5
26 Ogledalo PREDELI SRBIJE Februar 2008 Akciju za izbor sedam svetskih ~uda prirode pokrenula je agencija Bernarda Vebera iz [vajcarske. Na listi se nalazilo 170 predlo`enih prirodnih spomenika iz celog sveta na internet sajtu www.new7wonders.com , a glasalo se putem ineterneta do kraja decembra. „\avolja Varo{“ je neko vreme bila prva, ali je u kona~nom redosledu zauzela divno 6. mesto. - O~ekivali smo da se na|emo na listi od 21 predloga od kojih bi se izabralo pobedni~kih sedam, ali nismo mogli ni da sanjamo da budemo na prvom mestu. Mislim da je ovo najbolji na~in da se o tur- isti~kim potencijalima Srbije ~uje u svetu - rekao je Radovan Tanaskovi}, direktor Turisti~ke organizacije op{tine Kur{umlija. Spomenik prirode „\avolja Varo{“ nalazi se na jugu Srbije, 27 km jugoisto~no od Kur{umlije, a 89 km jugozapadno od Ni{a. Od Beograda je udaljen 288 km, ako se putuje preko Kru{evca, a 320 km preko Ni{a. ZEMLJANE FIGURE Ovaj prirodni spomenik ~ine dva, u svetu retka, prirodna fenomena: zemljane figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo- ra jako kisele vode sa visokom mineral- izacijom. Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno „\avolju Varo{“ ~ine pravim svetskim ~udom prirode. Atraktivnost dva nevi|ena ~uda prirode dopunjuju okolni prirodni ambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro misti~no, a u {irem okru`enju `ivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, stare crkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama. Piramide od kamena nalaze se na desnoj obali @utog potoka, re~ice koja se posle 700 do 800 metara uliva u Veliku Kosanicu. Stubovi su razme{teni na izuzetno strmim padi- nama dve duboke jaruge, Paklene i \avolje, na nad- morskoj visini od oko 700 metara. U vodo- derini, sa jedne i druge strane grebena, u nebo {tr~e 202 kamena spomenika. Njihova visina kre}e se od pola do petnaestak metara i {irine od pola do tri metra i imaju kamene kape. U zale|u ovih piramida erozija je na~inila polukrug, pravi mali prirodni amfiteatar izuzetnog kolorita. - Lokalitet „\avolja Varo{“ je stavljen pod za{titu dr`ave jo{ 1959. godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije progla{en za prirodno dobro od izuzetnog zna~aja i stavljen u prvu kate- goriju za{tite -SPOMENIK PRIRODE. Ukupno je za{ti}eno 67 ha povr{ine – ka`e Radovan Tanaskovi}, direktor Turisti~ke organizacije op{tine Kur{umlija. U srednjem veku u \avoljoj varo{i je iskopavana ruda. Srpski srednjovekovni vladari su ~ak doveli Sase, koji su bili poz- nati kao vrsni rudari. Na pola puta izme|u Kur{umlije i \avolje varo{i je selo Rudare. Tu se nekad dovozila ruda, odakle je trans- portovana dalje. Pa`ljivom posmatra~u ne mo`e da pro- makne da se u ovom kraju na svakom mestu prepli}u istorija, mistika i stvarnost. Selo Zebice je na samo nekoliko kilo- metara od ~uvenih kula. Svra}amo u dom porodice Ivanovi}. Na{i doma}ini Stojan i Desimirka napunili su po osamdeset godi- na. Desimirka je iz sela \ake, koje se nalazi sa druge strane \avola. - Kao dete sam ~uvala ovce u blizini kula. Svako jutro me je baba upozoravala da ne prilazim blizu, jer se to ne sme. Stoka nikada nije htela da ide u \avolju varo{. Za{to ja ne smem, a za{to stoka nije htela da ide ka kulama, nisam znala, a bogami ne znam ni sad – zapo~inje pri~u Desimirka. Deca ne bi bila deca kada ne bi prav- ila nesta{luke. Merilo hrabrosti je bilo ko uve~e, kad po~ne da pada mrak, sme bli`e da pri|e \avolima. - De~aci su ~esto dokazivali hrabrost, ali jednom se nesta{luk mog kom{ije Miroslava Duruta umalo nije tragi~no zavr{io. Bio je lep i sun~an dan. Miroslav je sa nama ~uvao koze. Po{to je bila velika vru}ina, stoka je plandovala u hladovini, a mi smo se igrali. Neko predlo`i da odemo do kula. Podne je bilo vreme kada je ve}ina dece imala hrabrosti da im pri|e. Miroslav je, `ele}i da nas impresionira svojom hrabro{}u, ~obanskim {tapom dodirivao prvu kulu, koja je, u stvari, okamenjeni barjaktar. Jedan kamen~i} se odvoji od kule i Miroslav je istog trenutka pao na zemlju. Niti govori niti se pomera. Bio je „zavezan“. Mi deca smo zanemeli. Noge su nam se odsekle. Gledamo de~aka kako nepomi~no le`i na zemlji i umiremo od straha. Htela sam da be`im, ali nisam mogla da se pokrenem. Posle nekog vremena jedan de~ak se osme- lio i kamen~i} vratio na mesto. Istog trenut- ka Miroslav se podigao kao da ni{ta nije bilo. Trkom smo se udaljili odatle i vi{e nikada nisam pri{la blizu \avolima, iako imam punih osamdeset godina i ~itav `ivot sam provela ovde – ispri~a Desimirka. BOLJA OD KOLORADA Direktor Turisti~ke organizacije Radovan Tanaskovi} nas upu}uje da iz ove perspektive posmatramo kule i obja{njava da su one, po legendi, okamenjeni svatovi. Napred, prva kula je, u stvari, bar- jaktar. Iza, tri kule jedna uz drugu, koje predstavljaju mladence i kuma, pozadi svatovi. Zaista, slu{aju}i pri~u, sve izgleda istinito. Mo`da i jeste. Ko zna. Na vrhu \avolje jaruge je izvor sa neverovatno kiselom vodom. Desimirka nam je rekla da je ona najbolji lek za o~i. ^ini se da je samo tu priroda i mogla da iznedri fenomen kakav, ka`u stru~njaci, postoji jedino jo{ u kanjonu reke Kolorado. Ovih dana za \avolju varo{ ~ulo se {irom planete jer je trenutno prva na spisku prirod- nih fenomena u svetu koji konkuri{u za sedam novih svetskih ~uda. Ne sumnjamo da }e se kanjon Kolorada, sliv Amazona, vulkan Popokatepetl, vrh K2 tek tako predati, ali ko zna. \avo nikad ne miruje. M.L. Konkurs za ~uda prirode \AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU Turisti~ka organizacija op{tine Kur{umlija i DOO “Planinka” iz Kur{umlije su nominovali spomenik prirode “\avolja Varo{“ za izbor 7 novih ~uda prirode. Nominaciju su podr`ali Ministarstvo za dijasporu i Turisti~ka organizacija Srbije. Glasa~i iznena|eni lepotom prirode u Srbiji

AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u

26 Ogledalo

P R E D E L I S R B I J E

Februar 2008

Akciju za izbor sedam svetskih ~uda

prirode pokrenula je agencija Bernarda

Vebera iz [vajcarske. Na listi se nalazilo

170 predlo`enih prirodnih spomenika iz

celog sveta na internet sajtu

www.new7wonders.com, a glasalo se

putem ineterneta do kraja decembra.

„\avolja Varo{“ je neko vreme bila prva,

ali je u kona~nom redosledu zauzela divno

6. mesto.

- O~ekivali smo da se na|emo na listi

od 21 predloga od kojih bi se izabralo

pobedni~kih sedam, ali nismo mogli ni da

sanjamo da budemo na prvom mestu.

Mislim da je ovo najbolji na~in da se o tur-

isti~kim potencijalima Srbije ~uje u svetu -

rekao je Radovan Tanaskovi}, direktor

Turisti~ke organizacije op{tine Kur{umlija.

Spomenik prirode „\avolja Varo{“

nalazi se na jugu Srbije, 27 km jugoisto~no

od Kur{umlije, a 89 km jugozapadno od

Ni{a. Od Beograda je udaljen 288 km, ako

se putuje preko Kru{evca, a 320 km preko

Ni{a.

ZEMLJANE FIGURE

Ovaj prirodni spomenik ~ine dva, u

svetu retka, prirodna fenomena: zemljane

figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u

prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-

ra jako kisele vode sa visokom mineral-

izacijom. Ova dva u svetu retka prirodna

fenomena posmatrana zajedno „\avolju

Varo{“ ~ine pravim svetskim ~udom

prirode. Atraktivnost dva nevi|ena ~uda

prirode dopunjuju okolni prirodni ambijent

koji oko zemljanih

figura deluje surovo,

skoro misti~no, a u

{irem okru`enju

`ivopisno i pitomo,

kao i ostaci naselja,

stare crkve, groblja i

nekoliko zanimljivih

rudarskih jama.

