedinačno, bilo u ukupnom iznosu.

Područje: Članak 4. stavak 2. točka 5. Tema: Tretman potraživanja po nekamatnim prihodima Broj pitanja: 34 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Prema odredbama članka 9. stavka 6. i članka 14. stavka 3. postojeće Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (NN 17/03., 149/05. i 74/06.), potraživanja s osnove nekamatnih prihoda koja nisu naplaćena u roku od 90 dana raspoređuju se u rizičnu skupinu C i za njih se na teret rashoda banke provodi ispravak vrijednosti u 100-postotnom iznosu. Nacrt nove odluke nema takve odredbe. Znači li to da se novom Odlukom ukida ovakav poseban tretman potraživanja s osnove nekamatnih prihoda?

Odgovor: Odredbama nove Odluke nije propisan poseban tretman potraživanja s osnove nekamatnih prihoda, što znači da se navedena potraživanja prilikom klasifikacije u odgovarajuće rizične skupine tretiraju jednako kao i druga potraživanja s osnove kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku.

4


Područje: Članak 5. Tema: Primjena kriterija klasifikacije Broj pitanja: 204 Datum objave odgovora:

12. svibnja 2009.

Pitanje: Prema članku 5. stavku 3. alineja 1. dozvoljena je, za portfelj malih kredita, klasifikacija na temelju primjene samo jednog ili dva kriterija, pod uvjetom da se procjena kreditnog rizika radi na skupnoj osnovi. Da li je moguće za portfelj malih kredita kod kojeg se kreditni rizik procjenjuje pojedinačno, tijekom trajanja ugovornog odnosa koristiti samo dva kriterija procjene kvalitete plasmana i provođenja klasifikacije (dani kašnjenja i instrument osiguranja)?

Odgovor: Iz odredaba članka 5. stavka 3. alineje 1. i članka 12. stavka 2. povezano s odredbom članka 10. stavka 2. Odluke proizlazi da se mogućnost primjene jednog ili dva kriterija klasifikacije plasmana (od ukupno tri opća kriterija) prije svega odnosi na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i koji se procjenjuju na skupnoj osnovi. Za razliku od toga, kod klasifikacije plasmana koji se procjenjuju pojedinačno (bez obzira da li se radi o pojedinačno značajnoj izloženosti ili portfelju malih kredita) treba u pravilu uzeti u obzir sva tri opća kriterija (pri čemu se podrazumijeva da su dostupni podaci na temelju kojih se vrednuje pojedini kriterij). Primjerice plasmani iz portfelja malih kredita koji se procjenjuju pojedinačno, a koji nisu osigurani instrumentima osiguranje (bez obzira da li su dužnici fizičke ili pravne osobe), klasificiraju se u odgovarajuću rizičnu skupinu samo na temelju urednosti dužnika u podmirivanju obveza (članak 18. stavak 3. Odluke), dok se plasmani (portfelj malih kredita koji se procjenjuju pojedinačno) koji su osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja klasificiraju u odgovarajuću rizičnu skupinu na temelju sva tri opća kriterija klasifikacije.

Područje: Članci 7. i 18. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvnbilančnih obveza

kreditnih institucija Tema: Što se smatra idućim obračunskim razdobljem Broj pitanja: 135 Datum objave odgovora:

23. ožujka 2009.

Pitanje: Kod priznavanja kamatnih prihoda od djelomično nadoknadivih plasmana (skupina „B”) se kaže da se isti priznaju u trenutku naplate, a iznimno se mogu priznati u RDG i prije njihove naplate, ako postoje dokazi da će ti prihodi biti naplaćeni u idućem obračunskom razdoblju. Što se smatra „idućim obračunskim razdobljem”?

Odgovor: U smislu članka 7. i 18. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvnbilančnih obveza kreditnih institucija (Narodne novine broj 1/09), obračunata kamata na djelomično nadoknadive plasmane (rizična skupina "B") mogla bi se iznimno priznati u RDG-u (nakon stupanja na snagu nove Odluke), ako postoje dokazi da će ista biti naplaćena u razdoblju koje nije duže od 90 dana.

5


Područje: Članak 7. stavak 1. Tema: Dužnikova urednost u podmirivanju obveza Broj pitanja: 35 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: U članku 7. stavak 1. Nacrta odluke navedeno je da je dužnikova urednost u podmirivanju obveza njegova sposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema kreditnoj instituciji u ugovorenim iznosima i ugovorenim rokovima, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća. U Odluci nije propisan kriterij prema kojem bi se utvrđivalo da je urednost dužnika u podmirivanju obveza zadovoljavajuća, premda dužnik iznimno i povremeno podmiruje svoje obveze prema kreditnoj instituciji po isteku dospijeća.

Odgovor: Navedena primjedba je prihvaćena, te je dopunjen člana 7. stavak 1. Odluke. Prema toj dopuni smatra se da je urednost dužnika u podmirivanju obveza zadovoljavajuća, ako dužnik iznimno i povremeno sa zakašnjenjem podmiruje obveze prema kreditnoj instituciji pod uvjetom da zakašnjenje u podmirivanju obveza dužnika nije dulje od 90 dana i da iznos duga koji se podmiruje sa zakašnjenjem nije materijalno značajan odnosno da nije veći od 1.750 kuna.

Područje: Članak 7. stavak 3.

Tema: Obnavljanje plasmana

Broj pitanja: 205


12. svibnja 2009.

Pitanje: Da li se obnavljanje plasmana zbog pogoršanog financijskog položaja dužnika prema članku 7. stavak 2. točka 1. i stavak 3. Odluke, smatra restrukturiranjem odnosno dokazom o postojanju gubitka u smislu članka 18. stavak 2. točka 3. Odluke? Ako se gore navedeno ne smatra restrukturiranjem, da li se takav plasman mora rasporediti u rizičnu skupinu B ili se može zadržati u rizičnoj skupini A?

Odgovor: Prema odredbama članka 7. stavka 3. Odluke, samo u slučaju obnavljanja plasmana koje nije uzrokovano pogoršanim financijskim položajem dužnika, nego uobičajenim tekućim potrebama financiranja njegove poslovne aktivnosti, ne mora se smatrati da je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza i takav plasman može ostati u rizičnoj skupini A. Obnavljanje plasmana koje je posljedica pogoršanog financijskog položaja dužnika ukazuje na to da je nastupila neurednost dužnika u podmirivanju njegovih obveza prema kreditnoj instituciji. Prema tome,

6


obnavljanje plasmana zbog pogoršanog financijskog položaja dužnika ima isti učinak kao i restrukturiranje plasmana u smislu članka 18. stavka 2. točke 3. Odluke, u kojem se slučaju takav plasman mora klasificirati u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju.

Područje: Članak 15. stavak 4. i 5.

Tema: Aktiviranje instrumenata osiguranja i poduzete pravne radnje

Broj pitanja: 849 Datum objave odgovora:

27. travnja 2010.

