Kolokvij METODIKA HRVATSKOGA JEZIKA 2, ISPITNI ROK:
27.09.2010.1. Koje tri discipline ine znanost o knjievnosti?
Znanost o knjievnosti je matina znanost za knjievnost. Ona se
dijeli na teoriju knjievnosti, povijest knjievnosti i knjievnu
kritiku, a svaka disciplina ima udjela u programu nastave knji na
svim stupnjevima obrazovanja (Been, MZOPNP, 2008)2. Napii autora i
naziv djela koje govori o metodici knjievnog odgoja i obrazovanja:
Dragutin Rosandi: Metodika knjievnog odgoja3. Nabroji 3 kljuna
pojma za prozu u 4. razredu: Dijalog, monolog, djeji roman, uvod,
zaplet i rasplet u prii, odreivanje teme u prozi. (NpiP)4. navedi
nastavne etape za sat knjievnosti1. Doivljajno spoznajna
motivacija/ emocionalno - intelektualna priprema2. Najava i
lokalizacija knjievnog teksta3. Interpretativno itanje knjievnog
teksta4. Emocionalno intelektuana stanka5. Objavljivanje
(izraavanje) doivljaja i njihova korekcija6. Interpretacija
knjievnog teksta7. Sinteza8. Zadaci za samostalan rad uenika (Been,
MZOPNP, 2008)5. Karakteristike knjievno -metodikog predlokaTo je
pjesma, prozni tekst (kraa prozna vrsta ili odlomak iz
pripovijetke, novele ili romana) ili dramski tekst (odlomak iz
igrokaza) koji se analizira na satu i pomou kojeg se ostvaruju
zadaci iz nastavnog programa. Predloak svojim sadrajem i pjesnikim
jezikom mora biti prilagoen za ostvarivanje odreenog programskog
zadatka pomou kojeg se eli obraditi neki knjievnoteorijski pojam.
(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)6.
Nabroji barem 4 zadae knjievnosti*mislim da je to isto ko i uloga
knjievnosti, ispravite me ako nijeUloga knjievnosti u O je
viestruka:1. upoznavanje knjievno-umjetnikog izraavanja i pjesnikog
jezika kao najvieg oblika jezine estetske komunikacije i
stvaralatva2. upoznavanje odabranih najboljih dijela pisaca
hrvatske knjievnost, knjievnog europskog kulturnog kruga i svjetske
knjievnosti kao sadeaja ope culture i ope kulturoloke pismenosti3.
primjena znanja iz jezika i knjievnosti u vlastiom jezinom i
knjievnom stvaralatvu4. razvijanje estetskih i intelektualnih
spoznaja o vrednotama knjievnog stvaranja, knjievnim vrstama i
stilovima te o vrednovanju knjievnih djela po umjetnikoj
vrijednosti6. odgoj i njegovanje ekoloke svijesti i zatitnikog
odnosa prema prirodi7. razvijanje svijesti o potrebi uvanja i
unapreivanja kulturne batine hrvatskog naroda i ovjeanstva i
razvitka kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskog naroda
(OMG!)8. povezivanje knjievnosti s ostalim umjetnostima i medijima
radi shvaanja biti umjetnosti i umjetnike kompetencije10. odgoj i
razvitak italakih navika i knjievnih interesa djece kao preduvjeta
odgojne uloge knjievnosti u naratajima koji dolaze. (Been, Metodiki
pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)
7. metoda indukcijeMetoda indukcije spada pod metode miljenja
(posebne znaajke imaju kao naini zakljuivanja) znai izvoenje opeg
od pojedinanog. Za primjenu ove metode potrebno je poznavanje
injenica od kojih se polazi u opavanje. (Beeni, MZOPNP, 2008)U
osnovnokolskoj nastavi ea je indukcija (od konkretnog do uopenog)
promatranje teksta kao cjeline - zapaanje jezine pojave -
utvrivanje njenog izraza i sadraja - uopavanje - provjera primjena.
Indukcija ima dvije vane prednosti (psiholoku i metodoloku): uenik
ne mora vjerovati autoritetu onoga tko postavlja tezu jer je sam
otkriva u nizu primjera, a time se ujedno i osposobljuje za
istraivaki radIndukcija = put od zapaanja konkretnih pojava do
uopavanja, od konkretnoga do apstraktnoga (Teak, TIPHJ).8.