Piramide od

kamena nalaze se na

desnoj obali @utog

potoka, re~ice koja se

posle 700 do 800

metara uliva u Veliku

Kosanicu. Stubovi su

razme{teni na

izuzetno strmim padi-

nama dve duboke

jaruge, Paklene i

\avolje, na nad-

morskoj visini od oko

700 metara. U vodo-

derini, sa jedne i

druge strane grebena,

u nebo {tr~e 202

kamena spomenika. Njihova visina kre}e

se od pola do petnaestak metara i {irine

od pola do tri metra i imaju kamene kape.

U zale|u ovih piramida erozija je na~inila

polukrug, pravi mali prirodni amfiteatar

izuzetnog kolorita.

- Lokalitet „\avolja Varo{“ je stavljen

pod za{titu dr`ave jo{ 1959. godine, a

1995. godine je Uredbom Vlade Republike

Srbije progla{en za prirodno dobro od

izuzetnog zna~aja i stavljen u prvu kate-

goriju za{tite -SPOMENIK PRIRODE.

Ukupno je za{ti}eno 67 ha povr{ine – ka`e

Radovan Tanaskovi}, direktor Turisti~ke

organizacije op{tine Kur{umlija.

U srednjem veku u \avoljoj varo{i je

iskopavana ruda. Srpski srednjovekovni

vladari su ~ak doveli Sase, koji su bili poz-

nati kao vrsni rudari. Na pola puta izme|u

Kur{umlije i \avolje varo{i je selo Rudare.

Tu se nekad dovozila ruda, odakle je trans-

portovana dalje.

Pa`ljivom posmatra~u ne mo`e da pro-

makne da se u ovom kraju na svakom

mestu prepli}u istorija, mistika i stvarnost.

Selo Zebice je na samo nekoliko kilo-

metara od ~uvenih kula. Svra}amo u dom

porodice Ivanovi}. Na{i doma}ini Stojan i

Desimirka napunili su po osamdeset godi-

na. Desimirka je iz sela \ake, koje se

nalazi sa druge strane \avola.

- Kao dete sam ~uvala ovce u blizini

kula. Svako jutro me je baba upozoravala

da ne prilazim blizu, jer se to ne sme.

Stoka nikada nije htela da ide u \avolju

varo{. Za{to ja ne smem, a za{to stoka nije

htela da ide ka kulama, nisam znala, a

bogami ne znam ni sad – zapo~inje pri~u

Desimirka.

Deca ne bi bila deca kada ne bi prav-

ila nesta{luke. Merilo hrabrosti je bilo ko

uve~e, kad po~ne da pada mrak, sme bli`e

da pri|e \avolima.

- De~aci su ~esto dokazivali hrabrost,

ali jednom se nesta{luk mog kom{ije

Miroslava Duruta umalo nije tragi~no

zavr{io. Bio je lep i sun~an dan. Miroslav je

sa nama ~uvao koze. Po{to je bila velika

vru}ina, stoka je plandovala u hladovini, a

mi smo se igrali. Neko predlo`i da odemo

do kula. Podne je bilo vreme kada je ve}ina

dece imala hrabrosti da im pri|e. Miroslav

je, `ele}i da nas impresionira svojom

hrabro{}u, ~obanskim {tapom dodirivao prvu

kulu, koja je, u stvari, okamenjeni barjaktar.

Jedan kamen~i} se odvoji od kule i Miroslav

je istog trenutka pao na zemlju. Niti govori

niti se pomera. Bio je „zavezan“. Mi deca

smo zanemeli. Noge su nam se odsekle.

Gledamo de~aka kako nepomi~no le`i na

zemlji i umiremo od straha. Htela sam da

be`im, ali nisam mogla da se pokrenem.

Posle nekog vremena jedan de~ak se osme-

lio i kamen~i} vratio na mesto. Istog trenut-

ka Miroslav se podigao kao da ni{ta nije

bilo. Trkom smo se udaljili odatle i vi{e

nikada nisam pri{la blizu \avolima, iako

imam punih osamdeset godina i ~itav `ivot

sam provela ovde – ispri~a Desimirka.

BOLJA OD

KOLORADA

Direktor Turisti~ke organizacije Radovan

Tanaskovi} nas upu}uje da iz ove perspektive

posmatramo kule i obja{njava da su

one, po legendi, okamenjeni svatovi.

Napred, prva kula je, u stvari, bar-

jaktar. Iza, tri kule jedna uz drugu,

koje predstavljaju mladence i kuma,

pozadi svatovi. Zaista, slu{aju}i

pri~u, sve izgleda istinito. Mo`da i

jeste. Ko zna.

Na vrhu \avolje jaruge je

izvor sa neverovatno kiselom

vodom. Desimirka nam je rekla da

je ona najbolji lek za o~i.

