Embed Size (px)
Citation preview
BIBLIOTEKA Socijalna inkluzija – 4. knjiga
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
www.cpafbih.org
Autori
Emira Švraka
Naim Salkić
Milenko Vujinović
Meliha Povlakić Hadţiefendić
Mejrema Ljevaković
Vedrana Veselinović
Zlatan Mušić
Abdulah Ljevaković
PRISTUPAĈNOST ZA SVE
Komunikacija sa osobama oštećenog sluha,
obaveza inkluzivnog društva
Sarajevo, 2019.
Izdavaĉ
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
www.cpafbih.org www.facebook.com/savezcp
Partneri u Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale
Urednici
Prof. dr Emira Švraka, glavna urednica
Doc. dr Naim Salkić
Milenko Vujinović
Fotografija na naslovnoj strani
Testprovjere znanja uĉesnika edukacije prije dodjele certifikata, 28.06.2019.
DTP i štampa
Planjax d.o.o.
Tiraţ: 350
Ovaj priruĉnik je uraĊen u sklopu projekta
„Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog društva“, od 15.01.2019.
do 15.07.2019, koji je podrţan od strane zajedniĉkog projekta UN-a „Dijalog za budućnost“.
Projekat „Dijalog za budućnost“ implementiraju UN agencije UNDP, UNICEF i UNESCO u
partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekat „Dijalog za budućnost“ se
finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju
mira (PBF).
-----------------------------------
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
376.1-056.263(497.6)
PRISTUPAĈNOST za sve : komunikacija sa osobama oštećenog sluha,
obaveza inkluzivnog društva / autori Emira Švraka ... [et al.]. - Sarajevo :
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH, 2019. - 76 str. :
fotogr. ; 25 cm. - (Biblioteka Socijalna inkluzija ; knj. 4)
Bibliografija i bilješke uz tekst.
ISBN 978-9926-8010-4-5
1. Švraka, Emira
COBISS.BH-ID 27759366
-----------------------------------
Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji su stavovi i mišljenja autora publikacije i ne
odraţavaju nuţno stavove i mišljenja UN agencija koje implementiraju projekat niti partnera
u projektu. Sadrţaj publikacije iskljuĉiva je odgovornost autora.
Sva prava zadrţana. Priruĉnik je zaštićen autorskim pravima i ne smije se reprodukovati,
pohraniti u sistem za reprodukciju, prenositi u bilo kom obliku i na bilo koji naĉin bez
pismenog dopuštenja autora i izdavaĉa.
Autorica i glavna urednica
Emira Švraka, redovni profesor
Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Autor i urednik
Naim Salkić, docent
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, Sarajevo
Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu
Autor i urednik
Milenko Vujinović, predsjednik udruţenja „Sunce“
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale
Autorica
Meliha Povlakić Hadţiefendić, mr sci. psihologije
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, Sarajevo
Autorica
Mejrema Ljevaković, mr sci. pedagogije
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju, Sarajevo
Autorica
Vedrana Veselinović, logoped
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale
Autor
Zlatan Mušić, autor i koordinator Projekta
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Autor
Abdulah Ljevaković, autor video klipova
6
Predgovor
Pred vama je 4. knjiga biblioteke „Socijalna inkluzija“ Saveza udruţenja
osoba s cerebralnom paralizom FBiH, priruĉnik Pristupačnost za sve -
Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog društva.
Nastavljamo izdavanje struĉne i nauĉne literature kojom promovišemo prava
i sposobnosti djece/osoba s cerebralnom paralizom i drugim psihomotoriĉkim
i senzornim teškoćama, i njihovih porodica.
Priruĉnik je namjenjen svim ĉlanovima zajednice koji su spremni da daju
doprinos u razvoju socijalnog ukljuĉivanja, u ţelji da se u realizaciji
zajedniĉkog cilja poboljša meĊusobna komunikacija i razumjevanje.
Partneri u Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva: Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH,
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo i Udruţenje za pomoć
djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale, razvili su kvalitetnu
saradnju koja će se nastaviti i dalje.
Aktivnosti projekta Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva,supodrţane kroz projekat Dijalog za budućnost koju
provode agencije Ujedinjenih nacija.
Na osnovu rezultata Javnog poziva 07. 07. - 31. 08. 2018. godine, Programski
odbor Projekta Dijalog za budućnost, Promovisanje društvene kohezije i
raznolikosti u BiH, kojeg ĉine Predsjedništvo Bosne i Hercegovine,
rezidentna koordinatorica UN-a, te šefovi UN agencija ukljuĉenih u ovaj
projekt (UNICEF, UNESCO i UNDP) iskazali su zadovoljstvo kvalitetom
projektnih prijedloga. Administrativna i tehniĉka evaluaciona komisija je
pregledala ukupno 154 projektnih prijedloga: 134 prijedloga od strane
organizacija civilnog društva i institucija, te 20 projektnih prijedloga od
strane pojedinaca i neformalnih grupa i odabrala 25, a projekat Saveza
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH zauzeo je deveto mjesto.
Polaznici edukaciije osnova komunikaciije sa osobama oštećenog sluha
(opštinski sluţbenici, defektolozi, sociolog, socijalni radnik, fizioterapeut)
uspostavili su jaku mreţu struĉne saradnje i prijateljstva, od znaĉaja za njih
same, njihove poslodavce i populaciju osoba s teškoćama.
U ţelji da prestavimo opštine, uĉesnice ovog Projekta, od velikog broja
aktivnosti i uspjeha, izabrali smo segment brige o osobama s teškoćama.
Samo uĉešće u ovom Projektu u najljepšem svjetlu predstavlja te opštine i
vjerujemo da će ih biti sve više u BiH.
7
Smatramo da je pristupaĉnost materijala (video zapisa i elektronskog
rijeĉnika) cijeloj zajednici, posebno znaĉajan kvalitet ovog Projekta i
priruĉnika i veoma smo sretni zbog toga. U toku 17 termina edukacije
obraĊene su i prikazane u Indeksu pojmova 364 rijeĉi s oznaĉenim brojevima
video klipova na CD-u i web stranici Saveza i izvjeţbano je 314 fraza
I ovaj priruĉnik će kao primjer dobre inkluzivne prakse naći svoje mjesto u
bibliotekama vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, Centara, Zavoda,
Udruţenja osoba s teškoćama, roditelja djece s razvojnim teškoćama i
struĉnjaka medicinskih i zdravstvenih struka, psihologa, pedagoga,
defektologa, socijalnih radnika i svih zainteresovanih.
Raduje nas mogućnost da se aktivnosti ovog tipa prošire na sve segmente
zajednice u cijeloj Bosni i Hercegovini i da se znakovni jezik uvede kao
izborni predmet u osnovnim školama. U vrtićima predlaţemo da se
organizuju vjeţbice za starije grupe djece, gdje će kroz kreativne primjere i
igru uspostavljati dobru komunikaciju i razumjevanje, što će doprinjeti
daljem razvoju obrazovne inkluzije, kroz nastavak školovanja.
Hendikep je socijalno-medicinski problem i za njega je odgovorna zajednica
koja rješavanjem socijalno-ekonomskih, informaciono-komunikacionih i
arhitektonskih barijera, daje mogućnost osobama s teškoćama da ţive i rade
samostalno i da ne budu hendikepirane.
Pristupaĉnost za sve je osnovno pravo, i svaka barijera u okruţenju koja
uskraćuje pristup i slobodno kretanje osobama s onesposobljenjem ili drugim
osobama sa smanjenom sposobnošću kretanja jeste i mora biti prepoznata kao
diskriminacija.
Sarajevo, 15.06.2019.
U ime autora priruĉnika
Predsjednica Saveza udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Prof. dr Emira Švraka
8
Sadrţaj
I dio Pristupaĉnost za sve ............................................................................ 10
Strategija za unapreĊenje prava i poloţaja osoba s invaliditetom u
Federaciji Bosne i Hercegovine (2016-2021) ............................................ 11
Pristupaĉnost za sve ................................................................................... 13
Socijalno-ekonomske barijere .................................................................... 14
Strategija SZO za zdravlje i razvoj djece i omladine ................................. 14
Školovanje za sve ....................................................................................... 16
Diskriminacija u ostvarivanju prava na rad ................................................ 16
Elektronska pristupaĉnost i asistivna tehnologija za djecu s razvojnim
teškoćama ................................................................................................... 17
Edukacija ĉlanova porodice kao metod izbora dobre komunikacije .......... 20
Oštećenje sluha i cerebralna paraliza ......................................................... 20
Vrste oštećenja sluha u odnosu na stepen oštećenja sluha ......................... 23
Vrste oštećenja sluha u odnosu na mjesto oštećenja .................................. 24
Uloga znakovnog jezika u inkluzivnoj nastavi .......................................... 26
Literatura .................................................................................................... 28
II dio Projekat i uĉesnici Projekta ............................................................. 30
Projekat: Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog
društva ........................................................................................................ 31
Metode za ostvarenje projektnih ciljeva ..................................................... 34
Korist predloţenih aktivnosti za lokalnu zajednicu ................................... 42
Mediji o Projektu ........................................................................................ 43
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH ............................. 44
JU Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo ......................... 47
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale
.................................................................................................................... 50
Općina Centar Sarajevo .............................................................................. 54
Općina Ilidţa Sarajevo ............................................................................... 55
Opština Istoĉni Stari Grad .......................................................................... 56
Općina Novi Grad ...................................................................................... 57
Općina Novo Sarajevo ............................................................................... 58
9
Grad Goraţde ............................................................................................. 59
Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-
podrinjskog kantona Goraţde ..................................................................... 60
Kantonalno udruţenje roditelja osoba oboljelih od cerebralne paralize
mikrocefalije i hidrocefalusa „DLAN“ ZENICA ...................................... 61
Udruţenje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo ................. 62
III dio Elektronski rijeĉnik pojmova i fraza .............................................. 63
Grupe rijeĉi i fraza ...................................................................................... 64
Indeks pojmova .......................................................................................... 71
10
I dio Pristupaĉnost za sve
Strategija za unapreĊenje prava i poloţaja osoba s invaliditetom u Federaciji
Bosne i Hercegovine (2016.-2021.)
Pristupaĉnost za sve
Socijalno-ekonomske barijere
Strategija SZO za zdravlje i razvoj djece i omladine
Školovanje za sve
Elektronska pristupaĉnost i asistivna tehnologija za djecu s razvojnim
teškoćama
Edukacija ĉlanova porodice kao metod izbora dobre komunikacije
Oštećenje sluha i cerebralna paraliza
Vrste oštećenja sluha u odnosu na stepen oštećenja sluha
Vrste oštećenja sluha u odnosu na mjesto oštećenja
Uloga znakovnog jezika u inkluzivnoj nastavi
Literatura
11
Strategija za unapreĊenje prava i poloţaja osoba s invaliditetom u
Federaciji Bosne i Hercegovine (2016-2021)
Osobe sa oštećenjem sluha i vida imaju ograniĉen pristup informacijama u
razliĉitim komunikacijama, dok su mobilna pristupaĉnost, web pristupaĉnost,
te RTV pristupaĉnost na niskom nivou zastupljenosti. Zanemarene su
elementarne specifiĉnosti i potrebe lica sa invaliditetom pri dizajniranju web
stranica, ne vodeći raĉuna o web pristupaĉnosti. Ukazano je da mediji i
telekomunikacione usluge, ukljuĉujući internet nisu prilagoĊene potrebama
slijepih i slabovidnih lica i lica sa oštećenim sluhom. Pored tehniĉkih
problema prisutni su i jeziĉki problemi, jer se softveri i hardveri
prilagoĊavaju za potrebe engleskog jezika. Identifikovan je nedostatak
mobilnih telefona i aplikacija koje pruţaju jednostavniju podršku i korištenje
usluga mobilne telefonije od strane slijepih lica. Ukazano je na
zanemarivanje potrebe za zvuĉnim opisima, pristupom programskim
vodiĉima i menijima (izbornicima), pristupom postavkama kontrasta i
veliĉine teksta pri osmišljavanju digitalnih televizijskih sistema i usluga koji
su vrata ka internetu za lica sa oštećenjem vida. Ukazano je na zanemarivanje
specifiĉnih potreba lica sa invaliditetom (slijepih i slabovidnih lica, gluhih i
nagluhih lica i lica sa drugim smetnjama) u programima javnih RTV i drugih
servisa. Ukazano je na pogrdno korištenje termina o invalidnosti u medijima
(pogrdno nazivanje i neprimjereno poreĊenje, stigmatizacija osoba sa
invaliditetom). Ukazano je da je potrebno unaprijediti kvalitet i kvantitet
programa za djecu sa poteškoćama, ali i programa namijenjenih osobama sa
invaliditetom (od emisija sa redovnim terminima do priloga). Neophodno je
emitovati više informacija u medijima o roditeljima djece sa poteškoćama u
razvoju (Strategija za unapreĊenje prava i poloţaja osoba s invaliditetom u
Federaciji Bosne i Hercegovine (2016-2021).
Postojeća tehniĉka pravila tj. smjernice za projektovanje, graĊenje,
odrţavanje i nadzor na putevima Federacije BiH koja je Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine usvojila svojom Odlukom V. broj:786/06 od 07.12.2006
godine, ne sadrţe mjere pristupaĉnosti osoba s invaliditetom saobraćajnim
komunikacijama. Prioriteti
- Uklanjanje arhitektonskih, psiholoških i kulturnih barijera i stvaranje
okruţenja koja ne ograniĉava osobe s invaliditetom u pogledu
ukljuĉivanja u društvenu zajednicu.
12
- Sve nadleţne institucije ukljuĉiti u rad Vijeća za osobe sa
invaliditetom Bosne i Hercegovine. U rad Vijeća mogu se po potrebi
ukljuĉivati i predstavnici drugih domaćih i meĊunarodnih institucija i
vladinih i nevladinih organizacija.
- Usvojiti podzakonske akte koji će sadrţavati preciznije tehniĉke
smjernice koja će javne informacije i elektronske komunikacije uĉiniti
pristupaĉnim osobama bez obzira na vrstu invalidnosti, uvaţavajući
princip jednakosti i nediskriminacije (izmijeniti Pravilo 69/2013 o
uslovima pruţanja javnih telekomunikacijskih usluga i odnosima sa
krajnjim korisnicima) i definisati posebnu odredbu koja bi se odnosila
na pristupaĉnost IKT usluga osobama sa invaliditetom).
- Razraditi opšte odredbe o pristupaĉnosti javnih informacija i
informacionih tehnologija osobama sa invaliditetom.
- Pokrenuti inicijativu za usklaĊivanje Zakona o javnim nabavkama u
skladu sa EN 301 549 V1.1.1 (2014-02) (prvi evropski standard za
pristupaĉnost IKT, koji je posebno namijenjen drţavnim tijelima i
drugim organima javnog sektora u procesu nabavke kako bi se
osiguralo da web stranice, softver i digitalni ureĊaji budu još
pristupaĉniji da ih mogu koristiti i osobe sa invaliditetom).
- Nastojati da se u Zakonu o komunikacijama i Politici sektora
telekomunikacija uvrsti znatan dio koji će se odnositi na pristupaĉnost
- „Preporuke za uvrštavanje odredbi o pristupaĉnosti u legislativu o
elektronskim komunikacijama“.
- Ukazati Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na potrebu usvajanja
Odluke o univerzalnim uslugama.
- Putem Vijeća za osobe sa invaliditetom ukazati na potrebu usvajanja
ili eventualne izmjene prijedloga Uputstva o izradi i odrţavanju
sluţbenih internet stranica institucija Bosne i Hercegovine te ukazati
na potrebu da u radnu grupu za ocjenu usklaĊenosti web stranica iz
pomenutog Uputstva uvrste i osobe sa invaliditetom.
- Razmotriti postojeće prijedloge za poboljšanje povlastica za slijepa i
slabovidna lica pri korištenju telekomunikacijskih usluga, plaćanja
RTV takse usluga u mobilnoj i fiksnoj telefoniji, kao i usluga
interneta.
- Inicirati kampanju podizanja svijesti o pristupaĉnosti IKT usluga i
RTV sadrţaja osobama sa invaliditetom. Zagovarati edukaciju svih
relevantnih sudionika (pruţaoci audiovizuelnih medijskih usluga i
13
operatori za telekomunikacije) o pristupaĉnosti usluga koje pruţaju
osobama sa invaliditetom.
- Imajući u vidu opravdanu potrebu, apelovati na sve pruţaoce usluga
da edukuju zaposlene za komunikaciju sa osobama sa posebnim
potrebama.
- Dopuniti postojeća tehniĉka pravila tj. smjernice za projektovanje,
graĊenje, odrţavanje i nadzor na putevima Federacije BiH mjerama
za pristupaĉnost saobraćajnim komunikacijama osoba s invaliditetom
zbog njihovog potpunog ukljuĉivanja u društvenu zajednicu.
Strategija za unapreĊenje prava i poloţaja osoba s invaliditetom u
Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pristupaĉnost za sve
Pristupaĉnost za sve je osnovno pravo, i svaka barijera u okruţenju koja
uskraćuje pristup i slobodno kretanje osobama s onesposobljenjem ili drugim
osobama sa smanjenom sposobnošću kretanja jeste i mora biti prepoznata kao
diskriminacija.
Barijere mogu biti:
1. socijalno-ekonomske,
2. informaciono-komunikacione i
3. arhitektonske.
Pristupaĉnost za sve na nastavi i radnom mjestu:
1. ukloniti arhitektonske barijere za osobe s motoriĉkim
onesposobljenjem;
2. prilagoditi raĉunar i opremu za slijepe i slabovidne osobe
(kompjuter s govornom jedinicom i slušalicama, Brailleove
bilješke);
3. obezbjediti pomoć radnog asistenta za osobe s
intelektualnim onesposobljenjima ili teškim i
kombinovanim teškoćama.
4. prilagoditi raĉunar i opremu za osobe s oštećenjem sluha
(tekstualni telefoni, znakovni jezik);
- obezbjediti prevodioca za potrebe osoba s oštećenjem sluha (asisitenti
u obrazovnim ustanovama, prevodioci kod doktora, na radnim
sastancima u firmama gdje su zaposleni, na sudu i svim institucijama
koje pruţaju usluge graĊanima);
14
- omogućiti dostupnost informacijama za osobe s oštećenjem sluha,
titlovati informativne emisije, odnosno prevoditi na znakovni jezik;
- obezbjediti novĉana sredstva za plaćanje troškova uĉešća osoba s
oštećenjem sluha na seminarima i drugim edukacijama koje
organizuje Svjetska federacija gluhih, Evropsko udruţenje gluhe
omladine, Udruţenje gluhih studenata ....
Socijalno-ekonomske barijere
Indikator rizika od siromaštva ili socijalne iskljuĉenosti (AROPE) za BiH
identifikuje skoro polovinu stanovništva zemlje (48,1%), što je dvostruko
više od prosjeka svih 28 ĉlanica EU (24%), a niţe samo u odnosu na
Bugarsku (49,1%). Incidenca rizika od siromaštva ili socijalne iskljuĉenosti u
Federaciji BiH je iznosiila 46%i viša je u ruralnim nego u urbanim
podruĉjima.
