Autorsko i Sradna Prava Bosne Hercegovine

7/28/2019 Autorsko i Sradna Prava Bosne Hercegovine

1/68


2/68


3/68

Priredila:

Lidija Vignjevidirektorica Instituta za intelektualno vlasnitvo/svojinu Bosne i Hercegovine

Autorsko isrodna pravau Bosni iHercegovini


4/68

IZRAZI ZAHVALNOSTI:Podrku u tampanju ove publikacije pruio je projekat USAID-a Zatita pravaintelektulanog vlasnitva/svojine u Bosni i Hercegovini.

Intellectual Property Rights (IPR) Protection

in Bosnia and Herzegovina

NAPOMENA:Stanovita iznijeta u ovoj publikaciji predstavljaju miljenja autora, a ne nuno i stanovitaAmerike agencije za meunarodni razvoj (USAID-a) ili Vlade Sjedinjenih AmerikihDrava.

autorskoisrodnaprava

ubosniihercegovini

2


5/68

SadrajUVOD .........................................................................................................5Raticirane meunarodne konvencijei ugovori u podruju autorskog i srodnih prava ..................................................... 6ZAKON O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA .........................................7ta je ureeno zakonom?................................................................................................ 8ta je autorsko djelo? ........................................................................................................ 8Sastojci djela ....................................................................................................................... 9Prerada autorskog djela .................................................................................................. 9Zbirke ..................................................................................................................................... 9ta nije autorskopravno zatieno? ...........................................................................10Ko je nositelj autorskog prava? .................................................................................10Koautori ..............................................................................................................................10

Autori spojenih djela .....................................................................................................10Kada nastaje autorsko pravo?......................................................................................10Koja autorska prava ostvaruju autori? ......................................................................11ta su druga prava autora? ...........................................................................................14Pravo na naknadu za davanje na poslugu .............................................................14Pravo slijeenja .................................................................................................................14Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu ................................15Pravo pristupa i predaje djela .....................................................................................16Sadrajna ogranienja autorskog prava ..................................................................16Zakonska licenca ..............................................................................................................16Slobodna upotreba .........................................................................................................17Upotreba djela od invalidnih osoba ..........................................................................17Privremeno reproduciranje ..........................................................................................17Upotreba djela u cilju inormiranja javnosti ..........................................................17Upotreba djela za potrebe nastave ...........................................................................18Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebu ......................................18Citati ......................................................................................................................................19Upotreba djela na javnim izlobama ili aukcijama autorskih djela................19Slobodna prerada djela ................................................................................................19Upotreba baze podataka ..............................................................................................19Upotreba djela trajno smjetenih na javnim mjestima .....................................19

Slubeni postupci ...........................................................................................................20Upotreba djela za provjeru ureaja ..........................................................................20Vremensko ogranienje autorskog prava ...............................................................20Autorsko pravo u pravnom prometu ........................................................................21Legitimacija ........................................................................................................................21Zatita originala autorskog djela ................................................................................21Autorsko ugovorno pravo .............................................................................................22Izdavaki ugovor ..............................................................................................................25Ugovor o izvoenju .........................................................................................................27Ugovor o stvaranju djela po narudbi ......................................................................27Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu ..........................................................28

Raunarski programi .......................................................................................................28ta su audiovizuelna djela? ..........................................................................................30ta su srodna prava? .......................................................................................................31

SadrajI.1.

II.2.3.a.b.c.4.5.a.

b.6.7.8.a.b.c.d.9.10.11.a.b.c.d.e..g.h.i.

j.

k.l.12.13.14.15.16.17.18.19.20.

21.22.23.

3


ubosniihercegovini


6/68

Izvoai................................................................................................................................31Proizvoai onograma ..................................................................................................32Filmski producent i njegova prava.............................................................................33

Organizacija za radiodiuziju .......................................................................................33Prava izdavaa ...................................................................................................................34Baze podataka i proizvoai baza podataka..........................................................34Kako se ostvaruju autorska i srodna prava? ...........................................................35Zatita autorskog i srodnih prava ...............................................................................35Sudska zatita ....................................................................................................................36Mjere za osiguranje zatite prava ...............................................................................39Carinske mjere...................................................................................................................40Prekrajna zatita ............................................................................................................42

ZAKON O KOLEKTIVNOM OSTVARIVANJUAUTORSKOG I SRODNIH PRAVA ............................................................ 43ta se ureuje zakonom? ..............................................................................................44ta je kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava? ................................44ta su poslovi kolektivnog ostvarivanja prava? ....................................................44Obavezno kolektivno ostvarivanje ............................................................................46Oblik kolektivne organizacije ......................................................................................46Jedna kolektivna organizacija za istu vrstu prava na istoj vrsti djela ............47Standardi poslovanja kolektivne organizacije .......................................................47Pravni osnov za kolektivno ostvarivanje ................................................................48Postupak davanja dozvole i kontrola nad radom kolektivne organizacije .48

Odnos kolektivne organizacije prema autorima ..................................................51Odnos kolektivne organizacije i korisnika ..............................................................53Obaveze korisnika ............................................................................................................55Obaveze zakljuenja ugovora o koritenju djela .................................................55Obaveza korisnika da izvjetava kolektivnu organizaciju ................................55Obaveze osoba koja plaaju naknadu na osnovu drugih prava autora ......55Obaveze kolektivne organizacije ...............................................................................56Rjeavanje tarinih sporova izmeu kolektivne organizacije i korisnika ......56Vijee za autorsko pravo ................................................................................................56Medijacija ............................................................................................................................59Prekrajna zatita ............................................................................................................59Usklaivanje statusnog oblika i poslovanja postojeihkolektivnih organizacija ................................................................................................59

OSNOVNE INFORMACIJE O INSTITUTU ................................................. 61

a.b.c.

d.e..24.25.26.27.a.b.

III.

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.a.b.c.13.14.d.e..g.

IV.


ubosniihercegovini

4


7/685


ubosniihercegovini

I. UVODParlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine (BiH) usvojila je u prvoj polovini

2010. godine dva zakona kojima se ureuje podruje autorskog i srodnih prava.Prvi, Zakon o autorskom i srodnim pravima ureuje podruje autorskog prava,srodnih prava, ostvarivanje i zatitu tih prava i odnose koji sadre meunarodneelemente. Drugi, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih pravaureuje samo jedan od naina ostvarivanja ovih prava, putem kolektivnihorganizacija.

Brojni su razlozi za donoenje novih propisa u ovome podruju. Zakonom

iz 2002. godine izvrena je djelimina harmonizacija sa Sporazumomo trgovinskopravnim aspektima prava intelektualnog vlasnitva (TRIPSSporazumom) Svjetske trgovinske organizacije1 (STO) ali, ne i sa DirektivamaEvropske unije (Acquis communautaire). Potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji ipridruivanju (SAA) sa Evropskom unijom (EU) 16.06.2008. godine i nastojanjemBiH da zapone sve procese na putu prema ostvarivanju uvjeta za punopravnolanstvo u EU, prihvatanje Acquis-a postala je obaveza. Takoer, jedno odpodruja na koje se danas obraa najvea panja u razvijenim zapadnimdravama Evrope i svijeta jeste upravo podruje intelektualnog vlasnitva, kojeobuhvata i autorsko i srodna prava. To je vidljivo u broju direktiva EU koje su se

poele donositi jo od 1991. godine kao i u meunarodnim ugovorima u okviruSTO i Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo2. Nivo zatite koju ti aktidanas pruaju nosiocima prava intelektualnog vlasnitva bilo je potrebno naodgovarajui nain ugraditi u zakonodavstvo BiH, kako bi se time ispunile svepreuzete obaveze u tom pogledu i omoguilo da drava nesmetano krene daljena putu svog razvoja. Moderniziranje pravnog sistema bilo je potrebno i zbogtoga to je razvoj novih tehnologija i oblika koritenja autorskih djela u poslednjojdekadi dobro poljuljao odnose izmeu nosilaca prava i korisnika predmetazatite, te istovremeno omoguio i nove naine masovnog nezakonitogkoritenja autorskih djela i predmeta srodnih prava putem digitalne tehnologije

i Interneta. Uporednopravno, razvoj autorskog i srodnih prava krenuo je udva pravca, u odreivanje novih prava pojedinih nosilaca prava i u pojaanjemjera zatite koje su nosiocima prava na raspolaganju, tako da mogu ekasno ipravovremeno da ih tite.

Oba zakona, Zakon o autorskom i srodnim pravima i Zakon o kolektivnom

ostvarivanju autorskog i srodnih prava objavljena su u Slubenom glasnikuBiH, broj 63/10 i stupila su na snagu 11.08.2010. godine. Stupanjem na snagunavedenih zakona prestao je da vai Zakon o autorskom pravu i srodnimpravima u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, br. 7/02, i 76/06). Ovajrad predstavlja saetak zakonskog ureenja autorskog i srodnih prava bez

1 WorldTradeOrganizaon(WTO)

2 WorldIntellectualPropertyOrganizaon(WIPO)


8/68


ubosniihercegovini

6

analiziranja odreenih instituta i rjeenja sa pravno teorijskog aspekta.Namjera prireivaa je da se zakoni iz autorskog i srodnih prava uine

dostupnim zainteresiranoj javnosti u cilju inormiranja o mogunostima kojeim pruaju. Za potrebe ovoga rada koriteni su Zakon o autorskom i srodnimpravima i Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava idokumenti sa Javne rasprave o Prijedlozima zakona, koja je odrana 03.03.2010.godine u Parlamentarnoj skuptini BiH.

1. Ratifcirane meunarodne konvencije i ugovori upodruju autorskog i srodnih prava

o Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo(WIPO) (01.03.1992)

o Bernska konvencija za zatitu knjievnih i umjetnikih djela (01.03.1992)o Konvencija u svezi sa distribucijom programa putem signala koji se

prenosi satelitom (01.03.1992)

o Univerzalna konvencija o autorskom pravu (01.03.1992)o Konvencija o zatiti proizvoaa onograma od neovlatenog

umnoavanja njihovih onograma (25.05.2009)o Konvencija o zatiti umjetnika izvoaa, proizvoaa onograma iorganizacija za radio-diuziju (25.05.2009)

o WIPO Ugovor o autorskom pravu (WCT) (25.11.2009)o WIPO Ugovor o izvoenjima i onogramima (WPPT) (25.11.2009)


9/687


ubosniihercegovini

II. ZAKON O AUTORSKOM I

SRODNIM PRAVIMA(Slubeni glasnik BiH, broj 63/10)

Glavni cilj novog Zakona o autorskom i srodnim pravima bilo je postizanjepotpune usklaenosti tog propisa BiH sa pravnim poretkom EU, istovremeno,i sa vaeim meunarodnim konvencijama i ugovorima koje je raticirala BiH(Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela, Meunarodnakonvencija za zatitu umjetnika izvoaa, proizvoaa onograma i organizacijaza radiodiuziju (Rimska konvencija), Konvencija o zatiti proizvoaa onograma

od nevlatenog umnoavanja njihovih onograma (Fonogramska konvencija),Konvencija o distribuciji signala putem satelita (Satelitska konvencija), WIPOUgovor o autorskom pravu (WCT3), WIPO Ugovor o izvedbama i onogramima(WPPT4), takoe i sa STO - TRIPS Sporazumom.