^ini se da je samo tu priroda i

mogla da iznedri fenomen kakav,

ka`u stru~njaci, postoji jedino jo{ u

kanjonu reke Kolorado. Ovih dana za

\avolju varo{ ~ulo se {irom planete

jer je trenutno prva na spisku prirod-

nih fenomena u svetu koji konkuri{u

za sedam novih svetskih ~uda. Ne

sumnjamo da }e se kanjon Kolorada,

sliv Amazona, vulkan Popokatepetl,

vrh K2 tek tako predati, ali ko zna.

\avo nikad ne miruje.

M.L.

Konkurs za ~uda prirode

\AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU

Turisti~ka organizacija op{tine Kur{umlija i DOO “Planinka” iz Kur{umlije su nominovali spomenik prirode “\avolja Varo{“ za izbor 7 novih

~uda prirode. Nominaciju su podr`ali Ministarstvo za dijasporu i Turisti~ka organizacija Srbije. Glasa~i iznena|eni lepotom prirode u Srbiji

Page 2: AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u

27OgledaloFebruar 2008

S P O R T

Tragaju}i za boljim `ivotom Srbi,

kao i mnogi drugi narodi, odlaze trbuhom

za kruhom po ~itavom svetu. Tamo ostaju,

ali nikada ne zaboravljaju ko su i odakle

su, I stariji i najmla|i iskreno ~eznu za

svojom zemljom, trude se da joj pomognu

onoliko koliko im mogu}nosti dozvoljava-

ju. Oni su s pravom nesre}ni {to dr`ava ne

povede vi{e ra~una o njima, jer su i oni

deo srpskog naroda. Razo~arani su {to ih

se rukovodstvo Srbije seti samo pred neke

izbore ili kad mu je

potrebna pomo}. Na{i

ljudi bezgrani~no vole

svoju Srbiju, pa ho}e

da joj pomognu, ali

tra`e samo malo

po{tovanja i dosto-

janstva, a to je danas

srpskom narodu

najpotrebnije. Tra`e da

se po{tuje njihovo ime

i prezime i da se ceni

njihov glas i patrioti-

zam.

Z druge

strane, postavlja se

pitanje onima koji u

Srbiji vode najlep{u

sporednu stvar na

svetu - fudbal. Zar

smo slepi ili se prav-

imo da ne vidimo da je na{ fudbal krenuo

da dotakne dno!? Brojke govore i pokazu-

ju gde smo i kuda srljamo. Mo`emo varati

sebe, ali ne i navija~e od kojih klubovi

`ive i kojih skoro da i nema na na{im sta-

dionima. Nema ih, na `alost, ni kada

dr`avni tim Srbije igra. Poznato je svima

koliko je ljudi posmatralo duel na{eg tima

sa Poljskom u Beogradu. Da nije bilo hil-

jadu poljskih navija~a, na{ih ljudi na trib-

inama bi bilo oko dvesta i to zajedno sa

ekipom, rukovodstvom i redarima. Ovo je

bolna istina. Svi znaju da na jednoj utak-

mici ko{arka{a Partizana u Evroligi do|e

vi{e navija~a nego na {est utakmica prve

savezne lige Srbije.

Mnogi se pitaju za{to publika ne

dolazi na na{e utakmice? Zato {to nam je

fudbal slab, nema vi{e pravih asova, nema

jakih li~nosti sa kojima bi se deca indeti-

fikovala, {to se na poljan~etu kad deca

igraju fudbal ne ~uje “Ja sam Moca”, “Ja

sam D`aja” i sli~no. Da li na{i odgovorni

ljudi po savezima i klubovima, selektori i

treneri vide za{to deca vi{e ne kupuju i

ne nose dresove na{ih klubova Partizana,

Vojvodine i Zvezde, za{to ne obla~e

dresove na{ih asova? Odgovor je vrlo

prost. Te mali{ane odu{evljavaju igre

Reala, ^elzija, Man~estera, Milana,

Barselone, Bajerna, Intera, Arsenala,

Rome, Liverpula i Bremena. Zato {to su

im idoli Kaka, Mesi, Ronaldo,

Ronaldinjo, D`erald, Bufon, Runi, a od

skoro i ~udo od deteta, Brazilac Pepo,

koji igra za Milano.

Zbog sivila koje je zavladalo

na{im fudbalom na{a deca zaboravljaju

jednog vrsnog igra~a,

Nemanju Vidi}a, i

nisu jo{ prihvatila

dragulj na{eg fudbala,

Stevana Joveti}a.