Socijalna iskljuĉenost je proces kojim se odreĊeni pojedinci „odguruju“ na
rub društva te ih se, zbog njihovog siromaštva, neposjedovanja osnovnih
vještina i znanja i nemogućnosti cjeloţivotnog uĉenja, ili zbog diskriminacije
sprijeĉava da u cjelosti uĉestvuju u društvenim procesima.
Socijalno iskljuĉena djeca su iz porodica u kojima su roditelji izloţeni
navedenim procesima, pa stoga ni djeca nemaju pristup osnovnim uslugama
sistema socijalne i zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Siromaštvo znaĉi nedovoljnu, ili nekvalitetnu ishranu, slabe stambene uslove,
slabije zdravstveno stanje, manje mogućnosti obrazovanja. Siromašni
roditelji ĉesto nemaju dovoljno energije da zadovolje potrebe djeteta, da se
dovoljno i kvalitetno bave djetetom. Siromašne porodice doţivljavaju više
stresova, pritisaka i tjeskobe.
Strategija SZO za zdravlje i razvoj djece i omladine
U septembru 2005. godine na skupu Ministara zdravstva Evropskih drţava u
Bukureštu prihvaćena je Evropska strategija za zdravlje i razvoj djece i
omladine. U Strategiji SZO-a posebno je izdvojeno 7 zdravstvenih prioriteta
u zdravstvenoj zaštiti djece i adolescenata na koje bi se trebalo usmjeriti u
nacionalnim strategijama:
1. majka i novoroĊenĉe,
2. ishrana,
3. zarazne bolesti,
4. ozljede i nasilje,
15
5. okruţenje,
6. zdravlje adolescenata,
7. psihosocijalni i mentalni razvoj.
Djeca su nekada prisiljena da doprinose svojim radom porodiĉnom prihodu
ili da preuzimaju za njih prezahtjevne zadatke u domaćinstvu.
Sve to utiĉe i na dobrobit djeteta, njegovu motivaciju, ţelju i mogućnosti za
školsko uĉenje i za uĉenje u širem smislu.
Faktori rizika koji proizilaze iz siromaštvasu razliĉiti i meĊusobno se
prepliću, a najvaţniji su: zdravstveni, materijalno-ekološki, psihosocijalna
opterećenja, stresovi roditelja i cijele porodice i vaspitno-obrazovni.
Zdravstveni faktori rizika:
- slabije zdravlje i zdravstvena zaštita majke u trudnoći,
- slabija ishrana majke u trudnoći i posljedice za plod,
- slabi stambeni uslovi (prenaseljenost, vlaga, hladnoća, alergeni itd.),
- slabija njega djeteta,
- štetene navike roditelja i djece, nezdravi naĉin ţivota,
- nedostatak sportskih aktivnosti, rekreacije,
- veća izloţenost djeteta zarazama (prenaseljenost, slabija ishrana itd.),
- bolešljivost, ĉeste djeĉije bolesti, lošije lijeĉene i lošije zbrinute
hroniĉne bolesti,
- manje traţenja medicinske pomoći za dijete,
- slabija zdravstvena zaštita, slabiji zdravstveni tretman,
- veći broj nezgoda djece,
- veći broj oboljenja drugih ĉlanova porodice
Iako je rad djece regulisan posebnim propisima i konvencijom o pravima
djece koje je izdala Generalna skupština Ujedinjenih nacija (General
Assembly of the United Nations, 1989.), još uvijek postoje poslodavci koji ne
poštuju takve propise.
Kod djece školske dobi ĉesto se navode bolesna stanja koja su nastala kao
posljedica rada i radnih uslova.
Prema izvještaju MeĊunarodne organizacije rada (MOR) 2000. godine, u
svijetu je oko 352 miliona djece, u dobi od 5-17 godina ukljuĉeno u
ekonomske aktivnosti. Pod pojmom “ekonomske aktivnosti” podrazumjeva
se rad koji je prema konvencijama MOR-a definisan kao dopušten i onaj koji
ne spada u tu kategoriju. TakoĊer pokriva kategorije kao što su: neplaćen rad,
nezakonit rad, te rad u neformalnom sektoru.
16
Umjesto koncepta “ekonomske aktivnosti” bilo bi prikladnije koristiti termin
“djeĉji rad”, kao uţi pojam koji obuhvata aktivnosti djece u dobi od 12
godina i starije koji rade nekoliko sati sedmiĉno na lakšim poslovima, te
djecu u dobi od 15 godina i stariju ĉiji se rad ne smatra štetnim po njihov
fiziĉki, psihiĉki i moralni integritet (Bilić A, 2005).
Školovanje za sve
Jedan od parametara koji utiĉu na zastupljenost djeĉjeg rada je mogućnost
edukacije. U zemljama u kojima sistem edukacije nije besplatan, lako
dostupan, veća je mogućnost da će manji broj djece pohaĊati školu.
Osim toga, nekvalitetan obrazovni program, nefleksibilni školski raspored
koji ne omogućava djeci da kombinuju rad sa školovanjem, npr, u vrijeme
ţetvi, dodatni troškovi koji prate školovanje djece, a koji se ogledaju u vidu
mogućnosti zarade za vrijeme pohaĊanja škole, ĉine faktore koji utiĉu na
smanjenje broja djece koja su ukljuĉena u sistem edukacije.
Istraţiavanja pokazuju da djeĉiji rad moţe pogaĊati više djevojĉice nego
djeĉake, što dovodi do polne nejednakosti pri zastupljenosti u obrazovnom
sustavu.
Potrebno je osigurati zamjenske prihode za siromašne porodice, uz
ukljuĉivanje djelotvornog sistema obrazovanja, kao krucijalnih djelova
programa za eliminaciju djeĉijeg rada.
Da bi školovanje predstavljalo sinonim za akumulaciju ljudskog kapitala,
školovanje mora biti dostupno za sve siromašne porodice.
Diskriminacija u ostvarivanju prava na rad
U oba entiteta usvojeni su zakoni o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapošljavanju osoba s onesposobljenjem.
Uprkos odreĊenim pozitivnim efektima u zapošljavanju, osobe s
onesposobljenjem su i dalje diskriminirane u ostvarivanju prava na rad.
U FBiH od približno 200 000 osoba s onesposobljenjem, samo njih 8 000
traţi posao. Od broja od 8 000 na birou neki su na evidencijama samo zbog
zdravstvenog osiguranja, tako da je upitan broj osoba s onesposobljenjem
koje aktivno traţi posao. U RS-u od procijenjenog broja od 70 000 osoba s
onesposobljenjem, 2 450 je na evidenciji biroa (Švraka E, Avdić D. i sar, 2015,
prema: Human Rights Papers, Paper 3, 2014).
17
Još uvijek ne postoji evidencija i statistiĉka obrada podataka o osobama s
onesposobljenjem, odnosno konsolidovane i jedinstvene informacije o
korisnicima naknada i poslodavcima koji ih zapošljavaju (Švraka E, Avdić D. i
sar, 2015).
Elektronska pristupaĉnost i asistivna tehnologija za djecu s razvojnim
teškoćama
Ukljuĉujuće ili inkluzivno obrazovanje temelji se na osiguranju uslova koji u
redovnom školskom sistemu omogućuju djeci i uĉenicima s teškoćama
sticanje što više oĉekivanih postignuća. Za uspješno provoĊenje inkluzije
osim kadrovske strukture u smislu sticanja novih kompetencija, novih metoda
i oblika rada potrebni su i materijalni resursi škole. Oni se odnose na
uklanjanje informaciono-komunikacionih barijera, arhitektonskih barijera,
potrebnu didaktiĉku i metodiĉku opremu, potrebna pomagala u nastavi za
djecu s većim teškoćama u razvoju. Obrazovnu inkluziju u okviru škole
nemoguće je promatrati bez pogleda na organizaciju rada škole. Škola je
pedagoška, kulturna i socijalna zajednica uĉenika, nastavnika i roditelja te
svih drugih koji doprinose realizaciji njenih programskih sadrţaja.
Elektronska pristupaĉnost ili ePristupaĉnost (eAccessibility) je dostupnost
informaciono-komunikacionih tehnologija i usluga osobama sa širokim
spektrom onesposobljenja i predstavlja osnovni preduslov eInkluzije
(eInclusion ili digitalna inkluzija). Digitalna inkluzija je sintagma koja se
koristi u politikama i strategijama EU, a podrazumjeva informaciono društvo
kojim su svi obuhvaćeni. Primjena informaciono-komunikacionih tehnologija
povećava nezavisnost, omogućava integraciju i pruţa jednake mogućnosti
osobama s razvojnim teškoćama.
Termin informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) podrazumjeva
kompjuter, kompjuterske mreţe, periferne aparate i multimediju, kao širok
dijapazon asistivne (pomoćne) tehnologije koje su dostupne osobama s
razvojnim teškoćama. Termin informacione tehnologije je zajedniĉki naziv za
prouĉavanje sredstava, postupaka i metoda za upravljanje, ĉuvanje, obradu,
prenos i prezentaciju podataka i informacija (Stanković Ţ, 2014).
Pod terminom asistivne tehnologije (AT) podrazumjeva se svaki proizvod,
dio opreme ili sistem, bez obzira da li se upotrebljava u izvornom obliku,
modifikovan, ili prilagoĊen, koji se koristi da bi se povećale, odrţale ili
poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba s razvojnim teškoćama. Vrste
asistivnih tehnologija:
18
– komunikaciona pomagala,
– kompjuterska pomagala,
– pomagala za svakodnevni ţivot (oblaĉenje, ishrana,
kupanje...),
– edukativna pomagala,
– pomagala za kontrolu okoline,
– ergonomska pomagala,
– slušna pomagala,
– pomagala za transport (kolica, skuteri, ambulantna
pomagala...),
– pomagala za rekreaciju,
– pomagala za sjedenje i pozicioniranje (ortopedska pomagala),
– pomagala za ĉitanje,
– pomagala za konsultativne usluge i savjetovanje prilikom
izbora pomagala.
Pokazatelji iz tabele 1. se mogu koristiti i kao sredstvo procjene (instrument
istraţivanja), ali i prilikom planiranja programa tretmana. Npr, na poĉetku
tretmana dijete uopšte ne primjećuje kompjuter, pa je njegova sposobnost
pristupa na nivou 0, a nivo 1 je Privlače ga šareni obrasci koji se mijenjaju.
Nivo 1 će biti kratkoroĉni cilj u osposobljavanju djeteta za rad na kompjuteru.
AT za djecu s oštećenjem vida: naoĉare, lupa, diktafon, knjige štampane
krupnim slogom s adekvatnim kontrastom, softver za zumiranje ekrana,
povećanje kontrasta na ekranu, ĉitaĉ ekrana, ĉitaĉ teksta, materijali štampani
Brajevim pismom, softver za prevoĊenje Brajevog pisma, povećana i/ili
reljefna slova na tastaturi, Brajeva tastatura, tastatura s većim tasterima,
Brajeva pisaća mašina (Stanković Ţ, 2014).
AT za pokretljivost i spretnost ruku: alternativne tastature, dţojstici, ureĊaj
kojim se upravlja disanjem, kugla za navoĊenje Trackball, Tracker, Swich-
Prekidaĉ-Taster.
Kod problema sa sluhom koriste se: olovka i papir, prenosni ureĊaj za
obradu teksta, signalni ureĊaji (vizuelno zvono ili vibrirajući pejdţer), sistemi
s dodatnim neverbalnim informacijama, titlovanje u realnom vremenu,
svjetlosni signal na raĉunaru kao signal upozorenja, telefonsko pojaĉalo, liĉni
sistem pojaĉala / slušno pomagalo, induktivna petlja kao pojaĉalo i filter
zvuka u definisanom prostoru, sistem za pojaĉanje FM-a, sistem infracrvenih
signala, mobilni telefon u funkciji asistivne tehnologije (Stanković Ţ, 2014).
19
Pomagala za svakodnevni ţivot osoba s oštećenjem sluha (svjetlosni signali u
kući za zvono na vratima, kamere ispred ulaznih vrata, svjetlosni signali za
plaĉ bebe, budilice itd..),
AT za osobe s oštećenjem govora: filteri za tastaturu, programi za
prepoznavanje govora, usluţni programi za pregled ekrana, govorni
sintisajzeri.
Tabela 1. Sposobnosti rada na kompjuteru djece s razvojnim teškoćama pomoću AT
Prist
upaĉ
nost
Motoriĉka
koordinacija
Kognitivne
sposobnosti
Vid Sluh Govor
0 Ne koristi ni
jedan ulazni
ureĊaj
Ne primjećuje
kompjuter
Ne vidi
informacije
na ekranu
Ne moţe da
prati auditivne
informacije
Nema
vokalizacije
1 Koristi samo
jedan taster
Privlaĉe ga
šareni obrasci
koji se mijenjaju
– moţe da se
manipuliše
obrascima
pomoću ulaznog
ureĊaja
Koristi
softver za
uveliĉavanje
sadrţaja
ekrana
Koristi
slušalice koje
mu pomaţu da
ĉuje auditivne
informacije
Koristi glas
kao
jednostavno
ulazno
sredstvo
2 Koristi dva
tastera
Manipuliše
objetima
pomoću ulaznog
ureĊaja
Koristi voice
softver za
ĉitanje
U mogućnosti
da razumije i
izvede
jednostavne
auditivne
instrukcije
Koristi glas
kao sloţeno
ulazno
sredstvo
3 Koristi touch
screen i
prilagoĊenu
tastaturu
Prepoznaje
obrasce, spaja,
diskriminiše,
prati i
pozicionira
Koristi
Braille
prevodilac
Razumije
sloţene
auditivne
instrukcije
Koristi
mikrofon za
snimanje
poruke
4 Joustick,
trackbaal i
prilagoĊena
tastatura
Ĉita i piše Koristi
Braille
štampaĉ
Koristi softver
voice
recognition
kao ulazno
sredstvo
Koristi
softver voice
recognition
kao ulazno
sredstvo
5 Standardni
kompjuterski
miš i
tastatura
Ĉita i izvodi
instrukcije
koristeći
multimediju
Koristi lupu
i govorni
softver kako
bi pristupio
internetu
Ima
sposobnost
korištenja
multimedijalni
h sredstava
Ima
sposobnost
da pošalje
govorni fail
Dostupno na:
http://www.ftn.kg.ac.rs/download/SIR/SIR%20Zarko%20Stankovic%205232011.pdf
20
Za savladavanje i pomoć u čitanju za osobe s teškoćama u učenju mogu se
koristiti: standardni tekstovi, prediktabilne knjige, promjene u veliĉini slova,
razmaku i boji teksta, boji pozadine, knjige prilagoĊene za lakše okretanje
stranica, korištenje slika / simbola uz tekst, glasovni elektronski aparati ili
softveri koji „izgovaraju“ komplikovane rijeĉi, skeneri za jednu rijeĉ, skener
s optiĉkim prepoznavanjem slova (OCR) i glasovni tekstualni softver,
elektronske knjige (Stanković Ţ, 2014).
Potrebno je obezbijediti potpunu primjenu postojećih propisa o pristupaĉnosti
objektima na teritoriji BiH kroz intenzivni rad inspekcijskih sluţbi na
nadleţnim nivoima vlasti.
Edukacija ĉlanova porodice kao metod izbora dobre komunikacije
Potrebno je:
- educirati roditelje za provoĊenje fizikalne i okupacione terapije u
kućnim uslovima;
- educirati roditelje da posvete dovoljno paţnje djetetu, ali u odreĊenim
granicama jer je cilj podsticanje razvijanja samostalnosti djeteta;
- preureĊenje prostora zbog nespretnosti djeteta, npr. skloniti višak
namještaja i klizave tepihe...
Dijete s onesposobljenjem utiĉe na porodiĉnu dinamiku i ĉlanove porodice
koji su drugaĉiji od drugih porodica.
Za neke porodice, svi odnosi trpe znaĉajne promjene tokom vremena.
Ovo moţe biti djelimiĉno zbog zdravstvenog problema djeteta, ili zbog većeg
broja odgovornosti koje se postavljaju pred ĉlanove porodice.
Vremenom moţe doći i do konflikta u porodici, ali, s druge strane ne,
porodica moţe postati jaĉa i bliskije povezana (Švraka E, 2014)
Oštećenje sluha i cerebralna paraliza
Cerebralna paraliza (CP) je grupa trajnih poremećaja razvoja pokreta i
posture koji uzrokuju ograniĉenja u izvoĊenju aktivnosti, a posljedica su
neprogresivnih poremećaja nezrelog mozga ili mozga u razvoju. Motoriĉki
poremećaji su ĉesto udruţeni s poremećajima ĉula, percepcije, kognicije,
komunikacije, ponašanja, epilepsijom i sekundarnim mišićnokoštanim
problemima.
Najopseţnija studija za procjenu kvaliteta ţivota sprovedena u Evropi je
(Study of Participation of Children with Cerebral Palsy Living in Europe)
21
SPARCLE. Prvi dio studije (SPARCLE 1) proveden je 2004/2005 godine, a
drugi dio (SPARCLE 2) je zapoĉet 2009. godine.
Obuhvaćeno je ukupno 818 djece uzrasta 8-12 godina i njihovih roditelja iz 9
evropskih zemalja, dok je u drugom dijelu studije praćen kvalitet ţivota ove
djece, ali sada u uzrastu 13-17 godina (adolescenti), koristeći generiĉki
upitnik KIDSCREEN.
Prema SPARCLE 1 studiji, djeca s CP koja su mogla sama da daju podatke o
kvalitetu ţivota, u prosjeku su prijavljivala kvalitet ţivota sliĉan onom kod
djece istog uzrasta u opštoj populaciji.
U studiji je zapaţeno da je prisustvo bola povezano s niţim kvalitetom
ţivota.TakoĊe su roditelji davali podatke niţeg djetetovog kvalitet ţivota u
poreĊenju sa djecom. Roditelji koji su više pod stresom imaju tendenciju da
ocjenjuju kvalitet ţivota lošijim.
Participacija dece s CP je znatno niţa u odnosu na djecu u opštoj populaciji,
to je više izraţeno kod djece s teškim motoriĉkim oštećenjima. Bol je takoĊe
povezan sa niţom participacijom. Za djecu sa sliĉnim nivoima motoriĉkih
teškoća, participacija znatno varira od zemlje do zemlje. Djeca s CP imaju
više psiholoških problema u odnosu na opštu djeĉiju populaciju.
Gluhoća je termin koji se terminološki ĉesto razumijeva kao oštešenje sluha,
pri ĉemu se najĉešće ne razmatra kao oštećenje definisano kvantitetom i
kvalitetom oštećenja sluha, već i procesima ĉujenja i slušanja, a koji spadaju
u senzorno-psihološke dimenzije ĉovjeka. Zbog toga je vaţno naglasiti, da se
pod terminom gluhoća i gluhe osobe podrazumijevaju one osobe koje zbog
svoje slušne oštećenosti ne mogu ostvariti ova dva procesa, proces ĉujenja i
slušanja, koja su usko povezana, a istovremeno imaju sasvim razliĉite psiho-
senzornedoţivljaje (Salkić N, 2008).