Zakon je usklaen i sa slijedeim Direktivama EU:

o Direktiva o pravnoj zatiti raunarskih programa, Direktiva Vijea91/250/EEC od 14. maja 1991.

o Direktiva o pravu davanja u zakup i na poslugu i o odreenim pravimaumnoavanja u podruju intelektualnog vlasnitva, 92/100/EEC od 19.novembra 1992. i kodicirana verzija 2006/115/EC od 12. decembra2006.o Direktiva o koordinaciji odreenih pravila autorskog i srodnih prava kojase primjenjuju na satelitsko emitiranje i kablovsko reemitiranje, 93/83/EEC od 27. septembra 1993.o Direktiva o harmonizaciji rokova trajanja autorskog i srodnih prava93/98/EEC od 29. oktobra 1992. i kodicirana verzija 2006/116/EC od 12.decembra 2006.

o Direktiva o pravnoj zatiti baza podataka, Direktiva 96/9/EC od 11.marta 1996.o Direktiva o harmonizaciji odreenih aspekata autorskog i srodnih pravau inormatikom drutvu, 2001/29/EC od 22. maja 2001.o Direktiva o pravu preprodaje u korist autora originalnog primjerka djela,2001/84/EC od 27. septembra 2001.o Direktiva o provoenju prava intelektualnog vlasnitva, 2004/48/EC od29. aprila 2004.

o Direktiva o roku trajanja autorskog i odreenih srodnih prava, 2006/116/EC od 12. decembra 2006.

3 WIPOCopyrightTreaty(WCT)

4 WIPOPerformancesandPhonogramsTreaty(WPPT)


10/68


ubosniihercegovini

8

2. ta je ureeno zakonom?

Zakon o autorskom i srodnim pravima ureuje pravo autora na njihovimdjelima iz podruja knjievnosti, nauke i umjetnosti (autorsko pravo), pravaizvoaa, proizvoaa onograma, lmskih producenata, organizacija zaradiodiuziju, izdavaa i proizvoaa baza podataka na njihovim izvoenjima,onogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (srodna prava),individualno ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava, zatitu autorskogprava i srodnih prava i podruje primjene.

U optim odredbama ureuju se i neke od najbitnijih zakonskih denicija kojese primjenjuju na cijeli zakon kao to je objavljivanje, izdavanje, javnost, na

nain kako je to ureeno u modernom, komparativnom zakonodavstvu. Tako,objavljivanje znai da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava prvi putapostalo dostupno javnosti, uz odobrenje ovlatene osobe. Javan i javnostznae vei broj osoba koje nisu meusobno povezane rodbinskom vezomili drugim osobnim vezama, a izdavanje znai da je dovoljan broj izraenihprimjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava s dozvolom ovlateneosobe ponuen javnosti, ili stavljen u promet.

3. ta je autorsko djelo?

Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz podruja knjievnosti,nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja. Pravni pojamautorskog djela, kao centralno pitanje autorskog prava, ureen je na nainkoji u cjelini odraava kako autorskopravnu teoriju, tako i komparativno ikonvencijsko pravo, pri emu se ne daje denicija ta je knjievnost, umjetnosti nauka sa vrijednosnog aspekta. Autorsko djelo je odreeno kao originalna,individualna duhovna tvorevina autora, izraena u odreenoj ormi, bezobzira na njegovu umjetniku, naunu ili drugu vrijednost, njegovu namjenu,

sadrinu i nain ispoljavanja. Zakonom je prihvaen koncept autorskog djelakoji predstavlja spoj orme i ideje, dok sama ideja ne moe biti predmet zatite.

Zakonom su pobrojane pojedinane tipine kategorije autorskih djela, kao tosu: pisana djela (knjievni tekstovi, studije, prirunici, lanci i ostali napisi, kaoi raunarski programi), govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i drugadjela iste prirode), dramska, dramsko-muzika i lutkarska djela, koreograskai pantomimska djela, muzika djela s rijeima ili bez rijei, audiovizuelna djela(lmska djela i djela stvorena na nain slian lmskom stvaranju), djela likovnihumjetnosti(crtei, slike, grake, kipovi i druga djela iste prirode), djela arhitekture(skice, planovi, nacrti i izgraeni objekti), djela svih grana primijenjenihumjetnosti, grakog i industrijskog oblikovanja, otograska djela i djelaproizvedena postupkom slinim otograskom, kartograska djela, prezentacije


11/689


ubosniihercegovini

naune, obrazovne ili tehnike prirode (tehnike skice, planovi, grakoni,ormulari, ekspertize, nalazi vjetaka, prezentacije u plastinom obliku i drugadjela iste prirode). To ne znai da je lista autorskih djela time iscrpljena. Osnovnikoncept autorskopravne zatite jeste da svako djelo koje je duhovna tvorevina,ima odreenu ormu i koje je originalno moe uivati zatitu kao autorsko djelo.

a. Sastojci djelaKao samostalno djelo zatieni su sastojci djela kao to je osnutak djela,nezavreno djelo, naslov djela i drugi sastojci djela, ako predstavljajuindividualne duhovne tvorevine. Pod drugim sastojcima djelaobuhvaeni su svi mogui elementi autorskog djela, koji se mogupojaviti kao stvaralaki rezultat na putu do zavrenog autorskog djela,

od prvih pokuaja, skica, crtea, biljeki i slino (to je obuhvaenopojmom osnutak djela), naravno, uz izriitu pretpostavku da se radi osamostalnoj duhovnoj tvorevini.

b. Prerada autorskog djelaPrijevodi, prilagoavanja, muziki aranmani, muzike obrade i drugeprerade izvornih autorskih djela koje predstavljaju individualnuduhovnu tvorevinu zatieni su kao samostalna autorska djela. Zatitaovih djel nema utjecaja na pravo autora izvornog djela. Zatitaobuhvata svaku moguu transormaciju izvornog djela, koja predstavlja

samostalnu duhovnu tvorevinu, uz izriitu napomenu da se takvimtransormacijama nikako ne smije zadirati u prava autora izvornog djela.

c. ZbirkeAutorskim djelom smatraju se i zbirke autorskih djela ili druge grae(enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih knjievnih iumjetnikih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka,baze podataka i slino) koje, s obzirom na izbor, raspored ili nainizlaganja svog sadraja, predstavljaju samostalne individualne duhovnetvorevine. Generalna zabrana povrede prava ukljuivanjem izvornih

djela u zbirku, jeste da se ukljuenjem izvornih djela u zbirku ne smijepovrijediti pravo autor tih djela.

Zatienim djelima smatraju se i baze podataka koje predstavljaju zbirkesamostalnih djela, podataka ili druge grae u bilo kakvom obliku koja jesistematski i metodiki sreena i pojedinano dostupna na elektronskiili drugi nain. Meutim, raunarski programi koji su upotrijebljeni zaizradu ili rad elektronskih baza podataka ne uivaju zatitu.


12/68


ubosniihercegovini

10

4. ta nije autorskopravno zatieno?

Autorskopravnu zatitu ne uivaju ideje, koncepti, postupci, radne

metode, matematike operacije, naela ili otkria, slubeni tekstovi iz oblastizakonodavstva, uprave i sudstva (npr. zakoni, uredbe, odluke, izvjetaji, zapisnici,sudske odluke i slino); politiki govori i govori odrani tokom sudskih rasprava,dnevne vijesti ili razne inormacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadrane uobavjetenju za tampu te, narodne knjievne i umjetnike tvorevine.

Meutim, prijevodi slubenih tekstova iz oblasti zakonodavstva, upravei sudstva i prijevodi politikih govora odranih tokom sudskih rasprava,autorskopravno su zatieni, osim ako su objavljeni kao slubeni tekstovi.

5. Ko je nositelj autorskog prava?

Nositelj autorskog prava je zika osoba (autor) koja je stvorila originalnuintelektualnu tvorevinu koja je na neki nain izraena. To je osoba ije su imei prezime, pseudonim ili neki drugi znak oznaeni na djelu na uobiajeni nain.Izvorno autorsko pravo moe nastati samo kod zike osobe koja je stvoriladjelo. Zakonska pretpostavka autorstva postoji sve dok se suprotno ne dokae usudskom ili drugom postupku.

U sluaju anonimnog ili pseudonimnog djela izdava, ije je ime naznaenona djelu, se smatra zastupnikom autora, dok se suprotno ne dokae i kao takavovlaten je da vri moralna i imovinska prava autora. Ako izdava nije naznaenna djelu, na ostvarivanje autorskog prava ovlatena je osoba koja je djeloobjavila.

a. KoautoriKoautori su osobe koje su stvorile autorsko djelo koje ini nedjeljivucjelinu. U tom sluaju svim koautorima pripada nedjeljivo autorskopravo. Udio pojedinog koautora odreuje se srazmjerno stvarnom

doprinosu koji je svaki od koautora dao u stvaranju djela, ako njihovimeusobni odnosi nisu drugaije ureeni ugovorom.

b. Autori spojenih djelaKada dva ili vie autora spoje svoja djela radi zajednikog iskoritavanja,svaki od njih ima autorsko pravo na svom dijelu. Autorska prava usluaju spojenih djela autori ureuju meusobnimugovorom.

6. Kada nastaje autorsko pravo?

Autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog stvaranja autorskogdjela i nije uvjetovano ispunjenjem bilo kakvih ormalnosti ili zahtjeva u pogledunjegovog sadraja, kvaliteta ili svrhe. Za razliku od prava industrijskog vlasnitva,


13/6811


ubosniihercegovini

kao to su patent, ig, industrijski dizajn, geograska oznaka, za ije je stjecanjepotrebno ispuniti odreene ormalnosti u upravnom postupku koji se vodi prednacionalnom administracijom (u BiH, Institut za intelektualno vlasnitvo/svojinuBiH), autorsko pravo je nezavisno od takvih ormalnosti. Autorsko pravo poinjeautomatski im je djelo stvoreno ili prvi put ksirano u materijalnom obliku.Zakon je uveo mogunost deponiranja djela i postojanje posebnog registraautorskih djela i predmeta srodnih prava, koji se vodi u Institutu za intelektualnovlasnitvo/svojinu BiH. Deponiranje djela u ovom sluaju nema konstitutivankarakter, ono je iskljuivo u cilju ouvanja dokaza ili zbog drugih razloga.

7. Koja autorska prava ostvaruju autori?

Autor i njegovi nasljednici uivaju iskljuiva osobno-pravna ovlatenja(autorska moralna prava), iskljuiva imovinsko-pravna ovlatenja (autorskaimovinska prava) i druga prava, koja su odreena zakonom.

Autorska moralna prava sadrana su u iskljuivom ovlatenju autora dabude priznat i oznaen kao stvaralac svoga djela i da odredi da se njegovo djeloobjavi pod njegovim imenom, pod pseudonimom, nekom drugom oznakomili anonimno (pravo priznanja autorstva). Autor ima i iskljuivo pravo da odluida li e, kada, na koji nain i u kojoj ormi njegovo djelo biti objavljeno (pravoobjavljivanja) i iskljuivo pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebidjela ako bi takvo mijenjanje ili upotreba vrijeali njegovu ast i ugled (pravo

potivanja djela).

Autorska imovinska prava daju iskljuiva ovlatenja autoru da zabrani ilidozvoli iskoritavanje svoga djela i primjeraka tog djela. To znai da druga osobamoe da iskoritava autorsko djelo samo sa dozvolom autora. Imovinska pravaukljuuju i pravo na naknadu autoru za svaki oblik iskoritavanja autorskog djelaod druge osobe.