Pitanje: Plasman je osiguran sa zadužnicom i nekretninom. Dužnik je kasnio s podmirenjem materijalno značajne obveze po plasmanu duže od 90 dana te je raspoređen u rizičnu skupinu B2. Aktivirana je zadužnica na naplatu, ali je naplata izostala. Banka je pokrenula ovrhu nad nekretninom koja je instrument osiguranja. Da li Banka, temeljem članka 15. stavak 4. i 5. nove Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (u nastavku OoK) može navedeni plasman rasporediti iz rizične skupine B2 u rizičnu skupinu A i zadržati ga u navedenoj skupini A dvije godine od dana pokretanja ovrhe.

Odgovor: Prema odredbama članka 15. stavka 5. OoK, osigurani plasman (kod kojeg se pojavila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza) može ostati u rizičnoj skupini A pod uvjetom da su pokrenute pravne radnje za naplatu aktiviranjem instrumenata osiguranja, ali ne duže od dvije godine, računajući od dana pokretanja pravnih radnji za naplatu. Međutim, u smislu članka 15. stavka 4. OoK podrazumijeva se da pravne radnje za naplatu trebaju biti pokrenute nakon što nastupi dužnikova neurednost u podmirivanju obveza, odnosno kada dužnik ima duže od 90 dana nepodmirenih obveza prema kreditnoj instituciji čiji se iznos smatra materijalno značajnim (koji je veći od 1.750 kuna). Odlukom nije precizno određeno u kojem roku trebaju biti pokrenuti pravne radnje na naplatu (rok nije izražen brojem dana), ali iz formulacije odredbe članka 15. stavka 4. OoK može se zaključiti da je pravne radnje potrebno pokrenuti neposredno nakon što je nastupila dužnikova neurednost u podmirivanju obveza odnosno u što kraćem roku.

U vašem dopisu navodite da je kašnjenje dužnika u podmirenju obveza po predmetnom plasmanu duže od 90 dana, te da je plasman raspoređen u rizičnu skupinu B/2. Pretpostavljamo da je razlog za raspoređivanje plasmana u rizičnu skupinu B/2 bilo kašnjenje koje je znatno duže od 90 dana. Ako su pojedine radnje izvođene redoslijedom kako su navedene u vašem dopisu, proizlazi da je ovrha pokrenuta nakon što je plasman raspoređen u rizičnu skupinu B/2, odnosno sa znatnim zakašnjenjem u odnosu na rok koji bi bio u skladu s odredbom članka 15. stavka 4. OoK.

U smislu naprijed navedenog smatramo da sam čin pokretanja pravnih radnji za naplatu putem ovrhe nad nekretninom koja služi kao instrument osiguranja, ne bi mogao biti dovoljan argument za vraćanje predmetnog plasmana iz rizične skupine B/2 u rizičnu skupinu A. Mišljenja smo da je

7


prvenstveno potrebno realno i argumentirano procijeniti očekivane novčane tokove od unovčenja predmetne nekretnine i na temelju toga plasman rasporediti u odgovarajuću rizičnu skupinu. Ukoliko bi sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova od unovčenja nekretnine pokrivala ukupan iznos potraživanja koji po ugovoru pripada banci, ne isključujemo mogućnost vraćanja plasmana u rizičnu skupinu A. Međutim, smatramo da bi u tome slučaju plasman mogao ostati u rizičnoj skupini A najduže dvije godine računajući od dana nastupa dužnikove neurednosti u podmirivanju obveza (datum dospijeća+90 dana), a ne od dana pokretanja ovrhe nad nekretninom (s obzirom da nije pokrenuta u roku koji bi bio primjeren odredbi članka 15. stavka 4. Ook).

Područje: Članak 15. stavak 4. i 5. Tema: Aktiviranje instrumenata osiguranja i poduzete pravne radnje


17. veljače 2010.

Pitanje: Plasman je osiguran sa stambenom nekretninom (adekvatni instrument osiguranja) i zadužnicom (neadekvatni instrument osiguranja). Dužnik kasni s podmirenjem materijalno značajne obveze po tom plasmanu duže od 90 dana. Ukoliko kreditna institucija namjerava plasman zadržati u rizičnoj skupini A, da li je slanje zadužnice na naplatu dovoljan dokaz o poduzimanju pravne radnje, ili je uz istu neophodno pokrenuti ovrhu nad nekretninom?

Odgovor: Odredbe članka 15. stavaka 4. i 5. Odluke, treba tumačiti na način da se pokretanje pravnih radnji odnosi i na adekvatne i na neadekvatne instrumente osiguranja. S obzirom na naprijed navedeno, primjerice, slanje zadužnice na naplatu predstavlja poduzetu pravnu radnju u smislu članaka 15, stavaka 4. i 5. Odluke. Međutim, poduzimanje pravne radnje u smislu članka 15. stavaka 4. i 5. treba imati za posljedicu unovčenje konkretnog instrumenta. Ukoliko po zadužnici ili drugom neadekvatnom instrumentu osiguranja ne uslijedi plaćanje u roku koji je u pravnim i iskustvenim okvirima primjeren za dotični instrument, kreditna institucija bi trebala poduzeti pravne radnje za aktiviranje adekvatnog instrumenta osiguranja (ukoliko namjerava dotični plasman zadržati u skupini A). Naime, slanje zadužnice na naplatu, ukoliko se ta naplata ne izvrši u primjerenom roku, nije dovoljno da se plasman zadrži dvije godine u rizičnoj skupini A.

Područje: Članak 17. stavak 3. Tema: Knjiženje ispravka vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi


27. travnja 2010.

Pitanje: Temeljem odredbi članka 17. stavka 3. Odluke o kalcifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (OoK) umanjenje (ispravak)

8


vrijednosti plasmana rizične skupine A knjigovodstveno se provodi na teret troškova kreditne institucije za razdoblje u kojem su gubici utvrđeni i u korist odgovarajućih računa ispravaka vrijednosti plasmana koji su predmet klasifikacije prema ovoj Odluci. Možete li pojasniti kako bi trebalo preknjižiti umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi za plasmane rizične skupine A (potpuno nadoknadivi plasmani) s računa skupine 916 (na kojima se do primjene odredbi OoK to umanjenje evidentiralo) na račune ispravka vrijednosti u aktivi? Da li je dovoljno, rukovodeći se Odlukom o statističkom i bonitetnom izvještavanju, za svaku grupu plasmana koja odgovara instrumentima A1101- Umanjenje vrijednosti kredita rizične skupine A na skupnoj osnovi, A1102- Umanjenje vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira rizične skupine A na skupnoj osnovi i A1103- Umanjenje vrijednosti ostalih plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi, otvoriti samo po jedan konto ispravka vrijednosti? Na primjer: za kredite u okviru klase 5, za dužničke vrijednosne papire u okviru klase 4, a za ostalu aktivu u okviru grupe 14? Da li bi u tom slučaju protustranka bila sama kreditna institucija?