Ipak nije sve

tako crno, mo`e se sve

popraviti, jer nade za

bolje sutra na{eg fud-

bala ima. Zato

moramo promeniti

na~in rada, odnos

prema igri i gledaocu

ali moramo i zadr`ati

u zemlji na{e dragulje.

Moramo se otarasiti

mafije koja se ~vrsto

ukorenila u na{ fudbal.

Roditelji moraju

ispraviti gre{ke koje

prave sa svojom

decom, ne smeju dozvoliti da njima gospo-

dare i da ih vode menad`eri sumnjivog

morala. Postoji jo{ ne{to {to bi moglo da

bude spasonosno za na{ fudbal, a to je

pra}enje srpskih fudbalskih bisera koji igra-

ju po ~itavom svetu. Njih ima mnogo, od

daleke Bolivije, Perua, Argentine, do hladne

[vedske i tople [panije, tako redom sve do

Afrike, Australije i Azije. Da smo vi{e

vodili ra~una o na{oj talentovanoj deci u

dijaspori jedan Bojan Krki} ne bi danas

igrao za Barselonu, ve} za Partizan ili

Zvezdu i bio bi uzdanica srpskog fudbala, a

ne [panije. Da smo se tako pona{ali Sa{a

Klje{tan ne bi igrao za SAD i klub ^ivas

iz L.A ve} za Srbiju. Da smo svi svesno i

nepristrasno radili, na{a deca, koja vole

Srbiju, njen dres, grb i himnu, ne bi

obla~ila dresove tu|ih nacionalnih ekipa.

Ako na{i klubovi i Savez ne odreaguju na

vreme, na{em fudbalu preti ponavljanje

slu~aja Krki}a i Klje{tana.

Vi koji vodite brigu o fudbalu,

dok pijete jutarnju kafu ~itajte sportske

listove pomenutih zemalja i bele`ite u

svoje notese imena na{ih fudbalskih

orli}a, pa }ete se uveriti da ih ima

mnogo, mo`da i za nekoliko timova.

Neki mo`da znaju, ali mnogi ne, da

je bogati ^elzi doveo u svoje redove veoma

jeftino Slobodana Rajkovi}a i potpisao ugov-

or sa talentovanim Markom Mitrovi}em,

~lanom {vedske kadetske reprezentacije. Po

ugledu na ^elzi i vi{estruki {ampion

Engleske i Evrope Liverpul doveo je u svoj

omladinski pogon Aleksandra Ka~alinki}a,

koji je tako|e ~lan {vedske kadetske

reprezentacije. I najbolja {kola fudbala na

svetu za mla|e kategorije nije odolela talen-

tu srpske dece, pa u njoj sazreva Vlatko

Lazi}, koji se ve} odavno nalazi u bele`nici

Milana i Arsenala. Lazi} je ina~e stalni ~lan

holandske mlade selekcije, koja je najbolja u

Evropi. Moramo pomenuti i Marka Mati}a,

koji trenira sa holandskim timom AZ, a prvi

trener ovoga kluba Luis Van Gal govori o

njemu sve najlep{e.

Decenijama je poznato da su na{i

ljudi najvredniji i najbolji radnici u

Austriji, ali na{i fudbalski stru~njaci

mo`da ne znaju da je Mi{el Suboti} jedna

od uzdanica FK. Rapida iz Be~a. Ti mladi

dragulji na{eg porekla ~ekaju poziv iz ku}e

srpskog fudbala, `ele da ponesu na svojim

grudima grb svoje otad`bine, `ele da se

S R P S K I O R L I ] I U T U \ E M J A T U

SRPSKI FUDBAL DOTI^E DNO

Iz pera Milutina [o{ki}a

UHAP[EN D@AJI]

Biv{e funkcionere fudbalskog kluba Crvena zvezda - Dragana D`aji}, Vladimira

Cvetkovi}a i Milo{a Marinkovi}a, policija je uhapsila u utorak, zbog sumnje u nereg-

ularnosti transfera Gorana Druli}a iz Zvezde u [pansku Saragosu u julu 2001. godine

i njima je odre|en pritvor od 48 sati.

Transferom Druli}a policija se bavi ve} mesecima, a prema do sada dostupnim infor-

macijama, D`aji}, Cvetkovi} i Marinkovi} u~estvovali su u prodaji Druli}a gde je iznos

transfera bio 27 milona maraka s

tim da je Zvezda dobila devet, a

Druli} je trebalo da dobije 18 mil-

iona maraka.

Me|utim Druli}u je stavrno

ispla}eno svega {est miliona, te

postoji osnovana sumnja da su

D`aji}, Cvetkovi} i Marinkovi}

tako protivpravno prisvojili 12

miliona maraka.