Autorska imovinska prava su: PRAVO REPRODUCIRANJA koje obuhvata iskljuivo pravo ksiranja

djela na materijalnom nosau (primjerku djela) neposredno ili posredno,privremeno ili trajno, djelomino ili u cjelini, bilo kakvim sredstvima i nabilo kakav nain;

PRAVO DISTRIBUIRANJA koje obuhvata iskljuivo pravo stavljanjau promet originala ili kopije djela, snimke izvoenja ili onograma namaterijalnom nosau, putem prodaje ili drugim nainom prijenosavlasnitva, ukljuujui uvoz radi takvog stavljanja u promet i javne

prodaje ili drugog oblika prijenosa vlasnitva/svojine. Pravo distribuiranjaobuhvata i iskljuivo pravo da se umnoeni primjerci djela uvoze uodreenudravu radi daljnjeg stavljanja u promet, nezavisno od toga dali su izraeni na zakonit nain ili ne;


14/68


ubosniihercegovini

12

PRAVO DAVANJA U ZAKUP koje obuhvata iskljuivo pravo davanja nakoritenje originala ili primjerka djela na vremenski ogranieni period,u svrhu ostvarivanja posredne ili neposredne privredne koristi. Zakonpredvia izuzetke u pogledu arhitektonskih objekata i originala iliprimjerka djela primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja, kaoi izuzetke koji se odnose na originale ili primjerke djela radi saoptavanja

javnosti, zatim, na originale ili primjerke djela radi uvida na licu mjesta.Izuzetak je i u pogledu djel stvorenih u okviru radnog odnosa, ako jeupotreba ograniena iskljuivo na vrenje radnih obaveza iz tog odnosai na raunarske programe ukoliko sm program nije osnovni predmetdavanja u zakup;

PRAVO SAOPTAVANJA JAVNOSTI znai iskljuivo pravo da se djelo

uini dostupnim javnosti u nematerijalnom obliku i obuhvata slijedeaprava:

- pravo javnog izvoenja koje obuhvata iskljuivo pravo saoptavanjajavnosti djela iz oblasti knjievnosti ili nauke njegovim itanjemili recitiranjem uivo (pravo javnog recitiranja), muzikog djelanjegovim izvoenjem uivo (pravo javnog muzikog izvoenja) i pravosaoptavanja javnosti dramskog, dramsko-muzikog, koreograskog,lutkarskog ili pantomimskog djela njegovim scenskim prikazivanjemuivo (pravo javnog scenskog prikazivanja);

-

pravo javnog prenoenja koje obuhvata iskljuivo pravo da serecitacija, muzika izvedba ili scensko prikazivanje djela saopte

javnosti koja se nalazi izvan prostora u kojem se djelo uivo recitira,izvodi ili scenski prikazuje putem zvunika, ekrana ili drugogtehnikog ureaja;

- pravo javnog prikazivanja koje obuhvata iskljuivo pravosaoptavanja javnosti audiovizuelnog djela ili djela iz oblastiotograje, likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti,industrijskog oblikovanja, kartograje ili prikaza naune ili tehnike

prirode pomou tehnikih ureaja;- pravo javnog saoptavanja sa onograma i videograma koje obuhvata

iskljuivo pravo da se recitacije, izvedbe ili scenska prikazivanja djelakoja su snimljena na onograme ili videograme saoptavaju javnosti;

- pravo radiodiuznog i kablovskog emitiranja koje obuhvata iskljuivopravo saoptavanja djela javnosti pomou radijskih ili televizijskihprogramskih signala namijenjenih za javni prijem, beinimprijenosom koji ukljuuje satelit ili ianim prijenosom, koji ukljuujekablovski ili mikrotalasni sistem. Emitiranje putem satelita postojikad se pod kontrolom i odgovornou organizacije za radiodiuzijuprogramski signali, koji su namijenjeni za javni prijem, alju uneprekinutom komunikacionom lancu prema satelitu i nazad na


15/6813


ubosniihercegovini

zemlju. Ako su programski signali kodirani, emitiranje putem satelitapostoji pod uvjetom da su sredstva za dekodiranje signala dostupna

javnosti od organizacije za radiodiuziju koja vri emitiranje ili odovlatene tree osobe;

- pravo radiodiuznog i kablovskog reemitiranja koje obuhvataiskljuivo pravo da se istovremeno, u neizmijenjenom obliku icjelini, saoptava javnosti radiodiuzno emitirano djelo kada takvosaoptavanje vri druga organizacija za radiodiuziju od one kojadjelo izvorno emitira, ili kada drugi subjekt vri saoptavanjekablovskim ili mikrotalasnim sistemom, koji obuhvata vie od 100prikljuaka, ili kada se djelo izvorno emitira iz druge drave (kablovskoreemitiranje). Broj kablovskih prikljuaka (100) odnosi se na kablovsko

reemitiranje domaih programa, onih koji izvorno potjeu iz BiH, toje prihvaeno kao standard koji bi odgovarao broju stanova u nekojveoj stambenoj zgradi;

- pravo sekundarnog koritenja djela koje se radidiuzno emitira kojeobuhvata iskljuivo pravo da se djelo koje je radiodiuzno emitirano,odnosno radiodiuzno ili kablovski reemitirano, istovremenosaoptava javnosti putem zvunika, ekrana ili slinog tehnikogureaja;

- pravo injenja dostupnim javnosti koje obuhvata iskljuivo pravo dase djelo saopti javnosti ianim ili beinim prijenosom na nain kojipojedincu omoguava pristup djelu sa mjesta i u vrijeme koje smodabere (internet, video-on-demand, music-on-demandi slino).

PRAVO PRERADE - koje obuhvata iskljuivo pravo da se izvorno djeloprevede, dramski ili muziki obradi, promijeni ili na bilo koji druginain preradi. Ovo pravo obuhvata i sluaj kada se izvorno djelo uneizmijenjenom obliku ukljui ili ugradi u novo djelo u kom sluajuautor izvornog djela zadrava iskljuivo pravo na koritenje svog djela upreraenom obliku, ako se zakonom ili ugovorom drugaije ne odredi;

PRAVO AUDIOVIZUELNOG PRILAGOAVANJA koje obuhvata iskljuivopravo da se izvorno djelo preradi ili ukljui u audiovizuelno djelo.Zakljuenjem ugovora o audiovizuelnom prilagoavanju smatra se da

je autor izvornog djela prenio na lmskog producenta pravo preradei ukljuivanja izvornog djela u audiovizuelno djelo, svoja autorskaimovinska prava na tom djelu, njegovom prijevodu, njegovim preradamai na otograjama nastalim u vezi sa produkcijom audiovizuelnogdjela, ako se ugovorom drugaije ne odredi. U sluaju audiovizuelnogprilagoavanja djela autor izvornog djela zadrava iskljuivo pravo

novog audiovizuelnog prilagoavanja, ali tek nakon isteka deset godinaod zakljuenja ugovora o audiovizuelnom prilagoavanju, iskljuivopravo daljnje prerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetniki


16/68


ubosniihercegovini

14

oblik i pravo na odgovarajuu naknadu od lmskog producenta zasvako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilagoenog djela.U sluaju davanja dozvole za audiovizuelno prilagoavanje autor se nemoe odrei prava novog audiovizuelnog prilagoavanja, prava daljnjeprerade audiovizuelnog djela u bilo koji drugi umjetniki oblik i pravana odgovarajuu naknadu od lmskog producenta, za svako davanje uzakup primjerka audiovizuelnog prilagoenog djela.

8. ta su druga prava autora?

Druga prava autora obuhvataju:

a. Pravo na naknadu za davanje na posluguOvo pravodaje pravo autoru na odgovarajuu naknadu ako se originalili primjerak njegovog djela daju na poslugu putem javnih biblioteka,odnosno drugih institucija kojima je to djelatnost. Davanje djela naposlugu podrazumijeva da se djelo daje na koritenje u vremenskiogranienom periodu i bez ostvarenja posredne ili neposredne privrednekoristi. Izuzetak od pravila uinjen je u sluajevima upotrebe originalaili primjeraka bibliotekog materijala u nacionalnim bibliotekama, ubibliotekama javnih obrazovnih institucija i javnim specijaliziranim

bibliotekama, upotrebe arhitektonskih objekata, upotrebe originala iliprimjeraka djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja,upotrebe originala ili primjeraka djela radi saoptavanja javnosti,originala ili primjeraka djela radi uvida na licu mjesta, ili za njihovopozajmljivanje izmeu javnih ustanova, i u okviru radnog odnosa, ako jeupotreba ograniena iskljuivo na vrenje radnih obaveza iz tog odnosa.Davanje na poslugu originala ili primjeraka raunarskih programa i bazapodataka je iskljuivo pravo njihovog autora i ovakve radnje nemajukarakter posluge.

b. Pravo slijeenjaPravo slijeenja je novo pravo autora originala djela likovne umjetnostida pod odreenim uvjetima i u odreenom obimu participira u cijeniostvarenoj daljnjom prodajom njegovog djela. Ovo pravo nastajekada original djela, nakon to ga je autor prvi put prodao, budeponovno prodat, u kom sluaju autor ima pravo da bude obavijeteno prodaji i novom vlasniku i da potrauje naknadu u obimu koja jeodreena zakonom, pod uvjetom da se prodavac, kupac ili posrednikproesionalno bave prometom umjetnikih djela (npr. u prodajnim

salonima, galerijama, aukcionarskim kuama i sl.). Pod originalnimdjelom likovne umjetnosti smatraju se slike, crtei, kolai, grake,gravure, otograje, tapiserije, kipovi, umjetnika djela izraena ukeramici, staklu ili drugom materijalu i slina djela koja je stvorio autor


17/6815


ubosniihercegovini

vlastoruno, ili se radi o reprodukcijama takvih djela koje se smatrajuoriginalima. Kao reprodukcije koje se smatraju originalima smatraju sedjela koja je izradio autor u ogranienom broju primjeraka ili lice koje jeon ovlastio, koji su, u pravilu, numerirani i potpisani od autora. Naknadaautoru orginala likovnog djela na osnovu prava slijeenja plaa se uprocentu od prodajne cijene originala, bez ukljuenog poreza i iznosi:

o 4% od dijla cijene ostvarene u iznosu od 1.000 KM do 100.000 KMo 3% od dijla cijene ostvarene u iznosu od 100.001 KM do 400.000 KMo 1% od dijla cijene ostvarene u iznosu od 400.001 KM do 700.000 KMo 0,5% od dijla cijene ostvarene u iznosu od 700.001 KM do 1.000.000 KMo 0,25% od dijla cijene ostvarene u iznosu iznad 1.000.000 KM

Nezavisno od prodajne cijene originala, naknada na osnovu pravaslijeenja ne moe iznositi vie od 25.000 KM. Jo jedna bitnakarakteristika ovoga prava jeste da se autor originala djela likovneumjetnosti ne moe odrei ovoga prava, niti se pravo moe prenijetipravnim poslom meu ivima i biti predmet prinudnog izvrenja.

c. Pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebuPravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebuje novo pravoautora na posebnu naknadu kada se autorsko djelo reproducira bezautorovog odobrenja ili kada se s obzirom na njihovu prirodu moeoekivati da e biti reproducirano otokopiranjem ili snimanjem nanosae zvuka, slike ili teksta, za privatnu i drugu vlastitu upotrebu. Unavedenim sluajevima autor ima pravo na naknadu od takve upotrebe.Naknada za otokopiranje plaa se pri prvoj prodaji, ili uvozu novihureaja za otokopiranje, i od izraenih otokopija namijenjenih zaprodaju, dok se naknada za zvuno i vizuelno snimanje plaa pri prvoj

prodaji ili uvozu novih tehnikih ureaja za zvuno i vizuelno snimanjei pri prvoj prodaji ili uvozu novih praznih nosaa zvuka, slike ili teksta.Naknadu za zvuno i vizuelno snimanje i naknadu pri prvoj prodaji iliuvozu novih tehnikih ureaja plaaju proizvoai ureaja za zvunoi vizuelno snimanje, proizvoai ureaja za otokopiranje i proizvoaipraznih nosaa zvuka, slike ili teksta. U sluaju uvoza ureaja i praznihnosaa zvuka ili slike naknadu plaa uvoznik. Naknadu od izraenihotokopija namjenjenih za prodaju plaaju zike i pravne osobekoje uz naplatu obavljaju usluge otokopiranja. Plaanje naknade zaprivatnu i drugu vlastitu upotrebu primjenjivae se od 11.08.2011.

godine. Iznose pojedinih naknada za reproduciranje za privatnu idrugu vlastitu upotrebu odredie Vijee ministara BiH i to posebno zarazliite kategorije ureaja i nosaa odnosno za svaki ureaj za zvuno


18/68


ubosniihercegovini

16

snimanje, za svaki ureaj za audiovizuelno snimanje, za svaki prazannosa zvuka ili slike, za svaki ureaj za otokopiranje ili drugi ureaj saslinom tehnikom reproduciranja (aks, printer, otoprinter i sl.) i za svaku

pojedinanu otokopiju napravljenu za prodaju zikim osobama.d. Pravo pristupa i predaje djela

Pravo pristupa i predaje djela omoguava autoru da pristupi originalu iliprimjerku svog djela koji se nalazi u posjedu druge osoba ukoliko je toneophodno za vrenje njegovog prava reproduciranja ili prerade i akoto nije suprotno opravdanim interesima posjednika. U sluaju izlaganjadjela likovne umjetnosti ili otograje u BiH autor moe od posjednikazahtjevati predaju originala djela ukoliko dokae da postoji jai interes.Posjedniku djela, u tom sluaju, daje se mogunost da predaju originalauvjetuje davanjem garancije ili zakljuenjem ugovora o osiguranju u

visini trine vrijednosti djela, a ukoliko se djelo oteti autor odgovaraza svu tetu, bez obzira na svoju krivicu.

9. Sadrajna ogranienja autorskog prava

Zakonom su uvedena odreena ogranienja autorskog prava kako bi autorskodjelo mogle da koriste druge osobe i to, u nekim sluajevima bez dozvole autoraali uz obavezu plaanja odgovarajue naknade (zakonska licenca) ili bez dozvoleautora i bez obaveze plaanja naknade (slobodna upotreba). Ogranienjaprava se uvode u korist kolektivnog, opteg drutvenog interesa uz osnovniprincip da je obim takve upotrebe autorskog prava ogranien namjerom kojase eli postii i da je u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Predvienaogranienja za autorsko pravo, na odgovarajui se nain primjenjuju i na srodnaprava. Ovo je posebno vano u sluajevima kada upotreba autorskog djelaistovremeno podrazumijeva i upotrebu odreenog predmeta srodnih prava,ime je izbjegnuta opasnost da se srodno pravo pojavi kao prepreka realizacijiogranienja autorskog prava.

10. Zakonska licencaZakonska licenca predviena je za dva oblika reproduciranja autorskih

djela. Prvi se odnosi na dozvolu reproduciranja djela u nastavnim materijalima(itanke, udbenici, radne sveske i ispitni materijali), odlomaka autorskih djelai pojedinanih autorskih djela otograje, likovne umjetnosti, arhitekture,primijenjene umjetnosti, industrijskog i grakog dizajna i kartograje, poduvjetom da se radi o objavljenim djelima. Drugi oblik, odnosi se na dozvolureproduciranja u periodinoj tampi ili u pregledima takve tampe (kliping)pojedinanih objavljenih lanaka o aktuelnim politikim, privrednim, vjerskimi drugim slinim tekuim pitanjima, osim ako je to autor izriito zabranio. U obasluaja moraju se potovati moralna prava autora, mora se naznaiti ime autorai izvor iz koga je djelo preuzeto (izdava djela, godina i mjesto izdanja, asopis,novina i drugi podaci koji upuuju na izvor odakle je djelo preuzeto).


19/6817


ubosniihercegovini

11. Slobodna upotreba

Bez dozvole autora i bez obaveze plaanja naknade dozvoljena je upotreba

djela u slijedeim sluajevima: za potrebe invalidnih osoba, u sluaju privremenogreproduciranja, za potrebe inormiranja javnosti, za potrebe nastave, navoenjeodlomaka i citata iz djela, za koritenje djela na javnim izlobama ili aukcijamaautorskih djela, u cilju prerade djela, reproduciranja ili prerade baze podataka,upotrebe djela trajno smjetenih na javnim mjestima, za potrebe provedbeslubenih postupaka te, za provjeru ureaja.

a. Upotreba djela od invalidnih osobaZa potrebe invalidnih osoba doputeno je reproduciranje i distribuiranjedjela pod uvjetom da to djelo ne postoji u traenom obliku i ako je

njegova upotreba u direktnoj vezi sa invalidnou tih osoba i ogranienana njen obim te, ako to nije uraeno sa namjerom da se ostvari posrednaili neposredna ekonomska korist. Jedina obaveza kod ovoga oblikaupotrebe jeste, da se navede ime autora i izvor, ako su navedeni na djelukoje se koristi.

b. Privremeno reproduciranjeU ovome sluaju ograniava se pravo autora na reproduciranje svogadjela, i to za tzv. privremeno reproduciranje prouzrokovano samimzahtjevima tehnolokog procesa prijenosa inormacija putem interneta,i namijenjeno je, prije svega, ponuaima internet-usluga (internet

service providers). Pod privremenim reproduciranjem podrazumijevase reproduciranje autorskog djela ako predstavlja prolaznu ili prateuradnju koja ini sastavni ili bitan dio tehnolokog procesa i nemanikakvog samostalnog ekonomskog znaaja, a njena jedina svrha je daomogui prijenos djela u mrei izmeu treih osoba putem posrednikaili njegovo ovlateno koritenje.

c. Upotreba djela u cilju inormiranja javnostiPravo autora ograniava se prilikom inormiranja javnosti o tekuimdogaajima. Za ove svrhe doputeno je u potrebnom obimu:

o reproducirati autorsko djelo koje se pojavljuje kao sastavni dio tekuegdogaaja o kojem se inormira javnost,o pripremiti i reproducirati kratke izvode ili saetke iz pojedinih objavljenihnovinskih i drugih slinih lanaka u pregledima tampe,o reproducirati javne politike, vjerske i druge govore odrane u organimadravne ili lokalne vlasti, vjerskim ustanovama ili prilikom dravnih ilivjerskih sveanosti,o slobodno koristiti dnevne inormacije i vijesti koje imaju prirodunovinskog izvjetaja.

Kod ovakve upotrebe djela mora se, takoer, naznaiti izvor i ime autora,ako je to naznaeno na upotrijebljenom djelu.


20/68


ubosniihercegovini

18

d. Upotreba djela za potrebe nastaveZa potrebe nastave doputeno je:

o javno izvoenje objavljenih djela u obliku neposrednog pouavanja nanastavi,

o javno izvoenje objavljenih djela na besplatnim kolskim priredbamapod uvjetom da izvoai ne prime naknadu za svoje izvoenje,

o javno saoptavanje radiodiuzno emitiranih kolskih emisija putemzvunika, ekrana ili slinih tehnikih ureaja koji se nalaze u obrazovnojustanovi.

Kod koritenja djela u svrhu nastave moraju se naznaiti izvor i imeautora, ako je to navedeno na upotrijebljenom djelu.

e. Reproduciranje za privatnu i drugu vlastitu upotrebuReproduciranje objavljenog autorskog djela je slobodno pod uvjetomda je uraeno u samo u jednom primjerku, i da je to uinjeno na papiruili slinom nosau, upotrebom otokopiranja ili druge otograsketehnike sa slinim eektom, ili na bilo kom drugom nosau ako se toini za privatnu upotrebu, ako primjerci nisu namijenjeni ili pristupani

javnosti i ako takvim reproduciranjem ne postoji namjera da se ostvaridirektna ili indirektna imovinska korist.

Javni arhivi, javne biblioteke, muzeji i obrazovne ili naune ustanovemogu za vlastite potrebe slobodno reproducirati djelo na bilo kojemnosau ako to uine iz vlastitog primjerka i ako takvim reproduciranjemnemaju namjeru da ostvare posrednu ili neposrednu imovinsku korist.

Kod reproduciranja za privatnu i drugu vlastitu upotrebu zakon predviai izuzetke od pravila slobodne upotrebe, pa se dozvola ne odnosi na

reproduciranje:

o pisanih djela u obimu cijele knjige - osim ako su primjerci te knjigerasprodati najmanje dvije godine,

o grakih izdanja muzikih djela (notni materijali) - osim runimprepisivanjem,

o elektronskih baza podataka i raunarskih programa,o djela arhitekture, u obliku izgradnje arhitektonskog objekta,o bilo kojeg djela ukoliko bi takvo reproduciranje bilo suprotno

uobiajenom iskoritavanju djela i oteivalo u nerazumnoj mjerizakonite interese autora, odnosno nosioca autorskog prava.


21/6819


ubosniihercegovini

. CitatiDoslovno navoenje odlomaka i citata iz objavljenog autorskogdjela ili pojedinanih objavljenih djela otograje, likovne umjetnosti,

arhitekture, primjenjene umjetnosti i industrijskog i grakog dizajnadoputeno je radi naunog istraivanja, kritike, polemike, recenzije,nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza, suoenjaili upuivanja koje se eli postii u skladu sa dobrim poslovnimobiajima. Kod koritenja djela moraju se naznaiti izvor i ime autoraako je navedeno na upotrijebljenom djelu.

g. Upotreba djela na javnim izlobama ili aukcijama autorskihdjelaZa potrebe promocije javnih izlobi ili aukcija (izrada kataloga i dr.

promotivnog materijala) organizatori takvih izlobi ili aukcija moguslobodno da upotrijebe djela i to u obimu potrebnom za postizanjetakve svrhe i pod uvjetom da to ne ine sa namjerom da postignudirektnu imovinsku korist. Kod ovakve upotrebe djela moraju sepotovati moralna prava autora i naznaiti izvor i ime autora, ako je tonavedeno na upotrijebljenom djelu.

h. Slobodna prerada djelaSlobodna prerada objavljenog autorskog djela doputena je ako se radi o:

o parodiji ili karikaturi, ako to ne stvara ili ne moe stvarati zabune u

pogledu izvora djela,o privatnoj ili drugoj vlastitoj preradi koja nije namijenjena i nijepristupana javnosti,

o preradi u vezi sa doputenim koritenjem djela koja je prouzrokovanasamom prirodom ili nainom tog koritenja.

i. Upotreba baze podatakaOvlateni korisnik objavljene baze podataka ili njenog primjerka moeslobodno reproducirati ili preraditi tu bazu podataka ako je to potrebno

radi pristupa njenom sadraju i redovnog koritenja tog sadraja.Ako je korisnik ovlaten samo za dio baze podataka, doputeni sumu reproduciranje i prerada samo tog dijela. Dozvola upotrebe bazepodataka, samo za predvieni sluaj, predstavlja izuzetak od zabraneodreenih radnji u korist ovlatenog korisnika baze podataka.

j. Upotreba djela trajno smjetenih na javnim mjestimaDjela koja su trajno smjetena na trgovima, parkovima, ulicama ili drugimmjestima pristupanim javnosti slobodna su za upotrebu. Ta djela svakomoe da otograra, snima, prikazuje u TV emisijama i slino, s tim da se

zabranjuje njihova reprodukcija u trodimenzionalnom obliku, upotrebaza istu namjeru kao izvorno djelo ili upotreba za postizanje imovinskekoristi.