Odgovor: Mišljenja smo da se kreditna institucija, pri otvaranju računa ispravka vrijednosti u aktivi na kojima će evidentirati umanjenje vrijednosti na skupnoj osnovi za plasmane rizične skupine A (potpuno nadoknadivi plasmani) treba rukovoditi: postojećim rasporedom računa u svojem internom kontnom planu, zajedničkim karakteristikama rizičnosti pojedinih plasmana, pozicijama propisanim od strane HNB-a za potrebe nadzornog izvješćivanja, te odgovarajućim pozicijama financijskih izvještaja koje kreditna institucija sastavlja na temelju Zakona o računovodstvu i Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja. Što se tiče obveze izvještavanja HNB-a ne se mijenja način izvještavanja o umanjenju vrijednosti plasmana rizične skupine A prema Odluci o statističkom izvješću banke. Taj se iznos i dalje dostavlja na poziciji 1016 u obrascu BS1-2 Bilanca stanja. Prema Odluci o statističkom i bonitetnom izvještavanju kreditne institucije dužne izvještavati po tri instrumenta koja odnose na ispravke vrijednosti na skupnoj osnovi: A1101 za kredite, A1102 za dužnička vrijednosne papire i A1103 za ostalu aktivu pri čemu je protustranka i dalje sama kreditna institucija. Navedeno do daljnjega ujedno predstavlja izvještajni minimum, a svaku daljnju raščlambu svog internog kontnog plana propisuje sama kreditna institucija prema svojim potrebama odnosno potrebama financijskih izvještaja.

Područje: Članak 17. stavak 6.

Tema: Knjigovodstveno iskazivanje umanjenja (ispravaka) vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi

Broj pitanja: 169


23. ožujka 2009.

9


Pitanje: Prema članku 17. stavku 6. Odluke, ispravak vrijednosti plasmana (na skupnoj osnovi) rizične skupine A provodi se na teret troškova kreditne institucije a u korist odgovarajućih računa ispravaka vrijednosti plasmana koji su predmet klasifikacije prema ovoj Odluci. Do sada se ovaj ispravak vrijednosti provodio na teret računa 648 a u korist računa 916. Da li se sada u okviru aktive otvaraju nova konta ispravka vrijednosti po vrstama plasmana za rezervacije na skupnoj osnovi (i direktno krate aktivne stavke) ili način evidencije ostaje isti?

Odgovor: Stupanjem na snagu Odluke o klasifikaciji plasmana i izvnbilančnih obveza kreditnih institucija mijenja se način knjigovodstvenog iskazivanja umanjenja (ispravaka) vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi. Sukladno članku 17. stavku 6. Odluke, dosadašnju funkciju pasivnog računa 916 preuzimaju odgovarajući računi ispravaka vrijednosti u aktivi.

U tu svrhu banka može za svaku poziciju bilance na kojoj se iskazuju plasmani koji su premet klasifikacije u rizične skupine otvoriti u kontnom planu po jedan račun (ili više računa) "ispravaka vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi". S tim u vezi podrazumijeva se da će banka, nakon stupanja na snagu nove Odluke o klasifikaciji plasmana, iznos rezerviranja za gubitke koji se utvrđuju na skupnoj osnovi za plasmane rizične skupine A preknjižiti s računa 916 na račune ispravaka vrijednosti u aktivi.

Područje: Članak 18. stavak 4. Tema: Dani zakašnjenja za prekoračenje po tekućem računu građana Broj pitanja: 882 Datum objave odgovora:

18. lipnja 2010.

Pitanje: Je li kreditna institucija dužna dane zakašnjenja za prekoračenje po tekućem računu građana računati od dana ulaska u nedozvoljeno prekoračenje? Odnosno, kako u navedenom slučaju primijeniti odredbu članka 18. stavka 4. Odluke po kojoj brojanje dana zakašnjenja započinje danom kada je ukupan iznos svih dospjelih nepodmirenih obveza dužnika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijeća) po svim ugovornim odnosima postao materijalno značajan odnosno veći od 1.750 kuna, na prekoračenja po tekućim računima?

Odgovor: Nedozvoljeno prekoračenje po tekućem računu građana predstavlja dužnikovo nedozvoljeno povlačenje sredstava (prekoračenje limita) koje nije u skladu s odobrenim iznosom. Prema našem mišljenju odredba članka 18. stavka 4. OoK koja se odnosi na početak brojanja dana zakašnjenja nepodmirenih obveza po svim ugovornim odnosima s dužnikom, od dana kad je njihov iznos postao materijalno značajan odnosno veći od 1.750 kuna odnosi se i na nedozvoljeno prekoračenje po tekućem računu građana. Prema tome, pod pretpostavkom da je ugovor o tekućem računu jedini ugovor s dužnikom po kojem je nastalo dospjelo nenaplaćeno potraživanje, kreditna institucija bi brojala dane zakašnjenja od dana kad iznos

10


nedozvoljenog prekoračenja zajedno s iznosom odobrenog okvira postao materijalno značajan. Naime, u slučaju prekoračenja odobrenog okvira cijeli iznos potraživanja od dužnika treba smatrati dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Dane zakašnjenja po dospjelim nenaplaćenim potraživanjima kreditna institucija bi u tom slučaju bila dužna brojati kontinuirano, sve dok je navedeni iznos dospjelog nenaplaćenog potraživanja materijalno značajan. Mišljenja smo da kreditna institucija svojim internim aktom može propisati i niži prag materijalnosti od propisanih 1.750 kuna.

Područje: Članak 18. stavak 4. Tema: Dospjelo nenaplaćeno potraživanje Broj pitanja: 918


27. travnja 2010.

Pitanje: Temeljem odredbi Odluke o kalcifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (OoK) o poduzetim pravnim radnjama, unatoč kašnjenju materijalno značajnog iznosa dulje od 90 dana, kredit osiguran adekvatnim instrumentima osiguranja se ne mora klasificirati u rizičnu skupinu B, i ne mora se za njega izvršiti ispravak vrijednosti. Budući da postoji razlika između adekvatnih (prvorazrednih ili primjerenih) instrumenata osiguranja prema odredbama OoK i priznatih financijskih kolaterala, garancija/jamstava prema odredbama OAJKKI, standardizirani pristup (SA), može se dogoditi da isti instrument osiguranja kredita nije priznat prema odredbama OAJKKI-SA, u kojem slučaju se dotični kredit smatra Dospjelim nenaplaćenim potraživanjem (DNP) te će izloženost tog kredita dobiti ponder150% jer kredit nema ispravaka vrijednosti. Ovaj ponder ne pokazuje stvarnu rizičnost tog plasmana. Predlaže se da HNB uvede mogućnost da se za potrebe OAJKKI promatranje zadovoljenja praga materijalnosti od 1.750 HRK provodi na nivou plasmana.

Odgovor: Definicija osiguranja adekvatnim instrumentom osiguranja po OoK različita je od definicije financijskog kolaterala, garancija/jamstava koji se prema odredbama OAJKKI priznaju kao tehnike smanjenja kreditnog rizika prilikom izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa. Radi se o dva različita pristupa i iste ne treba poistovjećivati. OoK pisana je sukladno dosadašnjoj bankarskoj praksi upravljanja kreditnim rizikom koja na razini Europske unije nije ujednačena direktivama, a OAJKKI je pisana sukladno CRD-u i stoga pri tretmanu DNP portfelja smije priznati samo one instrumente zaštite koji su propisani direktivom. Iako je Hrvatska narodna banka nastojala ova dva propisa maksimalno harmonizirati isto nije moguće u svim detaljima. Definiranje načina utvrđivanja praga materijalnosti je pitanje nacionalne diskrecije. Ujednačavanje metodologija brojanja dana kašnjenja provedeno je nakon primjedbi i komentara na nacrt Odluke o klasifikaciji plasmana

11


kojima je zatraženo da se te dvije metodologije utvrđivanja praga materijalnosti između OoK i OAJKKI ujednače. Stoga je isti usklađen u konačnim verzijama odluka koje su objavljene u NN 1/09 i od tada nije promijenjen. Izmjenu u smislu uvođenja alternativnog određivanja praga materijalnosti na razini plasmana HNB bi mogla uzeti u razmatranje za eventualne buduće izmjene OAJKKI.