Karakteristike metodikog modela udbenikaBitno obiljeje tog modela
je njegova usklaenost s etapama nastavnog procesa tijekom godine i
na nastavnom satu. Za svaku etapu nastavnog procesa, kad god je
mogue, postoji adekvatan model udbenika. Metodiki model ima
globalnu strukturu, koja se odnosi na cijeli udbenik, a ine je
udbenike cjeline. Udbenik ima vie udbenikih cjelina. Svaka udbenika
cjelina ima vie udbenikih jedinica, onoliko koliko ima knjievnih
tekstova za analizu. Struktura pojedine udbenike jedinice usklaena
je sa strukturom nastavnog sata knjievnosti. Obiljeja metodikog
modela oituju se upravo u strukturi udbenike jedinice.Studuktura
udbenike jedinice prati nastavnu strukturu nastavnog sata
knjievnosti, odnosno sata medijske kulture. Dva su bitna dijela
ubenika knjievnosti.1. Knjievno metodiki predloak. To je pjesma,
prozni tekst (kraa prozna vrsta ili odlomak iz pripovijetke, novele
ili romana) ili dramski tekst (odlomak iz igrokaza) koji se
analizira na satu i pomou kojeg se ostvaruju zadaci iz nastavnog
programa. Predloak svojim sadrajem i pjesnikim jezikom mora biti
prilagoen za ostvarivanje odreenog programskog zadatka pomou kojeg
se eli obraditi neki knjievnoteorijski pojam. 2. Metodiki
instrumentarij (metodika oprema) s tekstovne, grafike i likovne
jedinice, pridodane knjievno metodikom predloku, pomou kojih
uiteljica i uenici interpretiraju knjievni tekst i dolaze do
obrazovno funkcionalnih i odgojnih ciljeva sata. U metodiki
instrumentarij ubrajaju se: pitanja za motivacijski uvod,
objanjenje manje poznatih rijei, pitanja i zadaci za interpretaciju
teksta na satu, pitanja i zadaci za samostalan rad uenika (za sve i
za posebno zainteresirane uenike), iskaz o knjievnoteoretskom ili
pojmu iz ope kulture ije su znaenje uenici trebali nauiti tijekom
analze teksta i ilustracija (reprodukcija umjetnike slike,
fotografija, crte) koja ilustrira tekst funkcionalno pridonosi
njinoj boljoj interpretaciji. 3. Obavijest o piscu sadrana je u
svim udbenicima, a broj informacija o piscu vei je to je razred
stariji. Podaci se donose samo za najznaajnije domae i strane pisce
jer je znanje o njihovom ivotu i djelima sadraj ope kulture koji
uenici trebaju ponijeti iz kole.Svi navedeni elementi poredani su u
okviru grafike cjeline udbenike jedinice redoslijedom etapa
nastavnog procesa u interpretaciji knjievnog teksta. (Been,
Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)
9. Nabroji sustave u nastavi knjievnosti1. Reproduktivni sustav
(reprodukcija umnoavanje istog obrasca)2. Eksplikativni sustav
(eksplikacija detaljno objanjavanje, razjanjavanje)3.
Interpretativni sustav (interpretacija tumaenje, posredovanje)4.
Problemski sustav (problem pitanje i zadatak koji treba rjeiti)5.
Kolrelacijsko integracijski sustav (korelacija meuovisnost,
povezanost u zajednikom djelovanju; integracija povezivanje
dijelova u istu cjelinu)6. Otvoreni ili komunikacijski sustav
(komunikacija davanje i primanje informacija (Been, Metodiki
pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)1. Reproduktivni
sustav2. Eksplikativni sustav3. Interpretativni sustav4. Problemski
sustav5. Koleracijsko integracijski sustav6. Projektni sustav7.
Komunikacijski sustav8. Otvoreni sustav 9. Multimedijski sustav10.