22/68


ubosniihercegovini

20

k. Slubeni postupciDoputena je slobodna upotreba autorskog djela ako je to neophodnou pojedinanom konkretnom sluaju radi provoenja zadataka javnesigurnosti ili bilo kojeg slubenog postupka.

l. Upotreba djela za provjeru ureajaPogoni ili trgovine koje proizvode ili prodaju onograme i videograme,ureaje za reproduciranje ili javno saoptavanje onograma ivideograma ili ureaje za prijem zvuka i slike, kao i servisne radnjekoje vre popravak takvih ureaja mogu slobodno reproducirati i javnosaoptavati autorska djela u obimu koji je potreban da se provjeriispravno unkcioniranje tih predmeta pri proizvodnji ili direktnoj prodajikupcima ili za njihov popravak. Ovako uraeni snimci autorskih djelamoraju se izbrisati. Ovim je omogueno da se u proizvodnji ili pri prodajiureaja (radija, TV aparata, hi- komponenti i sl.) i nosaa sa snimcimamuzikih ili lmskih djela (CD, DVD, videokasete i sl.) moe provjeriti da lioni ispravno unkcioniraju, odnosno da li sadre to to krajnji kupac elida kupi. To se odnosi i na mogunost probnog sluanja muzikih CD-aili DVD-a u prodavnicama sa individualnim kabinama ili slualicamanamijenjenim kupcima.

12. Vremensko ogranienje autorskog prava

Autorska imovinska prava na djelu koje je zatieno autorskim pravomvremenski je ogranieno. Taj period omoguava autoru i njegovim nasljednicimada pribave ekonomsku korist od eksploatacije djela u razumnom periodu.

Autorsko pravo traje za ivota autora i 70 godina nakon smrti autora.

Na koautorskom djelu rok od 70 godina se rauna od smrti autora koji jeposljednji umro.

Autorsko pravo na anonimno djelo i djelo objavljeno podpseudonimom traje70 godina od dana zakonitog objavljivanja djela.

Autorsko pravo na kolektivnim djelima traje 70 godina od dana zakonitogobjavljivanja djela.

Za djela u nastavcima rok trajanja zatite rauna se za svaki od tih dijelovaposebno.

Pravo pokajanja traje samo za ivota autora.

Istekom rokova trajanja autorskog imovinskog prava autorskopravna zatitadjela prestaje.


23/6821


ubosniihercegovini

13. Autorsko pravo u pravnom prometu

Autorsko pravo je samostalno i nezavisno od prava vlasnitva ili drugihstvarnih prava na stvari na kojoj je ili u kojoj je autorsko djelo ksirano. Onosadri dvije komponente, osobnu (autorska moralna prava) i imovinsku (autorskaimovinska prava). Kod prava u prometu ove dvije komponente se odvojenoposmatraju i na njih se primjenjuju razliita pravila. Tako, autor ne moeprenijeti na drugo lice autorska moralna prava dok se imovinska prava autoramogu prenositi pravnim poslovima meu ivima i poslije smrti. Kada je rije onasljeivanju imovinskopravnih ovlatenja iz autorskog prava, ova prava, osimprava pokajanja, u cjelosti prelaze na nasljednike. Oni ih mogu koristiti, ustupatipravnim poslovima, ubirati naknadu odnosno raspolagati u skladu sa zakonom.

Kod pravnog statusa autorskih djela stvorenih za vrijeme trajanja branogodnosa u zajedniku imovinu branih drugova ulaze samo imovinske koristikoje brani drug-autor ostvari iz autorskog prava nastalog za vrijeme trajanjabranog odnosa.

Autorsko pravo, kao cjelina, ne moe biti predmet prinudnog izvrenja.Predmet prinudnog izvrenja mogu biti samo imovinske koristi koje potjeu izupotrebe autorskog djela.

14. LegitimacijaZakonom je posebno ureeno pitanje legitimacije i ono daje pravnu osnovu

svim zakonitim korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava (tzv.nosiocima prava) da u obimu prava koja su stekli zakonom ili pravnim poslomdobiju poziciju autora i uivaju sva njegova iskljuiva prava, ukljuujui isudsku zatitu. Aktivnu legitimaciju za ostvarivanje zatite prava svojih lanovau sudskim i drugim slubenim postupcima imaju i kolektivne organizacije,sindikalne organizacije i proesionalna udruenja osnovana radi zatiteautorskih i srodnih prava. Ove osobe su ovlatene da zahtjevaju da se donesu

mjere, pokrenu postupci i upotrijebe pravna sredstva u sluajevima povredeprava njihovih lanova.

15. Zatita originala autorskog djela

Zatita originala autorskog djela predstavlja specijalni sluaj odstupanjaod apsolutnosti prava vlasnitva. Ovo odstupanje je minimalno i odnosi sena dunost vlasnika originala djela koji bi s obzirom na okolnosti, mogaopretpostaviti da autor ima opravdani interes da sauva taj original od unitenjate da, prije unitenja takvog originala obavijesti autora o toj namjeri i ponudimu otkup prema cijeni vrijednosti materijala. Ako predaja originala nije mogua,vlasnik je duan omoguiti autoru da se izradi primjerak djela na odgovarajuinain.


24/68


ubosniihercegovini

22

U sluaju vlasnitva nad arhitektonskim objektom, vlasnik objekta je duansamo da obavijesti autora o namjeri da uniti objekat i da dopusti autoru, nanjegov zahtjev, pristup objektu koji omoguava da se taj objekat otograra. Uovome sluaju autor ima pravo da trai i predaju primjerka nacrta arhitektonskogdjela, na njegov troak.

Meutim kod prerade izraenog arhitektonskog objekta usvojeno je novorjeenje. Raniji zakon je u ovome sluaju obavezivao vlasnika da prvo ponudiautoru preradu djela arhitekture, pod uvjetom da je autor iv i dostupan. Tekkada bi autor neosnovano odbio saradnju, vlasnik je mogao djelo slobodnopreraditi. Ovakvo rjeenje u praksi se pokazalo kao teko ostvarljivo, a ponekadak i kao suvie veliko optereenje za vlasnika takvog objekta, pa su esto

nastajali problemi u provedbi. Prema sadanjem rjeenju, autor izgraenogdjela arhitekture ne moe se protiviti kasnijimizmjenama na tom objektu akoje od zavretka izgradnje, odnosno izdavanja upravne dozvole za upotrebuobjekta proteklo vie od pet godina. Ako je na objektu oznaeno njegovo ime,autor ima pravo da trai da vlasnik objekta stavi odgovarajuu napomenu oizmjenama arhitektonskog djela i vremenu kada je to uinjeno. U sluaju kada

je arhitektonsko djelo potrebno obnoviti, izmijeniti ili na drugi nain preraditizbog nedostataka ugraenih materijala ili ozbiljnih oteenja objekta nastalihusljed bilo kojih razloga, vlasnik objekta moe ga slobodno preraditi bez dozvoleautora.

16. Autorsko ugovorno pravo

Zakonom su ureene opte odredbe o obimu prijenosa prava i denicijeiskljuivog i neiskljuivog prijenosa, koje su u skladu sa autorskopravnomteorijom. Da bi se postigla vea pravna sigurnost u autorskopravnim poslovimazakonom su odreene pretpostavke u pogledu obima prava u korist autora, to

je u skladu sa uobiajenom situacijom u praksi gdje se autor pojavljuje, u pravilu,

kao slabija strana u pravnom poslu sa korisnikom njegovog djela, naroito kadase radi o pravnoj osobi kao to su velike izdavake kue i sl.

Pretpostavke u pogledu obima prijenosa prava. U sluaju prijenosa pravazakonska je pretpostavka da je dogovoren neiskljuivi prijenos, da prijenos vaisamo za podruje BiH i da vai samo za vrijeme koje je uobiajeno za prijenosprava iskoritavanja autorskih djela odreene vrste, pod uvjetom da zakonom iliugovorom nije drugaije ureeno. Isto tako, ako ugovorom nisu utvreni vrstai obim pojedinanih autorskih imovinskih prava koja se prenose na nosioca,smatra se da su prenesena samo ona prava i samo u onom obimu koji je potreban

za postizanje cilja ugovora.


25/6823


ubosniihercegovini

Pravilo odvojenosti prijenosa je jedno od osnovnih pravila autorskogugovornog prava, koje proizilazi iz generalne odredbe da autor moe ugovoromili drugim pravnim poslom prenijeti na drugu osobu pojedinana imovinskaovlatenja (autorska imovinska prava) i druga prava autora, ako zakon to pitanjedrugaije ne ureuje. Ako ta pojedinana prava nisu izriito nabrojana, onanisu ni prenesena, osim ako iz prirode posla oigledno proizlazi da su ugovornestrane imale u vidu jo neko pravo koje nisu spomenule. Odvojenost prijenosapredviena je ak i u okviru nekih od pojedinanih prava (prava reproduciranja,prava distribuiranja i prava davanja u zakup onograma i videograma), koja su,zbog novih mogunosti eksploatacije, postala toliko komercijalno vana danjihov ugovorni prijenos treba da bude sasvim jasno i transparentno odreenu ugovorima. Tako se, pri prijenosuprava reproduciranja djela ne prenosi i pravo

njegovog pohranjivanja u elektronskom obliku i pravo njegovog zvunog ilivizuelnog snimanja, ako zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno. Priprijenosu prava distribuiranja primjeraka djela ne prenosi se i pravo njihovoguvoza, ako zakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno odnosno pri prijenosu

prava davanja u zakup onograma ili videograma na kojima je snimljeno autorskodjelo autor zadrava pravo na primjerenu naknadu za svako davanje u zakup i nemoe se odrei ovoga prava.

Pretpostavke o zajednikom prijenosu. Dva su izuzetka u odnosu na optepravilo. Prvi, da se pri prijenosu prava reproduciranja djela smatra da je ugovoren

i prijenos prava distribuiranja primjeraka tog djela, izuzev njihovog uvoza, akozakonom ili ugovorom nije drugaije odreeno i drugi, da se pri prijenosu pravaradiodiuznog emitiranja djela smatra da je na organizaciju za radiodiuzijupreneseno i pravo:

o izrade snimaka djela ako su ti snimci uraeni vlastitim sredstvima i zapotrebe vlastite emisije, ako se radi samo o jednokratnom emitiranjui ako se ti snimci najkasnije u roku od mjesec dana od dana emitiranjaunite (eemerni snimci),

o predaje i pohranjivanja eemernih snimaka vlastitom ili javnom arhivuako ti snimci imaju izuzetnu dokumentarnu vrijednost. O takvoj predaji ipohranjivanju snimaka organizacija za radiodiuziju duna je obavijestitiautora bez odgaanja.