Područje: Članak 18. stavak 4. Tema: Kriterij za utvrđivanje neurednosti dužnika u podmirivanju obveza Broj pitanja: 38 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Odredba članka 18. stavka 9. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kojom se definira kriterij prema kojem se određuje da je nastupila neurednost dužnika u podmirivanju obveza prema kreditnoj instituciji, nije usklađena sa odredbom Nacrta odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija (kojom se definira isto pitanje). S tim u vezi postavlja se pitanje da li je cilj da ova odredba bude istovjetna u obje odluke, te ako jest predlaže se da se definicija te odredbe poboljša.

Odgovor: Primjedba je prihvaćena. Prema dopunjenom članku 7. stavku 1. i članku 18. stavku 4. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, smatra se da je nastupila neurednost dužnika u podmirivanju obveza prema kreditnoj instituciji ako dužnik dulje od 90 dana ima nepodmirenih obveza koje su materijalno značajne, odnosno koje su veće od 1.750 kuna. Pritom brojanje dana zakašnjenja započinje danom kada je ukupan iznos svih dospjelih nepodmirenih obveza dužnika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijeća) po svim ugovornim odnosima postao materijalno značajan odnosno veći od 1.750 kuna. (vidi članak 7. stavak 1. i članak 18. stavak 4. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, te članak 2. stavak 1. točku 15. i članak 213. Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija).

Područje: Članak 18. stavak 3. i stavak 6. Tema: Klasifikacija plasmana s kašnjenjem od 180 do 270 dana Broj pitanja: 37 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Odredbama članka 18. stavak 3. Nacrta odluke propisuje se obveza raspoređivanja plasmana u rizične skupine ovisno o broju dana kašnjenja, u kojem je slučaju potrebno provesti i odgovarajući ispravak vrijednosti plasmana sukladno članku 19. stavku 2. Odluke. Međutim, nije jasno kako postupiti npr. za plasman po kojem dužnik kasni s podmirivanjem obveza 180 do 270 dana (koji bi prema danima kašnjenja pripadao u rizičnu skupinu B-2), te za kojeg bi prema članku 19. Odluke za isti trebalo

12


provesti ispravak vrijednosti u visini 30% do 70% njegove nominalne knjigovodstvene vrijednosti, a procjenom budućih novčanih tokova se utvrdi da visina gubitaka iznosi više ili manje od raspona gubitka koji je u članku 19. stavku 2. Odluke naveden za rizičnu skupinu B-2.

Odgovor: Primjedba je prihvaćena, te je u članku 18. stavku 6. točki 2. Odluke dodana odredba prema kojoj bi se plasman u opisanom primjeru klasificirao u odgovarajuću rizičnu skupinu ovisno o visini gubitka koji se utvrdi na temelju procjene budućih novčanih tokova, a ne na temelju dana kašnjenja u podmirivanju obveza.

Područje: Članak 19. Tema: Objašnjenje nominalnog knjigovodstvenog iznosa Broj pitanja: 137 Datum objave odgovora:

23. ožujka 2009.

Pitanje: U Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija definirane su 3 rizične skupine „B” ovisno o odnosu „utvrđenog gubitka” i „nominalnog knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana”. Molimo vas za dodatno pojašnjenje pojma „nominalni knjigovodstveni iznos pojedinog plasmana”. Da li je to iznos glavnice u bilanci + potraživanja po kamatama u bilanci + eventualno potraživanja po naknadama po tom plasmanu + potraživanja po kamatama na računima izvanbilančne evidencije? Da li je to iznos „utvrđenog gubitka” iznos ispravka vrijednosti + potraživanja po kamatama na računima izvanbilančne evidencije ili se „očekivanim gubitkom” smatra samo bilančni saldo ispravka vrijednosti?

Odgovor: U smislu članka 19. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, pod nominalnom knjigovodstvenom vrijednosti plasmana podrazumijeva se knjigovodstveni iznos potraživanja koja su iskazana na računima bilance i koja nisu umanjena za ispravke vrijednosti (glavnica + kamata + naknada koja ima obilježja kamatnog prihoda). Potraživanja po kamatama iskazana na računima izvanbilančne evidencije ne uključuju se (u smislu članka 19. Odluke) u nominalnu knjigovodstvenu vrijednost plasmana. Naime, člankom 19. stavkom 3. Odluke definira se gubitak po pojedinom plasmanu, u visini kojeg je potrebno izvršiti ispravak njegove vrijednosti. Prema toj definiciji gubitak (ispravak vrijednosti) je razlika između nominalnog knjigovodstvenog iznosa plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope. Za potraživanja s osnove kamate koja su iskazana na računima izvanbilančne evidencije, a odnose se na djelomično nadoknadive plasmane, za potrebe primjene članka 19. Odluke, nije potrebno utvrđivati gubitak (ispravak vrijednosti), jer se ista sukladno članku 22. stavku 1. Odluke izravno knjiže na račune izvanbilančne evidencije i tako nastalo potraživanje nema utjecaja na RDG, sve do njegove naplate čime se ujedno i gasi kao potraživanje.

13


Područje: Članak 19. stavak 3. i članak 22. stavak 3. Tema: Utvrđivanje rizične skupine plasmana Broj pitanja: 919 Datum objave odgovora:

27. travnja 2010.

Pitanje: S obzirom da je kreditna institucija dužna provesti 100%ni ispravak potraživanja s osnove kamatnog prihoda plasmana koji se klasificira iz rizične skupine A u B1 ili lošiju, kako se određuje rizična skupina plasmana? Da li je ona jedinstvena za čitav plasman ili dijelovi plasmana dobivaju svoje rizične skupine? Ako je jedinstvena, na koji način se određuje, da li prema postotku ispravka vrijednosti ostatka plasmana ili prema postotku ispravka vrijednosti u odnosu na ukupni iznos plasmana? Molimo da nam potvrdite koji je od slijedeća 3 načina klasificiranja plasmana ispravan: a, b ili c: a) IV kamate=1.000 (100% od 1.000) IV ostatka plasmana=2.500 (25% od 10.000) ukupni IV čitavog plasmana=3.500 postotak u odnos na čitav plasman 31,8% -> rizična skupina svih dijelova plasmana B-2 b) IV ostatka plasmana 25% -> rizična skupina svih dijelova plasmana B-1

c) IV ostatka plasmana 25% -> rizična skupina ostatka plasmana B-1 IV kamate 100% -> rizična skupina kamate C