Timski sustav(Been, MZOPNP, 2008)ESEJSKO:Objasni interpretaciju
nastavnog sata knjievnosti kroz korelacijsko-integracijski sustav
(njegove bitne karakteristike)Korelacijsko integracijski sustav
zasniva se na povezivanju sadraja unutar programskih podrja
hrv.jezika i sadraja hrv.jezika sa sadrajima drugih nastavnih
predmeta. Smisao mu je uoavanje funkcionalnih veza izmeu jezika,
knjievnosti i medija, osvjetavanje opih znaajki umjetnike
komunikacije, doivljaj umjetnosti kao cjelovitog odnosa prema
svijetu bez obzira na posebnosti pojedinih umjetnikih izraza te
prevladavanje granica koje u umjetnikom odgoju i obrazovanju
uspostavljaju uenje po predmetima, predmetnim podrujima i posebnim
udbenicima. Sustav je dakle ponajprije usmjeren na korelativno i
integrativno povezivanje nastavnih sadraja knjievnosti, jezika i
medija. Pritom se kao osnovni pojmovi uspostave sustava pojavljuju
korelat (pojam npr. Knjievnosti koji je u suodnosu s drugim pojmom,
npr.u filmu) i ekvivalent (pojam npr.u knjievnosti ima istu
vrijednost kao neki drugi pojam, npr.u filmu). Uiteljeva je uloga
uspostavljanje sustava rada odabirom i osmiljavanjem sadraja naina
integracije i korelacije. Uenici pak vlastitim aktivnostima
otkrivaju meupodrune i meupredmetne sadrajne veze i dolaze do
sintetizirajuih spoznaja. Pritom se primjenjuju aktivnosti metode
rada koje potiu misaone procese analize, sinteze, usporeivanja,
stvaranja sudova i zakljuivanja. Ovaj sustav odgovara didaktikoj
strategiji otkrivanja i projektnoj metodi. Naime, uspostavljanje
korelacijskih i integracijskih veza najuspjenije se moe ostvartiti
postavljanjem projekta koji se ostvaruje upravo povezivanjem
sadraja vie podruja istog predmeta i izmeu vie razliitih predmeta.
Sa sadrajima hrvatskog jezika kao nastavnog predmeta najee se
povezuju sadraji likovne i glazbene kulture, povijesti, stranih
jezika i vjeronauka.(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog
jezika u 4.r. O,)
BEEN 28.6.2010.
1. Uloga medijske kulture u nastavi. (3)Uloga nastave medijske
kulture u koli proizlazi iz goleme uloge medija u ivotu dananjeg
ovjeka. Ta se uloga sastoji u sljedeem.1. upoznavanje uenika s
temeljnim osobinama najvanijih medija, njihovom ulogom u prenoenju
informacija nte posebnostima jezika pojedinih medija2.upoznavanje
reprezentativnog domaeg i stranog umjetnikog stvaralatva u
pojedinim medijima (posebno film)3.razvij sposobnosti i kritikogn
odnosa uenika prema medijima i umjetnikoj vrijednosti medijskih
djela4.uoavanje odnosa meu medijima, posebno knjievne umjetnosti
prema umjetnosti u auditivnim i vizualnim medijima5. upoznavanje
informacijske moi pojedinih medija u oblikovanja javnog miljenja6.
upoznavanje temeljnih odnosa u strukturi i izraajnih vrsta
pojedinih medija(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika u
4.r. O,)1. Matine znanosti za knjievnostZnanost o knjievnosti je
matina znanost za knjievnost. Ona se dijeli na teoriju knjievnosti,
povijest knjievnosti i knjievnu kritiku, a svaka disciplina ima
udjela u programu nastave knji na svim stupnjevima obrazovanja
(Been, MZOPNP, 2008)1. Interdisciplinarnu strukturu metodike
nabroji!Interdisciplinarna struktura metodike pokazuje utemeljenost
metodike na supstraktnim znanostima i umjednostima koje se sastoje
od dvije skupine. U prvoj su matine znanosti nastavnih predmeta
(posebne za svaku metodiku). U drugoj su temeljne odgojno obrazovne
znanosti zajednike svim metodikama. Sve metodike povezane su i opom
metodikom. (Been, MZOPNP, 2008)1. Nastavna komunikacija (4
vrste)Vrste komunikacije su sljedee:1. intrapersonalna (govor samim
sobom), interpersonalna (izravna komunikacija) i masovna2.
personalna (izravna komunikacija dviju i vie osoba) i apersonalna
(komunikacija sa strojem)3. verbalna i neverbalna4. jednosmjerna i
dvojsmjerna5. neoistredna i telekomunikacija6. autoritarna i
demokratska7. nasilna i nenasilna(Been, MZOPNP, 2008)1. Autor i
djelo u kojem je objanjena metodika nastave filmaTeak, S. (2002):
Teorija nastave filma. Zagreb, kolska knjiga (Been, MZOPNP, 2008)1.