Pretpostavke o zajednikom prijenosu zasnivaju se na injenici da sunavedena prava (reproduciranje, radiodiuzno emitiranje) prema svojoj pravnojprirodi u tijesnoj vezi sa drugim pravima tako da u normalnim situacijama trebada unkcioniraju zajedno.

Daljnje prenoenje prava je institut koji predstavlja zabranu osobi, na kojuje preneseno autorsko imovinsko pravo ili drugo pravo autora, da ne moe topravo prenijeti dalje na tree osobe bez dozvole autora osim, ako ugovoromnije drugaije odreeno. Dozvola za prijenos nije potrebna ako je daljnji prijenos


26/68


ubosniihercegovini

24

prava posljedica statusnih promjena kod nosioca prava, njegovog steaja iliredovne likvidacije.

Nitavost pojedinih odredaba o prijenosu. Zakonom je predvienaapsolutna zabrana pojedinih odredaba o prijenosu iji je cilj da autor prenesena drugu osobu: autorsko pravo kao cjelinu, moralna autorska prava, autorskaimovinska prava na svim svojim buduim djelima, autorska imovinska prava za

jo nepoznate naine iskoritavanja svog djela. Sve ovakve odredbe u ugovorusu nitave.

Forma ugovora.Zakon odreuje princippisane orme ugovora za sve pravneposlove kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora ili,kojima se daju dozvole za iskoritavanje autorskih djela. Izuzetak od pravila jekod izdavakih ugovora o izdavanju lanaka, crtea i drugih autorskih djela udnevnoj i periodinoj tampi, koji je valjan i ako nije sainjen u pisanom obliku.Insistiranje na pisanoj ormi je prvenstveno u cilju motiviranosti ugovornihstrana da jasnije i preciznije ormuliraju sve bitne elemente jednog pravnogposla, to je, svakako, u interesu njihove vee pravne sigurnosti. Iako se radi ovanom principu, sankcija za njegovo nepotivanje nije apsolutna nitavost ilimogunost raskidanja pravnog posla. Takav pravni posao bit e valjan ako suugovorne strane u cjelini ili u pretenom dijelu ispunile obaveze koje iz njegaproizilaze. U tom sluaju sve sporne i nejasne odredbe pravnog posla u pogleduvrste i obima prenesenih prava tumae se u korist autora.

Autorska naknada. Prijenos autorskih imovinskih prava ili drugih pravaautora uvijek se vri uz naknadu, osim ako se suprotno dokae. Zakon izriitoodreuje princip teretnosti (naknade) pri prijenosu autorskih imovinskih pravai postavlja osnovna pravila u pogledu odreivanja naknade, kada ona nije uugovoru izriito odreena. U sluaju kada naknada nije bila odreena ona seodreuje prema uobiajenim visinama naknada za pojedinu vrstu djela, premaobimu i trajanju iskoritavanja djela i prema drugim okolnostima sluaja. Zakonureuje i situaciju kada se iskoritavanjem autorskog djela ostvari prihod koji

je oito nesrazmjeran sa ugovorenom ili odreenom naknadom, u kom sluajuautor ima pravo traiti izmjenu ugovora radi odreivanja njegovog pravinijegudjela u tom prihodu ili ponovno odreivanje visine naknade i ne moe seodrei od ovoga prava.

Evidencija prihoda i dobiti. Zakon sadri odredbu u korist autora, kojaobavezuje korisnika djela da vodi odgovarajue knjige ili drugu pouzdanuevidenciju prihoda od komercijalnog iskoritavanja autorskog djela iz koje semoe pouzdano ustanoviti visina naknade koja pripada autoru. Korisnik djela jeobavezan da redovno i u potrebnom obimu izvjetava autora o visini ostvarenogprihoda ili dobiti, kao i da omogui autoru, na njegov zahtjev, da najmanje

jednom godinje ima uvid u knjige ili evidenciju prihoda.


27/6825


ubosniihercegovini

Raskid ugovora zbog neizvravanja. Zakon predvia jedan specianautorskopravni nain raskida ugovornog odnosa koji daje mogunost autoruda jednostranom izjavom volje isti raskine. Da bi se autor mogao koristiti ovimpravom moraju da se steknu odreeni uvjeti a, to su, da druga strana to pravovri u nedovoljnom obimu, ili ga uopte ne vri, pa su zbog toga opravdaniinteresi autora ozbiljno ugroeni. Ako zakonski uvjeti nisu ispunjeni izjavaautora o raskidu nema nikakav pravni uinak. S druge strane, autor ne moe

jednostrano raskinuti ugovor ako su uzroci za neizvrenje ili nedovoljno vrenjeprava preteno na njegovoj strani. Raskid ugovora, iz navedenih razloga, nijemogu prije nego to isteknu dvije godine od prijenosa tog prava, a ako seiskljuivo pravo odnosi na novinske lanke, taj rok iznosi est mjeseci.

Pravo pokajanja. Jedno od prava autora je i mogunost da jednostranomizjavom volje raskine ugovor kojim je prenio autorska imovinska prava i da uskratidaljnje iskoritavanje svog djela ako za to ima ozbiljne moralne razloge i akoprethodno nadoknadi obinu tetu nosiocu tih prava. Samo su ozbiljni moralnirazlozi ona pravna injenica koja omoguava jedan specian nain raskidaugovora i kao takav ima pravni uinak od dana kad autor poloi osiguranje zanaknadu tete. Ako autor kasnije odlui da se djelo u pogledu kojeg je ostvariopravo pokajanja moe ponovo koristiti, duan je da pravo iskoritavanja najprijei pod prijanjim uvjetima ponudi onome sa kojim je prethodno raskinuo ugovor.Pravo pokajanja ne moe se odnositi na pravne poslove u vezi sa koritenjem

raunarskih programa, audiovizuelnih djela i baza podataka.

17. Izdavaki ugovor

Izdavakim ugovorom autor se obavezuje da prenese na izdavaa pravoreproduciranja svog djela tampanjem ili drugim slinim postupkom i pravodistribuiranja primjeraka djela (pravo izdavanja), a izdava se obavezuje da djelona ugovoreni nain reproducira i distribuira (izda) i autoru za to plati ugovorenu

naknadu. Izdavaki ugovor za pojedinano odreeno djelo moe da sadrii saglasnost o klupskom izdanju, depnom izdanju, periodinom izdanju unastavcima, prijenosu prava prevoenja na pojedinano odreeni jezik, te pravoizdavanja prevedenog djela, kao i druga imovinska prava.

Sadraj ugovora.Izdavaki ugovor mora urediti naroito vrstu prijenosa prava,obim i trajanje prijenosa prava, teritoriju vaenja prava, rok za izdavanje djela iautorski honorar. Ako se ugovorom drugaije ne odredi, izdava ima pravo samona jedno izdanje djela, odnosno samo na jednokratno umnoavanje ugovorenogbroja primjeraka djela. Ako je ugovorom odreena mogunost viekratnog

djelominog umnoavanja primjeraka do postizanja ukupne ugovorene visinetiraa (dotampavanje), izdava je duan bez odgaanja obavijestiti autorao svakom djelominom umnoavanju i saoptiti mu sve podatke potrebne za


28/68


ubosniihercegovini

26

njegovo ekasno kontroliranje potivanja izdavakog ugovora. Kad je naknadaugovorena u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka djela,izdavaki ugovor mora da sadri i odredbu o njihovom najmanjem broju priprvom izdanju. Takva odredba nije potrebna ako ugovor odreuje minimalnunaknadu koju je izdava duan platiti autoru nezavisno od broja prodatihprimjeraka. U sluaju ugovaranja naknade u paualnom iznosu, izdavaki ugovormora da sadri odredbu o ukupnoj visini tiraa. Ako tira nije odreen i ako izokolnosti sluaja ili dobrih poslovnih obiaja ne proizlazi drukije, izdava moeizdati najvie 500 primjeraka djela. Kada rok za izdavanje djela nije drugaijeugovoren, on iznosi godinu dana od kada je autor predao izdavau primjerakdjela u odgovarajuem obliku.

Pisana orma ugovora.I u sluajuizdavakog ugovora vrijedi pravilo o pisanojormi. Izuzetak je uinjen kod izdavanja lanaka, crtea i drugih autorskih djela udnevnoj i periodinoj tampi.

Pretpostavka iskljuivosti. Zakonom se ograniava autor da za vrijemevaenja izdavakog ugovora ne moe prenijeti na drugu osobu pravo izdavanjaistog djela, na istoj teritoriji i na istom jeziku, osim ako je izdavakim ugovoromdrugaije odreeno.

Izdavako pravo prvenstva. Izdava koji je stekao pravo na izdavanje djela

u tampanom obliku ima pravo prvenstva u odnosu na druge izdavae kojiponude iste uvjete, u pogledu izdavanja tog djela u elektronskom ili bilo kojemdrugom obliku.

Poboljanja i izmjene djela. Izdava je obavezan u sluaju novih izdanja djelada omogui autoru da unese poboljanja ili druge izmjene autorskog djelapod pretpostavkom da to ne mijenja karakter autorskog djela i ne uzrokujenesrazmjerne trokove izdavau, ako izdavakim ugovorom nije drugaijeodreeno.

Propast originala djela ili izdanja zbog vie sile. Ako je rukopis ili drugioriginal djela nakon njegove predaje izdavau uniten krivicom izdavaa ili zbogvie sile, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je autorsko djeloizdato. Ako je pripremljeno izdanje djela zbog vie sile u potpunosti unitenoprije njegovog stavljanja u promet, izdava ima pravo pripremiti novo izdanje, aautoru pripada naknada samo za propalo izdanje.

Prestanak izdavakog ugovora. Izdavaki ugovor prestaje smru autora prijezavretka autorskog djela, iscrpljenjem tiraa svih ugovorenih izdanja i istekom

roka vaenja ugovora. Autor moe raskinutiizdavaki ugovor i traiti naknadutete i ima pravo da zadri primljenu naknadu, odnosno trai isplatu dogovorenenaknade, ako izdava ne izda djelo u ugovorenom roku. Ako rok za izdavanje


29/6827


ubosniihercegovini

djela nije utvren ugovorom, izdava je duan izdati djelo u primjerenom roku,a najkasnije u roku od jedne godine od dana predaje djela izdavau.

Unitenje primjeraka djela.Izdava koji namjerava neprodate primjerke djelaprodati kao papir za preradu, ili ih na drugi nain unititi, duan je da otkuptih primjeraka ponudi prvo autoru po cijeni koju bi ostvario za takvu prodaju.Ako autor ne prihvati ponudu izdavaa, ili je prihvati samo za odreeni brojprimjeraka, preostale primjerke djela izdava moe slobodno prodati kao papirza preradu, ili ih unititi.

18. Ugovor o izvoenju

Ovim ugovorom autor prenosi korisniku pravo javnog recitiranja, javnogizvoenja ili javnog scenskog prikazivanja svog djela, a korisnik se obavezuje dae djelo na ugovoreni nain koristiti i za to platiti autoru naknadu.