Oštećenje sluha moţe se definisati kao nemogućnost ili smanjena mogućnost
primanja, provoĊenja i registrovanja slušnih podraţaja zbog uroĊenih ili
steĉenih oštećenja, nerazvijenosti ili umanjene funkcionalnosti slušnog
organa,slušnog ţivca ili slušnih centara u mozgu. Teţina i obim posljedica
oštećenja sluha zavise od uzroka oštećenja sluha, dobi u kojoj je oštećenje
nastalo, o psihofiziĉkoj strukturi osobe i uticaju socijalne sredine. Oštećenje
sluha moţe uzrokovati najraznovrsnije psihosocijalne probleme, a koliko i
kako ćese oni odraziti zavisi od etiologije i stepena oštećenja sluha, vremena
nastankaoštećenja, vrsti oštećenja sluha, odnosu okoline prema osobi s
oštećenjem kaoi njenom uticaju na poticanje razvoja djeteta.
22
Gubitak slušnog modaliteta, izaziva reorganizaciju svih snaga u organizmui
liĉnosti, te se stvara nov, poseban sklop liĉnosti. Deficit nekog senzornog
modalitetamoţe da probudi nove snage, mijenja normalne pravce funkcija,
stvaralaĉki i organski reorganizuje i formira ĉovjekovu psihu, izgraĊujući
novu ravnoteţu umjesto narušene, te osjećanje manjkavosti nekog organa,
moţe predstavljatiza individuu stalni stimulus u razvoju psihe (Hasanbegović
H, Sinanović O, 2008).
Da dijete ima teškoće sa sluhom, moţe se posumnjati ako:
- ne reaguje ili kasno reaguje na zvuk,
- ne moţe otkriti ili oteţano otkriva izvor zvuka,
- teţe odrţava paţnju,
- upadljivije gleda u usta sagovornika dok mu govori,
- ĉesto traţi da mu se ponovi dio razgovora,
- ĉesto traţi dodatna obješnjenja da bi razumjelo o ĉemu se govori,
- pogrešno ispunjava zahtjeve koji su mu upućeni,
- ne odgovara na pitanja ili odgovara sa zakašnjenjem,
- pribliţava se radiju i televiziji ili ih pojaĉava,
- odvaja se od druge djece,
- na saraĊuje u zajedniĉkim aktivnostima (igri),
- previše je aktivno u odnosu na drugu djecu (Hasanbegović H, Mahmutović E,
2010).
Oštećenja sluha djece s cerebralnom paralizom mogu se kretati u rasponu od
blage nagluhosti do potpune gluhoće, na jednom ili oba uha. Osobe s
cerebralnom paralizom ĉesto imaju i pridruţeno oĉtećenje sluha.Veoma je
malo istraţivanja koja govore o oštećenju sluha djece s cerebralnom
paralizom, a vaţno je da djeca s cerebralnom paralizom imaju
dijagnostikovano i procjenjeno stanje sluha.
Procenat oštećenja sluha djece s CP kreće se od 5% do 25%, u zavisnosti od
veliĉine uzorka i teţine motoriĉkih i pridruţenih teškoća.
Svako ĉetvrto dijete s cerebralnom paralizom ima oštećenje sluha, a ĉesto i
oštećenu auditivnu i vizuelnu percepciju (Golubović S. i sar, 2005).
Oko 20 % djece s CP ima oštećenje sluha ili jeziĉke probleme (Švraka E,
Avdić D. i saradnici, 2015).
Od 5 do 15 % djece s cerebralnom paralizom imaju oštećenje sluha (Stanton
M, 2002).
UtvĊeno je prisustvo velikog broja sekundarnih oštećenja i pratećih stanja
djece s cerebralnom paralizom. Istraţivanjem je konstatovano da 10 % osoba
23
s cerebralnom paralizom ima prateće oštećenje sluha, najĉešće osobe s
disleksijom (Švraka E, Avdić D. i saradnici, 2015).
Pored perifernog senzornog oštećenja sluha, ĉesto se javlja auditivna
neuropatija – disinhronija, poremećaj centralne obrade auditivnih podataka,
auditivna sgnozija i drugi oblici centralnog oštećenja sluha. S druge strane,
povećana sklonost za infekcije gornjih disajnih puteva i poremećena motorika
otofaringealne muskulature, dovode ĉesto do konduktivne nagluhosti u
sklopu akutnog ili hroniĉnog sekretornog otitisa (Mikić B, Mikić M, 2010).
Vrste oštećenja sluha u odnosu na stepen oštećenja sluha
Anatomski i funkcionalno, zdravo uho percipira, sprovodi i registruje
akustiĉke podraţaje jaĉine do 20 dB i to je normalan sluh, normacusis. Prag
ĉujnostiili slušni prag se kreće u rasponu od 0 do 20 dB. Svaki sluh, gdje je
slušniprag preko 20 dB predstavlja oštećenje (redukciju) sluha i sluh je
oštećen zatoliko, koliko je dB slušni prag osobe povišen. U zavisnosti od
toga, da li auditivni senzorni organ zvuĉne podraţaje prima reducirano, te kao
takve reducirane providi i registruje u moţdanim centrima, ili je primanje,
provoĊenje i registracija zvuĉnih podraţaja onemogućeno, oštećenje sluha se
klasifikuje na nagluhost i gluhoću.
Nagluhost (hypoacusis) - smanjena mogućnost primanja, provoĊenja
iliregistrovanja akustiĉkih podraţaja. Oštećenje sluha se kreće u rasponu od
21 do 90 dB. U zavisnosti od stepena oštećenja sluha razlikujemo slijedeće
vrste nagluhosti:
Lakša ili blaga nagluhost–redukcija sluha se kreće u rasponu od 21 do 40
dB. Razvoj slušanja i usvajanje govora kod osoba koje su pretrpjele ovo
oštećenje sluha je bez znaĉajnih odstupanja, uz upotrebu slušnih aparata.
Oblik komunikacije ovih osoba je dominantno verbalni, oralno glasovnim
govorom i jezikom.
Umjerena nagluhost - redukcija sluha se kreće u rasponu od 41 do60 dB.
Osobe koje su pretrpjele ovo oštećenje sluha ne ĉuju šapat i tihi govor.
Oteţano usvajaju govor i jezik spontanim putem, mogu djelimiĉno da
usvojegovor, imaju pogrešnu artikulaciju nekih glasova. Za umjereno
nagluhe osobeneophodna je intenzivna rehabilitacija slušanja i govora uz
upotrebu slušnihaparata i drugih elektro akustiĉkih pomagala, odnosno
verboton aparata. Oblik komunikacije je verbalni, oralno glasovnim govorom
i jezikom i neverbalni, znakovnim jezikom i gestovnim govorom.
Teža nagluhost - redukcija sluha se kreće u rasponu od 61 do 90 dB.
24
Osobe sa ovim oštećenjem sluha ne ĉuju ni glasan govor, ni vikanje. Ne
razvijaju spontani govor, a mogu nauĉiti samo pojedine rijeĉi. Uz ranu i
intenzivnu rehabilitaciju slušanja i govora po Verbotonalnoj metodi mogu
djelimiĉno nauĉiti govor. Koriste dominantno neverbalni oblik komunikacije,
znakovni jezik i gestovni govor. Veoma rijetko, uglavnom ako se radi o
postlingvalnom oštećenju sluha, koriste i verbalni oblik komunikacije, oralno
glasovni govor i jezik. Oko 18,9% djece s CP ima oštećenje sluha, a 50% te
djece ima probleme s uvećanim tonzilama i zapaljenskim procesima na
sluznici nosa i farinksa (Švraka E, Avdić D. i sar, 2015).
Oštećenja sluha djece s CP su uglavnom lakog i srednjeg stepena, s relativno
dobro oĉuvanim niskim frekvencijama i progresivnim padom sluha na
visokim frekvencijama, zbog lega, za svako dijete s CP kome kasni govor ili
ima neki drugi govorni poremećaj treba uraditi surdoaudiološku dijagnostiku,
odnosno provjeriti stanje sluha.
Gluhoća (anacusis) - potpuni gubitak zvuĉne percepcije koji ne dopušta
socijalni kontakt putem organa sluha ĉak ni pomoću jakih slušnih pomagala.
Ove osobe imaju oštećenje sluha na oba uha preko 90 dB, te zbog toga ne
postoji mogućnost prirodnog razvoja govora i jezika. Kao dominantan oblik
komunikacije koriste neverbalni oblik komunikacije, odnosno znakovni jeziki
gestovni govor.
Kada je u pitanju potpuni gubitak sluha, odnosno gluhoća djece s CP, u
literaturi postoje razliĉiti stavovi autora. Hopkins i sar. smatraju da 5% djece
s CP ima potpuni gubitak sluha, a 8% djelimiĉni.
Prema istraţivanjima provedenim u SAD, utvrĊeno je, da je oštećenje sluha
djece s cerebralnom paralizom djelimiĉno i da se moţe posmatrati kroz dvije
varijante. Prva varijanta je opšta redukcija auditivne oštrine, gdje slušni
defekt obuhvata ĉitav niz frekvencija. Druga varijanta je visokofrekventna
gluhoća ili gluhoća visokih tonova, kada dijete ne ĉuje visokofrekventne
tonove, odnosno ne moţe da ĉuje visoke glasove kao što su S, Š (Švraka E,
Avdić D. i sar, 2015).
Vrste oštećenja sluha u odnosu na mjesto oštećenja
Vrstu oštećenja sluha odreĊuje mjesto na kojem je došlo do oštećenja. Put
kojim zvuk preĊe od ušne školjke do slušnih ćelija u puţnici unutrašnjeg
uha(vanjsko i srednje uho) naziva se konduktivni ili provodni put, a put kojim
zvuk preĊe od slušnih ćelija do slušnog centra u mozgu naziva se perceptivni,
prijemniili senzoneuralni put. Zavisno od toga, na kojem dijelu slušnog puta
25
je nastalo oštećenje sluha, postoje tri osnovne vrste oštećenja sluha:
konduktivnaoštećenja sluha, perceptiva ili senzoneuralna oštećenja sluha i
mješovita oštećenja sluha, kao kombinacija konduktivnog i perceptivnog
oštećenja.
Djeca s CP mogu imati dvije vrste oštećenja sluha, senzoneuralno ili
konduktivno oštećenje. Obje vrste oštećenja sluha smanjuju percepciju nivoa
zvuka djeteta, a govor im zvuĉi nejasno. U obje vrste, gubitak sluha moţe biti
u rasponu od blagog do dubokog oštećenja (Stanton M, 2002).
Konduktivna oštećenja sluha su oštećenja koja nastaju u sprovodnom
sistemuuha i zahvataju vanjsko ili srednje uho. Blaţa su i rjeĊa oštećenja,
uzrokovana najĉešće anomalijama u razvoju, prisustvom stranog tijela,
cerumena, upalnim procesom ili otosklerozom. U nekim sluĉajevima mogu
biti i privremena, pa se ublaţavaju ili otklanjaju lijekovima ili operativnim
zahvatom.
Konduktivna ili provodna oštećenja sluha su ĉešći tip gubitka sluha djeces
cerebralnom paralizom. Nastaju zbog bolesti srednjeg uha, infekcija uha,
anatomskih abnormalnosti i oštećenja. Najĉešća infekcija uha, koja moţe
izazvati gubitk sluha je virusna ili bakterijska infekcija srednjeg uha, otitis
media.
Znakovi upale srednjeg uha su bol, temperatura, razdraţljivost, crvenilo,
ispupĉenje bubnjića. Upala srednjeg uha koju prati prehlada ili alergija,
takoĊer moţe uzrokovati konduktivni gubitak sluha (Stanton M, 2002).
Perceptiva ili senzoneuralna oštećenja sluha su oštećenja koja nastaju u
prijemnom sistemu uha i mogu biti receptorna ili senzorna i neuralna.
Receptorna ili senzorna zahvataju puţnicu unutrašnjeg uha, odnosno
senzorne ćelije, dlaĉice, u Kortijevom (osjetnom) organu. Neuralna zahvataju
slušni ţivac. Bilo kakav problem koji rezultira odsutnošću ili oštećenjem
slušnog nerva moţe prouzrokovati neuralni gubitak sluha. Neuralni gubitak
sluha jeste apsolutni gubitak sluha i trajan je. Slušni aparat i kohlearni
implantat ne mogu biti od pomoći, zato što nerv nije u mogućnosti da dalje
prenosi zvuĉnu informaciju do mozga. Perceptivna oštećenja sluha su ĉešća u
odnosu na konduktivna oštećenja, teţa su i uglavnom trajna.
Senzoneuralni gubitak sluha djece s CP nastaje kao posljedica oštećenja
puţnice unutrašnjeg uha, slušnog ţivca, ili i puţnice islušnog ţivca. Oko 1 %
djece s CP ima ovu vrstu oštećenja sluha (Stanton M, 2002).
26
Anthony navodi da se kod djece s CP radi o tipiĉnoj senzoneuralnoj
nagluhosti. Kod osoba s oštećenjem sluha preovladava perceptivno oštećenje
sluha.
Uloga znakovnog jezika u inkluzivnoj nastavi
Gluhe osobe zbog gubitka sluha nisu u mogućnosti da spontano nauĉe
oralno-glasovni govor i jezik, nego su prisiljene da ga uĉe sistemski, po
posebnim metodama i postupcima, u toku svog edukaciono-re/habilitacionog
procesa. I pored sistemskog uĉenja oralno-glasovnog govora i jezika, koji je
za njih neophodan zbog njihovih komunikacionih interakcija sa ĉujućom
sredinom u kojoj ţive, gluhe osobe i dalje svoju komunikaciju unutar
populacije ostvaruju putem znakovnog jezika i na taj naĉin marginalizuju
oralno-glasovni jezik, što oteţava konaĉni cilj edukacije i re/habilitacije
(Hasanbegović, Salkić, Mahmutović, 2009).
Iako se odgojno-obrazovna integracija djece s oštećenjem sluha ostvaruje
uglavnom u okviru tradicionalnog, oralnog modela integracije koji se kreće u
okvirima oralnog pristupa, sve se više u svijetu javljaju i alternativni modeli
odgoja i obrazovanja ove djece u redovnoj školi i vrtiću, koji u integraciju
unose elemente bilingvalne, bikulturalne edukacije gluhih osoba (Bosnar i
Bradarić-Jonĉić, 2008). Da li će se taj alternativni model integracije ostvariti
zavisi od preferirajućeg naĉina komunikacije gluhih osoba.
Gluhe osobe imaju preferirajući odnos prema znakovnom jeziku kao obliku
neverbalne komunikacije, jer i pored dugogodišnje sistemske edukacije i
re/habilitacije oralno-glasovnom govoru i jeziku, u većini sluĉajeva nisu
uspjele savladati oralno-glasovni govor i jezik da bi njime mogle adekvatno
komunicirati, te zbog toga izbjegavaju komunikaciju oralno-glasovnim
govorom i jezikom (Salkić, Avdić, Švraka i sar, 2015).
Veoma je malo istraţivanja koja tretiraju stavove aktera inkluzivnog
obrazovanja o uvoĊenju znakovnog jezika i prevodilaca / tumaĉa znakovnog
jezika u redovne odgojno-obrazovne ustanove. U BiH nema dostupnih takvih
istraţivanja. U Hrvatskoj kako navode Bosnar i Bradaric-Jonĉić (2008)
uraĊeno je jedno takvo istraţivanje. Rezultati tog istraţivanja su pokazali da
prosvjetni radnici imaju povoljan stav prema znakovnom jeziku, ali i da
postoje razlike u povoljnosti stavova izmeĊu ĉetiri grupe prosvjetnih radnika.
Najpovoljnije stavove prema znakovnom jeziku imali su odgajatelji, zatim
nastavnici, manje povoljne uĉitelji, te najmanje povoljne profesori srednjih
struĉnih škola. MeĊutim, utvrĊeno je da prosvjetni radnici imaju neodreĊen
27
stav prema ukljuĉivanju prevodilaca / tumaĉa u rad ustanova, te da pritom
relativno najpovoljnije stavove ponovo imaju odgajatelji, zatim nastavnici
predmetne nastave, manje povoljan uĉitelji razredne nastave, te
najnepovoljniji profesori srednjih strukovnih škola, što se objašnjava
neinformisanošću ispitanika o ulozi prevodilaca / tumaĉa znakovnog jezika u
inkluzivnom odgojno-obrazovnom procesu. TakoĊer se pokazalo da postoji
razlika u povoljnosti stavova zavisno od predmeta kojeg nastavnik predaje u
osnovnoj i srednjoj školi. Najnepovoljnije stavove prema inkluziji uĉenika s
oštećenjem sluha imaju nastavnici fizike i biologije u osnovnim i srednjim
školama, te vjerouĉitelji u srednjim školama.
28
Literatura
1. Bilić, A. (2005). International scope of child labour problem. Zbornik
radova Pravnog fakulteta u Splitu, 80(4), 601-619.
2. Golubović S. i sur. Smetnje i poremećaji kod djece ometene u
razvoju.Defektološki fakultet Beograd. Beograd, 2005.
3. Grgurić J. Zdravstvena zaštita djece u Hrvatskoj u svjetlu novih smjernica
Svjetske zdravstvene organizacije za Europu. Paediatr Croat 2006; 50 (Supl
1): 1-4
4. Hasanbegović H, Sinanović O. Procjena određenih psiholoških
karakteristika kodgluhih osoba. Acta Medica Saliniana, 2008.
5. Hasanbegović H, Mahmutović E. Uvod u rehabilitacijsku audiologiju. Of
set. Tuzla, 2010.
6. Human Rights Papers, Paper 3. Inicijativa za monitoring evropskih
integracija Bosne i Hercegovine. Alternativni izvještaj o napretku 2014:
politički kriteriji. Sarajevo, juli 2014. ISSN 2303-6079 p.30-31
www.eu-monitoring.ba
7. Lalić V. Trgovina ljudi u Bosni i Hercegovini. Defendologija centar za
bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraţivanja. Banja Luka, 2007.
godine
8. Mikić B, Mikić M. Vrste oštećenja sluha kod pacijenata sa cerebralnom
paralizom - dijagnostika i tretman. Beogradska defektološka škola.
Beograd, 2010.
9. Oret Z. Tumač ili prevoditelj ili tumač/prevoditelj ili što je zapravo
točno? “Pljesak jedne ruke” - Ĉasopis Udruge “Kazalište, vizualne
umjetnosti i kultura Gluhih - DLAN”. Zagreb, 2017.
10. Salkić N. Gluhi između oralizma i znakovnog jezika.Magistarski rad.
Univerzitet u Tuzli. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet. Tuzla, 2008.
11. Salkić N. Modeli obrazovanja djece s razvojnim teškoćama
i pretpostavke za uspješnu odgojno-obrazovnu inkluziju. U: Švraka E. i
saradnici. Inkluzivna praksa I dio – Re/habilitacija u inkluziji. Savez
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH. Biblioteka Socijalna
inkluzija; knj. 3. Sarajevo, 2018. ISBN 978-9926-8010-3-8 COBISS.BH-ID
24916230
12. Stanković Ţ. Primena informaciono-komunikacionih i asistivnih
tehnologija za podršku učenicima u inkluzivnom obrazovanju. Ĉaĉak,
2014. Dostupno na:
http://www.ftn.kg.ac.rs/download/SIR/SIR%20Zarko%20Stankovic%20523
2011.pdf
29
13. Stanton M. The Cerebral Palsy Handbook: A Practical Guide for Parents
and Carers Paperback. 2002.
14. Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u
Federaciji Bosne i Hercegovine (2016-2021). Dostupno na:
http://www.fbihvlada.gov.ba/file/Strategija%20za%20unapre%C4%91enje%
20prava%20i%20polo%C5%BEaja%20osoba%20s%20invaliditetom%20u%2
0Federaciji%20Bosne%20i%20Hercegovine%20(2016.-2021.)%20.pdf
15. Švraka E. Chapter 4: Cerebral palsy and Accessible
Housing.http://dx.doi.org/10.5772/56983 p.97-120 In: Cerebral Palsy
challenges for the future.http://dx.doi.org/10.5772/56981Edited by
Emira Švraka Published by InTech, Rijeka, Croatia ISBN 978-953-
51-1234-1 First published March 2014.
16. Švraka E, Avdić D. i saradnici. Naša vizija budućnosti-Inkluzija osoba s
cerebralnom paralizom i inaktivitetna osteoporoza.Urednica: Emira
Švraka. Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH. April 2015.
ISBN 978-9926-8010-0-7 COBISS.BH-ID 22032902
17. Švraka E. Inkluzivna praksa i načini podrške inkluziji. U: Švraka E. i
saradnici. Inkluzivna praksa I dio – Re/habilitacija u inkluziji. Savez
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH. Biblioteka Socijalna
inkluzija; knj. 3. Sarajevo, 2018. ISBN 978-9926-8010-3-8 COBISS.BH-ID
24916230
18. Ţuškin E, et al. Worker health care through history. Arh Hig Rada
Toksikol 2006;57:201-212
30
II dio Projekat i uĉesnici Projekta
Projekat: Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog
društva
Prilog 1. Mediji o Projektu
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale
Općina Centar
Općina Ilidţa
Opština Istoĉni Stari Grad
Općina Novi Grad
Općina Novo Sarajevo
Grad Goraţde
Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-podrinjskog
kantona Goraţde
Kantonalno udruţenje roditelja osoba oboljelih od cerebralne paralize
mikrocefalije i hidrocefalusa “Dlan”, Zenica
Udruţenje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo
31
Projekat: Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva
Prevalenca osoba sa slušnim teškoćama u BiH je znaĉajna.Prema popisu
stanovništva 2013. na teritoriji FBiH i RS-a, bilo je 68.276 osoba sa slušnim
teškoćama. Prema popisu stanovništva iz 2013. ukupan broj stanovnika u
opštnama: Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad
Sarajevo, Ilidţa, Trnovo, Pale, Istoĉni Stari Grad, Istoĉno Novo Sarajevo i
Istoĉna Ilidţa iznosi 390.069 (100%), od kojih su 32.360 (8%) osobe s
invaliditetom.
Od ukupnog broja osoba s invaliditetom (32.360), 7.343 (22.7%) su osobe sa
slušnim teškoćama. Od ukupnog broja osoba sa slušnim teškoćama u
navedenim opštinama 3.325 (45.3%) su osobe muškog pola, a 4.018 (54.7%)
osobe ţenskog pola. Od ukupnog broja osoba sa slušnim teškoćama na
prostoru FBiH i RS-a 7.343 ili 10.8% su na prostoru navedenih 10 opština,
što opravdava potrebu provoĊenja projekta.
Ciljna grupa (direktni korisnici) projekta Komunikacija sa osobama
oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog društva su 7,343 osobe sa slušnim
oštećenjima nastanjene u 10 navedenih opština. S obzirom da su ciljna grupa
projekta osobe sa slušnim teškoćama nije moguće osigurati rodnu
ravnopravnost, zbog ĉega će rodna ravnopravnost biti osigurana kroz osobe
angaţovane za provedbu i uĉešće u projektu.
Trajanje Projekta: 6 mjeseci.
Napomena: Projekat je planiran za predstavnike 10 opština, pristanak je dalo
6 opština, a obrazloţenje za trenutnu nemogućnost ukljuĉivanja u Projekat je
bilo: nedovoljan broj sluţbenika i nemogućnost odsustvovanja s posla zbog
povećanog obima poslova.
Komunikaciono informacione barijere se javljaju izmeĊu ostalog i na
mjestima kao što su šalter sale u opštinama, pošti, banci, policijskim
stanicama, centrima za socijalni rad, trgovinama, zdravstvenim ustanovama i
sliĉno. Ĉesto se dogaĊa, da se ne ostvari adekvatna komunikaciona
interakcija ovih osoba sa sluţbenicima, zbog ĉega odreĊeni broj osoba s
oštećenjem sluha, koji adekvatno ne koriste oralno glasovni govor, ostaju
uskraćeni za osnovna prava na informisanost, a time i na ostvarivanje mnogih
drugih prava. Da bi se komunikacione barijere ublaţile ili prevazišle
neophodno je da ĉujuće osobe nauĉe osnove znakovnog jezika, jer osobe s
teţim oštećenjem sluha nisu u mogućnosti adekvatno nauĉiti oralno glasovni
govor i jezik.
32
U Evropskim zemljama za profesionalce se koristi jednoznaĉna rijeĉ -
prevodilac znakovnog jezika (sign language interpreter) za osobu koja
prevodi gluhoj i nagluhoj, te prevodilac za gluhoslijepe (Deafblind inter-
preter) kada se prevodi gluhoslijepoj osobi.
Prevodilac doslovno prevodi svaku rijeĉ u znakovne simbole, odnosno na zna-
kovnom jeziku za gluhe osobe. Baš doslovno svaku rijeĉ koja se moţe prevoditi
pri tome ne vodeći raĉuna da li će to gluha osoba razumjeti ili ne.
Tumač se bavi preoblikovanjem rijeĉi na jednostavnije znakovne simbole, na
znakovnom jeziku za gluhe. Zadatak tumaĉa je da sve reĉenice prevodi to jest
tumaĉi na što jednostavniji naĉin za gluhe osobe da to razumiju.
U praktiĉnom provoĊenju u Hrvatskoj termin tumač se ĉesto izjednaĉuje s
terminom komunikacioni posrednik, što stvara brojne nejasnoće (Oret Z,
2017).
Navedene probleme i potrebe u lokalnoj zajednici je identifikovao Savez
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i Hercegovine, i
prema našim saznanjima prvi u BiH, pokrenuo projekat pod nazivom
Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog društva.
Krajni cilj projekta je inkluzija osoba s oštećenjem sluha kroz savladavanje
komunikaciono-informacionih barijera. Projekat ima višestruki znaĉaj kako
za osobe s oštećenjem sluha tako i za lokalnu zajednicu.
Projekat se odnosi na prioritetnu oblast iz javnog poziva „podrška ranjivim
grupama“ zbog velikog broja faktora koji oteţavaju realizaciju inkluzivnog
obrazovanja, a time i socijalnu inkluziju djece/osoba s oštećenjem sluha u
BiH:
- nedostatak struĉnog kadra za rad sa djecom s razvojnim teškoćama u
redovnim školama;
- neriješena sistemski ureĊena doedukacija nastavnog kadra i kadra
struĉnih timova uopšte, u cilju podizanja njihovih kompetencija;
- nedostatak re/habilitacije kao veoma bitnog segmenta u radu sa
djecom/osobama s razvojnim teškoćama, re/habilitacije slušanja,
govora, jezika;
- nedostatak produţenog struĉnog tretmana;
- nedostatak individualnog rada i individualiziranih programa rada...
Osobe sa slušnim teškoćama svakodnevno se susreću s problemom
nemogućnosti stupanja u komunikaciju,a prema tome ni zadovoljenju
svakodnevnih potreba, zbog toga što drugi ne razumiju znakovni jezik.
Politika svakog inkluzivnog društva se zasniva na nediskriminatornim
33
naĉelima koja moraju omogućiti svima da obavljaju svakodnevne aktivnosti
bez prepreka. To nije sluĉaj u Bosni i Hercegovini, gdje osobe s slušnim
teškoćama u Javnim Ustanovama i drugim administrativnim objektima ne
mogu ostvariti osnovni vid komunikacije, jer osobe koje rade na šalterima za
osobe s invaliditetom ne razumiju znakovni jezik. Ako osobe sa slušnim
teškoćama spadaju u grupu osoba s invaliditetom, a zaposlenik na šalteru za
osobe s invaliditetom ne poznaje znakovni jezik onda je to oĉit primjer
diskriminacije i nefunkcionalnosti istog. U opisu poslova svih sluţbenika koji
rade sa osoba s invaliditetom treba da je upisano uĉenje znakovnog jezika
kao radna obaveza.
Opravdanost realizacije projekta se ogleda kroz:
- jaĉanje socijalne inkluzije osoba s oštećenjem sluha;
- prevazilaţenje ili ublaţavanje komunikaciono-informacionih barijera za
osobe s oštećenjem sluha u 5 opština i jednoj gradskoj upravi,zahvaljući
uĉenju osnovaznakovnog jezika 11 opštinskih šalterskih sluţbenika i
jednog sluţbenika gradske uprave;
- prisutne administrativne barijere će se ublaţiti ili prevazići;
- unaprijedit će se kvalitet usluga u 5 opština zbog 11 struĉno
osposobljenih opštinskih šalterskih sluţbenika za komunikaciju
znakovnim jezikom;
- unaprijedit će se kvalitet usluga u Gradskoj upravi grada Goraţda zbog
edukovanog sluţbenika znakovnom jeziku.
- Osobe oštećenog sluha će imati mogućnost komunikacije na svom
prirodnom jeziku;
- osobe s oštećenjem sluha će brţe i lakše dolaziti do potrebnih
informacija, a time i lakše ostvarivati svoja zakonska prava iz oblasti
socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, imovinsko pravnih odnosa...
- Poboljšanje kvaliteta ţivota osoba oštećena sluha, a time i bolji
psihosocijalni i emocionalni razvoj.
- Poboljšanje kvaliteta ţivota porodica osoba s oštećenjem sluha.
- Poboljšat će se terapijske usluge ĉlanova struĉnih timova 5 udruţenja
osoba sa invaliditetom koja ĉine Savez udruţenja osoba s cerebralnom
paralizom FBiH, zbog znakovnom jeziku edukovanih 7 ĉlanova
udruţenja.
- Edukovani opštinski sluţbenici i ĉlanovih struĉnih timova udruţenja će
biti „budući edukatori“ znakovnog jezika svojih kolega, zahvaljujući
steĉenom znanju osnova znakovnog jezika.
34
- Razvoj svijesti o mogućnostima osoba s oštećenjem sluha i drugih osoba
s teškoćama u razvoju.
- Prevazilaţenje stigmatizirajućeg i diskriminacijskog odnosa prema
osobama oštećena sluha i osobama s drugim teškoćama.
- Zahvaljujući elektronskom rijeĉniku sa oko 400 snimljenih pojmova
(rijeĉi i fraza) na znakovnom jeziku koji će biti distribuirani opštinama,
udruţenjima i svim drugim zainteresovanim osobama, te postavljen na
web stranicu Saveza, osnove znakovnog jezika će moći nauĉiti sve
zainteresovane osobe u BiH, a i šire.
- Znaĉajan doprinos projekta za širu društvenu zajednicu je i izrada
priruĉnika u kom će, osim struĉnog dijela, biti predstavljeni partneri i
uĉesnici projekta i data osnovna uputstva o komunikaciji sa osobama s
oštećenjem sluha.
- Poboljšat će se multietniĉka saradnja izmeĊu udruţenja i opština u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
- Poboljšanje društvene kohezije i raznolikosti u Bosni i Hercegovini kroz
podršku ranjivim grupama, promovisanjem inkluzivnog i pravednijeg
društava, pruţanjem pristupa pravdiza sve i izgradnjom efikasnih i
odgovornih institucija na opštinskom nivou.
Metode za ostvarenje projektnih ciljeva
Autor i koordinator projekta je bio uĉesnik ĉetvoromjeseĉne edukacije i
sprovodio je vlastitu evaluaciju edukatora i monitoring uĉešća polaznika
edukacije. Projektom su takoĊer planirana 2 evaluacijska testa o znanju, prije
poĉetka edukacije i na kraju edukacije, kako bi se komparativnom analizom
mogao izmjeriti uĉinak odnosno rezultat edukacije. Fotografisane Projektne
aktivnosti su kontinuirano objavljivane na web stranici Saveza udruţenja
osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i Hercegovine
(http://www.cpafbih.org/) i FB stranici Saveza www.facebook.com/savezcp
Rijeĉi su birane na osnovu obrazaca koji se popunjavaju na opštinskim
šalterima, dodatnog prijedloga opštinskih sluţbenika o potrebi poznavanja
odreĊenih rijeĉi i struĉnjaka iz lokalnih timova udruţenja za rad sa osobama s
CP i teškoćama sluha i drugim kombinovanim smetnjama.
Edukacija
Projektom je planirana zajedniĉka ĉetvoromjeseĉna edukacija (17 termina)
opštinskih šalterskih sluţbenika i ĉlanova lokalnih struĉnih timova udruţenja,
35
ĉlanica Saveza, i to jednom sedmiĉno u trajanju od 2 ĉasa, odnosno 90
minuta.
Na dvije edukacije su uĉestvovali studenti IV semestra Pedagoškog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu, Odsjeka za edukaciju i rehabilitaciju. Kvalitetu
vjeţbi na edukaciji su doprineli i uĉenici Centra za slušnu i govornu
rehabilitaciju, sa kojima su se na jednom terminu aktivno druţili polaznici
edukacije. U edukaciji u prostoru Udruţenja za pomoć djeci i omladini sa
posebnim potrebama „Sunce“ Pale, uĉestvovao je direktno i autor video
klipova.
Edukacija je koncipirana na 17 grupa rijeĉi (u svakoj grupi 20 – 30 rijeĉi) i
17 grupa fraza, na naĉin da se za svaki termin edukacije obraĊuje po jedna
grupa rijeĉi i jedna grupa fraza. Edukatori su prevodili rijeĉi sa
govornog/ĉujućeg na znakovni jezik. Nakon završetka prevoĊenja, isti video
zapisi su nasumiĉno puštani bez titlova, kako bi polaznici edukacije pokušali
da prepoznaju rijeĉi. Nakon pomenute etape uĉesnici su stupali u direktnu
komunikaciju na znakovnom jeziku sa edukatorima i izmeĊu sebe.
Rijeĉi s videozapisa su titlovane i postavljene na web stranicu Saveza
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH, a dio su elektronskog
rijeĉnika na CD-u priloţenom uz priruĉnik Pristupačnost za sve.
Osnovana je grupa na viberu gdje su edukatori slali polaznicima edukacije
videozapise s rijeĉima, kako bi mogli vjeţbati. Viber komunikacija se
pokazala kao brza metoda prenošenja svih informacija u grupi, ĉiji su svi
ĉlanovi izrazili ţelju da i po završetku Projekta ostanu u kontaktu.
Fotodokumentacija je objavljivana kontinuirano tokom trajanja Projekta na
web stranici Saveza i na FB stranici Saveza.
Konferencija za štampu je uspješno obavljena 12.04.2019. u prostoru Saveza,
sa znaĉajnim medijskim praćenjem.
Na završnom terminu edukacije, 28.06.2019, prije dodjele certifikata,
polaznici edukacije su uspješno uradili vjeţbu/test pisanja osam reĉenica,
prema reĉenicama predstavljenim znakovnim jezikom od strane edukatora.
Broj uĉesnika edukacije se mjenjao, od 20 na prvoj edukaciji, do 22, ţivotnog
doba od 20-65 godina; 12 ţenskog pola i 7 muškog pola; 10 u dobi od 20-30
godina. Razlozi izostanaka su bili povećan obim posla i nedostatak radne
snage. Certifikat o poznavanju osnova komunikacije sa osobama oštećenog
sluha, na kraju edukacije je dobilo 18 uĉesnika.
36
Tabela 2. Odnos obrazovanja i pola
Obrazovanje Pol Ukupno
Ţenski Muški
Srednja struĉna sprema 6 3 9
Viša struĉna sprema 1 / 1
Visoka struĉna sprema 3 3 6
Postdiplomski studij 2 / 2
Ukupno 12 6 18
Napomena: Podaci dobijeni 15.02.2019. godine, na prvoj edukaciji
Tabela 3. Odnos pola i radne organizacije (opština, gradska uprava,udruţenje)
Organizacija Pol Ukupno
Ţenski Muški
Opština Centar 1 1 2
Opština Ilidţa 3 / 3
Opština Istoĉni Stari Grad 2 / 2
Opština Novi Grad 2 / 2
Opština Novo Sarajevo 2 / 2
Gradska uprava grada Goraţda / 1 1
Savez udruţenja osoba s CP
FBiH
1 1 2
Udruţenje DLAN Zenica / 1 1
Udruţenje „Sunce“- Pale 1 1 2
Udruţenje Goraţde / 1 1
Udruţenje CP Sarajevo / 1 1
Ukupno 12 7 19
Na osnovu informacija iz upitnika evidentno je da su naĉini komunikacije
polaznika edukacije, prije ovog Projekta bili raznoliki:
- sporije saopštavanje informacije,
- sporija komunikacija, ĉitanje s usana, pokazivanje na predmete,
- na razne naĉine: gestikulacija, pisanje na papiru,
- improvizacijom: gestikulacijom i pisanjem na papiru,
- bez komunikacije,
- bez prilike za komunikaciju,
- putem pisanja i osnovnog poznavanja znakovnog jezika,
- vrlo minimizirano znakovni jezik uz posao koji obavlja na radnom
mjestu, ali vrlo uspješna komunikacija,
37
- verbalno, neverbalno, pokretima i sl.
- Najĉešće ĉitanje s usana,
- bez iskustva u radu sa osobama s oštećenjem sluha,
- gestom i mimikom.
- Uz prisustvo ĉlana porodice, korištenjem papira i olovke,
- uglavnom na osnovu poznavanja pojedinih znakovnih rijeĉi.
Oĉekivanja od edukacije:
- usavršavanje, kako bi korisnicima usluga s teškoćama mogli dati
uslugu koju definitivno zasluţuju;
- sposobnost komunikacije sa osobama oštećenog sluha;
- lakše uspostavljanje kontakta sa osobama oštećenog sluha;
- usvajanje osnova komunikacije znakovnim jezikom i uspješno
primjenjivanje u radu;
- uĉenje komunikacije sa osobama s oštećenjem sluha;
- poboljšavanje kvaliteta ţivota gluhih osoba;
- pozitivni i maksimalni rezultati;
- upoznavanje sa osnovama znakovnog jezika;
- savladavanje komunikacije sa osobama oštećenog sluha;
- uĉenje i savladavanje novog znanja;
- uspješno savladavanjeosnova znakovnog jezika i ostvarivanje
komunikacije sa osobama oštećenog sluha;
- bolje upoznavanje sa znakovnim jezikom i naĉinom komunikacije sa
osobama s oštećenim sluhom;
- savladavanje neverbalnog oblika komunikacije i iskustvo u radu sa
istim;
- savladavanje komunikacije sa gluhim osobama.