Pokazatelji kulture pisanja (4)?1. Ritam u pjesmi se prema programu
prvi put pojavljuje u: Zaokruiti!Prema NpiP ritam se kao pojam prvi
put pojavljuje u 3.r.1. 3 teme iz jezinog izraavanja u 1.
RazreduSluanje, govorenje, razgovor, pitanje, odgovor, niz rijei,
reenica, pripovijedanje, tekst, itanje, pisanje (NpiP)1. Osobitosti
kulturolokog udbenikaKulturoloki tip udbenika kombinira
antologijski i tematski pristup izboru tekstova, to znai da mu je
jedan od glavnih cijljeva iskazati odreene teme u knjievnosti i
ivotu. Stoga se osim djela najboljih pisaca u njemu susrei i djela
manje poznatih autora ako su uspjeno osmislila neku temu koju je u
udbeniku trebalo ukljuiti. Osim knjievno teorijskih pojmova, ovaj
tip udbenika sadri i asocijativno osmiljava pojmove iz ope kulture
pa se stoga naziva kulturoloki (taj pojam objanjava
knjievnoumjetniku,. Knjievnoteoretsku, medioloku i opekulturnu
komponentu takvog udbenika). U niim razredima O, gdje se ui malo
knjievnoteorijskih pojmova, pojmovi ope kulture u udbenicima
knjievnosti brojniji su od knjievnoteorijskih i knjievnopovijesnih.
(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)1.
Motivacija i motivMotivacija se u psihologiji odreuje kao stanje u
kojem smo pokrenuti nekim potrebama, tenjama i motivima za
postizanje nekog cilja. Taj cilj na nas djeluje izvana kao poticaj
za ponaanje. Motiv je pobuda koja ovjekovo djelovanje usmjeraca
prema nekoim cilju te ga odrava i pojaava. Motivi mogu biti
prirodni i tada se zovu potrebe ili nagoni. U teoriji knjievnosti
motivacija je poticaj piscu (unutarnji ili vanjski) da napie neki
knjievni ostvaraj. U metodici knjievnosti to je pak poticaj ueniku
da pone ulaziti u knjievni tekst i otkrivati pievu motivaciju. Isto
tako valja razlikovati glavni motiv (temu) i pojedinane motive koji
pokreu pjesnikove doivljaje i misli, odnosno radnju u proznom
knjievnom tekstu ili drami. Pokretanje motiva i motivacija jedna je
od glavnih zadaa suvremene metodike svakog nastavnog predmeta zato
to, povezani s interesima, motivi motivi pridonose nastavnog
procesa, odnosno pouke i uenja. (Been, MZOPNP, 2008)
1. E-ocjenjivanje uenikova sastavka1. E-sinkronija i
dijakronija-tradicionalna i suvremena paradigma
Been 5. god rok 24.06.2010.
1. Matine znanosti za knjievnost 1. Znanost o knjievnosti je
matina znanost za knjievnost. Ona se dijeli na teoriju knjievnosti,
povijest knjievnosti i knjievnu kritiku, a svaka disciplina ima
udjela u programu nastave knji na svim stupnjevima obrazovanja
(Been, MZOPNP, 2008)1. Etape nastavnog sata u problemskom sustavu
1. Stvaranje problemske situacije (odgovara etapi motivacije u
dr.sustavima)2. Postavljanje (formuliranje) problema (odgovara
etapi najave cilja sata)3. Rasprava o nainima rjeavanja problema i
postavljanje hipoteza (odgovara glavnom dijelu sata)4. Samostalno
rjeavanje problema (odgovara dr.dijelu glavnog dijela sata)5.
Zajedniki uvid u rezultate i konano rjeenje problema (odgovara
sintezi i zavrnom dijelu) (Been, MZOPNP, 2008)1. razlika izmeu
nastavnog sata i nastavne jedinice Razilka izmeu nastavne jedinice
i nastavnog sata jest u tome to se nastavna jedinica moe ostvariti
u jednom, al i u vie nastavnih sati, ovisno o sloenosti zadataka i
brojnosti novih pojmova koje uenici pomou nje trebaju nauiti.