Odgovor: Sa stajališta primjene članka 19. stavka 3. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (OoK), gubitak po plasmanu je razlika između nominalnog knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova. Pod nominalnom knjigovodstvenom vrijednosti plasmana podrazumijeva se knjigovodstveni iznos potraživanja koja su iskazana na računima bilance, i koja nisu umanjena za ispravke vrijednosti (glavnica, kamata i naknada koja ima obilježja kamatnog prihoda). U tom smislu postoci gubitka iz odredbe članka 19. stavka 3. i članka 24. stavka 1. OoK odnose na gubitak u odnosu na ukupan iznos glavnice i obračunanih kamatnih prihoda evidentiranih na računima bilance ili: % gubitka = (ispravak vrijednosti po glavnici, kamati i naknadi koja se uključuje u izračun EKS-a) / (bruto glavnica, kamata i naknada koja ima obilježja kamatnog prihoda na računima bilance) Postotak gubitka i rizična skupina utvrđuju na sljedeći način: kreditna institucija procjenjuje očekivane buduće novčane tokove u odnosu na iznos plasmana u bilanci (glavnica i kamata) te utvrđuje iznos gubitka. U primjeru to izgleda ovako: Glavnica: 10.000 kuna Kamata: 1.000 kuna Ukupno 11.000 kuna Procijenjeni novčani tokovi diskontirani na sadašnju vrijednost iznose

14


8.250 kuna gubitak = 2.750kuna (11.000 kuna- 8.250 kuna) =25% od 11.000. kuna Ispravak po glavnici = 1.750 Ispravak po kamati = 1.000 Dakle, nakon što se utvrdi gubitak u odnosu na ukupni knjigovodstveni iznos plasmana na računima bilance on se raspoređuje na ispravak vrijednosti obračunane kamate u bilanci na temelju članka 22. stavak 3. tj. u ukupnom iznosu ranije priznatog kamatnog prihoda (1.000 kuna), a za ostatak iznosa (preostalih 1.750 kuna)se provodi ispravak vrijednosti glavnice. Prema tome, rizična skupina plasmana treba biti jedinstvena za sve dijelove plasmana i odgovarati postotku ispravka vrijednosti u odnosu na ukupni iznos plasmana.

Područje: Članak 21. Tema: Knjiženje ispravka vrijednosti za portfelj malih kredita skupine B na skupnoj

osnovi Broj pitanja: 140 Datum objave odgovora:

20. travnja 2009.

Pitanje: U slučaju formiranog ispravka vrijednosti na skupnoj osnovi za plasmane rizične skupine „B“ da li se ti ispravci knjiže u knjigama banke pojedinačno ili skupno? Nadalje, ako je skupno, da li se onda za utvrđivanje kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik takvi plasmani umanjuju za stvoreni ispravak vrijednosti?

Odgovor: Ispravno navodite da članak 19. stavak 6. Odluke o klasifikaciji propisuje da kreditna institucija može za plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita gubitak po plasmanima koji imaju slična svojstva s obzirom na namjenu, dospijeće, kamatnu stopu, instrumente osiguranja i druga slična obilježja; utvrđivati za više plasmana zajedno. Tako utvrđeni ispravak vrijednosti iako je utvrđen za skupinu plasmana sličnih svojstava kreditna institucija sukladno članku 21. iste odluke dužna je u odgovarajućem iznosu provesti na teret računa ispravaka vrijednosti svakog pojedinog plasmana u toj skupini. Ovakav postupak proizlazi iz odredbi članka 10. OAJKKI koji upućuje na primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja prema kojima se aktivne bilančne stavke iskazuju u neto iznosu.

Područje: Članak 22. Tema: Računovodstveni postupak s kamatnim prihodima Broj pitanja: 136 Datum objave odgovora:

23. ožujka 2009.

Pitanje: Ako je postojala situacija da je plasman bio u rizičnoj skupini „A” i po njemu se obračunavala i priznavala kamata u RDG, međutim dio te kamate

15


nije bio naplaćen. U međuvremenu je klijent raspoređen u skupinu „B”, te je izvršen ispravak kamata preko troška ispravka vrijednosti u 100-postotnom iznosu. Svaki novi obračun kamata se evidentira na računima izvanbilančne evidencije. U slučaju da kreditna institucija ima dokaze da će kamatni prihodi biti naplaćeni u idućem obračunskom razdoblju kakav je računovodstveni postupak sa kamatnim prihodima:

1. priznati u RDG sve kamatne prihode evidentirane na računima izvanbilančne evidencije (bez da se radi ispravak vrijednosti tako priznatih kamata u RDG)

2. ukinuti ispravak vrijednosti po „starim kamatnim prihodima” koji su već bili priznati u RDG dok je potraživanje bilo raspoređeno u skupinu „A”

3. plasman i dalje držati raspoređen u skupinu „B” i svaki novi obračun kamata priznavati u RDG ili

4. plasman rasporediti u skupinu „A”

Odgovor: 1) Kamata obračunata na djelomično nadoknadive plasmane (rizična skupina "B") koja je sukladno članku 13. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (Narodne novine broj 17/03., 149/05. i 70/06) izravno knjižena na račune izvanbilančne evidencije, nakon stupanja na snagu Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (Narodne novine broj 1/09) može se iznimno priznati u bilanci odnosno RDG-u, ako postoje dokazi da će ista biti naplaćena u razdoblju koje nije duže od 90 dana. Ukoliko bi bio ispunjen navedeni uvjet, to bi se (primjenjujući sada važeći KPB) knjigovodstveno provelo zatvaranjem stavki na računima izvanbilančne evidencije (zaduženjem računa skupine 99 i odobrenjem računa skupine 96), te zaduženjem računa bilance u skupini 11 odnosno 12 odnosno 13 i odobrenjem računa 666 u RDG-u). 2) Nakon stupanja na snagu Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (Narodne novine broj 1/09), ispravak vrijednosti po "starim kamatnim prihodima" koji su već bili priznati u RDG-u dok je plasmana bio raspoređen u skupinu "A" mogao bi se ukinuti, ali samo pod uvjetom navedenim u prethodnoj točki odgovora. U tome slučaju to bi se knjigovodstveno provelo zaduženjem računa ispravaka vrijednosti u skupini 11 odnosno 12 odnosno 13 i odobrenjem računa 6471 (vrijednosno usklađivanje potraživanja po kamatnim prihodima). 3) Svaki plasman koji ima karakteristike opisane u člancima 18. i 19. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, mora biti raspoređen u skupinu "B", a svaki novi obračun kamata na takve plasmane knjigovodstveno se evidentira na računima izvanbilančne evidencije, te se odgađa priznavanje tih kamata u RDG-u do njihove naplate (članak 22. stavak 1. Odluke). Alternativno, sukladno članku 22. stavku 2., te u vezi s člankom 7. i 18. Odluke, navedena kamata može se iznimno priznati u RDG-u i prije njezine naplate, ali samo ako je ispunjen uvjet naveden u točki 1. ove skupine odgovora. Pritom se podrazumijeva da se u prvom slučaju obračunata kamata izravno knjiži na račune izvanbilančne evidencije, u drugom slučaju (alternativa) obračunata kamata izravno se knjiži kao potraživanje na računima bilance i priznaje u RDG-u kao kamatni prihod.