S obzirom na odgovore u opštoj anketi, odluĉeno je da evaluaciona anketa
nije potrebna zbog toga što polaznici edukacije prije iste nisu imali nikakvo
znanje o znakovnom jeziku, osim jedne polaznice.
Umjesto toga, uĉesnici edukacije su uspješno poloţili test provjere znanja,
prije dodjele certifikata, 28.06.2019.
38
Slika 1. Komunikacija polaznika sa uĉenicima Srednje škole Centra za slušnu
i govornu rehabilitaciju Sarajevo
Slika 2. Partneri Projekta: Konferencija za štampu, 12.04.2019.
39
Slika 3. Uĉesnica edukacije, Emina Idrizović,opština Ilidţa: Konferencija za
štampu
Slika 4. Uĉesnici Projekta pred Savezom udruţenja osoba s cerebralnom
paralizom FBiH, 14.06.2019.
40
Slika 5. Uĉesnici edukacije na Palama, 22.06.2019.
Slika 6. Uĉesnici edukacije pred zgradom Udruţenja za pomoć djeci i
omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ Pale, 22.06.2019.
41
Slika 7. Dodjela certifikata, 28.06.2019. – Edin Drakovac, predstavnik
Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-podrinjskog
kantona Goraţde
Slika 8. Završetak edukacije, 28.06.2019.
42
Korist predloţenih aktivnosti za lokalnu zajednicu
1. UnapreĊen je kvalitet usluga u 5 opština i jednoj gradskoj upravi: Centar
Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilidţa, Istoĉni Stari Grad,
zbog 11 (1 muškog pola i 10 ţenskog pola) struĉno osposobljenih opštinskih
šalterskih sluţbenika za komunikaciju sa osobama sa slušnim oštećenjima i
jednog sluţbenika Gradske uprave Goraţde, muškog pola.
2. Struĉno je osposobljeno 7 ĉlanova struĉnih timova Saveza i udruţenja, za
komunikaciju sa osobama s slušnim oštećenjima, radi boljeg pruţanja
terapijskih usluga osobama s oštećenjem sluha, iz 5 udruţenja:
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i
Hercegovine,
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“
Pale,
Udruţenje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo,
Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-
podrinjskog kantona Goraţde i
Kantonalno udruţenje roditelja osoba oboljelih od cerebralne paralize,
mikrocefalije i hidrocefalusa „Dlan“ iz Zenice.
43
Mediji o Projektu
Dostupno na: http://www.federalna.ba/bhs/vijest/271941/cilj-je-sto-vise-
ljudi-nauciti-znakovnom-jeziku
Dostupno na: http://www.federalna.ba/bhs/vijest/271934/federacija-danas-
12042019 (od 23:53)
Dostupno na: https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/zmajevi/edukacija-
opcinskih-sluzbenika-u-koristenju-znakovnog-jezika/333198
Dostupno na: http://www.viphd.ba/2019/04/12/sarajevo-pres-konferencija-
predstavljanje-projekta-saveza-udruzenja-osoba-s-cerebralnom-paralizom-
fbih-pod-nazivom-komunikacija-s-osobama-ostecenog-sluha-obaveza-
inkluziv/
Dostupno na: https://rtvtk.ba/edukacijom-o-znakovnom-jeziku-protiv-
komunikacijskih-barijera/
Dostupno na: http://fena.ba/article/1079798/edukacijom-o-znakovnom-
jeziku-protiv-komunikacijskih-barijera
Dostupno na: http://www.prvenovine.com/vijesti/bih/49772/edukacijom-o-
znakovnom-jeziku-protiv-komunikacijskih-barijera/
Dostupno na: http://www.rtvusk.ba/vijest/dijalog-za-buducnost-osoba-
ostecenog-sluha/29247
DIJALOG ZA BUDUĆNOST OSOBA
OŠTEĆENOG SLUHA | RTVUSK.ba - Projekt „Dijalog za budućnost“ koji je namijenjen prvenstveno
osobama s oštećenim sluhom i njihovoj slaboj ili nikakvoj ukljuĉenosti
u društvo, finansijski je podrţao Fond za izgradnju mira UN-a.
Provodi se u partnerstvu UNDP-a, UNICEF-a, UNESCO-a i
Predsjedništva BiH. O ciljevima i programu rada bilo je rijeĉi na press
konferenciji koja je odrţana u Sarajevu
www.rtvusk.ba
Dostupno na: http://bosnia.shafaqna.com/BA/AL/825221
Dostupno na: https://megafon.ba/opcinski-sluzbenici-uce-znakovni-jezik/
44
Adresa: Asima Ferhatovića 2, Sarajevo, Telefon/fax: +387 33 221 521,
JIB: 4201737850005, Ţiro raĉun: 1610000099110052 Raiffeisen Bank
E-mail: [email protected], www.cpafbih.org
www.facebook.com/savezcp
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH (Savez) osnovan je na
Osnivaĉkoj skupštini odrţanoj 17. 10. 2011. godine, u Sarajevu. Donesena je
Odluka da datum osnivanja Saveza, 17. oktobar bude Dan osoba s
cerebralnom paralizom FBiH.
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH je ĉlanica Vijeća
organizacija osoba s invaliditetom Federacije BiH (VOOSI), od 29. 06. 2012.
godine, i Unije organizacija osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini od
avgusta 2017. godine.
Savez je 19.09.2018. godine, od UNICEF-a dobio priznanje ŠAMPION
INKLUZIJE, u sklopu kampanje „Sretno djetinjstvo“ za izuzetan doprinos
socijalnoj inkluziji djece s razvojnim teškoćama u Bosni i Hercegovini.
Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH ima pet ĉlanica:
1. Udruţenje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona Sarajevo,
2. Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Goraţde,
3. Kantonalno udruţenje roditelja osoba oboljelih od cerebralne paralize
mikrocefalije i hidrocefalusa “Dlan”, Zenica,
4. Udruţenje osoba sa cerebralnom paralizom i drugim
onesposobljenjima Sapna i
5. Udruţenje roditelja djece i omladine sa cerebralnom paralizom i
ostalim teškoćama u razvoju „i“ Konjic.
Misija Saveza: Savez se zalaţe za: potsticanje i provoĊenje mjera za
unapreĊivanje socijalne i zdravstvene zaštite, odgoja, obrazovanja,
re/habilitacije, osposobljavanja, zapošljavanja i društvenog ţivota osoba s
cerebralnom paralizom; potsticanje i provoĊenje mjera socijalne
45
re/habilitacije, psihološke podrške, psihosocijalnog tretmana, socijalno-
pedagoške podrške, pomoći pri socijalnom ukljuĉivanju; djelatnost socijalne
zaštite bez smještaja za osobe s invaliditetom: socijalne, savjetodavne
dobrotovorne usluge osobama s invaliditetom (cerebralnom paralizom) koje
će provoditi struĉnjaci iz domena habilitacije i rehabilitacije osoba s
invaliditetom (cerebralnom paralizom) kroz razliĉite aktivnosti, pod uslovom
da je obrazovna komponenta ograniĉena.
Vizija Saveza: Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH kroz
svoje aktivnosti temeljene na ciljevima Saveza, istraţivanjima, edukacijama i
projektima teţi poboljšanju kvaliteta ţivota obitelji osoba s CP i drugim
psihofiziĉkim teškoćama, potstiĉe stvaranje novih vrijednosti u re/habilitaciji
osoba s psihofiziĉkim i senzornim teškoćama i na taj naĉin predstavlja
oslonac zajednice za realizaciju socijalne inkluzije.
Aktivnosti Saveza u zajednici su mnogobrojne:
- Doprinos u razmatranju Zakona i Pravilnika koji se tiĉu osoba s CP i
drugim teškoćama,
- Projekti,struĉni i nauĉni radovi, Seminari, Kongresi, Konferencije,
Okrugli stolovi...
- Podrška bibliotekama vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta,
Centara i Zavoda, Općoj biblioteci u Zenici, Biblioteci za slijepa i
slabovidna lica BiH u vidu donacija knjiga,
- Saradnja sa printanim i elektronskim medijima
- Pristupaĉna web stranica www.cpafbih.org (aktivnosti: konkursi za
najbolje crteţe, fotografije, priĉe, foto galerija, pristup besplatnom
daunloudovanju knjiga Saveza)
- Izdavaĉka djelatnost: Priruĉnik Pristupačnost za sve - Komunikacija
sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog društva je peta
knjiga u izdanju Savaza.
1. Švraka E, Avdić D. i saradnici. Naša vizija budućnosti. Inkluzija osoba
s cerebralnom paralizom i inaktivitetna osteoporoza. Urednica: Emira
Švraka. Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH. April
2015.
2. Švraka E, Salkić N. Računa se sposobnost, a ne onesposobljenje –
Sport i unapređenje kvaliteta života djece s cerebralnom paralizom i
djece s oštećenjem sluha i govora i njihovih obitelji. Biblioteka
„Socijalna inkluzija“ – 1. Knjiga. Urednica: Emira Švraka. Savez
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH. Oktobar, 2016.
46
3. Delić Š.Super mama - 30 godina našeg života. Biblioteka „Socijalna
inkluzija“ – 2. Knjiga. Urednica: Emira Švraka. Savez udruţenja osoba s
cerebralnom paralizom FBiH. Januar, 2017.
4. Švraka E. i saradnici. Inkluzivna praksa I dio – Re/habilitacija u
inkluziji. Savez udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH.
Biblioteka Socijalna inkluzija; knj. 3. Sarajevo, 2018.
Projekti Saveza udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
1. Komunikacija sa osobama oštećenog sluha - obaveza inkluzivng
društva (UN – Dijalog za budućnost), 2019.
2. Posjeta osoba s razvojnim teškoćama Pozorištu mladih Sarajevo,
10.06.2019.
3. Psihosocijalna podrška i oromuskularna i kreativna terapija,
2018/2019.
4. Posjeta osoba s teškoćama Zemaljskom muzeju BiH (Dječija
nedjelja), 2018.
5. Socijalna inkluzija i ekološki faktori zdravlja osoba s teškoćama,
2018.
6. Sportska rekreacija osoba s teškoćama-Trebević, 2018.
7. Inkluzivna praksa, 2017/2018.
8. Funkcionalna sposobnost osoba s invaliditetom, glavni faktor za
poboljšanje kvaliteta života cijele porodice, 2017/2018.
9. Edukacijska inkluzija u vrtićima i školama Opštine Centar, 2017.
10. Unapređenje socijalne inkluzije za mlade s razvojnim teškoćama
kroz rješavanje informaciono - komunikacionih barijera, 2017.
11. Adaptacija i prilagođavanje prostora Saveza, 2017.
12. Sport i unapređenje kvaliteta života djece s cerebralnom paralizom i
djece s oštećenjem sluha i govora i njihovih obitelji – računa se
sposobnost, a ne onesposobljenje, 2016.
13. Podrška edukacijskoj inkluziji djece s cerebralnom paralizom, 2016.
14. Inkluzija osoba s cerebralnom paralizom i inaktivitetna osteoporoza,
2015.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred Saveza udruţenja osoba s CP FBiH uĉestvovali
su: Amela Hošić i Zlatan Mušić.
47
JU Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju
Sarajevo
Asima Ferhatovića br. 2.71000 Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
Tel/fax: 00387 33 /226-977; 211-790
e-mail: [email protected]
http://www.cersig.edu.ba
Možeš li me čuti?
Slušaj, ne svojim ušima
Već svojim očima
Tebi se obraćaju
Moje nečujne ruke.
(Sandra Brook)
Javna ustanova Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo osnovan je
1946. godine odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine.
Centar je ustanova koja se bavi razvrstavanjem, dijagnostikom,
re/habilitacijom, obrazovanjem i osposobljavanjem djece i omladine s
oštećenjem sluha i govora i ima status specijalne ustanove. U svom
dosadašnjem radu Centar je dobio mnogobrojna priznanja i nagrade. Za
maksimalno zalaganje i postignute rezultate u radu, Centar je 2005. godine
nagraĊen od strane Grada Sarajeva najvećim priznanjem, Šestoaprilskom
nagradom.
Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju je organizovan kao Školski centar u
svojstvu jednog pravnog lica, sastavljen od tri obrazovna nivoa, predškolski
odgoj i obrazovanje, osnovna škola, srednja škola (srednja i srednja struĉna
škola) i Odjela za dijagnostiku i rehabilitaciju.
U Centar se upisuju djeca sa podruĉja cijele Federacije Bosne i Hercegovine.
Djeca koja pohaĊaju Centar, a imaju prebivališta van Kantona Sarajevo
smještena su u hraniteljske porodice.
Struĉni sadrţaji u Centru realizuju se kroz individualnu i grupnu
re/habilitaciju, edukaciju i socijalizaciju, sa akcentom na individualni pristup
pojedincu u skladu sa njegovim mogućnostima, interesima i
potrebama.Posebno se poklanja paţnja praćenju i primjeni novih tehnologija
u funkcionalnoj rehabilitaciji, odgoju i obrazovanju, kao i u drugim
segmentima koji doprinose boljoj edukaciji i socijalizaciji djece s oštećenjem
sluha i govora, te efikasnijoj korekciji govorno jeziĉkih smetnji i poremećaja.
48
U procesu edukacije i rehabilitacije rade struĉnjaci razliĉitih profila,
diplomirani defektolozi surdoaudiolozi, diplomirani defektolozi logopedi,
profesori predškolskog odgoja, profesori razredne nasave, profesori
predmetne nastave, profesori struĉno teoretske nastave, psiholog, socijalni
radnik, medicinska sestra.
Odgojno - obrazovni rad se odvija u skladu sa odgovarajućim nastavnim
planovima i programima za svaki nivo obrazovanja.Nastava u Centru se
realizuje u 15 kabineta opremljenih raĉunarskom i elektroakustiĉkom
opremom, kabinetu za ritmiĉke stimulacije, kabinetu za informatiku, kabinetu
za hemiju, te 2 kabineta za vannastavne aktivnosti.
Odgojno-obrazovna djelatnostu Centru
Predškolski odgoj: Odgoj, socijalizacija i sticanje znanja i vještina kroz
usmjerene aktivnosti; Razvoj slušanja i govora; Priprema djece za upis u prvi
razred.
Osnovna škola: Devetogodišnje obrazovanje; Nastavni planovi i programi za
uĉenike s oštećenjem sluha i govora; Specifiĉni rehabilitacijski oblici rada.
Srednja škola
IV stepen - smjerovi
Mašinski tehniĉar; Tekstilni tehniĉar konfekcionar; Tekstilni tehniĉar
modelar-konstruktor; Grafiĉki tehniĉar - izborna podruĉja: grafiĉka priprema,
štampa, dorada i fotograf za medije.
Srednja struĉna škola
III stepen - zanimanja
Bravar, Limar, Autolimar, Iinstalater centralnog grijanja; Precizni mehaniĉar;
Plinski i vodoinstalater, Zlatar-draguljar, Moler, Tapetar, Krojaĉ, Kuhar,
Obućar, Frizer-vlasuljar, Fotograf, Knjigovezac.
II stepen –pomoćna zanimanja
Pomoćni bravar; Pomoćni limar; Pomoćni autolimar; Pomoćni instalater
centralnog grijanja; Pomoćni plinski i vodoinstalater; Pomoćni krojaĉ;
Pomoćni kuhar; Pomoćni obućar; Pomoćni moler-farbar; Pomoćni tapetar;
Pomoćni knjigovezac.
Slobodne aktivnosti: Manekenska sekcija; Recitatorska sekcija; Likovna
sekcija; Krojaĉka sekcija; Sportska sekcija.
Specifiĉni rehabilitacijski postupci se realizuju kroz individualne
rehabilitacijske tretmane u 11 kabineta opremljenih elektro-akustiĉkom
opremom i opremom za multisenzornu stimulaciju.
49
Surdoaudiološka rehabilitacija: Opservacija i dijagnostika slušnih oštećenja;
Individualna i grupna rehabilitacijaslušanja i govora; Savjetodavni rad sa
roditeljima.
Rehabilitacija govorno-jezičkih teškoća: Logopedska dijagnostika;Tretman
govorno-jeziĉkihteškoća.
Psihološki tretman: Psihološka dijagnostika i psihološki tretman
(rehabilitacija).
Multisenzorna stimulacija: Stimulacija senzornih sistema za adekvatnu
percepciju, obradu i interpretaciju informacija.
Fonetska ritmika: Ritmiĉke i muziĉke stimulacije; Stimulacije pokretom;
Muzikoterapija.
Medicinska ambulanta: Audiometrija; Pedijatrijski pregledi; ORL pregledi.
50
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim
potrebama „Sunce“ Pale
Udruţenje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama „Sunce“ su
1999, godine osnovali roditelji djece i omladine s razvojnim teškoćama,
prvenstveno djece i omladine s umanjenim intelektualnim sposobnostima, u
cilju zajedniĉke borbe za promjene stanja u kome su se našla djeca i omladina
s razvojnim teškoćama.Udruţenje okuplja 63 licas razvojnim teškoćama od
kojih su 59 licas umanjenim intelektualnim sposobnostima), njihove roditelji,
volontere i prijatelje.
Od osnivanja angaţuje se struĉno osoblje za podršku djeci i omladini sa
posebnim potrebama. U Udruţenju je pripravniĉki staţ odradilo i poloţilo
struĉni ispit 14 pedagoga, psihologa, defektologa i logopeda.
Najveća prekretnica u radu Udruţenja je uraĊena 2008. godine kada su Vlada
Republike Italije i Opština Pale, djeci i njihovim roditeljima izgradili
namjenski objekat površine 450 m2.
Iste godine, nakon opremanja, roditelji su pokrenuli projekat Dnevnog
zbrinjavanja za djecu i omladinu s razvojnim teškoćama. Usluge dnevnog
boravka koriste predškolska, školska djeca, omladina koja je završila
inkluzivno školovanje, te ona koja nisu bila obuhvaćena školovanjem (jednim
imenom, svi su oni korisnici). Njima su na usluzi pedagog, psiholog,
defektolog, logoped, imaju ĉasove engleskog jezika, likovne, dramske,
muziĉke, sportske radionice.
Podršku u radu, prema potrebi daje 29 volontea. Posebno dobre rezultate
postiţe 7 volontera, studenata psihologije Filozofskog fakulteta Univerziteta
u Istiĉnom Sarajevu, dajući podršku jedan na jedan za djecu s umanjenim
intelektualnim sposobnostima, našim ĉlanovima, uĉenicima osnovnih i
srednjh škola u Palama. Udruţenje „Sunce“ je 2013. godine, poslije dva
druga mjesta, proglašeno za najboljeg organizatora volontiranja u Republici
Srpskoj.
Djeca i omladina Udruţenja preko dramske sekcije su ukljuĉena u sve
kulturne manifestacije u Opštini Pale kao publika, a ĉesto i kao organizatori.