(Been, MZOPNP, 2008)1. etiri obiljeja kulture pisanja ?1.
kulturoloki tip udbenikaKulturoloki tip udbenika kombinira
antologijski i tematski pristup izboru tekstova, to znai da mu je
jedan od glavnih cijljeva iskazati odreene teme u knjievnosti i
ivotu. Stoga se osim djela najboljih pisaca u njemu susrei i djela
manje poznatih autora ako su uspjeno osmislila neku temu koju je u
udbeniku trebalo ukljuiti. Osim knjievno teorijskih pojmova, ovaj
tip udbenika sadri i asocijativno osmiljava pojmove iz ope kulture
pa se stoga naziva kulturoloki (taj pojam objanjava
knjievnoumjetniku,. Knjievnoteoretsku, medioloku i opekulturnu
komponentu takvog udbenika). U niim razredima O, gdje se ui malo
knjievnoteorijskih pojmova, pojmovi ope kulture u udbenicima
knjievnosti brojniji su od knjievnoteorijskih i knjievnopovijesnih.
(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)1.
nabroji barem 3 uloge medijske kulture u nastavi hjUloga nastave
medijske kulture u koli proizlazi iz goleme uloge medija u ivotu
dananjeg ovjeka. Ta se uloga sastoji u sljedeem.1. upoznavanje
uenika s temeljnim osobinama najvanijih medija, njihovom ulogom u
prenoenju informacija nte posebnostima jezika pojedinih
medija2.upoznavanje reprezentativnog domaeg i stranog umjetnikog
stvaralatva u pojedinim medijima (posebno film)3.razvij sposobnosti
i kritikogn odnosa uenika prema medijima i umjetnikoj vrijednosti
medijskih djela4.uoavanje odnosa meu medijima, posebno knjievne
umjetnosti prema umjetnosti u auditivnim i vizualnim medijima5.
upoznavanje informacijske moi pojedinih medija u oblikovanja javnog
miljenja6. upoznavanje temeljnih odnosa u strukturi i izraajnih
vrsta pojedinih medija(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog
jezika u 4.r. O,)
1. u kojem se razredu ue vidni i sluni doivljaj i
personifikacija (zaokrui) U 4.r. O (NPiP)1. barem 3 teme iz JI u
3.razreduSamostalni govorni nastup i razgovor, sporazumijevanje,
samostalni govor poruka, stvarni i nestvarni dogaaj, zajednika pria
prema poticaju, obavijest, izvjeivanje, stvaralako pisanje (uvod,
glavni dio i zakljuak), itanje po ulogama, rasprava, pisanje
potivajui pravopisnu normu. (NPiP)1. autor i knjiga koja govori o
metodici nastave filma Teak, S. (2002): Teorija nastave filma.
Zagreb, kolska knjiga (Been, MZOPNP, 2008)1. vrste
korelacijeMeupredmetna (povezivanje sadraja npr.knjievnosti sa
sadrajima drugih nastavnih predmeta) i umutarpredmetna (povezivanje
sadraja npr.knjievnosti sa sadrajima iz podruja jezika ili jezinog
izraavanja unutar predmeta hrvatskog jezika) korelacija. (Been,
MZOPNP, 2008)1. vrste nastavne komunikacijeVrste komunikacije su
sljedee:1. intrapersonalna (govor samim sobom), interpersonalna
(izravna komunikacija) i masovna2. personalna (izravna komunikacija
dviju i vie osoba) i apersonalna (komunikacija sa strojem)3.
verbalna i neverbalna4. jednosmjerna i dvojsmjerna5. neoistredna i
telekomunikacija6. autoritarna i demokratska7. nasilna i
nenasilna(Been, MZOPNP, 2008)
1. E - Dijakronija i sinkronija u metodici, tradicionalna i
suvremena paradigma
1. autor i knjiga koja opisuje metodiku kao znanstvenu
disciplineBeen, A. (2008): Metodika znanost o pouavanju nastavnog
predmeta, Zgb, PROFIL1. vrste i podjela udbenika / tipovi udbenika
prema odg.-obraz. Ciljevima*Za ovo pitanje nisam sigurna za
odgovorDvije bitne podijele udbenika su: metodiki model udbenika i
kulturoloki tip udbenika1. Metodiki model udbenika: podijeljena je
na globalnu strukturu udbenika i sturukturu udbenike jedinice
(knji.metodiki predloak, metodiki instreumentarij i obavijesti o
piscu2. Kulturoloki tip udbenika: estetski tip, estetsko
knjievnopovijesni tip, kulturoloki tip.1. 3 teme iz JI u
4.razPripovijedanje, dogaaj, saimanje, saetak, sastavak, dogaaji,
likovi, stvaran opis, slikovit opis, govorno i negovorno
sporazumijevanje, pismo, reenina intonacija, reenini naglasak,
raspravljanje, rasprava, pisanje potivanje pravopisne norme.