Transfer novca i{ao je preko

Komercijalne banke i uz saglas-

nost ljudi iz [panskog kluba.

Naime Zvezda i Saragosa napravili su interni dogovor, {to je odgovaralo i {panskom

klubu zbog izbegavanja pla}anja poreza. U Komercijalnoj banci je otvoren ra~un na ime

Gorana Druli}a i to tako {to je falsifikovan njegov potpis. Ra~un je otvorio Milo{

Marinkovi} uz saglasnost tada{njeg direktora banke, Ljubomira Mihajlovi}a.

Pri otvaranju ra~una uplatama i isplatama kori{}en je }irili~ni potpis Druli}a, iako se

ovaj fudbaler uvek potpisuje latinicom.

Detaljnim proverama utvr|eno da je potpis falsifikat i da je ra~un otvoren, a novac

podizan i upla}ivan bez saglasnosti Druli}a. Druli} je nedavno tu`io Zvezdu zbog neis-

pla}enog dela transfera, a u decembru je o tome dao i iskaz policiji.

Umro Zoran @ota Antonijevi}

Biv{i fudbaler Crvene zvezde i reprezentacije Jugoslavije Zoran @ota Antonijevi} pre-

minuo je u utorak u 63. godini. Antonijevi} je ro|en

20. oktobra 1945. godine u Beogradu. Po~eo je da

igra u omladinskoj ekipi „21. maj” iz Rakovice, zatim

je pre{ao u IMT Rakovica. Za Crvenu zvezdu je igrao

od 1967. do 1975. godine. Odigrao je 429 utakmica i

postigao 65 golova. Osvojio je dr`avno prvenstvo

~etiri puta i tri puta nacionalni kup. Odigrao je osam

utakmica za A reprezentaciju Jugoslavije, dve za

mladu selekciju i sedam me~eva za amatersku reprezentaciju. Karijeru je zavr{io u sol-

unskom Iraklisu 1977. godine.

Nemanja Vidi}

Page 3: AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u

28 Ogledalo Februar 2008

T E N I S

- Kao nikad ranije, svi

Srbi ovoga sveta ostajali su do

duboko u no}, ~esto i do same zore

bodre}i na{e tenisere na nedavno

zavr{enom Australian openu. Kao

da smo svi znali da je ba{ ove

godine, ovoga januara, na redu

ne{to veliko, ne{to kao prvi osvo-

jen Grand Slam turnir u istoriji srp-

skog tenisa! Da svi zajedno, u`ivo

prisustvujemo pisanju istorije!

Kona~no, poslednjih dana

januara, sve potajne nade i vera u

na{e igra~e, svakodnevno bodrenje

- kako nas pored TV aparata i

kompjutera, tako i dragih sunarod-

nika, koji nisu {tedeli grla sa tribi-

na u Melburnu - uz sjajnu igru

na{ih Novaka, Janka, Nenada, Ane,

Jelene, pretvorene su u erupciju

odu{evljenja pobedom \okovi}a u

finalu AO nad Tsongom (3:1), ali i

sjajnom igrom u polufinalu, kada je

uspeo da elimini{e branioca titule i

vi{egodi{njeg teniskog broja 1 -

Rozera Federa, sa 3:0 u setovima!

Naravno, za tu veliku

pobedu nad vi{egodi{njim gospo-

darom svetskog tenisa, nije samo

\okovi} zaslu`an. Veliko u~e{}e

ima i drugi na{ teniser Janko

Tipsarevi}, koji je na samom po~etku, u 3.

kolu Asutralian opena “na~eo” Federera.

Janko je posle velike borbe i preko pet sati

vrhunskog tenisa, izgubio tesno i nesre}no

sa 3:2. I u tom me~u pokazao Novaku da je

i broj 1 ranjiv i itekako pobe-

div. Sve ostalo je istorija.

Do finalnog me~a

\okovi} nije izgubio nijedan

set. A u finalu za protivnika

je imao odli~nog Afro-

Francuza Tsongu, koji je u

drugom polufinalu tako|e

napravio veliko iznena|enje i

eliminisao svetski reket broj

dva - [panca Rafaela Nadala.