Obaveze korisnika. Korisnik je duan omoguiti autoru pristup izvoenjudjela, ostvariti tehnike uvjete za izvoenje koji osiguravaju potivanje autorskihmoralnih prava, te autoru ili njegovom zastupniku dostaviti program, drugepublikacije i javne kritike izvoenja, ako se ugovorom drugaije ne odredi.

Raskid ugovora.Autor moe raskinuti ugovor o izvoenju i traiti naknadutete a, uz to, moe i zadrati naknadu ili traiti isplatu ugovorene naknade akokorisnik ne izvede djelo u ugovorenom roku.

19. Ugovor o stvaranju djela po narudbi

Djelo po narudbi ureeno je na drugaiji nain u odnosu na ranije zakonskorjeenje. Ugovorom o stvaranju djela po narudbi autor se obavezuje da stvori

odreeno autorsko djelo i primjerak tog djela preda naruiocu, a naruilac seobavezuje da plati autoru ugovorenu naknadu. Naruilac ima pravo da kontroliraposao i daje autoru upute i zahtjeve u vezi sa izgledom i sadrajem djela akotime ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu naunog ili umjetnikogstvaralatva. Autorsko pravo na djelu po narudbi, osim prava distribuiranja,zadrava autor, ako se zakonom ili ugovorom drugaije ne odredi.

Kolektivnim autorskim djelom smatra se djelo stvoreno na podsticaj i uorganizaciji zike ili pravne osobe (naruilac) u ijem stvaranju je uestvovalovie osoba, te koje se objavljuje i koristi pod imenom naruioca (kao to suenciklopedije, leksikoni, zbornici, i slino). Smatra se da su sva autorska imovinskaprava i druga prava autora na kolektivnom djelu iskljuivo i neogranienoprenesena na naruioca, ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno.


30/68


ubosniihercegovini

28

20. Autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu

Pretpostavka prijenosa prava na poslodavca. Kada autorsko djelo stvorizaposlenik u izvravanju svojih radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavca,zakonska je pretpostavka da su sva autorska imovinska prava iskljuivoprenesena na poslodavca za period od pet godina od dana zavretka takvogdjela, ako ugovorom ili drugim aktom nije drugaije odreeno. Nakon istekaroka od pet godina prava poslodavca prestaju tako to se vraaju autoru, osimako je poslodavac prije isteka tog roka zatraio njihov ponovni iskljuivi prijenos,bez ogranienja. U tom sluaju autoru pripada pravo na odgovarajuu naknaduza daljnje iskoritavanje njegovog djela.

Posebne odredbe o prijenosu prava. Nezavisno od osnovnog principa

o prijenosu svih autorskih imovinskih prava na poslodavca, autor zadravaiskljuivo pravo koritenja djela stvorenog u radnom odnosu u okviru svojihsabranih djela.

21. Raunarski programi

Raunarski programi zatieni su kao pisana autorska djela ako predstavljajuvlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog autora. Raunarski program, u smisluzakona, jeste program u bilo kojoj ormi, ukljuujui pripremne materijale za

njegovu izradu. Ideje i principi na kojima se zasniva bilo koji element raunarskogprograma, ukljuujui elemente koji su osnova za njegov interejs, nisu zatieni.

Raunarski program stvoren u radnom odnosu ili po narudbi. Naraunarskom programu koji je stvorio zaposlenik u izvravanju svojih obavezaili prema uputama poslodavca, ili ako ga je stvorio autor na osnovu ugovora onarudbi, sva autorska imovinska prava iskljuivo i u cjelini pripadaju poslodavcuili naruiocu, ako ugovorom nije drugaije utvreno.

Prava autora raunarskog programa. Autor raunarskog programa ima

iskljuiva prava koja obuhvataju:

o reproduciranje sastavnih dijelova ili cijelog raunarskog programabilo kojim sredstvima i na bilo koji nain, nezavisno od toga da li seradi o privremenom ili trajnom reproduciranju; ukoliko uitavanje,prikazivanje, stavljanje u rad, prenoenje ili pohranjivanje programazahtijeva njegovo reproduciranje, za koje radnje se trai dozvola autoraraunarskog programa,

o prevoenje, prilagoavanje, obradu ili bilo koju drugu preraduraunarskog programa i reproduciranje rezultata tih prerada s tim daostaju netaknuta prava osobe koja je preradila program,

o distribuiranje originala ili primjeraka raunarskog programa u bilokojem obliku, ukljuujui njihovo davanje u zakup.


31/6829


ubosniihercegovini

Autor raunarskog programa moe da prenese svoja prava na tree osobe, naosnovu ugovora.

Sadrajna ogranienja autorskih prava. Zakon ureuje koje radnje moe daizvri zakoniti korisnik raunarskog programa bez dozvole autora. Tako, moeda izvri reproduciranje sastavnih dijelova ili cijelog raunarskog programabilo kojim sredstvima i na bilo koj nain, prevoenje, prilagoavanje, obraduili bilo koju drugu preradu raunarskog programa i reproduciranje rezultatatih prerada, ukljuujui otklanjanje greaka, ako je to potrebno radi koritenjaraunarskog programa u skladu sa njegovom namjenom. Ovlateni korisnikraunarskog programa moe bez dozvole autora da reproducira najvie jednusigurnosnu kopiju programa, ako je to potrebno radi njegove upotrebe, da

posmatra, prouava ili testira unkcioniranje programa s ciljem otkrivanjaideja i principa koji ine osnovu bilo kojeg elementa tog programa, ako to iniprilikom njegovog uitavanja, prikazivanja, rada, prenoenja ili pohranjivanja nakoje je ovlaten. Ogranienje autorskih prava odnosi se i na zabranu davanjana poslugu raunarskog programa, osim ako je ugovorom sa njihovim autoromdrugaije ureeno.

Dekompiliranje. Dekompiliranje raunarskog programa je dozvoljeno akoje reproduciranje raunarskog koda i prevoenje njegovog oblika nuno zadobijanje inormacija potrebnih za postizanje interoperabilnosti nezavisno

stvorenog programa sa drugim programima i, pod uvjetima:

o ako te radnje preduzima osoba koja ima odobrenje za koritenje, ilidruga osoba koja ima pravo koristiti primjerak programa, ili osoba koja

je u njegovo ime ovlatena da to uini,

o ako inormacije potrebne za postizanje interoperabilnosti prethodnonisu bile neposredno dostupne osobama koje imaju odobrenje zakoritenje, i

o ako su te radnje ograniene samo na one dijelove izvornog programakoji su potrebni za postizanje interoperabilnosti.

U sluaju dekompiliranja raunarskog programa dobijene inormacije nesmiju se koristiti za ciljeve razliite od postizanja interoperabilnosti nezavisnostvorenog raunarskog programa, prenositi drugim osobama osim, kad je topotrebno za postizanje interoperabilnosti nezavisno stvorenog programa ikoristiti za razvoj, proizvodnju ili marketing drugog programa bitno slinog usvom izraaju, ili za bilo koju drugu radnju kojom se nanosi povreda autorskogprava.

Posebne mjere zatite. Zakon uvodi posebnu dodatnu zatitu raunarskogprograma, koja uzima u obzir dananju realnu situaciju na tritu gdje se


32/68


ubosniihercegovini

30

pojavljuje veliki broj tzv. piratskih kopija programa. Nosiocima prava raunarskogprograma, tako, nije dovoljno da mogu sprijeavati samo njihovo nezakonitoreproduciranje nego moraju imati i mogunost da sprijee distribuciju takvihnezakonitih primjeraka, pa i njihovo posjedovanje u komercijalne svrhe.Povredom prava na raunarskom programu smatra se bilo koja distribucijaprimjerka raunarskog programa za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja dapovreuje autorsko pravo kao i posjedovanje primjerka raunarskog programau komercijalne svrhe za koji se zna ili za koji se osnovano sumnja da povreujeautorsko pravo.

22. ta su audiovizuelna djela?

Audiovizuelna djela su kinematograski, televizijski, dokumentarni, crtani,reklamni i kratki muziki videolmovi, te druga audiovizuelna djela izraenaslikama koje u slijedu daju dojam pokreta, sa zvukom ili bez zvuka, nezavisno odvrste nosaa na kojem su ksirana.

Pravo audiovizuelnog prilagoavanja je iskljuivo pravo da se izvornodjelo preradi ili ukljui u audiovizuelno djelo. Zakljuenjem ugovora oaudiovizuelnom prilagoavanju smatra se da je autor izvornog djela prenio nalmskog producenta pravo prerade i ukljuivanja izvornog djela u audiovizuelnodjelo, svoja autorska imovinska prava na tom audiovizuelnom djelu, njegovomprijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i na otograjama nastalim uvezi sa produkcijom audiovizuelnog djela, ako se ugovorom drugaije ne odredi.Pretpostavke prijenosa kod audiovizuelnog djela odreene su u korist lmskogproducenta, to odraava i normalnu situaciju na tom podruju u svakodnevnojpraksi. Obim nansijskih i organizacijskih ulaganja u lmskoj proizvodnji je takavda opravdava i trai da se omogui vea pravna sigurnost onoga koji preduzimete poslovne rizike. Autor izvornog djela u ovome sluaju, zadrava iskljuivopravo novog audiovizuelnog prilagoavanja, ali tek nakon isteka deset godina

od sklapanja ugovora, iskljuivo pravo daljnje prerade tog djela u bilo koji drugiumjetniki oblik i pravo na odgovarajuu naknadu od lmskog producenta zasvako davanje u zakup primjerka audiovizuelnog prilagoenog djela i ne moese odrei ovih prava.

Koautori audiovizuelnog djelasu autor prilagoavanja, glavni reiser, autorscenarija, autor dijaloga, glavni snimatelj (direktor otograje), kompozitorlmske muzike, stvorene posebno za koritenje u tom djelu. Koautoromaudiovizuelnog djela smatra se i glavni crta i glavni animator ako je crte ilianimacija bitan element tog djela.

Autori doprinosa audiovizuelnom djelu. Kompozitor muzike, glavni crtai glavni animator, koji se ne smatraju koautorima audiovizuelnog djela,


33/6831


ubosniihercegovini

kao i scenogra, kostimogra, slikar maski i montaer imaju prava na svojimindividualnim doprinosima audiovizuelnom djelu.

Ugovor o flmskoj produkciji.Sadraj i bitni elementi u pogledu prijenosa pravakoautora audiovizuelnog djela na lmskog producenta ureuju se ugovorom olmskoj produkciji, koji mora biti u pisanoj ormi. Zakljuenjem ugovora smatrase da su koautori iskljuivo i neogranieno prenijeli na lmskog producentasva svoja autorska imovinska prava na audiovizuelnom djelu, njegovomprijevodu, njegovim audiovizuelnim preradama i otograjama nastalimu vezi sa produkcijom audiovizuelnog djela, ako ugovorom nije drugaijeodreeno. Koautori, u ovome sluaju zadravaju iskljuivo pravo daljnje preradeaudiovizuelnog djela u drugi umjetniki oblik i pravo na pravinu naknaduod lmskog producenta za svako davanje u zakup primjeraka audiovizuelnog

djela, a autori doprinosa pravo da svoje doprinose audiovizuelnom djeluodvojeno iskoritavaju, ako se time ne zadire u prava lmskog producenta. Kodprijenosa prava ugovorom lmski producent je obavezan da najmanje jednomgodinje dostavlja koautorima izvjetaj o visini ostvarenih prihoda za svaki oblikdoputenog koritenja audiovizuelnih djela.