(NPiP)1. koji razred je lektira Rego i uma StriborovaOve lektire
pojavljuju se u 4.r. O1. nabroji barem 4 pismene vjebeOdgovori na
pitanja, diktiranje (kontrolni diktat, diktat s predsusretanjem
pogreaka, samodiktat), sastavljanje ili metoda sastavaka (slobodni
pisani sastavci), prepisivanje (reenica , kraih tekstova),
dopunjavanje djelomice napisanih reenica. (Been, Metodiki pristup
nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)1. uloga knjievnosti u nastavi
hj (3 kom)Uloga knjievnosti u O je viestruka:1. upoznavanje
knjievno-umjetnikog izraavanja i pjesnikog jezika kao najvieg
oblika jezine estetske komunikacije i stvaralatva2. upoznavanje
odabranih najboljih dijela pisaca hrvatske knjievnost, knjievnog
europskog kulturnog kruga i svjetske knjievnosti kao sadeaja ope
culture i ope kulturoloke pismenosti3. primjena znanja iz jezika i
knjievnosti u vlastiom jezinom i knjievnom stvaralatvu4. razvijanje
estetskih i intelektualnih spoznaja o vrednotama knjievnog
stvaranja, knjievnim vrstama i stilovima te o vrednovanju knjievnih
djela po umjetnikoj vrijednosti6. odgoj i njegovanje ekoloke
svijesti i zatitnikog odnosa prema prirodi7. razvijanje svijesti o
potrebi uvanja i unapreivanja kulturne batine hrvatskog naroda i
ovjeanstva i razvitka kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskog
naroda (OMG!)8. povezivanje knjievnosti s ostalim umjetnostima i
medijima radi shvaanja biti umjetnosti i umjetnike kompetencije10.
odgoj i razvitak italakih navika i knjievnih interesa djece kao
preduvjeta odgojne uloge knjievnosti u naratajima koji dolaze.
(Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika u 4.r. O,)1.
vremenske jedinice u nastaviOdgojno obrazovni proces ima svoju
provedbenu makrostrukturu i mikrostrukturu, a svaka ima svoju
procesnu i vremensku dimenziju. Makrostrukturu ine: ukupno trajanje
nastace u nekoj vrsti kole, kolska godina, nastavni mjesec,
nastavni tjedan i nastavni dan. Miksrostruktura (artikulacija)
nastavnog procesa oituje se u didaktikoj organizaciji nastavne
jedinice i u vremenskoj organizaciji izvedbe nastavne jedinice od
kojih je najea nastavni sat. Pojmovi nastavna jedinica i nastavni
sat djelomice se podudaraju, no treba ih razlikovati jer je u prvoj
teite na procesnoj (provedbenoj), a u drugoj na vremenskoj
(formalnoj) organizaciji. Vrste nastavnih sati u didaktici su
uvodni sat, sat obrade uenja novog sadraja, sat vjebanja, sat
ponavljanja, sat provjeravanja (Been, MZOPNP, 2008)
1. nastavne etape sata medijske kulture (filma)1. Uvod2.
Prikazivanje djela3. Emocionalno intelektualna stanka4. Iznoenje
doivljaja5. Istraivanje6. Saimanje7. Uopavanje(Been, MZOPNP,
2008)
1. matine znanosti medijske cultureMatine znanosti za pojedine
medije: filmologija, teatrologija, teorije televizije, radija i
tiska, informatika te znanost o novinarstvu iji sadraji djelomice
ulaze u ovo podruje. (Been, MZOPNP, 2008)
1. emu slui mentalna mapa u JIPrimjena misaone karte u nastavi
jezinog izraavanja moe biti uinkovita u izazivanju asocijacija
kojima se uspostavljaju nizovi rijei potrebni za oblikovanje nekog
izraajnog oblika. (Been, Metodiki pristup nsastavi Hrvatskog jezika
u 4.r. O,)1. E - Unutarnje i vanjsko vrednovanje uenikih
postignua1. E ocjenjivanje pismenih sastavaka