Drugim re~ima,

Nole je neo~ekivano, u svo-

joj 20. godini promovisan u

apsolutnog favorita finalnog

me~a. I, upravo imperativ

pobede i status favorita,

sputali su Novaka na po~etku

finala. Tsonga je delovao

opu{tenije i razigranije. Sve

mu je polazilo za rukom. S

druge strane, \okovi} je

dosta gre{io (pogotovo na

prvom servisu) i nikako nije

uspevao da prona|e pravi

ritam za igru protiv sna`nog

Afro-Francuza. Ipak, posle

izgubljenog prvog seta, na{ teniser uspeva

da se vrati u me~, nadigra sjajnog Tsongu

i osvoji svoj prvi Grand Slam turnir u kar-

ijeri. Na veliki radost “neispavane” i sre}ne

nacije. S. @ivkovi}

Nole: Hvala porodi-

ci i srpskim navija~ima!

- Hvala svim srp-

skim navija~ima koji su do{li

u Melburn da me bodre.

Ponosan sam na sebe, ali sam

ponosan i {to sam prvi Srbin

koji je osvojio grend slem u

singlu. Znam da me gledate

sada, siguran sam da je prava

ludnica u Srbiji. Volim vas,

ljudi! – poru~io je Nole sa

pobedni~kog postolja.

\okovi} je, ipak,

najpre zahvalio svojoj porodici, koja ga je

bodrila tokom 14 dana takmi~enja u

Melburnu. Potom je ~estitao i protivniku

@o-Vilfredu Congi.

- Pre nego {to bilo {ta ka`em,

moram da zahvalim mojoj porodici koja se

nalazi na tribinama, mnogo mi je zna~ila nji-

hova podr{ka tokom ovih 14 dana i tokom

~itave karijere. @o, sjajan turnir za tebe, tre-

balo bi da bude{ ponosan. Da si pobedio

danas, to bi bilo zaslu`eno. Svaka ~ast -

rekao je \okovi}.

Na{ teniser pokazao je i da se ne

ljuti na publiku koja je u finalu bila protiv

njega.

- Znam da je publika vi{e `elela da

on pobedi. Ne brinite, i dalje vas volim -

istakao je najbolji srpski teniser svih vremena.

\okovi}, koji je tre}i najmla|i

pobednik u istoriji Australijan opena, priz-

nao je da je tokom me~a imao velikih

problema da ostane smiren.

- U dvorani sam bio strahovito

nervozan, pogotovo na po~etku. Nije bilo

lako nositi se sa 15.000

gledalaca koji su

uglavnom protiv vas,

kao i sa velikim iza-

zovom koji donosi

finale jednog grend

slema. Ali, mlad sam,

jo{ u~im. Danas sam tu

nervozu savladao sredi-

nom drugog seta,

ubudu}e }e biti bolje -

rekao je \okovi}.

Novak tre}i,

Ana druga, Jelena

~etvrta!

F a n t a s t i ~ n i

rezultati srpskih tenis-

era na Otvorenom

prvnstvu Australije

dobili su potvrdu na

najnovijim listama

najboljih svetskih tenis-

era. Nakon

\okovi}evog trijumfa u

Melburnu, bitka za

prvo mesto na ATP

listi je potpuno otvore-

AUSTRALIAN OPEN: PRVI GRAND SLAM ZA \OKOVICA I SRBIJU:

MELBURN PRI^A SRPSKI!

U polufinalu pobe|en veliki Federer, u finalu Tsonga. Novak ostaje na tre}em mestu ATP liste

Ani vicetitula, Jeleni polufinale!

@enski deo “srpske” teniske ekipe u Melburnu, takodje je odi-

grao sjajno. I da se ispred Jelene Jankovi} (u polufinalu) i Ane

Ivanovi} (u finalu), nije ispre~ila sjajna Ruskinja Marija [arapova

(nije izgubila nijedan set tokom celog turnira), na{ tenis bi posti-

gao jo{ jedan veliki uspeh: imali bismo {ampiona u obe

konkurencije – mu{koj i `enskoj.

Ali, i ovaj rezultat veliki je uspeh. Tokom turnira, zahvaljuju}i

na{im sjajnim igra~ima i igra~icama, imali smo prilike (ESPN) da

vidimo sjajnu reklamnu kampanju za na{u Srbiju. Komentatorima

su bila “puna usta” Srbije, barem jedanput dnevno na ESPN se

vrteo film o Beogradu i na{oj zemlji, a na{i momci i devojke su

svojom re~ito{}u i lepim vaspitanjem sjajno reprezentovali sve

nas. Njima i nama na ~ast!Novak \okovi} deli sre}u sa svojom bra}om

Page 4: AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u

29

S P O R T

OgledaloFebruar 2008

na. Novak je u Australiji osvojio oko 1000 ATP bodova, i zna~ajno

se pribli`io drugoplasiranom Rafaelu Nadalu.