16


4) Činjenica što je Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (članak 22. stavak 2.) dopušteno da se obračunati kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane, mogu iznimno i pod određenim uvjetom priznati u RDG-u i prije nego što su ovi prihodi naplaćeni, nipošto ne znači da se plasman odnosno glavnica na koju se ta obračunata i priznata kamata odnosi može rasporediti u rizičnu skupinu "A". To bi se moglo učiniti samo u slučaju ako bi postojali dokazi da sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova po dotičnom plasmanu nije manja od njegove nominalne knjigovodstvene vrijednosti. Ali, taj plasman onda ne bi ni pripadao skupini djelomično nadoknadivih plasmana o kojima je ovdje riječ.

Područje: Članak 22. stavak 2. Tema: Priznavanje kamatnih prihoda na plasmane rizične skupine B Broj pitanja: 39 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: U članku 22. stavku 2. Nacrta odluke propisano je da se kamatni prihodi koji su obračunati na plasmane rizične skupine B mogu priznati u račun dobiti i gubitka i prije njihove naplate ukoliko postoje dokazi da će ti prihodi biti naplaćeni u "idućem razdoblju". Predloženo je da se precizira pojam "iduće razdoblje" – radi li se o narednom obračunskom razdoblju ili nekom dužem vremenskom razdoblju?

Odgovor: Prijedlog je prihvaćen, te je u članku 22. stavku 2. Odluke precizirano da se radi o idućem obračunskom razdoblju.

Područje: Članak 22. stavak 3. Tema: Iskazivanje ispravka vrijednosti kamatnih prihoda Broj pitanja: 168 Datum objave odgovora:

23. ožujka 2009.

Pitanje: Sukladno odredbama članka 22. stavka 3. odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, prilikom klasifikacije plasmana iz skupine A u lošiju, vrši se ispravak vrijednosti kamatnih prihoda na način da isti ostaju u bilanci do naplate ili sl. To znači da više nema suspenzije kamatnih prihoda u vanbilančnu evidenciju. Postavlja se pitanje kako postupati sa suspendiranim kamatama do 01.07.2009. godine, kada se Odluka počinje primjenjivati. Da li je potrebno suspendirane kamate vratiti u bilancu na ispravak vrijednosti, ako da na koji način, ili ostaju u vanbilančnoj evidenciji do naplate ili otpisa? Ovdje treba voditi računa o popunjavanju obrasca PIV1 koji prati promete na kontima ispravka vrijednosti i prihode vezane na njih jer se dosadašnja suspendirana kamata odnosi na početno stanje a ne promet tijekom godine.

Odgovor: Prema članku 10. stavku 2. Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka (NN 17/03., 149/05. i 74/06:), ako je prilikom klasifikacije

17


plasmana iz rizične skupine A u rizičnu skupinu B postojalo nenaplaćeno potraživanje s osnove kamatnog prihoda po dotičnom plasmanu, bilo je potrebno provesti 100%-tni ispravak vrijednosti takvog kamatnog potraživanja i na taj način anulirati prethodno priznati kamatni prihod u RDG-u. Navedenom Odlukom nije bio propisan daljnji knjigovodstveni postupak u vezi toga kamatnog potraživanja. Ovisno o računovodstvenim politikama banke, to je potraživanje moglo i nakon provedenog ispravka vrijednosti ostati iskazano na računima bilance, a moglo je alternativno biti i preneseno na račune izvanbilančne evidencije. Ukoliko je banka navedeno kamatno potraživanje iskazivala na računima izvanbilančne evidencije (nakon stupanja na snagu nove Odluke) isto potraživanje nije potrebno vraćati na račune bilance. Međutim, s obzirom na to da je dosad u pogledu knjigovodstvenog iskazivanja toga potraživanja bio dopušten alternativni postupak, banka može (prije ili poslije stupanja na snagu nove Odluke) to potraživanje vratiti na račune bilance. U tome slučaju (uzimajući u obzir pravila prikazivanja promjena na ispravcima vrijednosti u nadzornim izvješćima prema obrascu ID1 i PIV1) vraćanje navedenog kamatnog potraživanja na račune bilance trebalo bi biti popraćeno sa slijedeća istovremeno provedena tri para knjiženja:

a) zatvaranje potraživanja na računima izvanbilančne evidencije,

b) zaduženje računa skupine 11/12/13 uz odobrenje računa 6471

c) zaduženje računa 6471 uz odobrenje računa ispravaka vrijednosti u skupini 11/12/13.

Područje: Članak 22. stavak 3. Tema: Potraživanje s osnove kamatnog prihoda Broj pitanja: 963 Datum objave odgovora:

18. lipnja 2010.

Pitanje: Prema odredbi članka 22. stavka 3. OoK pri klasifikaciji plasmana u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju treba provesti ispravak vrijednosti u visini ranije priznatog nenaplaćenog kamatnog prihoda. Postavlja se pitanje kako postupiti u slučaju kada je udjel kamate u nominalnoj knjigovodstvenoj vrijednosti plasmana veći od postotka potrebnog ispravaka vrijednosti dobivenog kao razlika između nominalne knjigovodstvene vrijednosti i sadašnje vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova? Na primjer:

Glavnica 60.000 kuna Kamata 40.000 kuna Ukupan dug 100.000 kuna Procijenjena naplata 90.000 kuna Potreban IV 10.000 kuna (10% ukupnog plasmana)

Treba li nominalnu knjigovodstvenu vrijednost plasmana iz primjera ispraviti u iznosu odnosno postotku koji proizlazi iz procjene (10%, rizična skupina B1) ili plasman treba ispraviti u visini ranije priznatog nenaplaćenog kamatnog prihoda iz čega bi proizlazio znatno veći iznos ispravka (40%, rizična skupina B2)?

18


Odgovor: Kao što je izneseno u odgovoru na pitanje pod brojem 919 rizična skupina plasmana treba biti jedinstvena za sve dijelove plasmana i odgovarati postotku ispravka vrijednosti u odnosu na ukupni iznos plasmana. U primjeru koji ste iznijeli (slučaj kada je udjel kamate u ukupnom dugu za pojedini plasman veći od postotka potrebnog ispravka vrijednosti dobivenog procjenom naplate) kreditna institucija bi trebala:

1) utvrditi koliko bi iznosio ispravak vrijednosti na temelju procjene sadašnje vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova. U primjeru je to 10.000 kuna (10% ukupnog plasmana),

2) utvrditi koliko bi iznosio ispravak vrijednosti korigiran na temelju primjene članka 22. stavka 3. OoK. U primjeru bi ispravak vrijednosti kamate iznosio 40.000 kuna.

Prema tome, u slučaju iz vašeg primjera provest će se sljedeća knjiženja: Ispravak vrijednosti kamate u iznosu od 40.000 kuna pri čemu bez ispravka vrijednosti ostaje glavnica u iznosu 60.000 kuna. Ispravak vrijednosti iznosi 40% ukupnog plasmana te plasman treba biti klasificiran u rizičnu skupinu B-2. Međutim treba također uzeti u obzir da kreditna institucija i u slučaju kada plasman klasificira iz rizične skupine A u rizičnu skupinu B1 ili lošiju može na odgovarajući način koristiti iznimku iz članku 22. stavak 2. OoK prema kojoj može kamatne prihode koji su obračunati na djelomično nadoknadive plasmane priznati u RDG ako se očekuje njihova naplata u idućem obračunskom razdoblju. Stoga, ako procijenjeni novčani tokovi iz vašeg primjera dokazuju da će kamata (ili dio kamate) biti naplaćena u idućem obračunskom razdoblju, mišljenja smo da se obračunana kamata ne bi morala ispravljati 100%. (Ovo samo iznimno, u slučaju kad postoje za to nedvojbeni dokazi.) Na sličan način treba postupiti i u slučaju neosiguranih plasmana kada kreditna institucija utvrdi da je nenaplaćeni kamatni prihod veći od ispravka koji proizlazi slučaju iz primjene članka 18. stavka 3. OoK. Treba napomenuti da neosigurani plasman može na temelju članka 18. stavka 6. pod 1. biti izuzet od klasifikacije u B1 ili nižu rizičnu skupinu temeljem dana kašnjenja, u slučaju kada kreditna institucija procjenjuje da je kašnjenje dužnika prolaznoga karaktera.