Svake godine najpoznatiji djeĉiji pjesnici, uĉesnici knjiţvnih susreta „Dani
Duška Trifunovića“ posjećuju naše Udruţenje. U saradnji sa Studentskim
pozorištem Pale su izveli predstavu „I ja imam talenat“. Sa UNICEF-om su
snimili kratki film „Ljubovdan na Ĉarosu“ koji je prikazan na Sarajevo film
festivalu. Snimili su svoj muziĉki CD „Ljubav će vladati“.
51
Sportske aktivnosti se organizuju od 2001. godine. Ĉasovi fiziĉkog vaspitanja
su sastavni dio svakodnevnih aktivnosti Dnevnog boravka, a sportskitreninzi
seorganizuju prije takmiĉenja kao tromjeseĉne trenaţne procese. Sportisti
Udruţenja su kao reprezentativci BiH nosioci medalja sa svjetskih i
evropskih takmiĉenjima od Nagana, preko Šladminga, Abu Dabija,
Antverpena do Los AnĊelesa. Takmiĉe se u atletici, plivanju, stonom tenisu,
karateu, boćanju, dvoranskom boćanju, nordijskim i alpskim disciplinama
skijanja. Udruţenje je biloorganizator dva drţavna prvenstva u alpskom
skijanju i mnogobrojnih lokalnih i regionalnih takmiĉenja. Udruţenje
imasopstvenu salu, pokrivenu tatamijem i svim potrbnim rekvizitima, za
potrebe izvoĊenja ĉasova fiziĉkog vaspitanja, treninge i teren za boćanje. Za
potrebe treninga Udruţenju su, zahvaljujući dobro saradnji u Opštini, na
raspolaganju gradska dvorana „Peki“ i stadion Fudbalskog kluba „Romanija“.
Sportisti Udruţenja „Sunce“ su ukljuĉeni u treninge lokalnih klubova u
atletici, karateu i košarci. U okviru Udruţenja registrovana je omladiska
organizacija koja je ukljuĉena u rad Savjeta mladih opštine Pale.
Udruţenje je ukljuĉeno u rad Grupe za zaštitu djece i omladine „Mreţa“. Ova
grupa okuplja predstavnike svih institucija i organizacija na teritoriji opštine
Pala. Jednom mjeseĉno zasjeda traţeći rješenja za unapreĊenje poloţaja
djece i omladine naše Opštine.
„Sunce“ u vlasništvu ima: sopstveno poljoprivredno imanje zasaĊeno
aronijom, 2 manja plastenika i ureĊeno dvorište na kojim se provode radno-
terapijske radionice (rasadi povrća i cvijeća, odrţavanje dvorišta), vozilo za
prevoz slabo pokretnih i lica u okupacionim kolicima.Za potrebe djece i
omladine našeg Udruţenja i Pala, u dvorištu površine 1740 m2, ureĊeno je
igralište sa spravama za djecu do 8 godina (klackalica, ljuljaška, tobogan),
boćarski teren, teren za bagminton i koš. Udruţenje, zahvaljujući donaciji
jedne porodice, ima 1134 m2
obradivog zemljišta, motokultivator, kosilicu i
mali ĉistaĉ snijega koje se koristi za radnu okupaciju. U toku je opremanje
pogona za pakovanje meda gdje su već zaposlene dvije osobe sa
invaliditetom.
Od osnivanja, Udruţenje se finansira projektnim sredstvima, grantovima
ministarstava Republike Srpske i BiH, donacijama privrednika i sopstvenim
sredstvima. Pored mnogobrojnih manjih projekata, realizovana su i tri veća
Evropska projekta.
Korisnici Udruţenja su djeca i omladina s razvojnim teškoćama (definisano
ĉlanom 58. Zakonom o socijalnoj zaštiti Republike Srpske).
52
Korisnici su duţni, da bi postali ĉlanovi i tako ispunili uslove za ostvarenje
pomoći od strane Udruţenja, struĉnoj sluţbi Udruţenja dostaviti Nalaz i
mišljenje prvostepene struĉne komisije za procjenu potreba i usmjeravanja
djece i omladinesa smetnjama u razvoju.
Programski ciljevi Udruţenja su:
Pomoć djeci i omladini sa smetnjama u razvoju u cilju ostvarivanja
uslova za pokretanje aktivnosti i mjera za unapreĊenje preventivnog
rada.
Rana dijagnostika i evidencija (rano otkrivanje djece sa smetnjama
u razvoju)
Blagovremeno ukljuĉivanje djece predškolskog i školskog uzrasta u
odgovarajući obrazovni sistem i sistem radnogo osposobljavanja u
redovnim, a po potrebi i specijalnim školama.
Puna integracija djece i omladine sa smetnjama u razvoju u zajednicu
i pomoć pri zapošljavanju poslije završetka školovanja,
Organizovanje Dnevnog boravka za zbrinjavanje djece i omladine
koja nisu ukljuĉena u redovni obrazovni sistemom,
Organizacija inkluzivnih radno-okupacionih radionica za djece i
omladine sa smetnjama u razvojuu cilju sklapanja novih prijateljstava
i sticanja radnih navika i novih vještina
Zalaganje za zakonsku regulativu koja omogućava izjednaĉavanje
mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju u skladu sa
meĊunarodnim konvencijama i drugim aktima koji se odnose na
zaštitu djece i omladine sa smetnjama u razvoju.
Saradnja sa svim institucijama, vladinim i nevladinim
organizacijama, medijima, nauĉnim i struĉnim ustanovama i
istaknutim pojedincima koje imaju ulogu promocije, informisanja,
zaštite, obrazovanja, rehabilitacije, lijeĉenja ili bilo koju drugu ulogu
od vaţnosti i koristi za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju,
Informisanje javnosti, drţavnih organizacija i institucija u Bosni i
Hercegovini i Republici Srpskoj kao i inostranstvu sa smetnjama u
razvoju, problemima i mogućnostima djece i omladine sa smetnjama
u razvoju kao i njihovih porodica,
Sveobuhvatno praćenje i sagledavanje problema djece i omladine sa
smetnjama u razvoju i njihovih roditelja i pokretanje ili predlaganje
inicijativa za njihovo rješavanje.
53
Informisanje roditelja, staratelja i ĉlanova porodice djece i omladine
sa smetnjama u razvoju o njihovim pravima i olakšicama i drugim
pogodnostima znaĉajnim za njihov bolji i sadrţajniji kvalitet ţivota
VIZIJA: Djeca i omladina sa smetnjama u razvoju su ukljuĉeni u društvo u
kome imaju punu, iskrenu i efikasnu podršku.
MISIJA: Misija i razlog postojanja Udruţenja „Sunce“ jeste podrška i
stvaranje boljih uslova za kvalitetno ukljuĉivanje djece i omladine sa
smetnjama u razvoju u društvo u kome se o njima ne priĉa kao o problemu.
Facebook stranica Udruţenja
https://www.facebook.com/Udruţenje-za-pomoć-djeci-i-omladini-sa-
posebnim-potrebama-Sunce
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred Udruţenja uĉestvovali su: Vedrana Veselinović i
Milenko Vujinović.
54
Općina Centar Sarajevo
Iako jedna od manjih opština Kantona Sarajevo, prema popisu stanovništva iz
2005 godine, ovu opštinu naseljava 70.294 stanovnika sa gustinom
naseljenosti preko 2.130 stan/km², što je ĉini jednom od gušće naseljenih
opština Kantona.
Socijalna iskljuĉenost predstavlja izuzetan problem, jer u pozadini ovoga leţe
nejednakosti u dohotku, obrazovanju i zdravstvu. Prema podacima NHDR
svaki drugi stanovnik u BiH je na neki naĉin socijalno iskljuĉen. Posebno su
ugroţena raseljena lica, osobe sa invaliditetom, stari i mladi, jer su pod
najvećim rizikom od siromaštva i nezaposlenosti, te imaju teškoće u pristupu
javnim uslugama.
Na podruĉju opštine Centar prosjeĉno je oko 4000 korisnika socijalne pomoći
ili oko 11 % korisnika socijalne pomoći sa podruĉja Kantona Sarajevo.
Najveći broj korisnika je iz kategorije osoba sa invaliditetom i osoba
ometenih u fiziĉkom i psihiĉkom razvoju. Osim ove kategorije, korisnici
socijalne zaštite su lica i porodice koje su stanju socijalne potrebe usljed
posebnih okolnosti, kao i kategorija lica i porodica koji nemaju dovoljno
prihoda za podmirenje osnovnih ţivotnih potreba. Najveća sredstva se
izdvajaju za djeĉiji dodatak, liĉnu invalidninu i zaposlene porodilje.
2016. – 2017. - Projekat Saveza udruţenja osoba s cerebralnom paralizom
FBiH Edukacijska inkluzija u vrtićima i školama opštine Centar.
Sufinansijer projekta je opština Centar, Sarajevo. Dostupno na:
www.cpafbih.org
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred općine Center uĉestvovalo je dvoje sluţbenika:
Hota Raisa i Mehanović Adis.
Strategija razvoja Opštine Centar Sarajevo za period 2016-2022 godina. Juli 2016.
Dostupno na:
http://www.centar.ba/upload/documents/Strategija%20razvoja%20Opstine%20Cent
ar%20Sarajevo%20za%20period%202016-2022%20godina.pdf
55
Općina Ilidţa Sarajevo
Na podruĉju općine Ilidţa ima jedna škola za djecu s razvojnim teškoćama,
dok u Kantonu Sarajevo postoji 6 osnovnih škola ovog tipa. Na poĉetku
2013/2014. školske godine, ovu školu u općini Ilidţa pohaĊalo je 3 uĉenika.
U Kantonu Sarajevo osnovne škole za djecu s razvojnim teškoćama je
pohaĊalo 250 uĉenika.
Na podruĉju općine Ilidţa ukupno je 8.954 korisnika svih oblika materijalne
pomoći zaštite, što predstavlja 17,6% korisnika Kantona Sarajevo. Najveći
broj korisnika je iz oblasti zaštite porodice sa djecom (63,3%) a korisnici
socijalne zaštite uĉestvuju sa 27,7% u ukupnom broju korisnika. Imajući u
vidu broj stanovika, u općini Ilidţa oko 15% stanovništva koristi neki od
vidova ove pomoći,što je više od prosjeka Kantona Sarajevo, gdje oko 11,6%
stanovništva koristi materijalnu pomoć po osnovu zakona
Prema evidenciji JU Kantonalnog centra za socijalni rad na podruĉju općine
Ilidţa u 2013. godini, bilo je 3.855 svih korisnika socijalne zaštite po
kategorijama, što iznosi 12,4% korisnika socijalne pomoćisa podruĉja
Kantona Sarajevo. Najveći broj korisnika je iz kategorije lica i porodice u
stanju socijalne potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban
odgovarajući oblik socijalne zaštite kojih ima 1.411 što ĉini 36,6% od
ukupnoga broja korisnika. Osim ove kategorije, evidentirano je 1.228 lica sa
invaliditetom i osobe ometene u fiziĉkom i psihiĉkom razvoju što ĉini 31,8%
od ukupnog broja korisnika, kao i 552 korisnika kategorije stara lica bez
porodiĉnog staranja što iznosi 13,5% od ukupnog broja korisnika sapodruĉja
Općine. Sa stanovišta strukture korisnika socijalne zaštite u Kantonu
Sarajevo, na podruĉju općine Ilidţa znaĉajno je uĉešće odgojno zanemarene
djece (19,7%) i starih lica bez porodiĉnog staranja (17,4%) u ukupnim
korisnicima socijalne zaštite Kantona Sarajevo.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred općine Ilidţa uĉestvovale su dvije sluţbenice:
Emina Idrizović i Kaljić Sabira.
Strategija razvoja Općine Ilidţa za period 2014-2020. Dostupno na:
http://www.opcinailidza.ba/test/uploaded/Nacrt%20Strategije%20razvoja%20op%C
4%87ine%20Ilid%C5%BEa%20za%20period%202014-2020.pdf
56
Opština Istoĉni Stari Grad
U oblasti zdravstva i socijalne zaštite, male opštine kao što je Istoĉni Stari
Grad nalaze se u izrazito teškoj situaciji. Prema funkcionalnoj strukturi
rashoda u budţetima, primjećuje se da male opštine izdvajaju svega 1-5%
svog budţeta na socijalnu zaštitu, dok se ta brojka kod velikih opština kreće
do ĉak 15-20%. Na podruĉju opštine Istoĉni Stari Grad, kao i na podruĉju
drugih dominantno ruralnih opština, veći broj stanovnika nalazi se u stanju
socijalne potrebe. 39 lica ostvaruje pravo na neki oblik socijalne pomoći.
Dostupnost primarne zdravstvene zaštite i adekvatni mehanizmi socijalne
zaštite su meĊu glavnim parametrima procijenjivanja kvaliteta ţivota.
Primarna zdravstvena zaštita se realizuje prvenstveno kroz promociju
zdravlja, primarnu prevenciju i stalno unapreĊenje i oĉuvanje zdravlja
graĊana, a instrumentalizuje kroz timski, interdisciplinarni i multisektorski
rad, kao i sve druge oblike partnerstva.
Jedan od naĉina za poboljšanje stanja u ovoj oblasti na podruĉju opštine
Istoĉni Stari Grad je i transformacija postojeće ambulante u Dom zdravlja.
Planirane projektne aktivnosti u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite su:
nabavka sanitetskog vozila za potrebe ambulante, laboratorijskog aparata
(hematološki analizator) i izrada socijalne karte.
Izradom socijalne karte dobiće se jasni pokazatelji o socijalnom,
ekonomskom i obrazovnom statusu graĊana, na osnovu ĉega će se
identifikovati najugroţenije kategorije stanovništva i njihove stvarne potrebe.
Nepostojanje aţuriranih podataka oteţava praćenje socijalno ugroţenih
grupa, pruţanje zaštite i ostvarivanje svih prava koja pripadaju stanovništvu u
stanju socijalne potrebe. Izrada socijalne karte uticaće na to da socijalno
ugroţene grupe ostvare više prava, ne samo iz oblasti socijalne zaštite, nego i
iz oblasti zdravstva, školstva i sliĉno.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred opštine Istoĉni Stari Grad uĉestvovale su dvije
sluţbenice: Maletić Jelena i Maletić SlaĊana.
Strategija razvoja Opštine Istoĉni Stari Grad 2017 – 2020. godine. Dostupno na:
http://www.opstinaisg.net/dokumenti/sroisg.pdf
57
Općina Novi Grad
U toku 2012. godine na podruĉju općine Novi Grad Sarajevo bilo je ukupno
8.326 korisnika socijalne pomoći ili 26,5% korisnika socijalne pomoći sa
podruĉja KS. Najveći broj korisnika je iz kategorije osoba i porodica kojima
je usljed posebnih okolnosti potreban odreĊeni vid socijalne zaštite (39,75%
ukupnog broja korisnika na podruĉju općine) i osobe sa invaliditetom ili
smetnjama u fiziĉkom i psihiĉkom razvoju (31,66% ukupnog broja korisnika
na podruĉju općine NGS). Osim ovih kategorija, evidentirane su 482 osobe i
porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih ţivotnih
potreba.
Pored toga, realizirani su i projekti Novi Grad naklonjen mladima u saradnji
mladih i lokalnih vlasti, Porodica na djelu, Jaĉanje sistema socijalne zaštite i
inkluzije djece općine Novi Grad SPIS u BiH – uvoĊenje referalnog modela
socijalne zaštite i inkluzije na općinskom nivou, Omladinski zdravstveni
projekt, Projekat CAF mreţa PARES, Lokalizacija Evropske unije, Projekt
YERP zapošljavanje i zadrţavanje mladih, saradnja sa UN Women,
Lokaliziranje gendera Bosne i Hercegovine, Youth Arinet IPA Adriatic,
Postupno povećanje univerzalnog pristupa populacija najviše izloţenih riziku
u Bosni i Hercegovini, Projekt Općina naklonjena mladima u saradnji mladih
i lokalnih vlasti, Priznavanje UmiD kao obuke za aktivno sudjelovanje
mladih, Projekt Licem u lice, Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu,
Gender akcioni plan za period od 2011. do 2015. godine za općinu Novi
Grad, I mi smo OK – jaĉanje svijesti o problematici nasilne komunikacije,
prepoznavanje i prevencija nasilja, socijalno ukljuĉivanja djece koja dolaze iz
riziĉnih porodica, itd.
2017. - Projekat Saveza udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH
Adaptacija i prilagođavanje prostora Saveza. Sufinansijer: Opština Novi
Grad Sarajevo. Dostupno na: www.cpafbih.org
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred općine Novi Grad uĉestvovale su dvije
sluţbenice: Delalić Mia i Kudin Anja.
Strategija Općine Novi Grad za period 2014.-2020. Dostupno na:
http://www.novigradsarajevo.ba/uploads/files/shares/strategija%20razvoja/STRATE
GIJA_RAZVOJA_final.pdf
58
Općina Novo Sarajevo
Ušlo se u veoma ozbiljne poslove obrazovne inkluzije bez imalo
pripremljenosti, bez plana, edukacije, ukljuĉivanja struĉnih lica i konaĉno
traţenja pomoći od struke. U skladu sa potrebama uĉenika pored
svakodnevnog rada nastavnog osoblja, pedagoga i psihologa u kontinuitetu
Općina na svoj naĉin daje podršku i pomoć u navedenoj oblasti i to kroz:
obezbjeĊivanje prevoza do škole za djecu i njihove pratioce, finansiranje
uţina, podrška projektu „Christine Witcutt“, te je takoĊer planirana podrška
projektu za sufinansiranje asistenata za djecu sa posebnim potrebama. Pored
navedenog, uĉenicima sa posebnim potrebama iz Centra „Vladimir Nazor“,
omogućena je besplatna škola plivanja sa posebnim programom i s ciljem
osiguranja psihološke adaptacije na boravak i vjeţbanje u vodi ovih
korisnika. Jedna od vizija, koja bi doprinijela rješavanju problema provoĊenja
inkluzivne nastave, bila bi, podrška edukaciji asistenata u nastavi, jer
inkluzija je dugotrajan proces koji treba organizirano provoditi kako bi i
rezultat bio stvaran za djecu i osobe s teškoćama, obzirom da u osnovnim
školama ima 315 uĉenika sa posebnim potrebama.
Primjetno je da je broj djece ĉiji je razvoj ometen porodiĉnim problemima u
2011 godini 341, dok je u 2010 taj broj bio 172, dok je s druge strane broj
odgojno zanemarene djece u 2010 godini bio 165 a u 2011 godini 57. Broj
djece s fiziĉkim i mentalnim smetnjama u 2011. godini je bio 91, u 2010. 57,
a u 2009. 99. Djeca bez roditeljskog starenja su kategorije korisnika ĉija
zaštita zahtjeva i primjenu odredbi Porodiĉnog zakona. Osnovni oblici zaštite
za ovu kategoriju su: smještaj u drugu porodicu, smještaj u ustanove za brigu
o djeci bez roditeljskog starenja, obezbjeĊivanje zdravstvene zaštite i
školovanje i osposobljavanje za rad. Primjena odredbi Porodiĉnog zakona
obuhvata i sljedeće oblike i mjere zaštite za djecu bez roditeljskog staranja:
starateljstvo i usvojenja.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred općine Novo Sarajevo uĉestvovale su dvije
sluţbenice: Daut Munevera i Herenda-Peštek Nermina.