Dovreno djelo. Audiovizuelno djelo je dovreno kada je, u skladu saugovorom izmeu glavnog reisera i lmskog producenta, izraen prvistandardni primjerak djela. Zabranjeno je unitenje matrice prvog standardnogprimjerka audiovizuelnog djela. Ako neki od koautora ili autora doprinosa odbije

da nastavi saraivati na stvaranju audiovizuelnog djela, ili ako zbog vie sile nijeu mogunosti da nastavi tu saradnju, ne moe se protiviti da se doprinos koji jeve dao koristi za dovrenje tog djela. Takav autor ima odgovarajua autorskaprava na ve uinjenom doprinosu audiovizuelnom djelu.

Raskid ugovora. Filmski producent je duan da dovri audiovizuelno djelou roku od pet godina od dana sklapanja ugovora o produkciji, odnosno dase dovreno audiovizuelno djelo pone da iskoritava u roku od dvije godineod dana njegovog dovrenja. U sluaju da lmski producent ne ispuni svojeobaveze koautori mogu traiti raskid ugovora, ako nije ugovoren neki drugi rok.

23. ta su srodna prava?

Srodna prava su prava izvoaa, prava proizvoaa onograma, pravalmskih producenata, prava organizacija za radiodiuziju, prava izdavaa i pravaproizvoaa baza podataka.

a. IzvoaiIzvoaima se smatraju: glumci, pjevai, muziari, plesai i druga

lica koja glumom, pjevanjem, sviranjem, pokretima, recitiranjem iliinterpretiranjem na drugi nain izvode autorska ili olklorna djela,reiseri pozorinih predstava, dirigenti orkestra, voe pjevakih zborova,te varijetetski i cirkusni umjetnici.


34/68


ubosniihercegovini

32

Koja su moralna prava izvoaa?Moralna prava izvoaa ograniena su napravo priznanja (naznaku imena izvoaa), odnosno pravo da odlui da li enjegovo ime ili druga oznaka identiteta biti naznaeni pri koritenju njegoveizvedbe. Izvoa ima pravo da se suprotstavi svakom mijenjanju ili upotrebinjihove izvedbe ako bi se time vrijeala njegova ast i ugled.

Koja su imovinska prava izvoaa? Imovinska prava izvoaa obuhvatajupravo snimanja svog ivog izvoenja, pravo direktnog ili indirektnogreproduciranja snimka svog izvoenja na bilo koji nain i u bilo kojem obliku,prenoenja javnosti svog ivog izvoenja, radiodiuznog emitiranja svog ivogizvoenja (osim reemitiranja) od organizacije ili uz dozvolu organizacije kojavri emitiranje, pravo injenja dostupnim javnosti snimaka svog izvoenja,

distribuiranja primjeraka snimka svog izvoenja i davanja u zakup primjerakasnimka svog izvoenja.

Naknada. Polazei od injenice da se i izvoaima nanosi teta zbogdananjeg ogromnog reproduciranja za privatnu upotrebu, koje umanjujeprodaju komercijalnih snimaka (onograma i videograma), zakon priznaje iizvoaima pravo na naknadu za privatnu i drugu vlastitu upotrebu i pravo nanaknadu za javno saoptavanje i davanje u zakup snimka izvoenja.

Prijenos prava na flmskog producenta. U sluaju zakljuenja ugovora

o lmskoj produkciji postoji zakonska pretpostavka da je izvoa iskljuivoi neogranieno prenio sva svoja izvoaka imovinska prava na lmskogproducenta, ako se ugovorom drugaije ne odredi. Za svako od imovinskihprava, koja se ugovorom prenesu izvoa ima pravo na odgovarajuu naknaduod lmskog producenta i ne moe se odrei ovoga prava.

Izvoenje ostvareno u radnom odnosu. Kada izvoa-zaposlenik stvoriodreeno djelo u izvravanju radnih obaveza ili prema uputstvima poslodavcapretpostavka je da su sva imovinska prava iskljuivo prenesena na poslodavca za

period od pet godina od dana zavretka takvog djela, ako ugovorom ili drugimaktom nije drugaije odreeno.

Trajanje prava. Prava izvoaa traju 50 godina od dana izvoenja.

b. Proizvoai onogramaProizvoai onograma su zike ili pravne osobe koje preduzimajuinicijativu i snose odgovornost za prvo snimanje/ksiranje zvukova

jednog izvoenja ili onoga to predstavlja zvukove.

Koja su prava proizvoaa onograma?Proizvoa onograma ima iskljuivopravo direktnog ili indirektnog reproduciranja svojih onograma, na bilo kojinain i u bilo kojoj ormi, distribuiranja svojih onograma, davanja u zakup svojihonograma i injenja dostupnim javnosti svojih onograma.


35/6833


ubosniihercegovini

Naknada. Zakon uvodi pravo na naknadu za saoptavanje javnostii odreujepodjelu te naknade u ravnopravnim dijelovima izmeu proizvoaa onogramai izvoaa, osim ako oni sami ne ugovore drugaije. Nadalje, za svakoreproduciranje onograma za privatnu ili drugu vlastitu upotrebu proizvoaonograma ima pravo na odgovarajuu naknadu.

Trajanje prava.Prava proizvoaa onograma traju 50 godina od dana prvogksiranja.

c. Filmski producent i njegova pravaFilmski producent (proizvoa videograma) je zika ili pravna osobakoja u svoje ime daje inicijativu, prikuplja nansijska sredstva, organizira,

rukovodi i preuzima odgovornost za ksiranje audiovizuelnog djela ilislijeda pominih slika praenih zvukom ili bez zvuka (videogram).

Koja su prava flmskog producenta?Filmski producent ima iskljuivo pravo:reproduciranja svojih videograma, distribuiranja, davanja u zakup, javnogprikazivanja i injenja dostupnim javnosti svojih videograma.

Naknada. Filmski producent ima pravo na odgovarajuu naknadu za zvunoi vizuelno reproduciranje svojih videograma za privatnu ili drugu vlastitu

upotrebu.Trajanje prava. Prava lmskog producenta traju 50 godina od dana prvog

ksiranja videograma.

d. Organizacija za radiodiuzijuOrganizacija za radiodiuziju je pravna osoba koja preduzima inicijativui snosi odgovornost za proizvodnju emisije. Organizacijama zaradiodiuziju se ne smatraju kablovski operateri, s obzirom da oni samoretransmitiraju radiodiuzno emitiranje djela.

Prava organizacija za radiodiuziju. Organizacija za radiodiuziju imaiskljuivo pravo reemitiranja svojih emisija beino ili putem ica, pravosekundarnog koritenja svojih emisija, ako se to radi uz naplatu ulaznica, pravosnimanja svojih emisija, reproduciranja snimaka svojih emisija, distribuiranjasnimaka svojih emisija i pravo injenja dostupnim javnosti svojih emisija.

Trajanje prava. Prava organizacije za radiodiuziju traju 50 godina od danaprvog emitiranja.


36/68


ubosniihercegovini

34

e. Prava izdavaaPrava izdavaa su nova kategorija srodnih prava. Zakonom je uvedenopravo izdavaa na naknadu za reproduciranje njihovih izdanja dokojeg dolazi u okviru privatne ili druge vlastite upotrebe koje traje 50godina od zakonitog izdanja djela. Uvedeno je novo pravo izdavaa na

jo neizdana slobodna djela, koje traje 25 godina od prvog zakonitogizdanja djela, ili prvog zakonitog saoptavanja javnosti.

. Baze podataka i proizvoai baza podatakaBaze podataka su takoe nova kategorija srodnih prava. Bazapodataka jeste zbirka samostalnih djela, podataka ili druge graeu bilo kojem obliku koja je sistematski ili metodiki ureena ipojedinano pristupana putem elektronskih ili drugih sredstava ikod koje je pribavljanje, verikacija ili predstavljanje njenog sadrajatrailo kvalitativno ili kvantitativno znatno ulaganje ljudskih, tehnikihili nansijskih sredstava. Proizvoa baze podataka je pravna ili zikaosoba koja preduzima inicijativu i preuzima rizik ulaganja sredstava unjeno izraivanje. Zakonom je denirana tzv. sui generis baza podataka,iju je zatitu u evropski pravni poredak uvela Direktiva Evropskekomisije o zatiti baza podataka. Ovdje se ne radi o bazama koje semogu tititi kao autorska djela (zbirke djela), nego je iskljuivi kriterij

zatite injenica da je ureivanje (izrada) baze iziskivalo velika ulaganjasredstava, vremena i truda njenog proizvoaa.

Obim zatite. Zatita baze podataka obuhvata: cjelokupan sadraj bazepodataka, svaki kvalitativno ili kvantitativno znatan dio sadraja baze podataka,kvalitativno ili kvantitativno neznatne dijelove sadraja baze podataka ako se tidijelovi koriste ponavljano i sistematski, pa je to suprotno redovnom koritenjubaze podataka ili u nerazumnoj mjeri nanosi tetu zakonitim interesima njenogproizvoaa. Zatita se ne odnosi na raunarske programe koji su koriteni

za izradu baze podataka ili za rad sa bazama podataka koje su dostupneelektronskim putem.

Prava proizvoaa baze podataka. Proizvoa baze podataka ima iskljuivopravo: reproduciranja svoje baze podataka, distribuiranja primjeraka svoje bazepodataka, davanja u zakup primjeraka svoje baze podataka, injenja dostupnim

javnosti svoje baze podataka i drugog oblika saoptavanja javnosti svoje bazepodataka.

Prava i obaveze ovlatenih korisnika. Ovlateni korisnik objavljene baze

podataka ili njenog primjerka moe se slobodno koristiti kvalitativno ilikvantitativno neznatnim dijelovima njenog sadraja u bilo koju svrhu. Ovlatenikorisnik objavljene baze podataka ne smije obavljati radnje koje su suprotne


37/6835


ubosniihercegovini

uobiajenom koritenju te baze ili koje u nerazumnoj mjeri nanose tetuzakonitim interesima njenog proizvoaa. Ovlateni korisnik objavljene bazepodataka ne smije nanijeti tetu autorskom ili srodnim pravima u pogledu dijelaili predmeta zatite koji su sadrani u bazi podataka.

Ogranienja prava proizvoaa baze podataka. Ovlateni korisnik objavljenebaze podataka moe se slobodno koristiti znatnim dijelovima njenog sadraja usluaju: privatneili druge vlastite upotrebe baze podataka koja nije elektronskai, za potrebe nastave. Upotreba baze podataka je slobodna u provoenjuzadataka javne sigurnosti i u slubenim postupcima.

Trajanje prava.Prava proizvoaa baze podataka traju 15 godina od zavretka

njene izrade.

24. Kako se ostvaruju autorska i srodna prava?

Pravo je autora da odlui kako i na koji nain e ostvarivati svoja imovinskai moralna prava. Tako, autor moe svoja prava da ostvaruje sm, za svakopojedinano autorsko djelo ili posredstvom zastupnika (individualno ostvarivanje

pr

Documents

Autorsko i Sradna Prava Bosne Hercegovine