Područje: Članak 24. Tema: Evidentiranje potraživanja po kamatnim prihodima - prestanak obveze -

otpust duga Broj pitanja: 148 Datum objave odgovora:

20. travnja 2009.

Pitanje: Traži se pojašnjenje članka 24. Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija u kojem je propisano da „Plasmani koji su klasificirani u rizičnu skupinu C i za koje je proveden 100%-tni ispravak vrijednosti kreditna institucija iskazuje na računima bilance sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika, u skladu s politikama i procedurama kreditne institucije i zakonom

19


koji uređuje obvezne odnose.“ Da li to znači da više nema otpisa potraživanja tj. prenošenja iz bilančne u izvanbilančnu evidenciju, već može postojati samo otpis potraživanja koji je ujedno i otpust duga sukladno ZOO što za posljedicu ima brisanje potraživanja iz svih evidencija banke? Ako je tako, konta otpisanih potraživanja na izvanbilančnoj evidenciji 9603 i 9613 postaju nepotrebna.

Odgovor: Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, željelo se diferencirati računovodstveni tretman potraživanja s osnove kamatnih prihoda:

a) koji su obračunati u razdoblju dok je glavnica plasmana bila klasificirana u rizičnu skupinu A i koji su priznati u RDG-u, te za koja je naknadno zbog nemogućnosti naplate izvršen 100%-tni ispravak vrijednosti,

b) koji su obračunati u razdoblju nakon klasifikacije glavnice plasmana u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju i za koje se odgađa priznavanje istih u RDG-u.

Za kamatno potraživanje navedeno pod a) propisano je da ostaje iskazano na računima bilance sve dok se ne naplati ili dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika, u skladu s politikama i procedurama kreditne institucije i zakonom koji uređuje obvezne odnose (članka 22. stavak 3. Odluke). Za kamatno potraživanje navedeno pod b) propisano je da se evidentira na računima izvanbilančne evidencije (članak 22. stavak 1. Odluke). Analogno naprijed navedenom pod a) propisano je i za plasmane rizične skupine C (za koje je izvršen 100%-tni ispravak vrijednosti) da se iskazuju na računima bilance sve dok se ne naplate ili dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika, u skladu s politikama i procedurama kreditne institucije i zakonom koji uređuje obvezne odnose (članka 24. stavak 3. Odluke).

Iz naprijed navedenog proizlazi da se računi izvanbilančne evidencije 9603 i 9613 mogu do daljnjega koristiti za evidentiranje potraživanja koja su na njih prenesena iz bilance prije stupanja na snagu nove Odluke. Za otpisana potraživanja nakon stupanja na snagu nove Odluke navedeni računi neće biti potrebni, jer u smislu nove Odluke otpis potraživanja ujedno znači i otpust duga odnosno prestanak obveze dužnika sukladno zakonu koji uređuje obvezne odnose.

Područje: Članak 32. Tema: Rezerviranja za izvanbilančne obveze skupine A na skupnoj osnovi Broj pitanja: 40 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Člankom 32. Nacrta odluke propisana je obveza provođenja rezerviranja na skupnoj osnovi za izvanbilančne obveze rizične skupine A. Da li za navedene odredbe postoji uporište u MRS-u 39, budući da se tek od

20


trenutka kad banka izvrši plaćanje po izvanbilančnim obvezama može izvršiti rezerviranje na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi na temelju odredbi MRS-a 39?

Odgovor: Primjedba nije prihvaćena. Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija poziva se na MRS 39 (Financijski instrumenti – priznavanje i mjerenje) samo u dijelu koji se odnosi na vrijednosno usklađivanje (ispravak vrijednosti) plasmana odnosno bilančnih stavki. U pogledu rezerviranja za izvanbilančne obveze (općenito, pa tako i izvanbilančne obveze rizične skupine A) Odluka se nigdje ne poziva na MRS 39, nego na MRS 37 (Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina).

Brojne su odredbe MRS-a 37 kojima se uređuju načela procjene rezerviranja za izvanbilančne i nepredviđene obveze, ali ovdje ukazujemo samo na točku 24. i točke 36. do 41. MRS-a 37. U točki 24. MRS-a 37 navodi se da, tamo gdje postoje brojne slične obveze, vjerojatnost da će za podmirivanje obveza biti potreban odljev resursa određuje se sagledavanjem skupine obveza kao cjeline (smatramo da se pored ostalog pod ovo mogu podvesti i izvanbilančne obveze kreditnih institucija koje su klasificirane u rizičnu skupinu A). Nadalje u točkama 36. do 41. MRS-a 37, koje se odnose na najbolju procjenu rezerviranja, pored ostalog se navodi da se i dosadašnja iskustva subjekta u vezi gubitaka mogu koristiti prilikom procjene potrebnog iznosa rezerviranja za izvanbilančne obveze.

Područje: Članak 36. Tema: Rangiranje instrumenata osiguranja Broj pitanja: 41 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Iz odredbi članka 36. Nacrta odluke nije jasna svrha podjele (rangiranja) instrumenata osiguranja. Ukoliko banka primjerice ne smatra dionice trgovačkih društava prvorazrednim instrumentom osiguranja, može li ih ona uključiti u neki drugi rang instrumenata osiguranja? Nadalje, u okviru prvorazrednih instrumenata nisu uključena jamstva države, javnih državnih tijela s tretmanom države i središnjih banaka, koja svakako predstavljaju prvorazredni instrument osiguranja.

Odgovor: Primjedbe su djelomično prihvaćene. Smatramo da iz Odluke dovoljno jasno proizlazi da je svrha rangiranja instrumenata osiguranja potraživanja u tome da se naznači koji se instrumenti osiguranja mogu (ne mogu) uzeti u obzir prilikom klasifikacije plasmana, te da nije potrebno to dodatno detaljizirati u Odluci. Jednako tako smatramo da je u članku 36. Odluke jasno navedeno da se prvorazrednim instrumentima osiguranja smatraju samo dionice koje su uključene u glavni burzovni indeks. Iz toga proizlazi da sve druge dionice banka može rangirati prema svojim internim kriterijima, ne isključujući mogućnost da i onim dionicama koje su prema Odluci svrstane u prvorazredne instrumente banka dodjeli niži rang kvalitete.

21


Primjedba da se među prvorazredne instrumente osiguranja uključe jamstva središnjih država i središnjih banaka je prihvaćena (vidi članak 36. stavak 1. točku 8. Odluke).