Integrirana strategija razvoja Općine Novo Sarajevo do 2023. Dostupno na:
http://www.alvrs.com/v1/media/djcatalog/Strategija%20razvoja%20Novo%20Saraje
vo.pdf
59
Grad Goraţde
U gradu Goraţde prema popisu iz 2013. godine ţivi 20.897 stanovnika u
7.573 domaćinstava, što znaĉi da je prosjeĉna veliĉina domaćinstva 2,76.
Prioriteti za unaprjeĊenje uslova rada Doma zdravlja Goraţde i kvalitetnije
pruţanje usluga za naredni period su: rješavanje problema nedostupnosti
laboratorijskih usluga za invalidna lica i stare teţe pokretne pacijente kroz
zatvaranje predulaza i zidanje prostorija u sklopu prizemlja matiĉne zgrade, a
sve iz razloga što se ove usluge pruţaju na spratu zgrade koja nema lift ili
pokretne stepenice.
Osobe s invaliditetom se i pored budţetskih izdvajanja za mjere materijalne
podrške (federalnog, kantonalnog, lokalnog) i podrške pruţene u okviru
nekoliko udruţenja graĊana (Udruţenje cerebralne paralize i distrofije,
Udruţenje slijepih, Udruţenje civilnih invalida rata), suoĉavaju sa socio-
ekonomskim problemima, koji se prije svega odnose na nedovoljnu
dostupnost adekvatnog obrazovanja (formalnog i neformalnog), nepostojanje
socijalnih usluga u zajednici, nedovoljnom pristupaĉnošću javnih objekta,
nemogućnošću zapošljavanja, nedovoljnim uĉešćem u javnom, kulturnom i
politiĉkom ţivotu zajednice.
- Grad Goraţde je dodijelio prostorza formiranje kreativne radionica za
okupacionu terapiju “Ţivotna pomoć” u VitkovićimaUdruţenju oboljelih od
cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-podrinjskog kantona Goraţde.
- Udruženje građana za pomoć mentalno retardiranim osobama BPK, koje
nema stalno zaposlenih radnika i svoju misiju ostvaruje zahvaljujući
volonterskom radu ĉlanova. Aktivnosti udruţenja su usmjerene uglavnom ka
materijalnoj podršci ĉlanovima udruţenja i pomoć u ostvarivanju prava. U
rekonstruisanom prostoru se sprovode radionice psiho-socijalne podrške, koje
ipak nemaju karakter usluge dnevnog boravka (uslijed nedostatka kadrova i
finansijskih sredstava). U okviru udruţenja postoji kreativna radionica (izrada
ikebana i suvenira).
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza inkluzivnog
društva, ispred uprave Grada Goraţda uĉestvovao je Sead Dţabija.
Strategija razvoja grada Goraţde 2017. – 2026. April 2017. Dostupno
na:https://www.gorazde.ba/index.php?view=weblink&catid=150%3Astrateki-
dokumenti-i-akcioni-planovi&id=750%3Astrategija-razvoja-2017-
2026&option=com_weblinks&Itemid=191
60
Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-
podrinjskog kantona Goraţde
Osnovni ciljevi i zadaci Udruţenja CPD su: okupljanje lica s cerebralnom
paralizom i distrofijom, te ĉlanova njihovih porodica radi ostvarivanja
neposredne materijalne, socijalne i drugih vidova pomoći; ostvarivanje prava
iz oblasti obrazovanja, rehabilitacije, radnog osposobljavanja i zapošljavanja
oboljelih od CPD; iznalaţenje materijalnih, prostornih i drugih uslova za
osnivanje subjekata za obavljanje proizvodnih, usluţnih i drugih djelatnosti;
pokretanje incjative za ostvarivanje uslova za rano otkrivanje CPD i njeno
lijeĉenje i druge aktivnosti u skladu sa zakonom, statutom i mogućnostima
Udruţenja.
Udruţenje oboljelih od CPD djeluje na podruĉju Bosansko-podrinjskog
kantona Goraţde, postoji i radi od maja 1996 godine. Udruţenje ima
regisrovanih oko 70 redovnih ĉlanova i više desetina pomaţućih ĉlanova.
Primjer dobre prakse socijalnog preduzetništva: uz pomoć i podršku
Rotary club-a (kroz opremanje prostora i nabavku mašina), grada Goraţde
(koji je dodijelio prostor) i partnerske općine Gerije iz Nemaĉke, formirana je
kreativna radionica za okupacionu terapiju “Ţivotna pomoć” u Vitkovićima u
kojoj je organizovana izrada proizvoda od drveta namijenjenih djeci
predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Kljuĉni proizvod ove radionice je
izrada kućnih papuĉa od materijala koji kompanija “Prevent” koristi za izradu
autosjedišta i višak materijala prosljeĊuje Udruţenju. U okviru radionice
trenutno su zaposlene 4 osobe, od kojih su dvije sa invaliditetom.
Udruţenje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije, Bosansko-podrinjskog
kantona Goraţde je ĉlanica Saveza udruţenja osoba s cerebralnom paralizom
FBiH i aktivno uĉestvuje u svim projektima Saveza.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred Udruţenja uĉestvovao je Edin Drakovac,
defektolog.
Dostupno na:
https://ucpd.org/
61
Kantonalno udruţenje roditelja osoba oboljelih od cerebralne paralize
mikrocefalije i hidrocefalusa „DLAN“ ZENICA
Udruţenje DLAN je osnovano 14.02.2011. godine i od tada je realizovalo
veliki broj projekata i aktivnosti.Udruţenje DLAN je ĉlanica Saveza
udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH (Savez) i lider Koalicije
organizacija osoba sa invaliditetom ZDK (Koalicija).
Dokumentarni film S ponosom naprijed je nakon premijere
u Zenici predstavljen u osnovnim i srednjim školama u ZDK
(Zavidovići, Kakanj, Olovo, Maglaj, Tešanj, Usora, Vareš,
Breza, Zenica...) ali i Travniku i Novom Travniku kao i
studentima Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici.Ispriĉane
su 4 razliĉite priĉe osoba s teškoćama.
Realizovan je projekt Saveza Funkcionalna sposobnost osoba sa
invaliditetom, glavni faktor poboljšanja kvaliteta života cijele porodice:
pregled ĉlanova udruţenja Dlan, kreiranje individualnih programa i edukacija
ĉlanova lokalnog struĉnog tima, tokom 2018. U Zenici je odrţan seminar
„Razvojne teškoće“ Saveza udruţenja osoba sa CP FBiH.
Odlazak u Dubrovnik – posjeta Poliklinici „Glavić“.
Realizacija projekta Psihološko osnaživanje majki djece s
poteškoćama(2018/2019, donatori Muslim Aid i LDS Charities) sa
psihologinjom Nerminom Vehabović – Rudeţ, u vidu radionica psihološke
podrške i individualnih sesija i edukacije dva ĉlana struĉnog tima Udruţenja
Dlan.
Uĉešće na Diplomatskom zimskom bazaru 2018.Uĉešće na sveĉanoj
akademiji povodom 3. decembra MeĊunarodnog dana OSI.
Izrada novog Lokalnog akcionog plana u oblasti invalidnosti u Koaliciji.
Otvaranje i rad Servis centra (10.05.2019.) omogućili su Ameriĉka agencija
za meĊunarodnu suradnju (USAID) kroz Program podrške marginaliziranim
grupama (PPMG), Grad Zenica, te partneri i prijatelji Udruţenja. Otvaranju
su prethodile posjete Servis centrima u Sarajevu i Tuzli u cilju edukacije i
pripreme kadra.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred Udruţenja uĉestvovao je Muhamed Mulić,
student socijalnog rada.
www.dlan.cpafbih.org.
62
Udruţenje osoba sa cerebralnom paralizom Kantona
Sarajevo
Udruţenje je osnovano 1984. godine. Art radionica CDP je registrovana
2007. godine pri Udruţenju i predstavlja tzv. „ţensku radionicu”. Art
radionica CDP je trajni projekat za radnu rehabilitaciju, resocijalizaciju i
edukaciju iz oblasti primijenjene umjetnosti za osobe s onesposobljenjem. Od
osnivanja, Udruţenje se, kroz realizaciju svojih projekata, zalaţe za humani
model društvene brige o svim ljudima s onesposobljenjem. Danas Udruţenje
okuplja i brine se o 320 ĉlanova razliĉite ţivotne dobi. Zahvaljujući jednom
od projekata ĉlanovi Udruţenja školskog uzrasta imaju redovan prevoz od
kuće do škole i natrag.
U 2018 godini Udruţenje je pored svojih redovnih aktivnosti realizovalo
nekoliko znaĉajnih projekata. Projekti su uglavnom bili vezani za kućne
fizikalne vjeţbe ĉlanova Udruţenja i odvijali su se po općinama. Osim
navedenih projekata realizirali smo nekoliko izleta: Igman, Vrelo Bosne,
Mostar, Bijambare, Trebević.
U okviru projekta Djeĉija nedjelja realizovane su 4 aktivnosti: Otvorena vrata
Club CDP – Grbavica, izlet na Vrelo Bosne, posjeta Pionirskoj dolini i šetnja
ĉlanova Udruţenja Vilsonovim šetalištem.
Projektima koji su bili vezani za kućne fizikalne vjeţbe, obuhvaćeno je preko
130 ĉlanova Udruţenja uglavnom starijih od 18 godina. Osim navedenog,
Art radionica Udruţenja je radila u objektu na Grbavici dva puta sedmiĉno i
tokom 2018 godine imala tri izloţbe svojih radova. Pred kraj 2017. godine
oraganizovana je podjela paketića i prigodna predstava za mlaĊe ĉlanove
Udruţenja u OŠ „Vladimir Nazor“, kao i tradicionalno druţenje starijih
ĉlanova Udruţenja pred Novu godinu u Centru za zdravo starenje Općine
Novo Sarajevo. Pred vjerske i novogodišnje praznike ĉlanovi Udruţenja su
nudili i prodavali prigodne ĉestitke.
Udruţenje osoba sacerebralnom paralizom Kantona Sarajevoje ĉlanica
Saveza udruţenja osoba s cerebralnom paralizom FBiH i aktivno uĉestvuje u
svim projektima Saveza.
U Projektu Komunikacija sa osobama oštećenog sluha, obaveza
inkluzivnog društva, ispred Udruţenja uĉestvovao je Emir Sagdati.
63
III dio Elektronski rijeĉnik pojmova i
fraza
Pojmovi i fraze edukacije
Indeks pojmova
Elektronski rijeĉnik: video klipovi na CD-u
64
Grupe rijeĉi i fraza
I grupa rijeĉi:
Odbojka. Plivanje. Skijanje. Golf. Tenis. Kuhati. Usisati. Piti. Jesti. Pisati.
Brisati. Crtati. Ti. On. Ja. Mi. Vi. Oni. Ne. Šuti. Prijetiti. Tu. Tamo. Dole.
Gore. DoĊi. Idi. Riješiti. Znati. Ko. Koji. Plakati. Priĉati.
II grupa rijeĉi:
Moje. Tvoje. Njegovo. Njeno. Naše. Vaše. Njihovo. Kako. Zvati se. Prezime.
Godina. Koliko. Razred. Adresa. Šta. Imati. Raditi. Gdje. Ići. Mama. Otac.
Sestra. Jedan. Dva. Tri. Ĉetiri. Jedanaest. Dvanaest. Davdeset. Trideset. Sto.
Hiljada.
I i II grupa fraza (14)
Zdravo. Kako se zoveš? Kako se prezivaš? Koliko imaš godina? Gdje ţiviš?
U Sarajevu. Koja je tvoja adresa? Jesi li zaposlen? Gdje radiš? Ideš li u
školu? U koju školu ideš? Koji si razred? Kako se zove tvoja mama? Kako se
zove tvoj otac? lmas li sestru ili brata? Centar za slušnu i govornu
rehabilitaciju.
III grupa rijeĉi:
Moći. Ponoviti. Gledati. Mene. Jesi li? Je li? Probati. Reći. Napisati. Ovo.
Uzeti. Poĉeti. Raditi. Krenuti. Otići. Doći. Zatvoriti. Sat. Sati. Razumio.
Danas. Sutra. Juĉe.
III grupa fraza (20 fraza)
Moţete li mi pokazati? Moţete li mi pomoći? Ne razumijem. Polako priĉaj.
Molim te, ponovi. Molim te, gledaj u mene. Jesi li me razumio? Probaj me
razumjeti. Šta je rekao? Napiši mi? Mogu li ovo uzeti? U koliko sati poĉinje
raditi? Je li poĉeo raditi? Je li došao? U koliko sati će poĉeti? U koliko sati
kreće? Je li danas radi? Je li otišao? Kad će doći? U koliko sati se zatvara?
IV grupa rijeĉi:
Potpis. Bosna i Hercegovina. Stan. Ulica. Liĉna karta. Koristiti. Zanimanje.
Broj ĉlanova. Godina roĊenja. Tvrdim. Ţivim. Brak. Zdravlje. Rat. Kuća.
Lijek. Mjesto. Zajedno. Kopija. Dokument. Ovjeriti. Prijevoz. Muţ. Student.
65
IV grupa fraza (20 fraza)
Koje je tvoje ime? Kako se prezivaš? Napiši kućni broj. Koja je tvoja adresa
stanovanja? Tu napiši naziv ulice. Daj mi kontakt telefon. Potrebno je da sve
napišete? Donesi kopiju liĉne karte. Imaš li liĉnu kartu? Jesi li ti nezaposlen?
Koliko je tvoja karta za prevoz? Je li tvoj muţ u penziji? Ţiviš li sa
roditeljima? Je li tvoj brat redovan student? Ko plaća raĉune za hranu?
Kanton Sarajevo je veliki Kanton. Imaš li dokaz da si platio raĉun? Kopija
licne karte je tu? Adresa je pogrešna. Broj licne karte sam napisao.
V grupa rijeĉi:
Potpis. Stan.Ulica. Koristiti. Broj ĉlanova. Krenuti. Godina roĊenja. Tvrdim.
Brak. Rat. Kuća. Lijek. Zdravlje. Mjesto. Dokument. Zajedno. Kopija.
Ovjeriti. Zanimanje. Ţivim.
V grupa fraza (22 fraze):
Kopija licne karte.Vidjela sam tvoj potpis. Moj stan je velik. Liĉna karta je na
stolu. Koristim ovaj broj mobitela. Ja sam po zanimanju kuhar. Broj ĉlanova
moje porodice je 4. Ţivim u kući. Ovjeri ovu kopiju. Zajedno nam je lijepo
uĉiti. Kuća je velika i lijepa. Ja ţivim u Bosni i Hercegovini.Ona nije u braku.
Ulica je lijepa. Godina roĊenja nije napisana. Tvrdim da ovo nije dobro.
Zdravlje je vaţno. Rat je prošao. On je kupio lijek. Ovo je moje mjesto.
Kopija nije razumljiva. Dokument sam potpisao.
VI grupa rijeĉi:
Naći. Kafić. Danas. Facebook. Dodati. Prijatelj. Daj. Broj. Trebati.
Dogovoriti. Sa mnom. Brat. Mobitel. Viber. Imati. Grad. Sat. Slobodan.
Htjeti. Kafa.
VI grupa fraza (19 fraza):
Šta danas radiš? Slobodan sam. Imaš li fejsbuk? Dodaj me u prijatelje na
fejsbuku? Trebam se naći sa bratom? Hoćeš li sa mnom na kafu? Gdje ideš?
U kafiću. Gdje ćeš ti? Gdje ćete se naći? Ja idem u grad. U šest. Idem da se
naĊem sa prijateljem? U koliko sati ste se dogovorili? Znam jedan dobar
kafić. Daj mi broj mobitela? Imaš li viber? Danas sam zauzet. Šta danas
radiš?
66
VII grupa rijeĉi:
Posao. Škola. Kuća. Bog. Po malo. Kuhati. Sresti. Drago. Meni. Tebe. Ĉesto.
Upoznati. Svašta. Tata. Otac. Lijepo. Ţivjeti. Sarajevo. Mama. Zdravlje.
VII grupa fraza (25 fraza):
Šta ima na poslu? Hvala Bogu dobro. Kako zdravlje? Dobro. Na poslu je. Ide
na posao. Kuha. Drago mi je što sam te upoznao. I meni je drago što sam
upoznao tebe. Vidimo se. Gdje ţiviš? U Sarajevu. Lijepo. Drago mi je.
Lijepo, onda ćemo se ĉesto sretati. Svašta po malo. Kako mama? Šta radi
otac? Ćao. Šta radi mama? Gdje je on? Kako tvoj otac? Dobro, dobro. Kod
kuće je. Šta ima, kod kuće? Šta ima u školi?
VIII grupa rijeĉi:
Slobodan. Sto. Moći. Ĉaj. Sok-mlijeko. Ĉokolada. Košta. Koliko. Odmah.
Rezervisati. Soba. Blizu. Jabuka. Noćenje. Hostel. Krevet. Ostati. Platiti.
Toplo.
VIII grupa fraza (16 fraza):
Ima li slobodan sto? Ja ću ĉaj i sok. Hoĉeš li da popijemo kafu? Toplu
ĉokoladu. Treba mi noćenje. Do koliko sati mogu ostati u sobi? Koliko košta
noćenje? Koliko kreveta je u jednoj sobi? Mogu li rezervisati? Imate li blizu
hostel? Molim vas da odmah platim. Sok od jabuke. Koliko košta? Kafu sa
mlijekom. Koliko treba da ĉekam? Hoćemo li naruĉitihranu?
IX grupa rijeĉi:
Autobus. Stanica. Tramvaj. Sarajevo.Vozi. Kupiti. Taksi. Koji. Presjedati.
Peron. Kreće. Datum. Promjeniti. Stiţe. Traje. Karta. Bašĉaršija. Stati.
Vogošća. Sljedeći. Putovanje. Vratiti. Smjer.
IX grupa fraza (19 fraza):
Je li ovo autobus za Sarajevo? U koliko sati ima sljedeći autobus? Koji
autobus vozi do Vogošće? Ima li blizu taksi? Mogu li kupiti kartu za
Sarajevo? Putovanja traje oko 3 sata. Na kojem peronu je autobus za
Sarajevo? Mogu li kupiti kartu u jednom smjeru? Kad autobus kreće? U
koliko sati stiţe autobus u Sarajevo? Gdje je autobuska stanica za Sarajevo?
Je li ovdje staje tranvaj za Basĉaršiju? Koliko stanica ima do Vogošće?
Koliko košta karta do Zenice? Gdje mogu kupiti kartu? Koliko traje
67
putovanje do Zenice? Moram li presjedati? Mogu li promjeniti datum
putovanja? Mogu li vratiti kartu?
X grupa rijeĉi:
Majica. Pantalone.Veliko. Malo. Blagajna. Cijena. Sniţenje. Gore. Lijepo.