\okovi} ostaje na poziciji broj 3, ali je zaostatak u odnosu

na Nadala sada oko 800 bodova, dok je u odnosu na vode}eg Rod`era

Federera \okovi} skoro prepolovio zaostatak. Sa druge strane, pred-

nost najboljeg srpskog tenisera nad ~etvrtoplasiranim Davidenkom sada

je oko 2500 bodova. Najve}i skok napravio je @o Vilfred Conga.

Francuz je napredovao za ~ak 20 pozicija i sada je 18. teniser sveta.

Na novoj WTA listi Ana Ivanovi} je i zvani~no druga tenis-

erka sveta, {to je njen najbolji plasman u karijeri. Ivanovi}eva ima oko

400 bodova vi{e od Svetlane Kuznjecove, dok Jelena Jankovi} na ~etvr-

toj poziciji ima samo 60 bodova manje od Ruskinje. Marija [arapova,

uprkos, osvojenoj titulu u Melburnu, nije napravila veliki skok, s

obzirom da je i pro{le godine igrala u finalu Otvorenog prvenstva

Australije, pa zauzima tek peto mesto.

TITULA ZA ZIMONJI]A!

Srpski teniser Nenad Zimonji} osvojio je titulu u miks

dublu na Otverenom prvenstvu Australije. On je u paru sa

Kineskinjom Tijantijan Sun savladao indijski tandem Sania

Mirza – Mahe{ Bupati sa 2:0, po setovima 7:6 (4), 6:4. To je

druga titula za Zimonji}a u Melburnu, po{to je 2004.

godine, u istoj konkurenciji pobedio u paru sa Ruskinjom

Jelenom Bovinom, a prva za Sun. Zimonji} i Sun bili su

postavljeni za pete nosioce. Finalni me~ na Rod Lejver Areni

trajao je sat i 21 minut.

“Ovo su bile fantasti~ne dve nedelje. Sun je bila

neverovatna, konstantno se smejala i ostala je pozitivna.

Nadam se da }emo zajedno osvojiti jo{ gren slem titula”,

rekao je Zimonji} posle trijumfa u Melburnu i posebno se

zahvalio navija~ima u Srbiji.

Ovo je druga gren slem titula za Zimonji}a na

Otvorenom prvenstvu Australije i ukupno tre}a u karijeri,

po{to je 2006. godine u tandemu sa Slovenkom Srebotnik

osvojio i Rolan Garos.

privole orlovskom gnezdu, a iz gnezda jo{ poziva nema. Zbog toga i

mladi Marko Martin, koji je ~lan Borusije iz Dortmunda, nije odlu~io

da li da nastupa za Nema~ku ili Srbiju, od koje jo{ poziva nema. Ipak

najvi{e na{e talentovane dece ima u mla|im kategorijama {ampiona

[vajcarske FK. Bazela. Biv{i AS Partizana, Zvezdan ^ebinac, ka`e da

bar ~etvorica mladih srpskih de~aka iz ovoga kluba mogu da

konkuri{u za na{e mlade selekcije. Pominje imena golmana Nikole

Veselinovi}a, koga mnogi ljubitelji fudbala u zemlji najbolje ~okolade,

sireva i satova nazivaju [majhelom, jer ih neodoljivo podse}a na

njega. I Dragan \uki} je golman koji brani za mladu selekciju sajd`ija

iz Grashopersa, a o njemu se kod nas i ne zna da je potencijalno

poja~anje Boltona. Da su srpski golmani na ceni svedo~i primer fran-

cuskog kluba Oxera, jer kod njih ve} du`e vreme trenira Denis Petri},

doskora{nji ~lan slovena~kog dr`avnog tima, a on ima samo jednu

`elju - da obu~e dres srpske selekcije. I u dalekoj Australiji i Americi

ima kvalitetnih golmana kao {to su Deni Vukovi}, koji brani za klub

Central Koust Marinensa. I Slavi{a Krsti} iz kluba United Serbs iz

^ikaga mo`e da brani u mnogim timovima u Srbiji.

@eleo sam da skrenem pa`nju na na{u talentovanu decu,

koje ima po ~itavom svetu. @elim da im na{i klubovi i reprezentaci-

ja pru`e {ansu, da ih pozovu na probu, pa neka se na{i stru~njaci

uvere koliko su ta deca talentovana, i da znaju dobro da igraju, a

ne tra`e za uzvrat ni{ta sem gole {anse.

nastavak sa strane 27.

Page 5: AVOLJA VARO[ [ESTA NA SVETU · figure, kao specifi~ni oblici reljefa koji u prostoru deluju vrlo atraktivno, i dva izvo-ra jako kisele vode sa visokom mineral-izacijom. Ova dva u

30 Ogledalo

B I Z N I S

Februar 2008