Područje: Članak 37. Tema: Nova procjena vrijednosti nekretnina Broj pitanja: 42 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: U članku 37. stavku 6. točki 1. Nacrta odluke zahtijeva se nova procjena nekretnina, ako u jednoj godini padnu cijene istih ili sličnih nekretnina na tržištu za više od 20%. Koji bi se to izvor smatrao adekvatnim za pad cijena nekretnina ili se to prepušta bankama da isto reguliraju svojim internim aktima?

Odgovor: Odluka je u tom dijelu u cijelosti preformulirana, te se u konačnoj verziji ne spominje nikakav postotak koji bi se odnosio na cijene nekretnina.

Područje: Članak 37. stavak 6. Tema: Neovisna procjena vrijednosti nekretnina Broj pitanja: 43 Datum objave odgovora:

12. veljače 2009.

Pitanje: Odredbe članka 37. stavka 6. točke 2. Nacrta odluke nisu usklađene s odredbama članka 350. točka 2. stavak 2. Nacrta odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala. Prema Nacrtu odluke o klasifikaciji plasmana, procjena neovisnog procjenitelja potrebna je barem jednom u tri godine u slučaju kada ukupna vrijednost nekretnine prelazi 20 milijuna kuna ili 5% jamstvenog kapitala kreditne institucije, dok se prema Nacrtu odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala navedena procjena nekretnina zahtijeva u slučaju kada ukupna vrijednost kredita prelazi 20 milijuna kuna ili 5% jamstvenog kapitala kreditne institucije. Predlaže se da se ove odredbe usklade u obje odluke.

Odgovor: Prijedlog je prihvaćen, te je člankom 37. stavkom 6. Odluke propisano da je za plasmane koji čine više od pet posto jamstvenog kapitala kreditne institucije ili prelaze iznos od 20 milijuna kuna, kreditna institucija dužna osigurati da neovisni procjenitelj izvrši procjenu vrijednosti nekretnina najmanje svake treće godine.

Područje: Članak 41. Tema: Izvještavanje Broj pitanja: 920 Datum objave odgovora:

27. travnja 2010.

Pitanje: Kakva je sudbina izvještaja BS/DNP1-18 (dospjela nenaplaćena potraživanja - dio Statističkih izvještaja, prvobitno je to bio sastavni dio

22


tromjesečnih statističkih izvještaja, a u zadnje vrijeme je dio mjesečnih statističkih izvještaja). Da li će se isti ugasiti zajedno sa "starom" statistikom, da li će ostati nepromijenjen, odnosno da li će doći do promjene navedenog izvještaja?

Odgovor: Budući da je Odluka o statističkom izvješću banke s pripadajućom Uputom za popunjavanje još uvijek na snazi, izvještaj BS/DNP1-18 Dospjela nenaplaćena potraživanja - kao dio statističkih izvještaja i dalje će se dostavljati HNB-u tijekom cijele ove godine. Mjesečni izvještaj BS/DNP1-18 također će se do daljnjega dostavljati HNB-u.

Područje: Članak 41. Tema: Dostavljanje testnih izvješća Broj pitanja: 350 Datum objave odgovora:

31. srpnja 2009.

Pitanje: U kojim testnim izvješćima će kreditna institucija dostavljati podatke vezano za novu Odluku o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza? Do kojeg datuma i sa kojim stanjima je dužna dostaviti te podatke?

Odgovor: Nova Uputa za statističko i bonitetno izvješćivanje u potpunosti se referira na Odluku o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (NN 1/09 i 75/09). Dakle podatci vezani za klasifikaciju dostavljaju se u slogovima statističkog i bonitetnog izvješćivanja, prema za to utvrđenim rokovima.

Područje: Članak 41. Tema: Dostavljanje testnih izvješća Broj pitanja: 351 Datum objave odgovora:

31. srpnja 2009.

Pitanje: Hoće li kreditna institucija testna izvješća za KOKI, koja je dužna dostaviti do 31.08.2009., temeljiti na odredbama stare (važeće) Odluke o klasifikaciji plasmana ili je i tu dužna primijeniti odredbe nove odluke o klasifikaciji plasmana? Ovo pitanje postavljamo iz razloga jer su prva izvješća koja su obuhvaćala novu Odluku o klasifikaciji plasmana trebala ići sa stanjem 30.09.2009.

Odgovor: Nadzorna izvješća koja kreditna institucija dostavlja prema Odluci o nadzornim izvješćima banaka i dalje se temelji na odredbama postojeće Odluke o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka, jer ta odluka još nije prestala važiti.

Međutim, za potrebe statističkog i bonitetnog izvješćivanja primjenjuju se odredbe nove Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, uz mogućnost prilagodbe tijekom testnog razdoblja do stupanja na snagu te Odluke.

23


Područje: Prijelazne i završne odredbe Odluke o klasifikaciji plasmana Tema: Stupanje na snagu Odluke o klasifikaciji plasmana Broj pitanja: 328 Datum objave odgovora:

29. lipnja 2009.

Pitanje: Koja Odluka o klasifikaciji plasmana je u primjeni u razdoblju nakon 30. lipnja 2009. godine?

Odgovor: U dopisu ur. br. 1109-020/10-06-2009/ŽJ-DH koji je 12. lipnja dostavljen svim kreditnim institucijama navedeno je da će odmah po donošenju izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine", br. 117/08., u nastavku teksta: ZOKI) Hrvatska narodna banka uskladiti s njima i sve podzakonske akte donesene na temelju ZOKI-a, a čije je stupanje na snagu bilo predviđeno 1. srpnja 2009. godine, na način da stupaju na snagu 31. ožujka 2010. godine.

Budući da je Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija ("Narodne novine", br. 1/09; dalje u tekstu Nova Odluka o klasifikaciji) jedan od podzakonskih akata koji je donesen na temelju ZOKI-a, a čije je stupanje na snagu bilo predviđeno za 1. srpnja 2009. godine; odmah po usvajanju izmjena ZOKI-a Hrvatska narodna banka ima namjeru usvojiti i izmjenu i dopunu Nove Odluke o klasifikaciji na način da njeno stupanje na snagu bude 31. ožujka 2010. kako je i navedeno u dopisu.

Nadalje, Zakonom o izmjenama i dopunama ZOKI-a predviđena je i izmjena članka 373. stavka 1. na način da se prolongira prestanak važenja određenih članaka Zakona o bankama ("Narodne novine", br. 84/02. i 141/06.) do 30. ožujka 2010. godine. Između ostalog riječ je i o članku 69. te članku 70. temeljem kojih je donesena Odluka o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka ("Narodne novine", br. 17/2003., 149/2005. i 74/2006.; dalje u tekstu Stara Odluka o klasifikaciji).

Iz svega gore navedenog po usvajanju Zakona o izmjenama i dopunama ZOKI-a; te najavljene izmjene stupanja na snagu Nove Odluke o klasifikaciji; do 30. ožujka 2010. godine na snazi i u primjeni biti će Stara Odluka o klasifikaciji.

24

Documents

Ažurirano 23. siječnja 2013 - HRVATSKA NARODNA BANKAold.hnb.hr/supervizija/odgovori-zoki/h-odgovori-odluka-klasifikaciji-plasmana-2014.pdf · portfelju, umanjenje (ispravak) vrijednosti