SviĊa. Kabina. Centar. Šoping. Skupo. Druga. Dţemper. Boja. Odjeća.
Haljina. Probati. Ugao.
X grupa fraza (22 fraze):
Treba da kupim majcu. Treba mi dţemper. Ovo je malo. Ţelim plavu boju.
Ovo je skupo. To ću kupiti. Moţeš li ići sa mnom? Ova haljina je lijepa.
Treba da probam. Gore u uglu.Hoću da kupim pantalone. Ovo je veliko.
Lijepa mi je ova boja. Moţete li mi dati drugu majicu? Koliko košta? Gdje je
blagajna? Ja ne kupujem skupu odjeću. U šoping centru je veliko sniţenje
cijena. Gdje je kabina? Kupit ću. Kako mi stoji? SviĊa mi se. Lijepo.
XI grupa rijeĉi:
Gladiti.Ruka.Usna. Obraz. Ĉetkica. Usta. Dlan. Lice. Dodir. Pokret. Kaţiprst.
Kruţno. Vrat. Stimulacija. Masaţa. Prsti. Vilica. Zglob.Lupkati (tapkati).
XI grupa fraza (19 fraza):
Prstima kruţno masirati usta. Ispod donje usne gurati kaţiprst prema gore.
Dlanom masirati vrat laganim pokretima. Kruţnim pokretima gladiti obraz.
Pokretati rukom vilicu djeteta. Pritisni meki dio obraza. Ĉetkicom tapkati
široko oko usta. Sastavi vilice i usne. Gladiti prstima ruke lice. Masirati od
vrha zgloba. Kruţno pokretanje vrata. Stimuliraj prstom usne. Dodirni
dlanom obraz. Pokreni ruku u zglobu. Kaţiprstom dodirni usta. Ĉetkicom
tapkati široko oko usta. Rukom stimulirati pokrete usta. Blago masirati i
kruţno gladiti. Masaţa i stimulacija lica.
XII grupa rijeĉi:
Puhati. Vazduh. Slamka. Jezik. Gladiti. Disati. Hrana. Kost. Fizikalna
terapija. Balon. Potezanje (Rastezanje). Mišić. Dom zdravlja. Glava. Ljekar.
Griz (Zagriz). Rehabilitacija. Nos. Zubi. Mjehurić. Prelom (lom).
68
XII grupa fraza (20 fraza):
Puhati u sok, praviti mjehuriće. Puhanje balona. Rastezanje hrane drţeći je u
zubima. Ţvakati hranu zubima. Ţvakati voće (jabuku). Sastavi usne i ţvaĉi
zubima. Diši zatvorenih usta. Prelom zgloba ruke. Puši na usta ili nos. Zagriz
i ţvakanje hrane razliĉite tvrdoće. Fizikalna terapija i rehabilitacija. Puhati
papir u vazduh. Puhanje mjehurića kroz slamku. Jaĉanje vilice ţvakanjem.
Praviti otisak zuba na tvrdoj hrani. Rastezati zglob ruke. Jezikom masiraj
usne. Ljekar mi propisao fizikalnu terapiju. Diši kroz nos. Istezanje mišića
vrata i vilice. Idem u Dom zdravlja na rehabilitaciju zgloba.
XIII grupa rijeĉi:
Toplo. Ugao. Hladno. Lizati. Deformitet. Obloga. Kiĉma. Proteza.
Imobilizacija. Gips. Ogledalo. Noga. Nerv (ţivac). Sjedalica. Štake. Stopalo.
Išĉašenje. Špatula. Amputacija. Ĉetkica za zube. Invalidska kolica. Upala.
Upalni proces.
XIII grupa fraza (20 fraza):
Stavi hladne obloge na zglob ruke. Lizanje hrane iz posude. Deformitet
kiĉme. Fizikalna terapija kiĉmenog stuba. Išĉašenje zgloba stopala. Moraš
uzeti lijek protiv bolova. Bole me mišići ruku. Moram kupiti nova invalidska
kolica. Imam protezu, amputirana mi je noga. Koristi vibracionu ĉetkicu.
Dodirivanje jezikom uglova usana. Tapkajući prstima dodirivati usne djeteta.
Korištenje jezika za ĉetkanje zubi. Radi vjeţbe pred ogledalom. Stimulacija
mišića jezika ĉetkicom za zube. Boli me noga, slomljena mi je kost.
Imobilizirana noga, zbog loma kosti. Teško hodam, imam upalu mišića.
Hodam pomoću štaka. Zbog bolesti nerva, trni mi noga.
XIV grupa rijeĉi:
Zdravstveno osiguranje. Zdravstvena zaštita. Civil. Ţrtva. Porezna uprava.
Prosjek. Prihod. Jednokratna pomoć. Invalidnost. Procenat. Sud. Sudija.
Dohodak. Socijalni status. Anamneza. Domaćinstvo (Porodica). Besplatno.
Ljekar. Zahtjev. Vlasnik. Vozilo. Loš.
XIV grupa fraza (19 fraza):
Poreski obveznik (ĉovjek koji mora plaćati porez). Potvrda sa Zavoda za
zapošljavanje. Zdravstvena zaštita invalidnih osoba je besplatna. Djeĉiji
dodatak-socijalna pomoć. Vi imate pravo na zdravstveno osiguranje. Civilne
69
ţrtve rata. Treba Vam uvjerenje iz poreske uprave. Jeste li vlasnik osobnog
vozila? Napiši prosjek prihoda tvoje porodice. Zavod za zapošljavanje (biro)
plaća troškove ljekara. Potvrda o redovnom školovanju (da si redovan Ċak,
student). Podnesite zahtjev za jednokratnu pomoć. Uradite ocjenu (procjenu)
invalidnosti. Vaš socijalni status je loš, napišite zahtjev za pomoć. Imate
pravo na socijalnu pomoć, za prehranu djeta. Porodiĉna anamneza. Pravo na
uvećani dohodak. Trebate donijeti uvjerenje iz suda. Koji je broj ĉlanova
tvoje porodice (domaćinstva)? Koji je tvoj procenat invalidnosti?
XV grupa rijeĉi:
PriĊite. Šalter. Soba. Trebate. Javiti se. Drugi sprat. Rješenje. Stranica.
Ispunite. Preko puta. Izvaditi. Šalter sala. Dokumenti. Stepenice. Niz, uz
stepenice. Pravo (pravac). Cijena. Predajte. Protokol. OsloboĊen. Plaćanje.
Taksa. Pauza. Lift.
XV grupa fraza (20 fraza):
Treba da kopirate prvu i drugu stranicu rješenja. Ispunite ovaj zahtjev. Rodni
list ćete izvaditi u šalter sali, niz stepenice, pa pravo. OsloboĊeni ste plaćanja
takse. Treba da kupite obrazac za rodni list, po cijeni od 0,49 KM. Predajte
zahtjev sa dokumentima na protokol, na šalter preko puta. Treba da se javite
na drugi sprat, soba 235. PriĊite na šalter broj 5. Šalter br. 4 je za osobe s
invaliditetom. Na drugom spratu je porezna uprava. Kupite taksu od 5 KM.
Plaćanje poreza je obaveza. Imate pravo na besplatnu ovjeru dokumenata.
Donesite potvrdu da ste nezaposleni. Jeste li vlasnik kuće ili stana? Šalter sala
poĉinje raditi od 8 sati. Pauza je od 10 do 11 sati. DoĊite sutra po potvrdu o
vlasništvu vozila. Stepenice nisu prilagoĊeneosobama u kolicima. Ja ne mogu
ići na drugi sprat, nema lifta.
XVI grupa rijeĉi:
Dan. Ovjera. Primjerak. Vrati se. Orginal dokument. Ništa. Briga. Problem.
Riješiti problem. Popuniti. Dajte mi. Unesite (upišite). Podatak. Rubrika.
Psiholog. Socijalni radnik. Rampa za osobe s invaliditetom. Slabovidnost.
Asistent. Logoped. Govor. Pedagog.
XVI grupa fraza (20 fraza):
Dobar dan, kako Vam mogu pomoći. Ja radim na ovjeri dokumenata.
Kopirajte ovo u tri primjerka i vratite se. Orginal dokument se ne ovjerava.
70
Morate ovaj primjerak kopirati pa se vratiti. Ovjerene kopije predajte na
protokol. Ništa ne brinite, sve ćemo riješiti. Popunite ovu izjavu. Dajte mi
liĉnu kartu. Unesite svoje podatke. Upišite svoju adresu. S kim ţivite? Rampa
za osobe s invaliditetom. Centar za socijalni rad. Slabovide osobe. Asistent u
školi (nastavi). Smanjena motoriĉka sposobnost. Logoped radi na
rehabilitaciji govora. Osobe s invaliditetom imaju prednost pri zapošljavanju.
Koju ste školu završili?
XVII grupa rijeĉi:
Medicinska sestra. Fizioterapeut. Fizijatar. Pedijatar. Pregled. Kontrola.
Kineziterapija. Fizikalna terapija. Pilates lopta. Švedske ljestve. Mider.
Skolioza. Kifoza. Lordoza. Okupaciona kolica. Hodati. Hodalica. Podlakatne
štake. Podpazušne štake. Vjeţbe. Razboj za vjeţbe. Palica. Strunjaĉa.
Disanje. Cipele. Ortopedija.
XVII grupa fraza (19 fraza):
Vjeţbe hoda u razboju. Vjeţbe sa palicom. Vjeţbe na strunjaĉi. Vjeţbe
disanja. Ortopedske cipele. Prvi kontrolni pregled. Vjeţbe istezanja mišića na
švetskim ljestvama. Fizioterapeut radi vjeţbe fizioterapije. Hodajte sa
štakama ili hodalicom. Fizijatar je ljekar. Dostavite dokumentaciju
medicinskoj sestri, da vam zakaţe termin. Skolioza, kifoza i lordoza su
deformiteti kiĉme. Koristite li okupaciona kolica? Morate koristiti ortopedske
cipele. Fizikalne vjeţbe radite na strunjaĉi. Pedijatrijski pregled je obavezan.
Osobe s invaliditetom imaju pravo na besplatna ortopedska kolica. Morate ići
redovno na kontrolni pregled kod fizijatra. Imate li nalaz fizijatra.
71
Indeks pojmova
A
Adresa – II
Amputacija - XIII
Autobus – IX
Anamneza – XIV
Asistent - XVI
B
Balon - XII
Bašĉaršija – IX
Besplatno - XIV
Blagajna – X
Blago - Njeţno (XI grupa fraza)
Blizu - VIII
Bog – VII
Boja - X
Bosna i Hercegovina – IV
Brak – IV i V
Brat – VI
Briga - XVI
Brisati – I
Broj – VI
Broj ĉlanova – IV i V
C
Centar –X
Cijena – X i XV
Cipele – XVII
Crtati – I
Civil – XIV
Ć
Ćao (VII grupa fraza)
Ĉ
Ĉaj – VIII
Ĉekati (VIII grupa fraza)
Ĉesto – VII
Ĉetiri – II
Ĉetkica – XI
Ĉetkica za zube - XIII
Ĉokolda - VIII
D
Daj – V
Dajte mi - XVI
Dan - XVI
Danas – III i VI
Datum – IX
Deformitet - XIII
Disati – XII
Disanje - XVII
Dlan – XI
Doći – III
Dodati - VI
Dodir – XI
Domaćinstvo (Porodica) - XIV
Dogovoriti - VI
Dokument – IV, V
Dokumenti – XV
Dole – I
Dom zdravlja – XII
DoĊi – I
Dohodak - XIV
Drago – VII
Druga – X
Drugi sprat – XV
Dva – II
Dvadeset – II
Dvanaest – II
Đ
Dţ
Dţemper – X
E
F
Facebook – VI
72
Fizijatar – XVII
Fizikalna terapija – XII i XVII
Fizioterapeut – XVII
G
Gdje – II
Gips - XIII
Gladiti – XI i XII
Glava - XII
Gledat - III
Godina – II i V
Govor - XVI
Godina roĊenja – IV i V
Golf – I
Gore – I i X
Grad – VI
Griz (Zagriz) – XII
H
Haljina – X
Hiljada – II
Hladno – XIII
Hodalica – XVII
Hodati – XVII
Hostel – VIII
Hrana - XII
Htjeti – VI
I
Ići – II
Idi – I
Imati – II i VI
Imobilizacija – XIII
Invalidnost - XIV
Invalidska kolica (Ortopedska,
Okupaciona) – XIII i XVII
Ispuniti – XV
Išĉašenje – XIII
Izvaditi – XV
J
Ja – I
Jabuka – VIII
Javiti se – XV
Jedan – II
Jedanaest – II
Je li? – III
Jesi li? – III
Jesti – I
Jezik – XII
Jednokratna pomoć - XIV
Juĉe – III
K
Kabina – X
Kafa – VI
Kafić – VI
Kako – II
Kanton Sarajevo (IV grupa fraza)
Karta – IX
Kaţiprst – XI
Kiĉma – XIII
Kifoza – XVII
Kineziterapija – XVII
Ko – I
Koji – I i IX
Koliko – II i VIII
Kontakt telefon (IV grupa fraza)
Kontrola – XVII
Kopija – IV i V
Koristiti – IV i V
Kost – XII
Košta – VIII
Kreće – IX
Krenuti – III i V
Krevet – VIII
Kruţno – XI
Kuća – IV i Vi VII
Kuĉni broj (IV grupa fraza)
Kuhati – I i VII
Kupiti – IX
L
Lice – XI
73
Liĉna karta – IV
Lijek – IV i V
Lijepo – VII i X
Lizati – XIII
Lift - XV
Lordoza – XVII
Logoped - XVI
Loš - XIV
Lupkati (tapkati) – XI
Lj
Ljekar – XII i VIX
M
Majica – X
Malo – X
Mama – II i VII
Masaţa – XI
Medicinska sestra – XVII
Mene – III
Meni – VII
Mi – I
Mider – XVII
Mišić – XII
Mjehurić – XII
Mjesto – IV i V
Mlijeko – VIII
Mobitel – VI
Moći – III i VIII
Moje – II
Motoriĉka sposobnost (XVI grupa
fraza)
Muţ – IV
N
Naći – VI
Nalaz (XVII grupa fraza)
Napisati – III
Naruĉiti (VIII grupa fraza)
Naše – II
Nerv (Ţivac) – XIII
Ništa – XVI
Niz (uz) stepenice – XV
Noćenje – VIII
Noga – XIII
Nos – XII
Ne – I
Nj
Njegovo – II
Njeno – II
Njihovo – II
O
Obloga – XIII
Obraz – XI
Odbojka – I
Odjeća – X
Odmah – VIII
Ogledalo – XIII
Okupaciona kolica (Invalidska,
Ortopedska) – XVII i XIII
On – I
Oni – I
Original dokument – XVI
Ortopedija – XVII
Ortopedske cipele (XVII grupa
fraza)
OsloboĊen – XV
Ostati – VIII
Otac – II i VII
Otići – III
Ovjera – XVI
Ovjeriti – IV i V
Ovo – III
P
Palica – XVII
Pauza - XV
Pantalone – X
Pedijatar – XVII
Pedagog – XVI
Penzija (IV grupa fraza)
Peron – IX
74
Pilates lopta – XVII
Pisati – I
Piti – I
Plaćanje – XIV i XV
Plakati – I
Platiti – VIII
Plava boja (X grupa fraza)
Plivanje – I
Poĉeti – III
Podatak – XVI
Podlakatne štake – XVII
Podpazušne štake – XVII
Pokret – XI
Po malo – VII
Ponoviti – III
Popuniti – XVI
Porezna uprava – XIV
Porezni obveznik (XIV grupa
fraza)
Porodiĉna anamneza (XIV grupa
fraza)
Posao – VII
Potezanje (Rastezanje) – XII
Potpis – IV i V
Pravo (pravac) – XV
Predajte – XV
Pregled – XVII
Preko puta – XV
Prelom – XII
Presjedati – IX
Prezime – II
Priĉati – I
PriĊite – XV
Prijatelj – VI
PrilagoĊeno (XV grupa fraza)
Prosjek - XIV
Prijevoz – IV
Prijetiti – I
Primjerak – XVI
Probati – III i X
Problem – XVI
Protokol – XV
Promijeniti – IX
Proteza – XIII
Procenat - XIV
Prsti – XI
Prihod – XIV
Psiholog - XVI
Puhati – XII
Putovanje – IX
Poreska uprava - XIV
R
Raditi – II i III
Rampa za osobe s invaliditetom –
XVI
Rat – IV i V
Razboj za vjeţbe – XVII
Razred – II
Razumio – III
Reći – III
Rehabilitaciija – XIII
Riješiti – I
Riješiti problem – XVI
Rješenje – XV
Rodni list (XV grupa fraza)
Rubrika – XVI
Ruka – XI
S
Sa mnom – VI
Sarajevo – VII i IX
Sat – III i VI
Sati – III
Sestra – II
Sjedalica – XIII
Skijanje – I
Skolioza – XVII
Skupo – X
Slamka – XII
Slabovidnost - XVI
Slobodan – VI i VIII
Sljedeći – IX
Smjer – IX
75
Sniţenje – X
Soba – VIIIi XV
Sok – VIII
Socijalna pomoć (XIV grupa
fraza)
Socijalni status – XIV
Socijalni radnik - XVI
Sresti – VII
Stan – IV i V
Stanica – IX
Stati – IX
Stepenice – XV
Stimulacija – XI
Stiţe – IX
Sto – II i VIII
Stopalo – XIII
Stranica – XV
Strunjaĉa – XVII
Student – IV
Sutra – III
Sudija - XIV
Svašta – VII
SviĊa – X
Š
Šalter – XV
Šalter sala – XV
Škola – VII
Šoping – X
Špatula – XIII
Šta – II
Štake – XIII
Šuti – I
Švedske ljestve – XVII
T
Taksa – XV
Tamo – I
Tata – VII
Taxi – IX
Tebe – VII
Tenis – I
Ti – I
Toplo – VIII i XIII
Traje – X
Tramvaj – IX
Trebati – VI i XV
Tri – II
Trideset – II
Tu – I
Tvoje – II
Tvrdim – IV i V
U
Ugao – X i XIII
Ulica – IV i V
Unesite (Upišite) – XVI
Upoznati – VII
Usisati – I
Usna – XI
Usta – XI
Uzeti – III
V
Vaše – II
Vazduh – XII
Velika – X
Vi – I
Viber – VI
Vibraciona ĉetkica (XIII grupa
fraza)
Vilica – XI
Vjeţbe – XVII
Voće (XII grupa fraza)
Vogošća – X
Vozi – IX
Vozilo - XIV
Vrat – XI
Vrati se – XVI
Vratiti – X
Vlasnik - XIV
Z
Zahtjev – XIV
76
Zajedno – IV i V
Zakazati termin (XVII grupa fraza)
Zanimanje – IV i V
Zatvoriti – III
Zdravlje – IV i V i VII
Zenica – grad (IX grupa fraza)
Zglob – XI
Znati – I
Zubi – XII
Zdravstveno osiguranje - XIV
Zdravstvena zaštita –XIV
Ţ
Ţivim – IV i V
Ţivjeti – VII
Ţrtva - XIV
